of 36/36
INTERNET MARKETING KAO NAČIN PROMOCIJE TURISTIČKE DESTINACIJE Bradarić, Stipe Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:739931 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2022-06-03 Repository / Repozitorij: REFST - Repository of Economics faculty in Split

INTERNET MARKETING KAO NAČIN PROMOCIJE TURISTIČKE DESTINACIJE

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of INTERNET MARKETING KAO NAČIN PROMOCIJE TURISTIČKE DESTINACIJE

Bradari, Stipe
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveuilište u Splitu, Ekonomski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:739931
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Broj indeksa:
1.2. Cilj rada ................................................................................................................................. 2
1.3. Metodologija rada .................................................................................................................. 2
1.4. Struktura rada ........................................................................................................................ 3
2.2. TURISTIKA DESTINACIJA KAO SUSTAV .................................................................. 7
2.3. IVOTNI CIKLUS TURISTIKE DESTINACIJE ............................................................. 8
3. PROMOCIJA KAO ELEMENT MARKETING MIKSA ......................................................... 10
3.1. PROMOTIVNI MIKS ......................................................................................................... 11
3.2. PROCES KOMUNIKACIJE ............................................................................................... 14
4.1. NAINI PROMOCIJE PUTEM INTERNETA .................................................................. 19
4.2. INTERNET PROMOCIJA TURISTIKIH DESTINACIJA ............................................. 21
4.3. KREIRANJE MARKE TURISTIKE DESTINACIJE...................................................... 22
5.1. INTERNET PROMOCIJA GRADA OMIŠA ..................................................................... 24
5.2. ANALIZA WEB STRANICE ............................................................................................. 25
6. ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 31
SAETAK: ..................................................................................................................................... 34
SUMMARY: .................................................................................................................................. 34
1.1. Problem i predmet istraivanja
Suvremeno turistiko trište konstantno se širi, mijenja i stvara nove i drugaije ponude. U
današnje vrijeme globalizacije internet je postao najvaniji medij putem kojeg ponuai plasiraju
i promoviraju svoje proizvode i usluge. Glavna uloga promocije kao marketinškog elementa je
informiranje ljudi o proizvodima i uslugama, te poticanje njihove konzumacije na trištu. Glavno
pitanje na koje e se u ovom radu pokušati dati odgovor glasi: Postoji li prevelika orijentiranost
na promociju zastarjelog modela 3S (sunce, more, pijesak), zbog kojeg se manje panje pridaje
promoviranju ostalih sadraja u destinaciji?
1.2. Cilj rada
Cilj ovog rada je istaknuti mogunosti, odnosno naine promocije putem interneta. U ovom radu
e se istraiti i analizirati primjere primjene online promocije turistikih destinacija, pokušati
ukazati na nedostatke u promociji odreenih destinacija, te predloiti mogua rješenja. Naglasak
se stavlja na promociju, kao vaan marketinški element kojim ponuai kontaktiraju ciljano
trište, kako bi stimulirali ponašanje krajnjeg potrošaa.
1.3. Metodologija rada
U ovom radu koristit e se ope znanstvane metode analize i sinteze, kako bi se se prikazali
naini internet promocije i opisala njihova primjena na postojeim stranicama odreenih
turistikih destinacija. Kako bi bolje razumjeli problem istraivanja rada, korištena je struna
literatura vezana uz predmetnu tematiku rada. Kao metoda istraivanja, korištena je metoda
istraivanja za stolom, odnosno prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora.
3
Rad se sastoji iz 6 teorijsko-analitikih cijelina:
Prva cijelina se odnosi na uvod u kojem se kratko objašnjava problematika rada, te ciljevi
i metodologija rada.
Druga cijelina obuhvaa definiciju turistike destinacije, te ukazuje na vanost
integriranog turistikog proizvoda destinacije za njenu uspješnu promociju.
Trea cijelina predstavlja osvrt na promociju kao jedan od najvanijh elemenata
marketing miksa, koji u velikoj mjeri utjee na stvaranje pozitivne slike i prepoznatljivost
destinacije.
U etvrtoj cijelini su anlizitani naini promocije putem interneta.
U sadraju pete cijeline opisana je primjena internet promocije na primjerima odreenih
destinacija, te su istaknuti odreeni nedostatci.
Šesta cijelina se odnosi na zakljuak u kojem je saet prijedlog rješenja istraivane
problematike.
4
U turizmu destinacija moe oznaavati površinski neogranien prostor koji turistima nudi razne
sadraje i atrakcije. Moe se rei da granice turistike destinacije odreuje trište, te kao takva
turistika destinacija ne podlijee administrativnim granicama. Turistiku destinaciju je najbolje
definirati kao turistiki organiziranu prostornu jedinicu, koja skupom proizvoda koje nudi
potrošaima slui zadovoljenju njihovih turistikih potreba. Turistika destinacija sastoji se od
skupa fiksnih i varijabilnih imbenika. Fiksni imbenici su oni imbenici koji se uope ne
mijenjaju ili se mijenjaju dugorono. Kao primjer fiksnih imbenika moe se spomenuti: izgled
krajolika, kulturne objekte i znamenitosti, hotele i sportske sadraje, itd. Varijabilne imbenike
destinacije predstavljaju robe i sirovine koje su potrebne za proizvodnju turistikih dobara i
usluga, te rad, odnosno ljudski resursi koji omuguuju njihov plasman na trište. 1
2.1. VRSTE I TIPOLOGIJA TURISTIKIH DESTINACIJA
Vano je spomenuti i 3 vrste turistikih destinacija: 2
Udaljena destinacija (najudaljenije mjesto u odnosu na domicil)
Glavna destinacija (mjesto gdje posjetitelj provodi najviše vremena)
Motivirajua destinacija ( destinacija koju posjetitelj smatra najprivlanijom, tj.
destinacija koja je u najveoj mjeri potakla posjetitelja na putovanje)
Kada se govori o vrstama turistikih destinacija, moe se spomenuti i tipologija koja je
usko povezana s ovim vrstama. Tipologija koja destinacije razvrstava prema prosoru,
odnosno broju destinacija koje turist posjeti tokom svojeg putovanja naziva se tipologija
destinacija prema prostornom obuhvatu i dijeli se na: 3
Putovanja u jednu destinaciju (A1)
“lanano putovanje” (putovanje koje obuhvaa posjet veem broju destinacija, bez
uporišta u jednoj-glavnoj destinaciji, A2)
Osnovna destinacija (glavna destinacija, u kojoj turist provodi veinu svog
boravka), te iz koje posjeuje ostale destinacije koje su u blizini.(A3)
1 Petri L.- Uvod u turizam, Ekonomski fakultet Split, 2013/14, Split, str.58.
2 Ibidem, str.59.
3 Ibidem, str.60.
Regionalno kruno putovanje (posjet veem broju destinacija u regiji, A5)
Moe se rei da postoji mnogo motiva, koji mogu potaknuti turista na putovanje. Ti
mnogobrojni motivi koji potiu turiste ukazuju na sloenost i razvijenost tipologije
turistike destinacije. Meutim, glavni motiv putovanja prema brojnim istraivanjima
predstavljaju atrakcije. Turistike destinacije, obzirom na atrakcije, mogue je
podijeliti na: 4
Destinacije u kojima veliku veinu atrakcija, ine atrakcije prirodnog karaktera
(planine, jezera, mora, klima, flora i fauna,..)
Destinacije društvenog karaktera, odnosno atrakcije koje su nastale
djelovanjem ovjeka i elemenata tradicije tog prostora (tematski i zabavni
parkovi, priredbe, festivali, sportski dogaaji,..)
Uzimajui u obzir motivacijsku mo atrakcije, destinacije se mogu dalje podijeliti na: 5
Primarne destinacije- posjeduju atrakcije koje su prepoznate na široj, meunarodnoj, pa
ak i globalnoj razini. Ove destinacije, zahvaljujui iznimnoj popularnosti svojih
atrakcija, predstavljaju glavno odredište putovanja turista, te stoga turista u njima provode
najvei dio svog vremena.
Sekundarne destinacije- ovo su destinacije, koje same po sebi nemaju izrazito privlane
atrakcije, pa stoga predstavljaju samo usputne destinacije. U ovim destinacijama se turista
naješe ne zadravaju, te one slue kao izletišta.
Velik broj turistikih destinacija, turiste privlai upravo zahvaljujui primarnim karakteristikama
koje obuhvaa prostor na kojem se destinacije nalaze. Prema tome, destinacije je mogue prema
primarnim karakteristikama prostora podijeliti na:
Urbane destinacije- destinacije koje privlae itav niz turista s razliitim motivima
putovanja (zdravstvo, cultura, posao, sport,…). Najveu popularnost urbane
4 Magaš D.,Vodeb K.,Zadel Z.- Menadment turistike organizacije i destinacije, Fakultet za menadment u turizmu
i ugostiteljstvu, 2018., str.13. 5 Ibidem,str.14
6
destinacije stjeu meu turistima koji putuju radi posla. Tome pridonosi njihova
dobra opremljenost kongresnim salama i dvoranama, te dobra prometna
povezanost i smještajni kapaciteti koji omoguuju lakše organiziranje poslovnih
dogaaja. U ovakvom tipu destinacija, prosperira i zdravstveni turizamo, kao i
obrazovni turizam, radi velikog broja obrazovnih ustanova i lijeilišta.
Primorske destinacije i ljetovališta- ovaj tip destinacija izrazito je popularan za
turiste iji su glavni motivi putovanja odmor i zabava. Ove destinacije takoer su
popularne meu ljubiteljima sportova na vodi.
Planinske destinacije- privlae turiste koji putuju radi odmora i rekreacije. Ovaj tip
destinacija turistima nudi velik broj aktivnosti kojima se mogu baviti tokom svih
godišnjih doba (planinarenje,pješaenje planinskim stazama,…), kao i velik broj
zimskih aktivnosti (skijanje, sanjkanje, ostali zimski sportovi)
Ruralne destinacije- ruralni turizam je još u svojim poetnim fazama, ali se razvija
vrlo brzo i velik je porast potranje za ovim destinacijama. Ovaj oblik destinacija
predstavlja savršen oblik destinacije za odmor i bijeg od ubrzanog, modernog
naina ivota.
Destinacije zemalja Treeg svijeta- privlaan faktor ovih destinacija je njihova
autentinost, kao i turistika nerazvijenost, koja turistima prua mogunost
istraivanja i upoznavanja novih kultura.
Jedinstvene egzotine destinacije- predstavljaju jedan oblik luksuznog turizma, jer
nude jedinstvena i neponovljiva iskustva, te svoje proizvode prodaju po izrazito
visokim cijenama na ciljanom trištu. 6
Treba spomenuti i koncept kumulativnih destinacija, koji poiva na injenici da e destinacija s
dovoljno prepoznatljivim atrakcijama, na odreenom prostoru ili nuenih u toku putovanja biti
uspješnija od destinacija koje svoje atrakcije prezentiraju kao nepovezane i raspršene.
6 Ibidem, str.15.
2.2. TURISTIKA DESTINACIJA KAO SUSTAV
Kompletan turizam, moe se promatrati kao skup sustava i podsustava brojnih turistikih
elemenata. Isto tako se i turistika destinacija moe promatrati kao skup odreenih elemenata,
koji svojim meudjelovanjem stvaraju integrirani i jedinstveni turistiki proizvod.
Prema Buhalisu (2000.), kada se objašnjava pojam turistike destinacije, jako je bitno
spomenuti 6 kljunih elemenata (6A), koji nam omoguuju daljnju analizu i deskripciju
turistike destinacije, a to su: 7
1) Atrakcije (engl.Attractions)- pod ovim pojmom podrazumijevamo prirodne, društvene i
kulturne atrakcije koje motiviraju turista za posjet destinaciji
2) Receptivni sadraji (eng.Amenities)- odnosi se na smještajne i ugostiteljske objekte,
trgovinu, zabavne sadraje, itd.
3) Pristup (engl.Accessibility)- odnosi se na uspostavljanje i odravanje efikasnih prometnih
veza s emitivnim trištima kao i uspostavu i odravanje funkcionalne prometne
infrastrukture
njihovih zastupnika.
5) Aktivnosti (engl.Activities)- odnosi se na sve dostupne aktivnosti i sportove u destinaciji,
odnosno sve ono ime e se turist baviti tokom boravka u destinaciji.
6) Pomone usluge (engl.Ancillary services)- ukljuuju marketinške, razvojne i
kordinacijske aktivnosti, koje provodi destinacijska organizacija za potrebe potrošaa i
industrije.
8
Turistiku destinaciju jako je bitno promatrati kao cijeloviti sustav, kako radi upravljanja
razvojem destinacije, tako i radi lakšeg promoviranja destinacije na trištu. Svi sustavi unutar
turizma sastoje se od primarnih elemenata, koje ine prirodne atrakcije destinacije. Primarne
elemente podravaju sekundarni elementi koje ine smještajni kapaciteti, aktivnosti, ostale
usluge. Bit turistikih sustava je da odreene elemente kao ove gore navedende pomou
odreenih inputa (poduzetnika aktivnost, radna snaga, investicijski kapital,..) pretvori u outpute,
koji se mogu sagledavati u uincima na: stakeholdere (turisti, rezidenti, investitori, poduzetnici),
društvo (ekonomski, prostorni, ekološki i društveni uinci). Uz sve to, bitno je spomenuti I
snane vanjske imbenike koji u velikoj mjeri utjeu na elemente unutar destinacije, a to su
prvenstveno: zakonodavstvo, promjene u tehnologiji, politika, ekologija, konkurencija, itd. 8
2.3. IVOTNI CIKLUS TURISTIKE DESTINACIJE
Svaka turtika destinacija prolazi kroz ivotni ciklus. Slino kao i bilo koji drugi proizvod,
turistika destinacija prolazi kroz odreene faze razvoja koje poinju otkriem destinacije i
rastom broja posjetitelja, slijedi faza zrelosti, pa sve do propadanja odnosno pomlaivanja
destinacije. ivotni ciklus svake destinacije prema Butleru (1980.), moe se podijeliti na 7 faza: 9
ISTRAIVANJE- ova faza podrazumjevija veliku atraktivnost iste i nedirnute prirode,
kao i mali broj posjetitelja.Turistika ponuda je vrlo slaba.Ovakve destinacije turiste
privlae prvenstveno radi izvornog stanja u destinaciji i mogunosti komunikacije s
lokalnim stanovništvom.
ANGAIRANJE- stvaraju se prve turistike ponude, stvaraju se i pritisci za promociju
destinacije. Sve to utjee na poveanje broja posjetitelja i nastajanje turistikih sezona.
Stvara se i potreba za osiguravanje adekvatne infrastrukture.
RAZVOJNA FAZA- u ovoj fazi se broj turista poveava, te se javljaju i poetni problema
vezani uz prekomjerno korištenje i smanjenje kvalitete usluge. Javlja se potreba za
planiranje i kontrolu razvoja.
iako su još uvijek u veem broju od lokalnog stanovništva
8 Petri L. (2013/2014)- op.cit, str.68.
9 Ibidem, str.62.
STAGNACIJA-postignuta je maksimalna aglomeracija. Dolazi do zasienja destinacije i
javljaju se veliki ekonomski, ekološki i socijalni problemi. Potreni su veliki napori da se
zadri broj posjetitelja.
PROPADANJE- faza u kojoj su posjetitelji nepovratno izgubljeni, pa destinacija ovisi o
izletnicima i vikend posjetiteljima. Mijenja se i struktura vlasti unutar destinacije, a esto
se mijenja namjena odreenih kapaciteta.
POMLAIVANJE-ova faza je alternativa fazi propadanja. U ovoj fazi se uvode nove
aktivnosti, nova trišta i novi naini distribucije. Nerijetko se uvode i novi oblici
turizma. 10
Slika1: ivotni ciklus turistike destinacije
Izvor: Petri L.- Uvod u turizam, Sveuilište u Splitu, Ekonomski fakultet Split, 2013/2014, str.62.
10
10
3. PROMOCIJA KAO ELEMENT MARKETING MIKSA
Promocija je jedan od 4 elementa marketing miksa uz: cijenu, proizvod i prodaju. Prema
definiciji, “promocija je svaki oblik komunikacije ija je uloga informiranje, persuazija i/ili
podsjeanje ljudi o proizvodima, uslugama, imidu, idejama ili društvenoj ukljuenosti”.
Promocija je kao takva kljuan element miksa iz više razloga. Na suvremenom, promjenjivom
trištu, promocija se istie kao najbitniji element komunikacijskog sutava izmeu ponuaa i
potrošaa. Promocija, kao element komunikacije s potencijalnim i sadašnjim kupcima ima ulogu
informiranja kupaca o postojanju proizvoda. Nadalje, bitno je da se tono i jasno promoviraju sve
karakteristike proizvoda. Kod uvoenja novog proizvoda na trište, jako je vano pruiti kupcima
informacije o proizvodu i njegovim karakteristikama, prije negó su kupci u mogunosti da razviju
bilo kakav stav prema njima. Ako se radi o proizvodu koji je ve poznat potrošaima, uloga
promocije je u uvjeravanju potrošaa u njegove karakteristike, odnosno pokušavanju uvjeravanja
potrošaa da stvore pozitivan stav prema proizvodu. Kada se govori o proizvodu koji je ve
dobro ukorijenjen na trištu, uloga promocije je da podsjeti potrošae na prednosti tog, ve dobro
poznatog proizvoda. 11
Jedan od osnovnih zadataka promocije je da potie plasman proizvoda i usluga na ciljano trište.
Promocijom je mogua komunikacija s velikim brojem potencijalnih kupaca. Stoga je jako bitno
da je proces komunikacije jasan, odnosno da se tono zna: što se eli poruiti, kojim
komunikacijskim kanalima se poruka eli prenijeti do kupaca, koje je ciljano trište, te koji su
oekivani uinci koje e prenesena poruka imati. Uinkovitost promotivne komunikacije, ogleda
se u pozitivnim promjenama stavova potrošaa prema promoviranom proizvodu, kao i promjeni u
mišljenju i procesu kupovine na trištu. 12
11
Previši J.,Ozreti .(ur.) i sur.-Marketing-2.izmjenjeno izdanje, Adverta, Zagreb 2004., str.231. 12
Dibb, S., Simkin, L., Pride, W.M, Ferrell, O. C.: Marketing, Mate, Zagreb, 1995., str. 411.
11
3.1. PROMOTIVNI MIKS
Da bi se definirao pojam promotivnog miksa, potrebno je prvo definirati pojam marketinške
komunikacije. Marketinška komunikacija predstavlja osnovni nain komunikacije izmeu
ponuaa i ciljanog trišta. Ova vrsta komunikacije moe i poveati vrijednost proizvoda,
stvarajui pozitivan stav prema proizvodu kod potencijalnih kupaca.
Promotivni miks je skup više promotivnih elemenata, odnosno aktivnosti. Svaki promotivni
element miksa, bitno utjee na promociju u cijelini. Svi elementi promotivnog miksa slue za
uspostavljanje komunikacije s krajnim potrošaem.
Upravljanje promotivnim miksom jako je vano i odnosi se na svaki element miksa posebno.
Potrebno je postaviti ciljeve za svaki element miksa, odnosno uinak koji se moe oekivati.
Nadalje, bitno je odrediti budet, odnosno novana sredstva koja su potrebna da bi se ostvario
eljeni uinak. Pokreu se i posebni programi, odnosno kampanje koji potpomau ostvarenju
zadanih ciljeva, te popravljaju mogue greške, ukoliko sve ne ide prema planu. 13
Promotivni miks se sastojki od 6 povezanih promotivnih aktivnosti, koje djeluju sinergijski, da bi
ostvarile zadane ciljeve poduzea: 14
OGLAŠAVANJE- ovaj element miksa ukljuuje komunikaciju putem medija (tv, radio,
asopisi,..), kao i izravnu komunikaciju putem pošte. Smatra se neosobnim nainom
komunikacije, jer slui za komuniciranje s velikim brojem potencijalnih kupaca, a ne za
komunikaciju sa nekom specifinom grupom ili osobom. Oglašavanje slui za
informiranje i uvjeravanje javnosti o nekom proizvodu, a financira ga sponzor, odnosno
oglašiva.
UNAPRIJEENJE PRODAJE- sastoji se od marketinških aktivnosti, kojima je cilj
poveati trenutnu prodaju odreenog proizvoda. Kako bi privukli potrošae, ponuai
koriste razne stimulacije, kao što su: bonovi, kuponi, nagradne igre itd. Ovaj element
esto djeluje samo kratkorono, nakon ega se potroši vraaju svojim starim kupovnim
navikama.
13
14
OSOBNA PRODAJA- oblik je osobne komunikacije. Putem osobne prodaje prodava
informira i uvjerava potencijalne kupce o odreenom proizvodu, kako bi ga oni na kraju i
kupili. Osobna prodaja je izravan nain komunikacije s potrošaem, pa za prodavaa
predstavlja jedan od najuinkovitijih elemenata. Prodava dobiva povratne informacije
kupaca, pa stoga svoju prezentaciju proizvoda moe najbolje prilagoditi njihovim
potrebama i interesima, kako bi uspješno zakljuio prodaju. Interakcija izmeu prodavaa
i potrošaa moe stvoriti dugorono pozitivne stavove i odnose.
DIREKTNI MARKETING- ovo je oblik interaktivnog marketinga, putem kojeg
marketinški strunjak komunicira s potencijalnim kupcem. Za komunikaciju marketinški
stunjak moe koristiti više medija (telefon, katalozi, direktna pošta,…).Krajni je cilj
uspostaviti odnos s potrošaem i potaknuti ga na trenutni odgovor. Prednost ovog elemeta
je da on slui za komunikaciju s odreenom grupom ili osobom, za razliku od masovne
komunikacije s velikim brojem kupaca.
INTERNET MARKETING- glavni cilj internet marketinga jest uspostavljanje direktne
prodaje prema krajnjem potrošau. Internet marketing u promociji moe imati i ulogu
istraivanja ciljanog trišta. Mogue je davati opširnije informacije o proizvodu, kao i
prikupljati povratne informacije, kako bi definirali elje potrošaa. Jedan od najveih
problema ovog elementa je njegova nemjerljivost. Internet, kao najmlai medij još uvijek
ima odreenih tehnikih poteškoa, te mnogima nisu jasne sve prednosti koje prua
internet marketing. Prednost internet marketinga je svakako njegova dvosmjerna
komunikacija (primanje i mijenjanje informacija, postavljanje i odgovaranje na pitanja,..).
ODNOSI S JAVNOŠU- predstavljaju funkciju menadmenta, koja procjenjuje stavove
javnosti, pomae pri postavljanju ciljeva, te potie promjene u organiziaciji. Odnosi s
javnošu predstavljaju alat dugoronog unaprijeenja prodaje. Pomou ovog elementa
gradi se pozitivan stav o kompletnom poduzeu, kao i njegovim proizvodima i uslugama
u najširnoj javnosti. 15
1) stvaranje ugleda poduzea ili institucije.
2) poboljšanje poslovnog imida,.
13
3) postizanje bolje slike pojedinih marki proizvoda, vrsta proizvoda i usluga,
kao i poduzea koje ih obavlja.
4) potpora pri realizaciji ostalih ciljeva poslovanja, te pojaanje ve
postojeih pozitivnih stavova u javnosti.
5) poticanje zanimanja javnosti za tvrtku.
6) kreiranje openito povoljnog imida o svim aktivnostima i poslovanju
poduzea. 16
PUBLICITET- ovaj element predstavlja neosobni oblik komunikacije sa velikim
brojem kupaca. Razlika izmeu publiciteta i oglašavanja je u tome što publicitet
nije financiran od strane poduzea koje se promovira, ve od strane nekog
neovisnog medija. Dakle, publicitet je besplatan oblik promocije, koji moe biti
pozitivan i negativan. Prednost publiciteta je što je objektivan, te samim time
stvara vee povjerenje kod ljudi. Osnovni alati ovog elementa su: novinski lanci,
intervjui, pres konferencije, itd. Publicitet je, uz odnose s javnošu, najvaniji
element za stvaranje pozitivne slike o poduzeu kod potencijalnih kupaca. 17
16
Ibidem
14
3.2. PROCES KOMUNIKACIJE
Glavni cilj kod promocije svakog poduzea, je motiviranje kupaca da odaberu baš taj
promovirani proizvod ili uslugu, unato velikoj konkurenciji. Ostvarenje ovog cilja, uvelike ovisi
o uspješnosti komunikacijskog procesa izmeu poduzea i potencijalnih potrošaa.
Kako bi se bolje razumjeo sam proces komunikacije, u nastavku e se opisati osnovni model
komunikacije, koji se sastoji od sljedeih elemenata: 18
a) POŠILJATELJ- predstavlja poetak komunikacijskog procesa. Pošiljatelj je osoba ili
organizacija koja zapoinje proces komunikacije odabirom: rijei, simbola i slika, kako bi
poruku na jasan nain prenio do primatelja.
b) KODIRANJE- je proces koji misli, ideje i informacije pretvara u simboliki oblik.
Pošiljatelj ovim procesom poruku koju eli prenijeti prilagoava simbolima koji su
razumljvi primatelju, kako bi primatelj u potpunosti razumio sadraj poruke.
c) PORUKA-moe biti verbalna i neverbalna, u usmenom i pisanom obliku, poruka koja se
sastoji od simbola i znakova. Poruke moraju biti strukturirane u skladu s kanalom kojim
se pošiljatelj slui kako bi poruku premio do primatelja.
d) KANAL- oznaava nain na koji se poruka prenosi od pošiljatelja do primatelja.
Komunikacijski kanal moe biti: osobni (komunikacija licem u lice, komunikacija s
rodbinom, prijateljima,…), te neosobni (putem medija, velik broj primatelja).
e) PRIMATELJ- osoba koja prima poruku od pošiljatelja, te s njim djeli informacije.
f) DEKODIRANJE-proces pomou kojeg primatelj pretvara poruku natrag u misli i
informacije. Za uspješan komunikacijski proces, jako je bitno da proces dekodiranja,
odgovara procesu kodiranja pošiljatelja poruke.
g) BUKA ILI ŠUM U KOMUNIKACIJSKOM KANALU- do ove pojave dolazi zbog
nerazumijevanja izmeu pošiljatelja i primatelja poruke. Do ove pojave esto dolazi zbog
pogrešno provedenog procesa kodiranja (na nain koji nije razumiljiv primatelju).
h) ODGOVOR- podrazumijeva primateljevu reakciju na primljenu poruku. Jako je bitno za
uspješnost promocije da pošiljatelj dobije povratnu informaciju od pošiljatelja.
i) POVRATNA SPREGA- zatvara proces komunikacije, te omoguava pošiljatelju da utvrdi
naine na koji je poruka primljena i dekodirana.
18
15
Da bi kompletan proces komunikacije bio uspješan, potrebno je da pošiljetelj poruku prilagodi i
kodira na odgoavrajui nain, koji je razumljiv primatelju. Nakon toga, potrebno je odabrati
odgovarajui kanal za prijenos poruke, kako bi poruka bila uspješno izruena i dekodirana od
strane primatelja.
Nadalje, u funkciji promocije jako je bitno da se prije poetka komunikaije utvrdi ciljano trište, s
kojim se komunikacija eli uspostaviti. Prije uspostavljanja komunikacijskog procesa s ciljanim
trištem, treba provesti istraivanje, koje pomae u odabiru sadaja poruke, kao i kanala kojim se
poruka prenosi do primatelja. Nakon toga, vano je izazvati kod potrošaa odreenu vrstu
reakcije. Kod veine poduzea, cilj je predstaviti proizvod ili uslugu, na nain koji bi potakao
potrošaa na zanimanje za promovirani proizvod ili uslugu. Odreena poduzea,
komunikacijskim procesom s potrošaima, nastoje utjecati na promjenu njihovih mišljenja, te
samim time i promjenu kod procesa kupnje. Vano je spomenuti, da je u procesu odluivanja,
kupnja posljednja faza kroz koju kupac prolazi. 19
Kako bolje razumjeli proces odluivanja kod potrošaa, u nastavku e se ukratko opisati 4
modela hierarhije reakcije: 20
1) MODEL AIDA- ovaj model je prije svega prilagoen procesu osobne prodaje i fazama
koje potroša prolazi u tom procesu. Model opisuje faze pozornosti, interesa i akcije kroz
koje potroša uspješno prolazi. Prvo je potrebno zadobiti pozornost kod potrošaa, nakon
ega se u njemu budi zanimanje za proizvod ili uslugu a itav proces završava fazom
akcije, odnosno kupnjom.
2) MODEL HIERARHIJE EFEKATA- ovaj model opisuje proces kroz koji potroša prolazi
kao niz koraka od poetne svjesnosti o proizvodu ili usluzi do same kupnje. Glavni
imbenik ovog modela je uvjeravanje, koje je prisutno u poetnoj fazi stvaranja svjesnosti
o proizvodu kod potrošaa. Uvjeravanje, ne mora nuno dovesti odmah do faze akcije,
odnosno kupnje. Za ovaj model je najbitnije, da se odvije niz koraka, te svaki mora biti
zadovoljen prije negó li potroša proe na drugu fazu u hijerarhiji.
3) MODEL PRIHVAANJA INOVACIJE- kao i prijašnji modeli, ovaj model opisuje faze
kroz koje potroša prolazi prije same kupnje proizvoda ili usluge. Za ovaj model je bitno
19
16
istaknuti da se odnosi na uvoenje novog proizvoda na trište. Prije samog prihvaanja
novog proizvoda, potrebno je stvoriti svjesnost i interés kod buduih potrošaa. Krajnji je
cilj stvaranje pozitivnog stava prema proizvodu ili usluzi, koji se najbolje postie probnim
korištenjem proizvoda od strane potrošaa.
4) MODEL PROCESIRANJA INFORMACIJA- ovaj model predstavlja, model
komunikacije uvjeravanja. Potroša u ovom modelu prolazi odreene faze u procesu
uvjeravanja, koje ine hijerarhiju odgovora potrošaa. Faze ovog modela sline su modelu
hijerarhije efekata. Faza pozornosti i razumijevanja, odgovara fazi svjesnosti, a faza
svianja odgovara fazi uvjeravanja. Bitna stvar za ovaj model je faza, koja se ne javlja u
ostalim modelima a to je faza retencije. Retencija, predstavlja sposobnost primatelja da
zapamti odreene informacije o proizvodu, za koje on smatra da su bitne. Ova je faza jako
bitna, jer je cilj promotivnih aktivnosti, potrošau pruiti relevatne informacije, koje e
mu pomoi da kasnije donese odluku o kupnji. Ovaj model takoer slui za procjenu
uspješnosti promotivnih aktivnosti.
Sva 4 spomenuta modela opisuju 3 faze, a to su: kognitivna faza, afektivna faza, bihevioralna
faza. Kod svih modela javlja se jako slian redoslijed ovih faza. Prvo, potroša u kognitivnoj
fazi razvija svjesnost o proizvodu, u afektivnoj fazi razvija odreen stav prema proizvodu
(pozitivan ili negativan), te u bihevioralnoj fazi djeluje akcijom kupnje ili odbijanja
proizvoda. 21
4. INTERNET MARKETING-NAINI PROMOCIJE
Internet je, u današnje vrijeme postao nezaobilazan medij u svakidašnjem ivotu modernog
ovjeka, te kao takav ima široku primjenu u svim podrujima, pa tako i u marketingu. Posljednjih
godina, dolazi do ogromnog porasta marketinških aktivnosti putem interneta. Internet marketing
se, zahvaljujui sve široj dostupnosti, nioj cijeni i interaktivnosti, profilira ve sad kao jedan od
glavnih medija za uspješno provoenje marketinških aktivnosti.
Osnovna definicija internet marketinga, prema Chaffey-u, Mayer-u, Johnston-u i Chadwick-u
glasi: 22
“Internet marketing najlakše se moe definirati kao korištenje interneta i drugih digitalnih medija
za ostvarenje marketinških ciljeva i kao podrška suvremenom marketinškom konceptu”.
Nadalje, internet marketing nudi brojne prednosti u odnosu na tradicionalni marketing, kao što
su: 23
komunikaciju izmeu poduzea i potrošaa, za razliku od tradicionalnih
marketinških aktivnosti u kojima kontakt izmeu potrošaa i poduzea potie
poduzee (push mehanizam), kod internet marketinga, esto je potroša taj koji
uspostavlja prvi kontakt (pull mehanizam); tako što pretrauje odreeni sadraj na
internetu. Stoga je jako bitno da web stranica poduzea bude lako dostupna na
internet trailicama (Google, Yahoo,..) kada potroša pretrauje kljune pojmove
vezane za odreeni proizvod ili uslugu koju poduzee nudi. Meutim, postoje i
elementi push mehanizma u internet marketingu, kao što je poticanje potrošaa na
kupnju, pruanjem raznih stimulansa (nagradne igre, kuponi,..). Potroša je u
mogunosti komunicirati direktno s poduzeem, putem web stranice, što
omoguuje poduzeu prikupljanje i prepoznavanje elja i potreba individualaca,
koje im moe pomoi u buduem poslovanju.
INTELIGENCIJA- korištenje interneta, kao metode istraivanja trišta je vrlo
pouzdano i ne izuskuje veliko financijsko optereenje. Putem web stranica, vrlo je
22
Chaffey, D., Chadwick, F. E., Mayer, R., Johnston, K.: Internet marketing: Strategy, Implementation and Practice,
Essex, Pearson Education Limited 2009. , str.7. 23
Ibidem, str.21-22.
lako prikupiti podatke o potrošaima (dob,spol,..) i profilirati ih putem
jednostavnih anketa. Lako je prikupiti povratne informacije o proizvodima i
uslugama, koji kasnije mogu posluiti kako bi se proizvod bolje prilagodio
ciljanom trištu.
pristup svakom potrošau. Za razliku od tradicionalnih marketinških metoda,
kojima se jedna poruka šalje velikom broju primatelja, internet marketing nudi
mogunost komunikacije koja je prilagoena svakom pojedincu. Tome, uvelike
pomae inteligencija ovog medija, koja omoguuje istraivanje trišta, odnosno
potrošaa.
INTEGRACIJA- još jednan positivan aspekt je integrirani oblik komunikacije.
Putem interneta, potrošai su u mogunosti odgovoriti na ponude, koje se
promoviraju u drugim medijima. Web stranice, nude informacije o drugim
nainima kupnje proizvoda, za kupce koji nisu sigurni u kupovinu putem
interneta. Internet, moe sluiti i kao medij podrške slubi za korisnike (sekcija
esto postavljana pitanja, FAQ).
REKONSTRUKCIJA INDUSTRIJE- putem internet marketinga, poduzea mogu
eliminirati nepotrebne posrednike u poslovanju. Za poduzee ja jako bitno da
odredi svoju strategiju komunikacije s potrošaima, te prema tome odabere
odgovarajue suradnike (posrednike).
interneta, za razliku od tradicionalnih metoda pruaju mogunost komunikacije s
puno veim brojem korisnika (potrošaa). Poduzea, koja koriste internet
marketing su u mogunosti prodirati na nova, dotad nepoznata trišta. Prua se
mogunost promocije i prodaje proizvoda i usluga putem web stranica, bez
lokalnih prodavaa i posrednika. 24
24
Pojam internet promocije, usko je povezan s pojmom internet oglašavanja. Internet oglašavanje
predstavlja najvei dio promocijskih aktivnosti putem interneta.
Kada se govori o oglašavanju, treba spomenuti banner oglase koji su najpopularniji alat internet
oglašavanja. Banner oglasi prikazuju poruku koju oglašiva eli prenijeti do potrošaa, a
pojavljuju se u obliku slika, koje mogu biti dinamine i statine. Banner oglasi, takoer
sadravaju i poveznicu, na koji potroša, ukoliko je zainteresiran moe kliknuti kako bi posjetio
web stranicu oglašivaa. Ovakvi oglasi naješe zauzimaju mali dio u vrhu ili dnu web stranice. 25
Još jedan jako popularan oblik internetskog oglašavanja su sponzorstva. Online sponzorstva su
naješe plaeni oblik oglašavanja, na nekim ve dobro poznatim web stranicama (za odreenu
financijsku naknadu, bolje poznato poduzee reklamira ono manje poznato). Slino
sponzorstvima, affiliate (partnerski) programi predstavljaju oblik internet oglašavanja u kojem
jedno poduzee reklamira drugo. Poduzee koje eli promovirati svoj proizvod (affiliate
organizator) stvara mreu affiliate partnera. Affiliate partneri stavljaju oglas tog poduzea
(affiliate organizatora) na svoje web stranice, te za svaku kupnju oglašenog proizvoda ili usluge
ostvaruju proviziju. 26
Za promoviranje putem interneta jako je vana i optimizacija internet trailica (Google,
Yahoo,..). Bitno je dobro odabrati kljune rijei i pojmove, kako bi se web stranica pojavila meu
prvim rezultatima pretraivanja. Nadalje, neke trailice (Google), nude i plaenu vrstu
optimizacije. To su prije svega PPC (plati po kliku, engl.pay per click) oglasi, koji se naplauju
za svaki klik na oglas, te CPM (cijena na tisuu, engl.cost per thousand), koji se naplauju fiksno,
za svakih 1000 pregleda. 27
25
26
Chaffey, D., Chadwick, F. E., Mayer, R., Johnston, K. (2009.)- op.cit, str.388.
27
Vaan oblik promocije putem internet su blogovi. Oglasi putem blogova predstavljaju
jednostavan i brz nain da se kontaktira ciljano trište. Za ovu vrstu promocije, bitno je odabrati
blog koji svojim sadrajem odgovara oglasu (npr. Ukoliko se eli promovirati turistiku
destinaciju, oglas treba postaviti na blog s putnikom tematikom).
Kada se govori o internet promociji, treba spomenuti i najstariji oblik ove promocije, a to je
putem elektronike pošte. U svrhu promocije putem elektronike pošte, poduzea koriste mailing
lise (popisi). Na tim mailing listama, nalaze se adrese elektronike pošte postojeih i
potencijalnih potrošaa. Poduzea, osobama na mailin listama, u svrhu promocije, redovito šalju
promjene i novosti u svojim ponudama. Kao glavni problem ovog oblika promocije, istie se
veliki broj neeljene elektronike pošte (spam), koje korisnici svakodnevno primaju. 28
U novije vrijeme istiu se dva sve više popularna naina promocije na internetu, a to su: mobilne
aplikacije i društvene mree. Ova dva naina zasigurno predstavljaju budunost internet
promocije. Budui da ljudi sve više vremena provode na svojim pametnim telefonima,
oglašavanje putem mobilnih aplikacija, zasigurno predstavlja dobar nain za komunikaciju s
novim trištem.
Promocija putem društvenih mrea je, uz mobilne aplikacije, promocijski alat budunosti.
Popularnost društvenih mrea u konstantom je porastu, posebno kod mlae populacije. Ovaj
oblik promocije predstavlja idealan alat za reklamiranje proizvoda i usluga jer ne iziskuje velika
novana sredstva, a utjee na ogroman broj potrošaa. Oglašavanje putem društvenih mrea i
mobilnih aplikacija nudi širok spektar mogunosti , kao što su: video oglasi, slike, tekstualni
sadraj, banner oglasi, itd.
21
4.2. INTERNET PROMOCIJA TURISTIKIH DESTINACIJA
Promocija u turistikoj industriji, razliita je od promocije u bilo kojoj drugoj industriji. Razlog
tome je, prije svega, integrirani turistiki proizvod. Integrirani turistiki proizvod predstavlja
turistiku destinaciju u cijelini. Naime, turist tokom svog putovanja turistiku destinaciju ne
doivljava samo kao odredište, ve kao skup iskustava, proizvoda i usluga koje zajedno ine
integrirani turistiki proizvod destinacije. Još jedna specifinost turistikog proizvoda je i
prisutnost neopipljivih elemenata, koje predstavljaju usluge i doivljaji turista.
Prema Kriman Pavlovi (2008.), glavni zadatci promocije turistike destinacije su: 29
informirati korisnike o prisutnosti odreenog turistikog proizvoda na trištu
upoznati turiste s obiljejima i prednostima odreenog turistikog proizvoda
mnogim konkretnim informacijama omoguiti turistu da se lakše odlui, najprije o
ukljuivanju u turistika kretanja, a zatim o izboru proizvoda, vremenu njegova korištenja
i drugo
projicirati odreenu trišnu poziciju
promovirati eljeno ponašanje turista
Zbog svega navedenog, dobra promocija turistike destinacije, predstavlja jedan od najbitnijih
zadataka internet marketinga destinacije. Za uspješnu promociju na razini destinacija, brinu se
destinacijske menadment organizacije (DMO). Svjetska turistika (WTO) organizacija ih je
podijelila u sljedee 3 kategorije: 30
NACIONALNA TURISTIKA ORGANIZACIJA (NTO)- odgovorna su za
upravljanje marketingom na nacionalnoj razini. Ima zadatak stvaranja imida
kompletne drave kao turistike destinacije.
29
zemljopisnom podruju (obino regije ili provincije)
LOKALNE DMO- upravljanje marketingom na manjim podrujima, kao što su
gradovi ili opine.
na marketing turistike destinacije, dok se unutarnja funkcija odnosi na razvitak same destinacije
(infrastruktura, ekološko okruenje,..). 31
Marka (engl.brand) predstavlja ime, znak, simbol oblik ili kombinaciju svega navedenog, te slui
za diferencijaciju proizvoda, odnosno izdvajanje od konkurencije. Kako bi se stvorila uspješana
marka turistike destinacije, potrebno je provesti uspješan proces brendiranja (engl.branding).
Brendiranje predstavlja proces koji se sastoji od planiranja i sloenih marketinških aktivnosti, a
sve u svrhu stvaranja prepoznatljivog branda. Veliku ulogu u brendiranju turistikih destinacija,
imaju DMO, koje su spomenuli i ukratko opisane u prethodnom poglavlju. Kao glavni cilj
stvaranja pozitivnog branda turistike destinacije, istie se dojam koji destinacija kao turistiki
proizvod ostavlja na turista, koji treba biti jedinstven i stvoriti povezanost izmeu posjetitelja i
destinacije. Za stvaranje uspješnog branda destinacije, potrebne su godine truda i ulaganja u
marketinške aktivnosti. Kada je postignuta zadovoljavajua razina uspješnosti branda destinacije,
potrebno je pratiti turistike trendove kako bi odrala ta razina prepoznatljivosti. 32
Društvene mree, su u novije vrijeme, postale nezaobilazan alat za brendiranje turistike
destinacije. Razlog tome je svakako velik broj korisnika društvenih mrea, kao i jednostavnost i
financijska neoptereenost prilikom promocije putem društvenih mrea. Korisnici imaju više
naina da pristupe informacijama, kao i mogunost dijeljenja doivljaja o odreenim
destinacijama s drugim korisnicima. Još jedna prednost društvenih mrea su razne slike, blogovi
videozapisi, koji utjeu na jaanje branda destinacije. Društvene mree predstavljaju najbri
nain širenja informacija na širokom zemljopisnom podruju. Meutim, promocija i brendiranje
31
Vukman M.,Drpi K.- Utjecaj internet marketinga na razvoj Brenda turistike destinacije, str.143., dostupno na:
putem društvenih mrea, daju uspješne rezultate samo u kombinaciji s ostalim metodama i
aktivnostima promocije. 33
DESTINACIJI
U ovom poglavlju, pruen je osvrt na vanost promocije turistike destinacije kao integriranog
turistikog proizvoda. Kako je ve ranije spomenuto, integrirani turistiki proizvod predstavlja
ukupni doivljaj turistike destinacije. U stvaranju integriranog turistikog proizvoda bitne su:
atrakcije, dogaaji, proizvodi, usluge i ljudi koji su dio te destinacije.
Analizirat e se primjer online promocije turistikih destinacija u gradu Omišu, i pokušati dati
konstruktivan kritiki osvrt. Zastarijeli model prevelike orijentiranosti na promociju sunca, mora
i pijeska (3S), predstavlja glavni problem u promoviranju turistike destinacije, kao integriranog
turistikog proizvoda.
5.1. INTERNET PROMOCIJA GRADA OMIŠA
Omiš je mali grad na jugu Dalmacije, smješten na ušu rijeke Cetine u Jadransko more. Nalazi se
na samo 25 km udaljenosti od Splita, glavnog grada Splitsko-dalmatinske upanije. Grad broji
ukupno 14. 943 stanovnika, a protee se na površini od 266,2 km 2
. U sastav grada Omiša, uz
stari grad, ubraja se još 30 manjih naselja. Priobalno podruje grada odvojeno je od zaobalnog
podruja planinskim lancem, koji ine: Poljika planina, Mosor i Omiška Dinara. Sam naziv
Omiš, potjee od grke rjei Oneon, što u prijevodu znai “mjesto na brdu”. Omiš je grad, ija
povijest see još do antikih vremena. Takoer, grad Omiš predstavlja i veoma popularno
turistiko središte. Poetci turizma u Omišu, seu na poetak 20. stoljea, kada je otvoren prvi
hotel “Balkan”.
Kao i kod mnogih destinacije Splitsko-dalmatinske upanije, prevelik znaaj se pridaje
promoviranju Omiša, kao destinacije koja nudi iskljuivo zastarjeli model turizma 3S (sunce,
more, pijesak). Taj model predstavlja problem i radi sezonalnosti ponude sunca, mora i pijeska,
jer se radi o vrlo kratkom razdoblju u kojem se usluge vezane za model 3S mogu konzumirati
(lipanj, srpanj, kolovoz i rujan). Potrebno je proširiti turistiku ponudu, te pruiti više informacija
o sadrajima i aktivnostima u destinaciji kako bi se produila sezona i potaknulo turiste na
posjete van ljetnih mjeseci.
Budui u novije vrijeme internet postaje dominatan izvor informacija, online promocija
predstavlja jednan od najvanijih marketinških alata za prepoznatljivost destinacije. Turistika
zajednica grada Omiša je lokalna DMO,koja je zaduena za provoenje marketinških aktivnosti,
25
pa tako i za internet promociju. Slubena stranica grada Omiša, koju vodi turistika zajednica
nalazi se na linku: https://www.visitomis.hr/.
5.2. ANALIZA WEB STRANICE
Web stranica grada Omiša dostupna je na 9 jezika, a to su redom: Hrvatski, Slovenski, Maarski,
Talijanski, Njemaki, Poljski, Francuski, eški i Engleski. Što se tie dostupnosti jezika, stranica
prednjai u odnosu na ostale stranice turistikih destinacije, koje su naješe dostupne na 4
jezika.
Na samoj stranici nalaze se sljedece kategorije:
O OMIŠU- u ovoj kategoriji ukratko je opisana povijest grada Omiša. Tu je spomenuto i
7 naselja, juno od Omiša koja su poznata iskljuivo kao kupališne destinacije. (Nemira,
Stanii, elina, Mimice, Lokva Rogoznica, Marušii, Pisak). Ne postoji nikakva
fotogalerija ili mape koje pokazuju lokaciju tih mjesta. Nadalje, daje se kratak osvrt na
uvenu Poljiku republiku, te se spominju sljedee turistike atrakcije: Crkva i muzej
Poljica, Pavia most, Crkva sv.Jurja. Nema slika navedenih atrakcija, kao ni informacija o
njihovoj lokaciji. U ovoj kategoriji, daje se još kratak osvrt na kanjon rijeke Cetine, te
pregled razvoja turizma kroz povijest.
ZAŠTO OMIŠ- u ovoj kategoriji dan je kratak pregled bogate povijesne baštine grada
Omiša i nekih vanih kulturnih atrakcija na podruju grada. Uz te atrakcije nije priloen
nikakav video ili foto materijal. Tu su opisane i aktivnosti kojima se posjetitelj moe
baviti dok boravi u gradu Omišu, kao i kratka fotogalerija vezana za aktivnosti. U rubrici
gastronomija, samo su spomenuta neka tradicionalna jela, kao i nadaleko poznati poljiki
soparnik, o kojem je dato vrlo malo informacija. U ovoj kategoriji opisane su i gradske
plae, uz prilog kratke fotogalerije. Nabrojano je i svega 5 dogaaja, koji se odvijaju
tokom turistike sezone i o kojima nema baš mnogo informacija. Nadalje, ovdje se nalaze
i informacije o izletima s brodom, kao i kontakt podatci navedenih brodara.
ISPLANIRAJ ODMOR- ova rubrika navodi odreene restorane, s njihovim kontakt
podatcima i lokacijama. Isto tako su navedene i turistike agencije. Dani su podatci o
smještaju. Sve smještajne lokacije koje se promoviraju na stranici nalaze se uz more.
Ovdje se nalaze i kontakt podatci turistikih vodia, kao i brojevi hitnih slubi. Takoer,
ova rubrika sadri mapu i nekoliko naina dolaska u Omiš
MULTIMEDIJA- Ova rubrika sadri brojne fotografije i videozapise. Ne postoji nikakav
opis koji se nalazi uz fotografije.
Na stranici se nalazi još par rubrika za lokalno stanovništvo (kutak za iznajmljivae, novosti).
Osim navedenog, postoje i linkovi koji vode na društvene stranice grada Omiša (Facebook, Trip
Advisor, You Tube, Instagram). Najaktivnija društvena mrea je svakako Facebook. Na
Facebooku se nalaze informacije o raznim dogaajima, fotogalerija s velikim brojem fotografija,
razne objave i doivljaji posjetitelja.
Analizirajui web stranicu, uoava se velik manjak informacija o dogaanjima, te prirodnim
atrakcijama u zaleu grada.
Turistika zajednica grada Omiša, provela je opsenu anketu u kolovozu 2014.godine, kako bi
utvrdila zadovoljstvo posjetitelja turistikom ponudom grada. U nastavku su prikazane tablice
koje ukazuju na vrste i prepoznatljivost turistikih atrakcija grada Omiša, kao i zadovoljstvo
odreenim segmentima turistike ponude.
Izvor: Strateški marketing plan TZG Omiš, Omiš, 2014., str.22.
Svaka od gore navedenih atrakcija, moe se bolje iskoristiti u turistike svrhe. Problem
predstavlja nedostatak informacija o odreenim atrakcijama, pa samim tim i slaba
prepoznatljivost od strane turista.
Izvor: Strateški marketing plan TZG Omiš, Omiš, 2014., str.23.
Kao što se moe vidjeti, veina gore navedenih atrakcija je nepoznata turistima, te stoga
nedovoljno posjeena. Velik broj atrakcija, ostaje turistiki neiskorišten, upravo radi prevelike
zastupljenosti modela 3S.
Izvor: Strateški marketing plan TZG Omiš, Omiš, 2014., str.25.
Kao što je vidljivo u gore navedenoj tablici, još se uvijek najviše panje posveuje razvoju
turizma koji je baziran na suncu i moru. Meutim, u novije vrijeme, zahtijeva se vei individualni
pristup turistu, pa samim tim i širi raspon usluga. Turisti, osim prirodih ljepota i atrakcija, sve
više tee aktivnom odmoru, uivanju u tradicionalnoj gastronomiji,itd. Vidljivo je da u turizmu
grada Omiša, velik potencijal za razvoj imaju kulturni i gastroturizam. Bitno je spomenuti, da je
mogu razvoj i nautikog turizma, obzirom na blizinu velike nautike luke (Split) i otoka.
Potrebno je pojaati postojeu infrastrukturu i pratee usluge vezane uz nautiki turizam.
30
Provedena anketa, utvrdila je odreene nedostatke u turistikoj ponudi grada Omiša. Potrebno je
istaknuti nedostatak kulturnih dogaanja u gradu, kao i kritian nedostatak nonog ivota i
zabave u destinaciji. Iz tablice je viljiv još jedan veliki problem, a to je loša prometna
infrastruktura, odnosno cestovna povezanost s okolicom grada.
Tablica 4: Zadovoljstvo turista proizvodima i uslugama
Izvor: Strateški marketing plan TZG Omiš, Omiš, 2014., str.21.
31
6. ZAKLJUAK
Turistika destinacija, u suvremeno doba, ne predstavlja samo odredište u koje turist putuje. Ona
predstavlja cjelokupan integrirani turistiki proizvod. Taj integrirani turistiki proizvod ini skup:
proizvoda, usluga, doivljaja, iskustava, meuodnosa s lokalnim stanovništvom i upoznavanjem
novih tradicija i kultura meusobno povezanih u jednu funkcionalnu cjelinu.
Kako bi taj turistiki proizvod dospio do ciljanog trišta, koriste se razne metode promocije. U
novije vrijeme, promocija putem interneta, postala je neizostavan marketinški alat svake
turistike destinacije. Zahvaljujui brzini širenja informacija i velikom geografskom podruju
koje obuhvaa, kao i malom financijskom optereenju, promocija putem interneta, postaje sve
poeljnija u odnosu na tradicionalne metode promocije.
Kako bi ta promocija bila što uspješnija, potrebno je pruiti dovoljno informacija turistu,
prilagoditi se njegovim eljama i konstantno prilagoavati turistiku ponudu globalnim
trendovima na trištu.
Navike i elje i ponašanje turista konstantno se mijenja. Te promjene izravno utjeu na promjene
turistike ponude. To znai da je potrebno poduzeti odgovarajue prilagodbe kompletnih
turistikih destinacija, te njihovih proizvoda i usluga.
Modernom turista, više nije dovoljna ograniena ponuda usluga, koju nudi zastarjeli 3S model
(sunce, more, pijesak). Globalni trendovi u turizmu, ukazuju na sve veu potranju za
vansezonskim putovanjima. Kako bi se stvorile mogunosti za ponudu izvan sezone, potrebno je
razvijati nove, selektivne oblike turizma (planinarenje, gastroturizam, kulturni turizam,..). Sve se
više tei individualnom pristupu turista. Odmor više ne predstavlja, izleavanje na plai i
uivanje u suncu. Potrebno je osmisliti itav niz aktivnosti i prateih usluga u destinaciji, kako bi
se zadrao trišni udio.
U Republici Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, još se uvijek kompletna turistika ponuda oslanja
na 3S model. Meutim, postoji sve više inicijativa kako bi se obogatila turistika ponuda i
produila turistika sezona. Prijelaz sa zastarjelog modela 3S na novi, moderni oblik turizma nije
jednostavan ni jeftin ali je nuno potreban kako bi se zadrao dobar polaaj na turistikom trištu.
32
LITERATURA:
KNJIGE:
1. Chaffey, D., Chadwick, F. E., Mayer, R., Johnston, K.: Internet marketing: Strategy,
Implementation and Practice, Essex, Pearson Education Limited 2009.
2. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W.M, Ferrell, O. C.: Marketing, Mate, Zagreb, 1995.
3. Kesi, T.: Integrirana marketinška komunikacija, Opinio, Zagreb, 2003.
4. Kriman Pavlovi, D., Marketing turistike destinacije, Sveuilište Jurja Dobrile u Puli,
Pula, 2008.
5. Magaš D., Vodeb K.- Menadment turistike organizacije i destinacije, Fakultet za
menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Rijeka, 2018.
6. Petri L.- Uvod u turizam, Sveuilište u Splitu, Ekonomski Fakultet Split, 2013/14.
7. Previši J.,Ozreti ,Kesi T,Mandi M,Pali M, Pavii J.,Piri Rajh S.,Prebeac
D.,Renko N.,Sini D.,Škare V.,Tkalac A.,Tomaševi M.,Vlaši G.,Vraneševi T.-
Marketing-„.izmjenjeno izdanje, Adverta, Zagreb 2004.
LANCI:
dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107155
2. Vukman M., Drpi K.- Utjecaj internet marketinga na razvoj brenda turistike destinacije,
dostupno na : https://hrcak.srce.hr/134967
1. Strateški marketing plan TZG Omiš, Omiš, 2014., dostupno na:
SLIKE:
SLIKA 1: IVOTNI CIKLUS TURISTIKE DESTINACIJE- Petri L.- Uvod u turizam,
Sveuilište u Splitu, Ekonomski fakultet Split, 2013/2014, str.62.
TABLICE:
TABLICA 2: PREPOZNATLJIVOST TURISTIKIH ATRAKCIJA- Turistika zajednica grada
Omiša-Strateški marketing plan turizma grada Omiša, Omiš, 2014., str.23.
TABLICA 3: ANALIZA RAZVIJENOSTI TURISTIKIH USLUGA- Turistika zajednica
grada Omiša-Strateški marketing plan turizma grada Omiša, Omiš, 2014., str.25.
TABLICA 4: ZADOVOLJSTVO TURISTA PROIZVODIMA I USLUGAMA- Turistika
zajednica grada Omiša-Strateški marketing plan turizma grada Omiša, Omiš, 2014., str.21.
34
SAETAK:
Online promocija, neizostavan je marketinški alat za promociju turistike destinacije u današnje
vrijeme. To je najbri, najefikasniji i najjeftiniji nain da se destinacija promovira na globalno
trište. Da bi promocija destinacije bila uspješna, nuno je stvoriti integrirani turistiki proizvod.
Više nije dovoljna turistika ponuda vezana uz zastarijeli model 3S. Za opstanak destinacije na
promjenjivom turistikom trištu, potrebna je prilagodba globanim trendovima u turizmu. Jasan
primer ovakve prakse, predstavlja i grad Omiš koji je obraen u ovom radu. Vidljivi su brojni
nedostatci u turistikoj ponudi. Unato tome, postoji velik potencijal za daljnji razvoj i širenje
turistike ponude.
trendovi
SUMMARY:
Nowadays, online promotion has become the main marketing tool for tourist destination. It is the
quickest, most efficient and the cheapest way of penetrating the global market. To have a
successful promotion campaign, it is absolutely necessary to create integrated tourist product.
Outdated 3S (sun, sea, sand) model can no longer satisfy the needs of modern tourist. For tourist
destination to survive in a competitive market, it is very important to adapt to the global trends in
tourism industry. One good example of this practice is the town of Omiš; wich has also been the
topic of this thesis. There are some significant flaws in its tourist supply. Nevertheless, there is a