45
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA TRAVNIK Smjer: GraĎevinarstvo ZAVRŠNI RAD VRSTE I POSTUPCI GRAĐENJA MOSTOVA Mentor: Student: Prof. dr. Ahmed Pokrklić Edina Avdić Travnik, 2015. godine

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

U TRAVNIKU

FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA TRAVNIK

Smjer: GraĎevinarstvo

ZAVRŠNI RAD

VRSTE I POSTUPCI GRAĐENJA MOSTOVA

Mentor: Student:

Prof. dr. Ahmed Pokrklić Edina Avdić

Travnik, 2015. godine

Page 2: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

2

Sadržaj Strana

1. Uvod ............................................................................................................... 3

2. Opšti postupci graĎenja ............................................................................... 5

3. GraĎenje stubova .......................................................................................... 6

3.1. GraĎenje stubova na licu mjesta .................................................... 6

3.2. Potpuna oplata ................................................................................ 6

3.3. Sektorska oplata ............................................................................. 7

3.4. Klizna oplata .................................................................................. 8

3.5. GraĎenje polumontažnih i montažnih stubova .............................. 9

4. GraĎenje rasponskih konstrukcija i lukova ............................................... 10

4.1. Opšte podjele ................................................................................. 10

4.2. Proizvodnja elemenata mosta ........................................................ 10

4.3. Položaj konstrukcije za vrijeme graĎenja ...................................... 11

4.4. Skele i oplate rasponskih konstrukcija............................................

.................................konstrukcija..................................................

.....

11

5. GraĎenje mostova lansirnim prenosilima .................................................. 26

5.1. Dugi prefabrikovani elementi ........................................................ 26

5.2. Kratki prefabrikovani elementi ...................................................... 27

6. GraĎenje mostova konzolnim postupkom .................................................. 29

6.1. GraĎenje mostova balansnim postupkom ...................................... 30

6.2. Betoniranje segmenata na licu mjesta ............................................ 30

6.3. Montiranje konzolnih sektora ........................................................ 33

6.4. Balansni postupak sa lansirnim nosačem ....................................... 34

6.5. Statička razmatranja ....................................................................... 35

7. GraĎenje mostova postupkom navlačenja ................................................. 41

Zaključak .................................................................................................................. 47

Literatura ................................................................................................................. 48

Page 3: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

3

1. UVOD

Ivo Andrić – Mostovi

"Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i

vrijednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, jer opštiji od hramova. Svačiji i prema

svakom jednaki, korisni, podignuti uvijek smisleno, na mjestu na kom se ukrštava najveći broj

ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo.

Veliki kameni mostovi, svjedoci iščezlih epoha kad se drugačije živjelo, mislilo i gradilo, sivi ili

zarudjeli od vjetra i kiše, često okrzani na oštro rezanim ćoškovima, a u njihovim sastavcima i

neprimjetnim pukotinama raste tanka trava ili se gnijezde ptice. Tanki željezni mostovi, zategnuti

od jedne obale do druge kao žice, što drhte i zvuče od svakog voza kad projuri; oni još kao da

čekaju svoj posljednji oblik i svoje savršenstvo, a ljepota njihovih linija otkriće se potpuno očima

naših unuka. Drveni mostovi na ulasku u bosanske varošice čije izglodane grede poigravaju i

zveče pod kopitama seoskih konja kao daščice ksilofona. I, najposle, oni sasvim mali mostići u

planinama, u stvari jedno oveće drvo ili dva prikovana jedno uz drugo, prebačeni preko nekog

gorskog potoka koji bi bez njih bio neprelazan. Po dva puta u godini gorska bujica odnosi, kad

nadođe, ta brvna, a seljaci slijepo uporni kao mravi, sijeku, tešu i postavljaju nova. Zato se uz te

planinske potoke, u zatokama među stijenama, vide često ti bivši mostovi; leže i trunu kao i ostalo

drvo naplavljeno tu slučajem, ali ta zatesana brvna, osuđena na oganj ili truljenje, izdvajaju se od

ostalog nanosa i podsećaju još sada na cilj kome su služila.

Svi su oni u suštini jedno i podjednako vrijedni naše pažnje, jer pokazuju mjesto na kome je čovek

naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego je savladao i premostio kako je mogao, prema

svom shvatanju, ukusu, i prilikama kojima je bio okružen. I kad mislim na mostove, u sjećanju mi

iskrsavaju ne oni preko kojih sam najviše prelazio, nego oni koji su najviše zadržali i zanijeli moju

pažnju i moj duh.

Prije svega, sarajevski mostovi. Na Miljacki, čije je korito kičma Sarajeva, oni su kao kameni

pršljenovi. Vidim ih jasno i brojim redom. Znam im lukove, pamtim ograde. Među njima i jedan

koji nosi sudbinsko ime jednog mladića, malen ali stalan, uvučen u se kao dobra i ćutljiva tvrđava

koja ne zna za predaju ili izdaju. Zatim, mostovi koje sam vidio na putovanjima, noću iz voza, tanki

i bijeli kao priviđenja. Kameni mostovi u Španiji, zarasli u bršljen i zamišljeni nad sopstvenom

slikom u tamnoj vodi. Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče

na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama svetitelja ili čudesnih događaja, kao kapele.

Fantastični mostovi u Turskoj, postavljeni otprilike, čuvani i održavani sudbinom. Rimski mostovi

u južnoj Italiji, od bijela kamena, sa kojih je vrijeme odbilo sve što se moglo odbiti, a pored kojih

već stotinu godina vodi neki nov most, ali oni stoje još jednako, kao skeleti na straži.

Tako, svuda na svijetu, gde god se moja misao krene ili stane, nailazi na vjerne i ćutljive mostove

kao na vječitu i vječno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred

našim duhom, očima i nogama, da ne bude deljenja, protivnosti ni rastanka.

Tako isto u snovima i proizvoljnoj igri mašte. Slušajući najgorču i najljepšu muziku koju sam

ikada čuo, odjednom mi se ukaza kameni most, presječen po polovini, a izlomljene strane

Page 4: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

4

prekinutog luka bolno teže jedna ka drugoj, i posljednjim naporom pokazuju jednu mogućnu

liniju luka koji je nestao. To je vjernost i uzvišena nepomirljivost ljepote, koja pored sebe

dopušta jednu jedinu mogućnost: nepostojanje.

Naposlijetku, sve čim se ovaj naš život kazuje – misli, napori, pogledi, osmjesi, riječi, uzdasi –

sve to teži ka drugoj obali, kojoj se upravlja kao cilju, i na kojoj tek dobija svoj pravi smisao. Sve

to ima nešto da savlada i premosti: nered, smrt ili nesmisao. Jer, sve je prelaz, most čiji se

krajevi gube u beskonačnosti, a prema kom su svi zemni mostovi samo dječije igračke, blijedi

simboli. A sva je naša nada s one strane."

GraĎenje mostova je posebno područje graĎevinarstva, a mostovi su graĎevine kojima

prevodimo neku saobraćajnicu ili neki vod preko zapreka kao što su udoline, vodo-toci...

Zadovoljenje saobraćaja kao pojam se nalazi izmeĎu neophodno dovoljnog i raskošno

omogućenog.

Za svaki konkretni slučaj treba odrediti najpovoljniju poziciju izmeĎu pomenutih krajnosti. Naša

znanja su bazirana na prijašnjim graditeljskim ostvarenjima, uspjelim i neuspjelim, i bez

poznavanja onog od prije ne možemo ocijeniti vrijednost rješenja i tač-nost izvedenog zadatka.

Ovim radom cilj mi je prikazati neke postupke graĎenja koji se najčešće upotrebljavaju pri

gradnji mostova, uz navoĎenje njihovih opštih prednosti i nedostataka.

Page 5: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

5

2. OPŠTI POSTUPCI GRAĐENJA

Uopšteno gradnja mostova se može podijeliti na tri postupka:

monolitni,

montažni,

kombinovani.

Konkretni izbor postupka gradnje zavisi od više faktora, a često je mjerodavan faktor oprema i

tehnologija kojima raspolaže firma koja most gradi.

Temelji upornjaka i stupova mogu se izvoditi kao plitki temelji u slučaju kada su uslovi za

temeljenje dobri, ili kao duboki temelji (piloti, bunari, kesoni) kada uslovi nisu dobri. Kod plitkih

temelja se nastoji dno temelja osloniti na čvrstu stijenu. U suprotnom potrebno je paziti na

moguće potkopavanje ili podlokavanje temelja. Temeljenje na pilotima koristi se u uslovima

kada nije moguće iskopati tlo do čvrstog. Načelno se razlikuju zabijani i bušeni piloti (danas

najčešći). Promjeri im se kreću od 80 - 300cm i različitih su sistema i licenci. U izrazito lošim

tlima (mulj, močvara i sl.) za izradu temelja se koriste bunari ili kesoni.

Slika 1. - IzvoĎenje temelja upornjaka (most Dubrovnik)

Slika 2. - IzvoĎenje temelja upornjaka – nadvožnjak Mercatone, Kaštel Sućurac

Page 6: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

6

Upornjake mostova je obično najpovoljnije graditi na klasičan način. Radi se uglav-nom o niskim

zidovima i konstrukcijama za koje su postupci graĎenja podudarni onima u visokogradnji.

Upornjaci mogu biti i vrlo složene graĎevine. Tada je njihova gradnja stvar posebne tehnologije.

3. GRAĐENJE STUBOVA

Za izbor pogodnog načina izvoĎenja stubova bitna je njihova visina kao i broj stubova na mostu:

most ima samo niske stubove do 10 m - postupak graĎenja jednostavan,

stubovi visine do 15m - klasičan način graĎenja s potpunim oplatama postavljenim po

čitavoj visini stupa, ili polumontažni i montažni stubovi (jedan komad po visini),

viši stubovi, pogotovo preko 30 m - segmentni načini gradnje na licu mjesta, ili

polumontažni postupak.

Oblik stubova bitno uslovljava tehniku njihovog graĎenja. I u slučaju visokih stubo-va njihova

izgradnja ne predstavlja poteškoću ako su isti jednostavnog oblika, vertikalnih ili blago zakošenih

površina. Ali ako su stubovi razgranati i visoki, tada je potrebno detalj-no razraditi način graĎenja

stubova.

Slika 3. - Primjeri stubova

3.1. GraĎenje stubova na licu mjesta

Osnovni način izvoĎenja stubova je na licu mjesta, betoniranjem ili zidanjem. Pri tome se

za betoniranje može koristiti:

potpuna standardna oplata,

sektorska oplata,

klizna oplata.

3.2. Potpuna oplata

To je oplata sastavljena za cijelu visinu stuba. Ova oplata može biti prenosiva ili ne-

prenosiva i može biti (skupa sa njenim sastavcima) vrlo precizno izraĎena što je za estetsku

vrijednost mosta vrlo značajno.

Page 7: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

7

Slika 4. - Primjer potpune oplate stubova

3.3. Sektorska oplata

Visoki stubovi se izraĎuju u segmentima od 3 - 5m (sektori ili spratovi). Sektorske oplate su tako

konstruisane da ih je jednostavno premještati po visini stuba, uz otpuštanje prethodnog sektora.

Pri napredovanju radova u visinu oplata i ukrućenja se oslanjaju na do-nji prethodno izvedeni

sektor sa dostignutom odgovarajućom čvrstoćom. Sektorske oplate su prikladne za stubove više

od 15m.

Može se raditi i sa dvije ili tri sektorske oplate istovremeno, što ubrzava cijeli radni proces. Može

se postići da beton donjeg sektora bude još svjež u momentu dodavanja beto-na gornjeg sektora,

što bitno povećava kvalitetu gotove konstrukcije.

Slika 5. - Primjer izrade stuba s jednom i dvije sektorske oplate

Premještanje oplate duž stuba može se vršiti fiksnim, kabel-kran, plovnim i sličnim dizalicama.

Može se vršiti potiskivanje presama oslonjenim na već izraĎene sektore ili podizanjem pomoću

Page 8: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

8

jarbola, montiranog na vrh izraĎenog sektora. Oplate se mogu izvesti i tako da im se dimenzije

mogu mijenjati (stubovi promjenjivog oblika).

Slika 2.6. - Primjer sektorske oplate

3.4. Klizna oplata

Premještanje oplata i ureĎaja može se odvijati neprekidno odreĎenom brzinom, a ovo pomjeranje

prati i betoniranje. Rad s kliznim oplatama organizuje se kao neprekidan, što je uslovljeno

odreĎenim mjerama:

klizanje oplate vrši se brzinama od 15 do 25 cm/sat,

oplata se oslanja na specijalne vodilice (šipke profila φ32 - φ36),

vodilice se nastavljaju na pogodnim mjestima,

one kasnije ostaju trajno zabetonirane u tijelo stupa (slika 2.7.).

Osim stubova konstantnog popre-čnog

presjeka, ovim oplatama se mogu izvoditi i

stubovi sa promjenjenom deblji-nom stijenki.

Tako su kliznom oplatom izvede-ni stupovi

"Europa Brücke" - Insbruck u Austriji, koji su

visine 146 m, šupljeg poprečnog presjeka, a

debljina stijenke se mijenja od 55 do 35cm.

Srednja brzina kretanja je bila 5.4 m/dan.

Page 9: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

9

Slika 7. – Skica ureĎaja za rad klizanjem

Slika 8. – Europa most, Insbruck u Austriji

Prilikom radova sa sektorskim i kliznim oplatama proizilaze neki specifični uslovi:

armaturu stuba je potrebno uskladiti s visinom sektora, pošto šipke nije moguće vo-diti

cijelom visinom stuba,

rad se često odvija na velikim visinama pa je potrebno osigurati način sigurnog i laganog

prilaza platformi za rad, koja isto tako mora biti osigurana,

u projektu graĎenja potrebno je riješiti problem demontiranja i spuštanja oplate...

Uz navedene osobenosti ovih postupaka primjetno je da se ovim načinima dobijaju monolitni

stubovi, koji se mogu u skladu sa pomenutim zaštititi od propadanja uslijed pro-diranja vlage i

vode u unutrašnjost betona.

3.5. GraĎenje polumontažnih i montažnih stubova

Upornjaci i stubovi se mogu izvoditi i iz dijelova koji se pomoću odreĎenih naprava dopremaju

na mjesto graĎenja mosta i montiraju u konačni položaj. Kratki stubovi se mogu u cijelosti

izraditi u pogonu, dopremiti na gradilište i montirati. Visoki stubovi se montiraju u dijelovima i

pošto su to uglavnom elementi opterećeni na pritisak, njihovo sastavljanje iz dijelova manjeg

presjeka (čija je masa pojedinačno znatno smanjena) omogućava lakši rad i montažu.

Pri izboru montažnog postupka graĎenja

mostova masa pojedinih segme-nata je

uslovljena nosivošću jarbola ili Derik-krana,

kako visina stuba ne bi bila prepreka podizanju i

montaži istih. Lijevo je skica montažnog načina

graĎenja po-moću Derik-krana. Na slici 2.10.

prikazana je montaža dijela pilona u Japanu, a

na slici 2.11. Montaža pilona u Rotterdamu.

Page 10: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

10

Slika 2.9. - Montažni način gradnje uz pomoć derik krana

Osobina montažnog postupka je da su segmenti koji se montiraju uglavnom potpuno gotovi i vrši

se samo njihova monolitizacija. Osobina polumontažnog postupka je da segmenti često služe kao

izgubljena oplata u kojoj se betonira monolitni dio stuba.

Slika 10. – Most Aikinada (Japan) Slika 11. – Most Erasmo (Rotterdam)

4.GRAĐENJE RASPONSKIH KONSTRUKCIJA I LUKOVA

4.1. Opšte podjele

Postupke graĎenja možemo svrstati u nekoliko skupina s obzirom na proizvodnju elemenata

mosta, s obzirom na skele i oplate i na položaj konstrukcije za vrijeme graĎenja u odnosu na

konačno stanje.

4.2. Proizvodnja elemenata mosta

S obzirom na proizvodnju elemenata mosta razlikujemo:

graĎenje zidanjem ili betoniranjem svakoga elementa mosta na njegovom konačnom

mjestu - monolitna gradnja dugih ili kratkih odsječaka,

Page 11: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

11

sastavljanjem dugih ili kratkih prefabriciranih elemenata koji su izraĎeni izvan mosta -

montažna gradnja.

Kod svakog od ovih postupaka vrlo bitni su načini obrade radnih spojnih površina, odnosno

mjesta spojeva odsječaka - radnih reški:

betoniranja na mjestu graĎenja dugih odsječaka - meka armatura se nastavlja pre-

klapanjem ili varom, a prednaprgnuti kablovi se nastavljaju specijalnim spojnicama,

betoniranja na mjestu graĎenja kratkih odsječaka (balansni postupak) – samo se meka

armatura nastavlja, jedan broj kablova se sidri, a ostali kablovi prolaze skroz. U oba

slučaja presjek se može dijelom prednaprezati.

prefabrikovani dugi i kratki elementi – spajanje se uvijek vrši prednaprezanjem. Radna

reška se ispuni betonom (običnim, mikrobetonom, epoksidnim ili cementnim mortom), a

može ostati i neispunjena.

Vrši se i lijepljenje segmenata epoksidnim premazima. Uglavnom, prefabrikovani

elementi uvijek moraju biti potpuno prednapregnuti da pri punom opterećenju ne bi došlo

do razdvajanja reški.

Podužni GN – glavni nosači se često izvode postupkom polje po polje, a radna reška je u pravilu

blizu presjeka x = 0,2l (nulti Mg). Ne tako davno su se na ovim mjestima na-tege nastavljale uz

pomoću posebnih sidara – spojki (slika 12).

Danas se meĎutim polovica natega vodi skroz, kako bi se ublažio nepovoljan učinak puzanja uz

radnu rešku.

Slika 12. – Razmicanje natega radi spajanja u radnoj reški

4.3. Položaj konstrukcije za vrijeme graĎenja

S obzirom na položaj konstrukcije za vrijeme graĎenja, u odnosu na konačno stanje mosta

razlikujemo:

graĎenje na mjestu,

uzdužno ili poprečno potiskivanje ili navlačenje,

horizontalno ili vertikalno zaokretanje.

4.4. Skele i oplate rasponskih konstrukcija

Page 12: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

12

S obzirom na skele i oplate mosta razlikujemo:

graĎenje na fiksnim (nepokretnima), na tlo oslonjenim skelama,

graĎenje na pokretnim skelama,

slobodno graĎenje bez skela.

4.4.1. GraĎenje mostova na nepokretnim skelama

GraĎenje mostova na nepokretnim skelama se do sredine 20. vijeka skoro isključivo koristilo za

izradu mostova. Podrazumijeva betoniranje na licu mjesta dugih odsječaka. Sama ideja i

kreativnost u konstruisanju, postavljanju i otpuštanju skele, dali su glavno obilježje nekim

mostovima tako da se niz projektanata specijalizovao samo za skele.

4.4.2. Uopšteno - podjela skela po materijalu, namjeni i obliku

Po materijalu se razlikuju:

Drvene skele - nepokretne skele masivnih mostova su najčešće bile od drveta kao vrlo

prikladnog materijala (privremena konstrukcija - trajnost nebitna). Drvo čini skele

laganim, a drvena graĎa se lako obraĎuje, lako rastavlja i sastavlja. Osjetljivije su na

promjenu vlažnosti.

Čelične skele - pogodne su kod mostova sa više jednakih otvora ili ako se gradi više

jednakih mostova, odnosno u svim slučajevima kada se mogu iskoristiti više puta bez

većih izmjena. Osjetljivije su na uticaj temperature.

Standardne montažne oplate – kako se koriste u viskogradnji tako se mogu koristiti kod

manjih mostova kao skela i oplata.

Aluminijske i kombinirane

Po namjeni skele se razlikuju:

fiksne skele grednih mostova i

fiksne skele lučnih mostova.

Po obliku skele se razlikuju:

radijalne,

lepezaste,

skele na stupcima,

kombinovane.

4.4.3. Uopšteno – sastavni dijelovi jedne skele

Skela je prostorna rešetkasta konstrukcija i zadatak joj je da primi opterećenja od konstrukcije i

prenese ih na tlo. Smatra se da sve sile konstrukcije do trenutka otpuštanja skele prenosi sama

skela, i na te sile se skela i dimenzionira. Sastoje se od:

gornji dio skele,

donji dio skele.

Page 13: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

13

Slika 2.13. – Jedna drvena skela sa oznakama sastavnih dijelova

Gornji dio skele - svi dijelovi iznad otpusnih naprava koje služe da se cijela skela može spustiti

za odreĎenu visinu i osloboditi konstrukciju. Gornji dio sačinjavaju:

1) oplata ili kalup – dio na kome se ugraĎuje beton ili zida konstrukcija (zidani mostovi),

2) oblučila – nosači na kojima leži oplata, oni prate liniju donjeg ruba glavnih nosača, luka

ili svoda,

3) kosnici i stupovi – štapovi preko kojih se opterećenje s oblučila prenosi na donje čvorove

skele, odnosno na oslonce skele,

4) vjetrovni spregovi – nosači koji osiguravaju horizontalnu stabilnost skele i njenu

stabilnost kao jedne prostorne cjeline,

5) ukrućenja skele i štapova skele – sekundarna konstrukcija koja posebno služi za

smanjenje dužine izvijanja kosnika i stupova, a i ostalih dijelova skele,

6) pragovi – podnožni dijelovi gornjeg dijela skele, tj. donji pojasevi sistema vezača.

Donji dio skele čine svi dijelovi ispod otpusnih naprava. U mnogim slučajevima donji dio se

izvodi na isti način kako se izvodi i donji ustroj drvenih mostova. U donji dio skele spadaju:

7) otpusne naprave – ulošci izmeĎu gornjeg i donjeg dijela skele kojima se mijenja visina,

ili se skela podiže da bi postigli traženu visinu konstrukcije, ili spušta da bi konstrukciju

oslobodili,

8) stubovi skele – drveni jarmovi ili složeniji stubovi, a mogu se sastojati od:

pilota ili šipova skele,

kliješta za stabilizaciju,

temelja skele koji su obično od betona.

4.4.4. Podjela skela prema broju otvora

Drvene i metalne skele izvode se kao rešetkaste konstrukcije različitih statičkih sistema. Izbor

tipa skele i njenog načina oslanjanja zavisi od niza faktora kao što su osobina temeljnog tla,

oblika uvale, potrebe za slobodnim prolazom ispod skele tokom graĎenja...

Page 14: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

14

Prema broju otvora nepokretne skele možemo podijeliti na dva tipa:

Skele na dva oslonca ili slobodne skele – teže ih je izraditi i montirati (nekada je potebna

i pomoćna skela za izradu same skele), ali je lakše je proračunati i otpustiti, zahtjeva

manje graĎe;

Skele na više oslonaca ili poduprte skele – lakše ih je izraditi i montirati, ali se potroši

više graĎe, teže ih je proračunati i otpustiti. Ove skele zahtjevaju plitke uvale i dobro

temeljno tlo duž cijelog mosta.

Slika 14. – Primjer skele na dva oslonca - most preko rijeke Inn, Cinuskel, Švicarska (1911.god.) ,

raspon luka 47m, visina uvale 50m

Slika 15. – Primjer skele na više oslonca – most preko Korane u Slunju

4.4.5. Primjeri drvenih skela krajem 19. i početkom 20. vijeka

Page 15: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

15

Slika 2. – Drvena skela – most preko Limmat u Badenu, raspon svoda 72m, visina 26m

Slika 17. – Drvena skela svoda mosta Pont de la Caile (1930.), otvor svoda 137m, raspon luka skele

125m

Page 16: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

16

Slika 18. – Drvena skela mosta na Tari, Crna Gora, projektant Trojanović, skela Coray

Slika 19. – Drvena skela vijadukta Wiesener i sami vijadukt; primjer tzv. skele na spratove

4.4.6. Primjeri čeličnih skela – druga polovina 20. vijeka

Čelične skele su sredinom 20. vijeka počele istiskivati drvene skele, a način postavljanja,

montaže i učvršćivanja skela je ostao uglavnom nepromijenjen. To su cijevne skele koje se lako

montiraju i demontiraju i često se mogu koristiti više puta.

Slika 20. – Primjer čelične skele

Page 17: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

17

Slika 21. – Primjer lepezaste skele od čeličnih cijevi

4.4.7. Kombinovane skele

Stubovi ovakve skele su izraĎeni od drveta, čime je smanjen uticaj temperaturnih promjena i

izbjegnuta skraćenja i izduženja eventualno postavljenih čeličnih stupaca.

Slika 22. – Primjer čelične skele izgraĎene od standardnih dijelova

Page 18: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

18

4.4.8. Lučne skele

Neke od osnovnih karakteri-stika lučnih skela su:

oslanjanje lučnih skela – veoma je pogodno kada su temelji konačne konstrukcije već

izgraĎeni.

materijali od kojih se grade – drvo, čelik, beton i kombinirane lučne skele,

statički sistemi – trozglobni, dvozglobni i upeti lukovi,

tip konstrukcije lučnih skela – rešetkasti i punostjeni.

Slika 23. – Statički sistemi lučnih skela

Slika 24. – Čelična lučna skela od standardnih komada

Page 19: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

19

Slika 25. – BBeettoonnsskkaa lluuččnnaa sskkeellaa ((mmoonnttaažžaa)) –– ddrruummsskkoo--žžeelljjeezznniiččkkii mmoosstt uu NNoovvoomm SSaadduu

Slika 26. – Skkeellaa ttiipp CCrruucciiaannii uu IInnssbbrruucckk ((AAuussttrriijjaa)) -- kkoommbbiinnaacciijjaa ččeelliiččnniihh cciijjeevvii ii ddrrvveenniihh eelleemmeennaattaa

Page 20: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

20

Slika 27. – LLuuččnnaa sskkeellaa –– nnjjeennaa iizzggrraaddnnjjaa ssee ppoosseebbnnoo ppllaanniirraa ii pprroojjeekkttuujjee

Slika 28. – Plan izgradnje jedne luuččnnee sskkeellee

Slika 29. – Izgradnja luuččnnee sskkeellee nnaa oossnnoovvuu ppllaannaa ((sslliikkaa 22..2288..))

4.4.9. GraĎenje mostova na pokretnim skelama

Pokretne skele su u biti klasične nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premještati uzduž i

poprijeko (ili samo poprijeko) na most.

Kod grednih mostova ovakve su skele pogodne ako:

tlo ispod mosta je ravno i dobro nosivo,

most nije uzdignut visoko iznad tla,

most ima više polja.

Page 21: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

21

Slika 30. – Prikaz faza graĎenja – pokretna skela

Slika 31. – Čelična rešetkasta skela - betoniranje dugih odsječaka na licu mjesta

I lučne skele se mogu premještati, kao što je to napravio Freyssinet na mostu Plougastel (vidi

sliku 33.).

Slika 32. – Most Plougastel (Francuska)

Page 22: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

22

Slika 33. – Most Plougastel (skela je tri puta uzdužno premještana)

4.4.10. GraĎenje mostova pomoću lansirnih skela

Gredni mostovi velikih dužina izvode se pomoću čeličnih lansirnih skela. Ovim postupkom

izvode se mostovi:

kada je raspon mosta do 50 m (s povećanjem raspona znatno raste cijena lansirnih skela),

kada je tlo neravno,

kada je most visoko uzdignut iznad tla,

betoniranje se izvodi polje po polje.

Lansirne se skele oslanjaju u pravilu samo na stubove mosta, a izuzetno se mogu u nekom većem

rasponu osloniti i na privremeni stub. U svijetu je razvijen i patentiran veliki broj različitih

sistema lansirnih skela, ali se svi oni uglavnom zasnivaju na dva principa rada:

skela se u slijedeće polje premješta (lansira) u dijelovima,

skela se u slijedeće polje lansira odjednom.

Izrada jednog polja obično traje dvije sedmice. Uočljiva je prednost rebrastih poprečnih presjeka

u odnosu na sandučaste u pogledu troškova:

rebrasti poprečni presjek – čitava oplata se može premjestiti skupa sa skelom,

sandučasti poprečni presjek – unutrašnja oplata se mora posebno transportovati.

4.4.10.1. Premještanje lansirne skele u sljedeće polje u dijelovima

Page 23: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

23

Slika 34a. – Princip rada lansirne skele - premješta se u dijelovima

Na slikama 34a. i 34b. prikazana je skela koja se u naredno polje premješta u dijelovima (princip

"šibera"). Ova skela se sastoji od:

dva vanjska nosača sandučastog presjeka, dužine 50 m,

jednog srednjeg nosača sandučastog presjeka, dužine 98 m, koji služi i za premje-štanje

skele,

jednog okvira koji sprijeda povezuje vanjske nosače,

stražnjih kolica kojima se prevoze vanjski nosači – ona preuzimaju ukupno optere-ćenje

od sva tri nosača, zajedno sa betonom,

dvije ležajne konzole, koje opterećenje od vanjskih nosača predaju na konzole.

Slika 34b. – Primjer lansirne skele koja se premješta u dijelovima

4.4.10.2. Premještanje lansirne skele u sljedeće polje odjednom

Na slici 35. prikazana je lansirna skela koja se premješta odjednom u susjedno polje. Prostor za

izvoĎenje jednog polja je zatvoren, pa se radovi mogu izvoditi i u lošim vremenskim uslovima.

Page 24: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

24

Slika 35. – Lansirna skela koja se premješta odjednom - most Öland

Slika 36. – Prikaz lansirne skele koja se premješta odjednom

4.4.10.3. Moguća primjena lansirne skele – izgradnja mostova

Kod mostova koji se grade bez ležišnih glava stuba, nosači i lansirna konstrukcija se oslanjaju na

teškoj mostovskoj skeli (slika 37.) koja se sastoji od vertikalnih čeličnih cijevi Ø 159/159 mm, sa

ukrućenjima (horizontalnim i dijagonalnim) od cijevne skele Ø 48 mm, i sa krutim spojnicama

ove skele. Cijevi se oslanjaju na papuče skele, a na njenom vrhu su regulatori visine skele.

Page 25: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

25

Jarmovi sačinjeni od ovih cijevi služe za oslanjanje rešetkaste konstrukcije na koju se montira

oplata i grade mostovi na licu mjesta.

U praksi je čest slučaj da se umjesto tipskih rešetkastih konstrukcija upotrijebe reše-tkaste

lansirne konstrukcije (ponašaju se veoma dobro, imaju male ugibe).

Slika 37. – Primjer izgradnje mostova sa lansirnom konstrukcijom - most na Neretvi (Čapljina)

4.4.10.4. Moguća primjena lansirne skele – obnova mostova

Vrhunac primjene lansirne konstrukcije u Bosni i Hercegovini je svakako obnova ''Starog mosta''

preko rijeke Neretve u Mostaru. Bilo je potrebno da se izvrše obimne pripreme obzirom na

sveukupne uslove i medijsku pozornost u realizaciji ovog projekta od izuzetnog značaja za Bosnu

i Hercegovinu. Lansirna konstrukcija se postavlja na „dobro ankerovane ab. stubove“ sa malim

konzolnim pomakom od 2,35 m' i djelimično je prednapregnuta na krajevima. (slika 38.). Na

rešetke su postavljeni poprečni nosači, a na njih teška mostovska skela sa papu-čama i

regulatorima visine – spravama za fino podešavanje (spuštanje) skele.

Page 26: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

26

Slika 38. – Primjena lansirne skele prilikom obnove ''Starog Mosta'' – Neretva (Mostar)

Elaboracija izgradnje mosta u Čapljini i obnove ''Starog mosta'' u Mostaru prikazuje primjenu

lansirne konstrukcije u mostogradnji, gdje se posebno ističu dvije mogućnosti praktične primjene:

most u izgradnji i obnova postojećih mostova.

5. GRAĐENJE MOSTOVA LANSIRNIM PRENOSILIMA

5.1. GraĎenje mostova dugim prefabrikovanim elementima

Montaža pomoću lansirnih prenosila – lansirki je pogodna za izradu mostova kod kojih su glavni

nosači prednapregnuti rebrasti nosači, odnosno prefabrikovani koji se prote-žu od jednog do

drugog stuba mosta. Lansirke su uglavnom rešetkaste konstrukcije, ukupne dužine veće od dva

polja mosta. Na njima se nalaze električna vitla pomoću kojih se element pomiče uzduž lansirke.

Principa rada jednog od lansirnih prenosila (slika 39.) je ostavljanje šupljine izmeĎu dva stuba

kroz koju se podiže montažni dio, prenosi uzduž lansirke i montira u konačni položaj.

Slika 39. – Princip rada jedne lansirke

Sličan ureĎaj je na slici 40. UreĎajem se prihvata jedan od glavnih nosača mosta koji je

dopremljen po već gotovom dijelu konstrukcije i uzdužno se transportuje nad otvor mosta, u

kojem se trenutno montiraju i drugi nosači. Kad stigne nad otvor, prihvataju ga vješaljke za

poprečno smještanje. Ovakvim ureĎajem je dostupan svaki položaj na mostu i pošto se ovi

radovi odvijaju na vrhovima stubova, proces rada ne ovisi o situaciji ispod mosta.

Page 27: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

27

Slika 40. – Još jedan princip rada lansirke

Ovakav sistem prenošenja je danas jedan od najsavremenijih i postoje lansirke koje mogu

prenijeti nosače i do 400 tona. Na ovaj način su montirani na primjer rasponski no-sači

Masleničkog mosta.

Slika 41. – Montaža prefabrik. elemenata sa samohodnim lansirnim prenosilom – Krčki most

Ima sličnih sistema i postupaka u praksi i više se razlikuju sklopovi pomoćnih ureĎaja nego sam

princip. Postoje razlike:

u načinu prihvatanja konstruktivnih elemenata,

u načinu prenošenja elementa duž lansirke,

u načinu prihvatanja elementa,

da li je ureĎaj širok koliko i poprečni presjek konstrukcije,

ili je uži, pa se elementi mogu premještati u poprečnom presjeku...

5.2. GraĎenje mostova kratkim prefabrikovanim elementima

PPrreeffaabbrriikkoovvaannii kkrraattkkii eelleemmeennttii ssee mmoogguu mmeeđđuussoobbnnoo ssppoojjiittii nnaa vviiššee nnaaččiinnaa::

nneepprreeddnnaapprreeggnnuuttaa aarrmmaattuurraa ssee nnaassttaavvlljjaa,, aa radni spoj - rreešškkaa iissppuunnii bbeettoonnoomm

rreešškkaa ssee iissppuunnii mmiikkrroobbeettoonnoomm,,

rreešškkaa ssee iissppuunnii cceemmeennttnniimm mmoorrttoomm,,

rreešškkaa ssee iissppuunnii mmoorrttoomm oodd eeppookkssiiddnnee ssmmoollee iillii eeppookkssiiddnniimm mmoorrttoomm,, lliijjeepplljjeennjjeemm..

Page 28: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

28

Slika 42. – Spajanje prefabrikovanih kratkih elemenata

PPoossttuuppaakk mmoonnttaažžee::

nnaa ffiikkssnniimm iillii ppookkrreettnniimm sskkeellaammaa,

uuppoottrreebboomm llaannssiirrnniihh pprreennoossiillaa..

Slika 43. – Montaža na fiksnoj skeli (sa puno oslonaca)

Page 29: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

29

Slika 44. – Montaža na pokretnoj lučnoj skeli

6. GRAĐENJE MOSTOVA KONZOLNIM POSUPKOM

Konzolni postupak (Freivorbau) se naziva još i slobodnom gradnjom. Kod graĎenja nosivih

sklopova koriste se jedna ili više pokretnih radionica, u kojima se izraĎuje dio po dio

konstrukcije. Može se graditi betoniranjem na licu mjesta ili montažom kratkih koma-da. Ovim

postupkom se grade i lukovi i grede.

Kod konzolnog graĎenja dugih vijadukata postoje specijalne radionice koje napre-duju po

vrhovima stubova i izraĎuju dio po dio, ili cijelu rasponsku konstrukciju izmeĎu stubova. Mogu

biti i zatvorene, tako da rad ne zavisi od vremenskih prilika (slika 45.).

Slika 45. – Pokretni ureĎaj tipa Maurer u radu. Rasponi mosta do 65 m.

Page 30: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

30

6.1. GraĎenje mostova balansnim posupkom

Preporuka je konzolni postupak vršiti simetrično s obe strane stuba. Ovakav postu-pak graĎenja

se još naziva i "balansni postupak" (slika 46.).

Slika 46. – Balansni postupak graĎenja - most u Koblenzu (Njemačka)

6.2. Betoniranje segmenata na licu mjesta

Pri tom konzolnom postupku graĎenje počinje na već dovršenim stubovima, tako da

se postepeno grade konzolni dijelovi pričvršćeni za stub. Utegnuta veza grede i stuba može ostati

trajna, ali se veza sa stubom nakon završetka graĎenja mosta može pretvoriti u ležaj, pomični ili

nepomični (konačni sistem može biti i kontinuirana greda).

Na vrh stuba se postave skela i oplata za jedan kraći segment koji se betonira i pritegne

prednapregnutim kablovima. Na taj ležajni segment postavljaju se konzolno s obje strane stuba

kratka postolja u kojima se postupak ponavlja s odreĎenom oplatom. Konzolni segmenti se vežu

meĎusobno mekom armaturom i prednapregnutim kablovima i eventual-no se lijepe epoksidnim

malterima.

Slika 47. – Nastajanje konzolnog sklopa Slika 48. – Shematski prikaz konstrukcija

pokretnih postolja

DYWIDAG je 1951. godine razvio originalan konzolni postupak izvoĎenja za most Worms –

Rijeka Rajna. Na konzolnoj skeli s oplatom svake se sedmice betonira segment dužine 3-5 m,

simetrično s obje strane stuba:

betoniranje se dovršava u petak,

prednaprezanje se obavlja u ponedjeljak,

Page 31: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

31

u periodu od prednaprezanja do betoniranja (ponedjeljak - petak) konzolna skela s oplatom

(tzv. pomična krletka) premješta se na novi položaj, polaže se nepredna-pregnuta

armature i kablovi za prednaprezanje, te se namješta oplata.

Slika 49. – Primjer balansne gradnje grednih mostova

Slika 50. – IIzzgglleedd sskkeellee ii ooppllaattee ssaanndduuččaassttee rraassppoonnsskkee kkoonnssttrruukkcciijjee –– ttzzvv.. kkrrlleettkkaa

Ovakav postupak graĎenja se može primjenjivti i nesimetrično (slika 51) tako što bi se završene

lamele ankerovale pomoću metalnih užadi za čvrst oslonac.

Page 32: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

32

Slika 51. – SSiimmeettrriiččnnoo ii nneessiimmeettrriiččnnoo nnaapprreeddoovvaannjjee rraaddoovvaa

Na krajevima ovog baznog dijela montira se pokretna skela ("kavez" i "krletka") uz čiju pomoć

se most izvodi u lamelama, simetrično i jednovremeno prema sredini raspona. Betoniranjem

centralne lamele (na sredini otvora) ove dvije tzv. naspramne konzole se spa-jaju u kontinualni

nosač, kako je već predviĎeno projektom. Znači da u toku graĎenja nosač osnovne konstrukcije

radi kao konzola i nakon završenog ugraĎivanja betona kao konti-nuirani nosač

Ovo znači da se i za vrijeme projektovanja voditi računa i nosač projektovati, da sa svojim

karakteristikama zadovolji oba ova uslova.

Slika 52. – Primjer slobodne konzolne gradnje (balansni postupak) - most Weidatal

Page 33: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

33

Slika 53. - Primjer pridržavanja luka privremenim zategama – rijeka Krka (Hrvatska)

6.3. Montiranje konzolnih sektora

Pojedini dijelovi rasponskog sklopa ili luka mogu se izraditi kao prefabrikovani elementi izvan

mosta, te konzolno ugraditi na svoja mjesta u mostu. Veza takvih komada obično se vrši

potpunim unutrašnjim ili vanjskim prednaprezanjem.

Slika 54. – Balansni postupak s dizalicama na konzolama – rijeka Don (Rostovo)

Slika 55. – Balansni postupak s dizalicama na konzolama – rijeka Don (Rostovo)

Slika 56. – Postavljanje konzolnog sklopa uz pomoć Derick-krana

Page 34: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

34

Slika 57. – Montaža rešetkastog konzolnog sklopa uz pomoć plovne dizalice

6.4. Balansni postupak sa lansirnim nosačem

Kod ovog postupka je dužina odsječaka uglavnom veća nego pri klasičnom balan-snom postupku,

segmenti su dužine od 8m do 10m.

Lansirni nosač kod betoniranja na mjestu gradnje služi za:

stabilizaciju rasponske konstrukcije bez upotrebe privremenih potpora (kosnika),

omogućavanje transporta osoblja i graĎe preko gotovih dijelova konstrukcije do mjesta

graĎenja,

premještanje pomične krletke na slijedeći stub bez gubljenja vremena i rasklapanja, nakon

što je izgraĎen jedan par konzola.

SSlliikkaa 5588.. -- BBaallaannssnnii ppoossttuuppaakk ss llaannssiirrnnoomm nnoossaaččeemm –– bbeettoonniirraannjjee nnaa mmjjeessttuu ggrraaddnnjjee

Lansirni nosač kod montažnog graĎenja služi za:

prihvaćanje,

transport i ugradnju predgotovljenih elemenata.

Page 35: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

35

SSlliikkaa 5599.. -- BBaallaannssnnii ppoossttuuppaakk ss llaannssiirrnnoomm nnoossaaččeemm –– mmoonnttaažžaa kkrraattkkiihh eelleemmeennaatt

SSlliikkaa 6600.. –– PPrriimmjjeerr mmoonnttaažžaa pprreeffaabbrriikkoovvaanniihh kkrraattkkiihh eelleemmeennaattaa bbaallaannssnniimm ppoossttuuppkkoomm ss llaannssiirrnnoomm

nnoossaaččeemm

6.5. Statička razmatranja

Prilikom konzolne izgradnje glavi nosač se nalazi u različitim statičkim fazama, gdje je tokom

graĎenja čista konzola, što je statički veoma nepovoljno. Na kraju graĎenja prelazi u gredni ili

okvirni statički sistem, što je statički povoljnije stanje. Iz ovih razloga se prilikom graĎenja cijeli

sistem pridržava, što u mnogome ubla-žava statički nepovoljne uticaje. Pridržavanje sistema se

može vršiti postavljanjem kosih zatega preko privremenog stuba (slika 61.). Ovakav sistem za

izradu luka je primijenjen u Hrvatskoj na Šibenskom, Masleničkom, Paškom i drugim

mostovima. Lukovi su bili betonirani na licu mjesta, u jednakim segmentima na čeličnoj skeli.

Skela je bila s jedne strane pridržavana za očvrsli dio betonske konstrukcije, a s druge stra-ne

zategama. Masa čelične skele je bila 70 t, a njen transport je vršen plovnom dizalicom.

Page 36: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

36

Slika 61. - Konzolni postupak s kosim zategama - Šibenskom mostu (Hrvatska)

Slika 62. - Konzolni postupak s kosim zategama preko pomoćnog stuba

Pridržavanje sistema se može vršiti i privremenom rešetkom što je uobičajeno kod graĎenja

čeličnih mostova i primjenjuje se za izgradnju lučnih mostova maksimalnih ras-pona. Dobar

primjer je izgradnja Krčkog mosta (slika 62.).

Gornji pojas i dijagonale rešetke su zategnuti elementi i sastoje se od krutih čeličnih profila i

prednapregnutih kablova, a usidreni su u stijenu prednapregnutim sidrima. Luk i stubovi

predstavljaju pritisnute elemente.

Page 37: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

37

Slika 63. - Konzolni postupak s obrazovanjem privremene rešetke - Krčki most (HR) Konzolni sistem dominira kod gradnje visećih i ovješenih mostova. Pri gradnji se izvedeni

konzolni sektori direktno pridržavaju kosim užadima ili vješaljkama.

Slika 64. - Izvedba ovješenog mosta balansnim postupkom i usporedno podizanje pilona

7. GRAĐENJE MOSTOVA POSTUPKOM NAVLAČENJA (POTISKIVANJA)

Na obali se može izraditi čitava rasponska konstrukcija ili pojedini njeni segmenti, a zatim se

mogu uzdužno premještati na njihova konačna odredišta na mostu. Postupak se primjenjivao

prvobitno pri graĎenju drvenih i čeličnih mostova, a primjenjuje se i za masiv-ne, tj. betonske

mostove.

U zavisnosti od toga da li se konstrukcija navlači sistemom užadi i vitlova, ili se sistemom

hidrauličkih presa gura, razlikujemo postupak navlačenja i postupak potiskivanja. Iako su ovi

sistemi tehnološki različiti, oni praktično predstavljaju istu stvar. Tehnološki proces je slijedeći:

iza upornjaka betonira se dio rasponske konstrukcije dužine 10-30 m (l/4 – l/2) u posebno

konstruisanoj oplati,

nakon otvrdnjavanja betona vrši se centrično prednaprezanje,

zatim se konstrukcija preko teflonskih ležajeva potiskuje naprijed pomoću hidra-uličkih

presa i zateznih motki,

na čelu prvog odsječka pričvršćen je čelični kljun (slika 64.).

Page 38: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

38

Slika 65. - IIzzggrraaddnnjjaa tteehhnniikkoomm uuzzdduužžnnoogg ppoottiisskkiivvaannjjaa

Sljedeći odsječak se betonira direktno na stražnje čelo prethodnog, a armatura prolazi kroz radnu

sastavnicu. Postupak se ponavlja po taktovima koji u pravilu traju sedmicu. Kada je konstrukcija

u konačnom položaju prednaprežu se kablovi za upotrebno opterećenje. Kontinuitet segmenata se

postiže mekanom i prednapregnutom armaturom.

Rasponska konstrukcija koja se betonira na istom mestu segment po segment i postepeno se

potiskuje u konačni položaj, prolazi kroz različite statičke sisteme kao kon-zola, slobodno

oslonjen nosač, te na kraju kao kontinuirani nosač.

Za preuzimanje statičkih uticaja za vrijeme graĎenja, kablovi koji u celini pokrivaju uticaje od

vlastite težine konstrukcije, postavljaju se i prednaprežu centrično. Za preuzi-manje statičkih

uticaja od korisnog i saobraćajnog opterećenja ugraĎuju se kablovi izvan betonskog preseka u

unutrašnjosti sanduka i to naknadno po potiskivanju.

Kablovi su poligonalni, a vode se preko devijatora koji su postavljeni iznad oslona-ca i u sredini

raspona. Horizontalni kablovi su postavljeni u betonski presjek konstrukcije, a injektiranjem se

uspostavlja sprezanje kabla i betonskog presjeka. Poligonalni kablovi izvan preseka nisu

spregnuti sa betonskim presjekom i antikorozivno su zaštićeni sa cijevi-ma i mastima za

injektiranje.

U toku postupka potiskivanja u glavnoj rasponskoj konstrukciji javljaju se momenti savijanja u

istim presjecima i to različitog predznaka. Ovo je zato što se statički sistem konstrukcije mijenja

tokom postepenog potiskivanja. Momenti savijanja se uravnoteže sa centričnim horizontalnim

kablovima i ugraĎuju se u gornju i donju ploču sandučastog pre-sjeka rasponske konstrukcije.

Sila prednaprezanja ravnih kablova uvodi se u poprečne presjeke konstrukcije i omogućava joj da

bude potpuno prednapregnuta za vrijeme postupka potiskivanja.

Page 39: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

39

Slika 66. - Shema voĎenja podužnih kablova u poprečnom presjeku rasponske konstrukcije

Sandučasti presjek zbog svoje velike krutosti je najpogodniji za preuzimanje različitih statičkih

uticaja u toku graĎenja i upotrebe rasponske konstrukcije, a istovremeno je pogodan za voĎenje

horizontalnih i poligonalnih kablova, kao i za izradu na industrijski način.

Sila potrebna za potiskivanje glavne rasponske konstrukcije uvodi se preko hidra-ulične opreme

(presa za prednaprezanje) koja se obično postavlja na čelo krajnjeg oslonca i prenosi se sa

kablovima koji su preko čelične konstrukcije ankerisani u konstrukciju. Hidraulična presa, kojom

se podiže rasponska konstrukcija, nalazi se na teflonskoj podlozi na donjoj strani, a na gornjoj

strani naleže na hrapavu površinu konstrukcije. Prilikom dizanja unosi se vertikalna reakcija kao i

sila trenja izmeĎu prese i konstrukcije. Ona omogućava unošenje sile potiskivanja sa dijelom

hidrauličke opreme za horizontalno pomjeranje.

Slika 67. - Hidraulička oprema za postepeno Slika 68. - Hidraulička oprema za

potiskivanje gdje se horizontalna sila uvodi postepeno potiskivanje sa ošupljenim

samo preko vlastite težine rasponske čelični nosačom koji je sinhrono vezan

konstrukcije na hidrauličku opremu

Page 40: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

40

Slika 69. - Shema postupaka pri postupnom potiskivanju hidrauličkom opremom

U fazi kada se rasponska konstrukcija postepeno potiskuje od stuba do stuba, na njenoj prednjoj

strani se pojavljuju veliki negativni momenti savijanja. Stoga je neophodno da se smanje uticaji

od njene vlastite težine. To se postiže sa čeličnim kljunom koji ima 10% težine osnovne

konstrukcije.

Dužina kljuna obično iznosi Lk = 0,60 Lt, gdje je Lt dužina srednjeg raspona. Važno je takoĎe

pravilno odrediti krutost čeličnog kljuna koja utiče na smanjenje momenta savijanja. On je

izraĎen iz punih čeličnih ''I'' nosača ili iz rešetkastih nosača koji su pričvr-šćeni na krajnoj

dijagrafmi glavne nosive konstrukcije mosta.

Page 41: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

41

Slika 70. - Pričvršćivanje kljuna na rasponsku konstrukciju i radna oplata na stubu

Slika 71. – Podužni presjek

Page 42: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

42

Slika 72. – Poprečni presjek

Ako je vitkost rasponske konstrukcije veća od L/18, opravdano je u cilju smanjenja momenata

savijanja u toku potiskivanja upotrijebiti čelični pilon sa zategama.

SSlliikkaa 7733.. –– PPiilloonn zzaa oojjaaččaannjjee rraassppoonnsskkee kkoonnssttrruukkcciijjee

Ovaj postupak je primjenjiv i za mostove s konstantnom horizontalnom zakrivlje-nošću (mostovi

u kružnim krivinama). Postoje patenti po kojima se ovim postupkom mogu izvoditi i mostovi

promjenjivog poprečnog presjeka.

Postupak je racionalan za mostove dužine veće od 150 m i sa min 3 polja. Rasponi se mogu

kretati od 30 do 140 m i moraju biti približno jednaki. Ako je razlika u rasponima velika, tada se

izvode privremeni stubovi koji se po završetku cijele konstrukcije ruše, ili se na konstrukciji

izvodi pomoćni stub (pilon) sa kosim zategama.

Page 43: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

43

SSlliikkaa 7744.. -- PPrriimmjjeerr iizzvvoođđeennjjaa rraassppoonnsskkee kkoonnssttrruukkcciijjee ppoottiisskkiivvaannjjeemm ss pprriivvrreemmeenniimm ssttuubboovviimmaa,, VViiaadduucctt

ddee MMiillllaauu ((FFrraannccuusskkaa))

Uzdužno premještanje se primjenjuje i na mjestima gdje most prelazi vodene prepreke,

tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teški dijelovi, a mogu se

premještati i cjelokupne konstrukcije (slika 74.).

Page 44: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

44

SSlliikkaa 7755.. -- IIzzggrraaddnnjjaa tteehhnniikkoomm uuzzdduužžnnoogg nnaavvllaaččeennjjaa ppoommooććuu pplloovviillaa -- rraazzlliiččiittii kkoonnssttrruukkttiivvnnii

ssiisstteemmii

ZAKLJUČAK

Masivne konstrukcije mostova su se donedavno gradile na skelama kao pomoćnim sredstvima, a

skele su nosile konstrukciju dok ona nije bila sposobna da nosi samu sebe. Ove skele su bile

nepokretne, a iskoristiti ih na drugom mjestu značilo je da ih moramo rastaviti i po dijelovima

premjestiti. Za neke mostove ove su skele bile često složenije konstrukcije i od samog mosta.

Metalni mostovi npr. izvodili su se spajanjem na licu mjesta, zakivanjem ili pri-tezanjem

vijcima, a da bi se omogućio rad bilo je neophodno podizati skele.

OdreĎeni postupci graĎenja imaju kontra-uticaj i direktno utiču na statički sistem graĎevine, pa i

opšte dispozicije mosta. Kod sistema izvedenih na nepokretnim skelama smatralo se da ne dolazi

do značajnijih naprezanja sistema, sve do momenta otpuštanja skele. Sistem se posmatrao kao

odjednom stvoren, bez uticaja koji su posljedica postupnog graĎenja. Kod modernih postupaka

uticaj fazne gradnje je vrlo bitan i tokom gradnje konstrukcija mijenja više statičkih sistema i

često prima čak i veće sile nego što će ih imati tokom eksploatacije.

Kod graĎenja mostova uvijek se daje naglasak na graĎenje rasponske konstrukcije ili lukova kod

lučnih mostova, a izostavljaju se tehnike graĎenja temelja, upornjaka i stubova mostova, mada je

ponekad složenije i skuplje izvesti temelje nego cijeli most.

Kod ocjene prednosti i nedostataka različitih postupaka izvoĎenja, mora se imati u vidu da li se

odreĎenim postupkom može udovoljiti svim bitnim zahtjevima za most, te je neophodno

poznavati što više uhodanih - uobičajenih i posebnih - specijalnih postupaka. Spomenuo bih još

neke koji nisu ovdje obraĎeni:

uzdužno premještanje elemenata na fiksnoj skeli

poprečno premještanje elemenata na izgraĎene (ili postojeće) potpore,

poprečno premještanje cijele konstrukcije mosta,

okretanje konstrukcije oko vertikalne ili horizontalne osi (lučni mostovi manjih i srednjih

raspona, ovješeni mostovi oko vertikalne osi),

okretanje cijele konstrukcije u horizontalnoj ravni,

izvoĎenje visećih mostova...

Postoje i naročiti mostovi čija vrijednost izlazi izvan okvira struke i treba ih promatrati kao

zasebne cjelovite objekte i u pogledu njihovog graĎenja i u pogledu svih ostalih zahtjeva koji se

postavljaju za takvu graĎevinu.

Težeći za bržom i jeftinijom izgradnjom, u novije vrijeme iznaĎen je niz postupaka kojima se

značajno skraćuje vrijeme gradnje mosta i istovremeno postiže i znatna ušteda u materijalu i

radu. Primarni cilj je ''što lakše, što jednostavnije i što jeftinije'' napraviti nosivu konstrukciju u

što kraćem vremenu.

Page 45: INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU rad... · Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snjegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama

45

Postupci izgradnje moraju se ocijeniti i sa strane upotrebne vrijednosti mosta, jer su oni put ka

konačnom cilju: oblikovno vrijedna i svrsishodna graĎevina – most.

LITERATURA

[1.] www.iu-travnik.com

[2.] www.wikipedia.org

[3.] dr. Hadžić R., ''Tehnologija graĎenja'' - Sarajevo 2008.

[4.] prof. Kobojević, ''Uvod u mostogradnju“ - Sarajevo 1990.

[5.] http://www.jpdcfbh.ba Smjernice za projektovanje, graĎenje, održavanje i nadzor na

putevima - Opšta smjernica za mostove

[6.] http://www.gfmo.ba/ Acanski – GraĎenje rasponskih konstrukcija mostova

[7.] dr. Radnić, dr. Harapin; ''GraĎenje mostova'' – Split 2004.

[8.] Z.Marić, D.Tkalčić; ''Nova dostignuća u graĎenju bet. mostova u HR'' – Zagreb 2003.

[9.] GRAĐEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

[10.] Ivo Andrić; Esej Mostovi