Instrument Pretpristupne Pomoci IPA

SREDINJI DRAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOI (IPA)

IZDAVA: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU NAKLADA: 1000 komada ISBN: 978-953-7443-04-7

SADRAJ

4 8 12 14 15 21 23


KOMPONENTA I. PROGRAMA IPA:POMO U TRANZICIJI I JAANJE INSTITUCIJA I VIEKORISNIKA IPA KOMPONENTA

KOMPONENTA II. PROGRAMA IPA:PREKOGRANINA SURADNJA

KOMPONENTA III. I IV. PROGRAMA IPA:UVOD

KOMPONENTA III. PROGRAMA IPA:REGIONALNI RAZVOJ

KOMPONENTA IV. PROGRAMA IPA:RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA

KOMPONENTA V. PROGRAMA IPA:RURALNI RAZVOJ - IPARD

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOI (IPA)Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadanje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD.

Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijea EU br. 1085/20061, a njegova financijska vrijednost za sedmogodinje razdoblje za sve drave korisnice iznosi 11,468 milijardi eura. 12. lipnja 2007. godine donesena je Uredba komisije br. 718/20072 o provedbi Uredbe Vijea EU o uspostavi programa IPA. Meusobni odnosi Europske komisije i Vlade RH regulirani su Okvirnim Sporazumom izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih Zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske Zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta Pretpristupne Pomoi (IPA), objavljenim u Narodnim novinama (NNMU 10/07). Osnovni su ciljevi programa IPA potpora dravama kandidatkinjama3 i dravama potencijalnim kandidatkinjama4 u usklaivanju zakonodavstva s pravnom steevinom EU te provedbi usklaenih propisa, kao i u pripremama za koritenje fondova koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju kao dravi lanici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond). Zbog uinkovitije provedbe osnovnih ciljeva IPA program je podijeljen na pet komponenti: I. Pomo u tranziciji i jaanje institucija II. Prekogranina suradnja III. Regionalni razvoj IV. Razvoj ljudskih potencijala V. Ruralni razvoj Financijska sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj prema komponentama programa IPA za razdoblje od 2007. do 2011. godine iznose 749,83 mil. .

1 2 3 4

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_210/l_21020060731en00820093.pdf http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_170/l_17020070629en00010066.pdf Hrvatska, Makedonija i Turska Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.


4

IPA - DODIJELJENA SREDSTVA 2007. - 2011. (u mil. EUR)2007. 1. Pomo u tranziciji i jaanju institucija Prekogranina suradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih potencijala Ruralni razvoj 49,60 2008. 45,40 2009. 45,60 2010. 39,50 2011. 40 UKUPNO KOMP. 220,10

2.

9,70

14,70

15,90

16,20

16,5

73

3.

45,05

47,60

49,70

56,80

58,2

257,35

4.

11,38

12,70

14,20

15,70

16

69,98

5.

25,50

25,60

25,80

26,00

26,5

129,40

UKUPNO GODINA

141,23

146,00

151,20

154,20

157,2

749,83


5

Dva su osnovna uvjeta za povlaenje sredstava i provedbu projekata: 1) izrada stratekih dokumenata i priprema projekata i nadzor nad provedbom istih; 2) akreditacija institucija za upravljanje programima i projektima.

Za provedbu svake komponente programa IPA izrauju se programski dokumenti. Tabela prikazuje programske dokumente za koritenje programa IPA i nadlene institucije po pojedinim komponentama programa IPA:

IPA KOMPONENTA

PROGRAMSKI DOKUMENTI

INSTITUCIJE NADLENE ZA KOORDINACIJU I UPRAVLJANJE PROGRAMIMA

I

Nacionalni program 2007.

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

II

Jadranski prekogranini program Prekogranini program s Maarskom Prekogranini program sa Slovenijom Prekogranini program sa Srbijom Prekogranini program sa Crnom Gorom Prekogranini program sa Bosnom i Hercegovinom Transnacionalni program Jugoistoni Europski prostor Transnacionalni program Mediteran

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka


6

IPA KOMPONENTA III i IV

DOKUMENTACIJA PROGRAMIRANJA Okvir za usklaenost strategija (OUS)

NADLENE INSTITUCIJE Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Operativni program za regionalnu konkurentnost III Operativni program za promet Operativni program zatite okolia

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Ministarstvo zatite okolia, graditeljstva i prostornog ureenja

IV

Operativni program za razvoj ljudskih resursa

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

V

Operativni program za ruralni razvoj

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

Za komponentu I. programa IPA izrauje se godinji Nacionalni program, za komponentu II. i V. sedmogodinji Operativni programi, a za komponentu III. i IV. trogodinji Operativni programi. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u Hrvatskoj, osobito poslove pripreme i nadzora nad provedbom programa IPA, zaduen je Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, a koordinacija financijskog upravljanja u nadlenosti je Ministarstva financija. U obavljanju svojih zadaa, Ured i Ministarstvo surauju s drugim tijelima dravne uprave koja su nadlena za pojedina sektorska podruja i obavljaju zadau operativnih struktura, sukladno pravilima programa IPA.


7

KOMPONENTA I. PROGRAMA IPA:POMO U TRANZICIJI I JAANJE INSTITUCIJA I VIEKORISNIKA IPA KOMPONENTA

a) NACIONALNA KOMPONENTA Komponenta I. pomae dravi korisnici u izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta i ispunjenju kriterija za lanstvo: politikih, gospodarskih, pravnih i administrativnih. Pokriva sve aktivnosti izgradnje institucija i investicija povezane s usvajanjem i provedbom pravne steevine Zajednice te se, u pretpristupnom kontekstu, odnosi na sve mjere suradnje koje nisu izriito pokrivene drugim komponentama.

U razdoblju 2007.-2011. u proraunu je Europske komisije za nacionalnu komponentu osigurano ukupno 180.100.000 eura bespovratnih sredstava.

Projekti iz nacionalne komponente namijenjeni su hrvatskim dravnim tijelima. Republika Hrvatska je Europskoj komisiji kroz nacionalnu komponentu IPA programa za 2007. godinu predloila 20 projekata za to je osigurano 56.742.614 eura, od ega su 49.611.775 eura bespovratna sredstva Europske Unije iz programa IPA dok se 7.130.839 eura osigurava kroz proraun Republike Hrvatske.

Priprema i nadzor nad provedbom projekata iz I. komponente programa IPA u nadlenosti su Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Za provedbu projekata odgovorna je Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje i Voditelji programa koje je Vlada Republike Hrvatske imenovala u svakoj instituciji koja se koristi pretpristupnim fondovima Europske Unije.

Nacionalni program za 2007. godinu ima sljedee prioritete: Prioritet 1: Politiki kriteriji Borba protiv korupcije Ljudska prava i zatita manjina Ekonomski kriteriji

Prioritet 2:


8

Prioritet 3:

Sposobnost ispunjavanja obveza za lanstvo u EU Politika trinog natjecanja Informacijsko drutvo i mediji Poljoprivreda Energetika Socijalna politika i zapoljavanje Pravda, sloboda i sigurnost Okoli Carinska unija Pratei programi Instrument institucijskog jaanja Sudjelovanje u programima i agencijama Europske Zajednice

Prioritet 4:


9

U tablici je napravljen popis projekata iz nacionalne komponente IPA programa.Poglavlje acquis-a 8. Trino natjecanje Institucija korisnik Agencija za zatitu trinog natjecanja Hrvatska agencija za telekomunikacije; Agencija za zatitu trinog natjecanja; Vijee za telekomunikacije; Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Naziv projekta Provedba politike zatite trinog natjecanja i dravnih potpora Jaanje Hrvatske agencije za telekomunikacije Upravljanje i nadzor nad poljoprivrednim fondovima Upravljanje administrativnim podacima u podruju energetike Zdravlje i sigurnost na radu IPA financiranje () Nacionalno sufinanciranje () Ukupan iznos projekta ()

2.000.000

-

2.000.000

10. Informacijsko drutvo i mediji 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak 15. Energetika 19. Socijalna politika i zapoljavanje 23. Pravosue i temeljna ljudska prava 23. Pravosue i temeljna ljudska prava 24. Pravda, sloboda i sigurnost 24. Pravda, sloboda i sigurnost 25. Znanost i istraivanje

3.325.000

875.000

4.200.000

6.125.000

375.000

6.500.000

1.071.000

24.000

1.095.000

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

2.245.000

415.000

2.660.000

USKOK, Ministarstvo pravosua

Jaanje kapaciteta USKOK-a Jaanje kapaciteta Hrvatske agencije za zatitu osobnih podataka Informacijski sustav za nacionalno upravljanje granicama - Faza III Suzbijanje krijumarenja i zlouporabe opojnih droga TEMPUS

1.252.500

17.500

1.270.000

Hrvatska agencija za zatitu osobnih podataka

1.897.500

182.500

2.080.000

Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo unutarnjih poslova; Forenziki centar; Uprava kriminalistike policije Opa uprava za obrazovanje (DG EAC)

4.400.000

1.400.000

5.800.000

1.900.000

300.000

2.200.000

3.000.000

-

3.000.000


10

Poglavlje acquis-a 25. Znanost i istraivanje 26. Obrazovanje i kultura 27. Okoli

Institucija korisnik Opa uprava za obrazovanje (DG EAC) Opa uprava za obrazovanje (DG EAC) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Naziv projekta Priprema za sudjelovanje u Programu cjeloivotnog uenja ERASMUS MUNDUS

IPA financiranje () 857.775

Nacionalno sufinanciranje () -

Ukupan iznos projekta () 857.775

700.000

-

700.000

Kemijska sigurnost

1.750.000

150.000

1.900.000

29. Carinska unija 29. Carinska unija 35 Ostala pitanja -

Ministarstvo financija Carinska uprava Ministarstvo financija Carinska uprava HITRORez; Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku SDURF SDURF Opa uprava za proirenje (DG ELARG) -

Razvoj sustava carinskih laboratorija Oprema za mobilne jedinice u svrhu borbe protiv krijumarenja Razvoj sustava RIA Sudjelovanje RH u Programima i Agencijama Zajednice Program tehnike pomoi Nuklearna sigurnost IPA 2007 I. KOMPONENTA - UKUPAN IZNOS PROJEKATA UKUPAN RASPOLOIVI IZNOS I. KOMPONENTE PROGRAMA IPA 2007

2.275.000

625.000

2.900.000

3.450.000 1.775.000 4.600.000 4.000.000 500.000 49.611.775

1.250.000 225.000 1.229.839 7.130.839

4.700.000 2.000.000 5.829.839 4.000.000 500.000 56.742.614

-

-

49.611.775

-

-

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU; Radnika cesta 80/V; tel: 01/ 4569 151; E-mail: [email protected]; www.strategija.hr


11

KOMPONENTA II. PROGRAMA IPA:PREKOGRANINA SURADNJA

Komponenta II. programa IPA Prekogranina suradnja za Republiku Hrvatsku predstavlja vaan doprinos aktivnostima regionalnoga razvoja. 18 od 21 hrvatske upanije ima izravne granice s regijama susjednih drava, koje ine prihvatljiva podruja suradnje na osnovi ega se izrauju zajedniki programi prekogranine suradnje. Razdoblje od 2007. do 2013. godine obuhvaa 6 posebnih programa prekogranine suradnje Republike Hrvatske, i to s dravama lanicama EU:

1. Republika Slovenija - Republika Hrvatska: u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 7,9 milijuna eura; 2. Republika Maarska - Republika Hrvatska u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 6,4 milijuna eura; 3. Jadranska prekogranina suradnja / Talijanska Republika - Republika Hrvatska: u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 17,9 milijuna eura;

i s dravama potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo u EU:

4. Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina: u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 3 milijuna eura; 5. Republika Hrvatska - Republika Crna Gora: u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 1,2 milijuna eura; 6. Republika Hrvatska - Republika Srbija: u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 2,4 milijuna eura.


12

Takoer, u sklopu komponente II. programa IPA, financirat e se i projekti u sklopu transnacionalnih programa suradnje u kojima aktivno sudjeluje Republika Hrvatska, a to su: 1. Transnacionalni program Jugoistoni Europski Prostor SEE (South Eastern Space) - u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 1.490.000 eura. 2. Transnacionalni program Mediteran - u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 159.000 eura. Zajednike strukture prekograninih i transnacionalnih programa s dravama lanicama EU obuhvaaju Upravljako tijelo programa, Zajedniko tehniko tajnitvo te Zajedniki odbor za praenje i Tijelo za ovjeravanje. Ministarstvo mora turizma, prometa i razvitka predstavlja tzv. nacionalno tijelo u spomenutim programima i ujedno operativnu strukturu u programima zajedno sa Sredinjom jedinicom za financiranje i ugovaranje u programima suradnje s dravama potencijalnim kandidatkinjama. Vano je napomenuti da u programima s dravama lanicama EU, vodeu ulogu u pripremi i provedbi programa imaju upravljaka tijela koja su smjetena u dravama lanicama, dok Republika Hrvatska ima vodeu ulogu u pripremi i provoenju programa koje imamo s dravama korisnicama programa IPA. Prekogranina suradnja obuhvaa suradnju na izradi i provedbi zajednikih projekata dvaju ili vie prekograninih projektnih partnera, sudionika s regionalne razine. Novana sredstva dodjeljuju se temeljem zajednikih natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava prema unaprijed utvrenim prioritetima iz prekograninih (6) i transnacionalnih (2) programa koje e do kraja 2007. godine slubeno odobriti Europska komisija. Takoer, maksimalni iznos IPA sredstava namijenjenih za projektne partnere jest 85% od ukupnoga iznosa projekta, dok 15% projektni partneri moraju sufinancirati vlastitim sredstvima. U razdoblju od 2007. do 2009. godine planirana je objava po jednoga natjeaja godinje prema pojedinom programu. Natjeaji e biti objavljeni na slubenim stranicama Sredinje jedinice za financiranje i ugovaranje (cfcu.mfin.hr), stranicama Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (www.mmtpr.hr) te na slubenim internetskim stranicama pojedinog programa.

Kontakti: - Ministarstvo mora turizma, prometa i razvitka; Uprava za integrirani regionalni razvoj; Vlaka 106; Telefon: + 385-1/4695 710; Fax: +385-1/4695 819


13

KOMPONENTE III. I IV. PROGRAMA IPA:UVOD

Koritenjem III. i IV. komponente programa IPA, Hrvatska se priprema za upravljanje financijskim instrumentima koji e joj biti dostupni nakon stjecanja statusa drave lanice Europske Unije, odnosno strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom. Namjena tih fondova je s jedne strane poduprijeti gospodarski rast kako bi se dostigla vea konkurentnost na globalnoj razini, a s druge strane pomoi napredak podruja koja se suoavaju s razvojnim potekoama. Komponente III. i IV. programa IPA prilagoene su pravilima strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, to podrazumijeva da se stratekih dokumenti i institucije koje upravljaju ovim komponentama pripremaju na gotovo istovjetan nain kao i u sluaju koritenja financijskih instrumenata koji su na raspolaganju dravama lanicama, pa time upravljanje programom IPA predstavlja vrijedan proces uenja. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU u koordinaciji s ostalim tijelima dravne uprave izradio je krovni strateki dokument za koritenje III. i IV. komponente programa IPA, Okvir za usklaenost strategija za razdoblje 2007.-20135. Okvir za usklaenost strategija oslanja se na razvojne prioritete definirane u nacionalnim stratekim dokumentima (ponajprije Stratekom okviru za razvoj za razdoblje 2006.-2013.) kao i dokumentima Europske Unije (Strateke smjernice Zajednice za provedbu Lisabonske strategije, dokumenti koji ureuju koritenje pretpristupne pomoi, itd). Okvirom za usklaenost strategija 2007.-2013. odreena su podruja u kojima se mogu oekivati ulaganja iz programa IPA - infrastruktura na podruju zatite okolia i prometa, poticanje gospodarske konkurentnosti, regionalni razvoj, zapoljavanje i obrazovanje. Okvir za usklaenost strategija usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 25. svibnja 2007. godine, a Europska je komisija na njega dala suglasnost 18. lipnja 2007. godine. Prioriteti definirani unutar Okvira za usklaenost strategija razrauju se na razini sektorskih provedbenih dokumenata, odnosno pojedinanih operativnih programa za promet, zatitu okolia, regionalnu konkurentost i razvoj ljudskih resursa koji su detaljnije opisani u nastavku teksta. Na pripremi Okvira za usklaenost strategija i pojedinih operativnih programa radile su meuresorne radne skupine koje su vodili Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU i ministarstva nadlena za odreeno sektorsko podruje. Tijekom pripreme stratekih dokumenata konzultirani su partneri iz nevladina sektora, odnosno poslovne zajednice, sindikalne organizacije, organizacije civilnog drutva, akademska zajednica i drugi.

5

Engl. Strategic Coherence Framework 2007-2013 (www.strategija.hr)


14

KOMPONENTA III. PROGRAMA IPA:REGIONALNI RAZVOJ

Komponenta III. programa IPA obuhvaa tri sektora - promet, zatitu okolia i regionalnu konkurentnost. Tako su u sklopu te komponente izraena tri operativna programa za trogodinje programsko razdoblje 2007.-2009.: 1. Operativni program zatite okolia, 2. Operativni program za promet i 3. Operativni program za regionalnu konkurentnost.

Provedba projekata u sklopu ovih operativnih programa trajat e do kraja 2012. godine.

1. OPERATIVNI PROGRAM ZA PROMET 2007. - 2009.Operativni program za promet predstavlja strateku osnovu za koritenje sredstava iz III. komponente programa IPA u sektoru prometa. Na osnovi analize stanja u sektoru definirane su prioritetne aktivnosti te pripadajue mjere u koje e se usmjeravati raspoloiva financijska sredstva. Analiza ukazuje na znaajnu razvijenost cestovnog prometa u odnosu na ostale prometne grane. Imajui u vidu potrebe proizale iz analize te cilj uravnoteenog razvoja mree koja ukljuuje sve vrste prometa, ovaj program usredotouje se na podruje eljeznice i unutarnje plovidbe. Za projekte u sektoru prometa u razdoblju od 2007. do 2009. izdvojit e se ukupno 71.334.000 eura, od ega su 53.500.500 eura (75%) bespovratna sredstva Europske Unije iz programa IPA, a 17.833.500 eura (25%) osigurava Republika Hrvatska. Upravljanje i provedba Operativnog programa u nadlenosti su Operativne strukture koju vodi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Za provedbu projekata u sklopu ovoga Operativnog programa zaduene su Hrvatske eljeznice Infrastruktura (Prioritet 1) i Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje (Prioritet 2 i 3).

Operativni program za promet sastoji se od sljedeih prioriteta i mjera: Prioritet 1 - Unaprjeenje eljeznikog sustava u Hrvatskoj Mjera 1.1. Nadogradnja i modernizacija pruge Mjera 1.2. Poveanje sigurnosti i uinkovitosti eljeznikog prometa Prioritet 2 - Unaprjeenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj Mjera 2.1. Modernizacija i obnova rijenih plovnih putova i luke infrastrukture


15

Prioritet 3 - Tehnika pomo Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i jaanje institucionalne sposobnosti Cilj je prioriteta 1 razvoj prometne infrastrukture u Hrvatskoj te povezivanje nacionalnih mrea s transeuropskim mreama. Ulaganjima u eljezniku infrastrukturu poveat e se kvaliteta eljeznikog koridora X u Hrvatskoj kako bi bio u skladu s prometnim standardima Europske Unije. Unutar prioriteta 2, pripremat e se infrastrukturni projekti iji je cilj obnova rijeke Save kao plovnog puta te postizanje plovnog statusa kategorije IV, kao i usklaivanje sa Smjernicom o rijenom informacijskom sustavu. Prioritet 3 financirati e podrku operativnoj strukturi. Operativni program za promet, osim u dijelu prioriteta tehnike pomoi i pripreme projekata, provodit e se kroz infrastrukturna ulaganja vrijednosti iznad 10 milijuna eura. Financiraju se projekti koji su spremni za provedbu i sadre svu potrebnu projektnu dokumentaciju. Ovaj Operativni program sadri indikativni popis projekata u prometu: Sustav signalno-sigurnosnih ureaja na zagrebakom Glavnom kolodvoru; Obnova pruge na dionici Okuani - Novska; Obnova pruge na dionici Novska - Dugo Selo; Obnova pruge na dionici Zaprei - Savski Marof.

Osim navedenih infrastrukturnih projekata, kroz Operativni program za promet pripremiti e se i sva potrebna dokumentacija za dva budua projekta: Obnova i unaprjeenje rijeke Save kao plovnog puta Rekonstrukcija luke Vukovar - nova luka Istok

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU; Radnika cesta 80/V; Telefoni: 3851/4569 151; +3851/4569 194; Fax: +3851/4569 150; www.strategija.hr - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Uprava za strateke infrastrukturne projekte; Krlein Gvozd 1a; Telefon: +3851/3783 991; Fax: +3851/3783 901; www.mmtpr.hr - Hrvatske eljeznice Infrastruktura; Ulica Antuna Mihanovia 12; tel. +385 (0)1 378 3302; fax. +385 (0)1 378 2811; web: www.hznet.hr - Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje; Katanieva 5, 10 000 Zagreb; Telefon: +385 (0)1 4591 245; Fax: +385 (0)1 4591 075; web: http://cfcu.mfin.hr


16

2. OPERATIVNI PROGRAM ZATITE OKOLIA 2007.-2009.Ovaj Operativni program predstavlja programsku osnovu za koritenje sredstava u sektoru zatite okolia. Na temelju provedene analize stanja u sektoru, gospodarenje otpadom i upravljanje vodama prepoznati su kao prioritetne aktivnosti za usmjeravanje sredstava iz programa IPA. Navedene su aktivnosti odabrane s obzirom na to da sustavi gospodarenja otpadom te upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj ne odgovaraju u potpunosti standardima Europske Unije, a njihovo usklaivanje zahtijeva iznimno visoka financijska ulaganja. Operativnim je programom za projekte u sektoru zatite okolia osigurano 71.333.000 eura, od ega su 53.499.750 eura (75%) bespovratna sredstva Europske Unije iz programa IPA, dok 17.833.250 eura (25%) osigurava Republika Hrvatska. Upravljanje i provedba Operativnog programa u nadlenosti je Operativne strukture kojoj je na elu Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a koje u podruju vodnog gospodarstva usko surauje s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva. Za provedbu su projekata zadueni Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (Prioritet 1), Hrvatske vode (Prioritet 2) te Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje (Prioritet 3).

Operativni program zatite okolia sastoji se od sljedeih prioriteta i mjera: Prioritet 1 - Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj Mjera 1.1. Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na upanijskoj/regionalnoj razini Mjera 1.2. Sanacija visokooneienih lokacija (crne toke) Prioritet 2 - Zatita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Mjera 2.1. Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mrea Mjera 2.2. Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda iz domainstava i industrije i poboljanje kanalizacijske mree Prioritet 3 - Tehnika pomo Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i jaanje institucionalne sposobnosti


17

Prioritet 1 obuhvaa ulaganja u infrastrukturu u vezi s uvoenjem novog integriranog sustava gospodarenja otpadom na upanijskoj/regionalnoj razini. Mjerom 1.1 obuhvaena je tako izgradnja novih regionalnih/upanijskih centara za gospodarenje otpadom te pratee infrastrukture, dok se mjera 1.2 odnosi na sanaciju posebno oneienih lokacija koja predstavljaju znaajnu opasnost za okoli, a posebno podzemne vode. Prioritet 2 obuhvaa ulaganja u vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, pa su stoga mjerom 2.1 obuhvaena ulaganja u vodoopskrbu, ponajprije u poveanje razine prikljuenosti stanovnitva na javne vodoopskrbne sustave i smanjivanje gubitaka, dok se mjera 2.2 odnosi na gradnju nove i zamjenu postojee kanalizacijske mree kao i gradnju ureaja za proiavanje otpadnih voda. Prioritet 3 financirati e podrku operativnoj strukturi. Operativni program za zatitu okolia, osim u dijelu prioriteta tehnike pomoi i pripreme projekata, provoditi e se kroz infrastrukturna ulaganja vrijednosti iznad 10 milijuna eura. Operativni program sadri indikativni popis projekata podijeljenih na sektor gospodarenja otpadom i sektor vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama, ravnomjerno rasporeenih na cijelu Republiku Hrvatsku. Financiraju se projekti koji su spremni za provedbu i sadre svu potrebnu projektnu dokumentaciju.

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU; Radnika cesta 80/V; Telefoni: +385 (0)1 456 91 51; +385 (0)1 456 91 94; Fax: +385 (0)1 456 91 50; web: www.strategija.hr - Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva; Uprava za strateke i integracijske procese u zatiti okolia; Ulica Republike Austrije 14; Telefoni: +385 (0)1 378 24 13; +385 (0)1 378 21 79; Fax: +385 (0)1 371 71 49; web: www.mzopu.hr - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Uprava vodne politike i meunarodnih projekata; Ulica grada Vukovara 220; Telefon: +385 (0)1 630 73 33; Fax: +385 (0)1 615 18 21; web: www.mps.hr - Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost; Ksaver 208; Telefon: +385 (0)1 5391 800; Fax: +385 (0)1 5391 810; web: www.fzoeu.hr - Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220; Telefon: +385 (0)1 6307 333; Fax: +385(01) 6155 910; web: www.voda.hr - Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje; Katanieva 5, 10 000 Zagreb; Telefon: +385 (0)1 4591 245; Fax: +385 (0)1 4591 075; web: http://cfcu.mfin.hr


18

3. OPERATIVNI PROGRAM ZA REGIONALNU KONKURENTNOST 2007. - 2009.Ovaj je Operativni program strateki dokument za podruje regionalne konkurentnosti. To podrazumijeva koritenje raspoloivih financijskih sredstava za mjere jaanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja manje razvijenih podruja. Glavna okosnica poticanja razvoja i rasta je poduzetnitvo, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima. Vrijednost Operativnog programa je 47.133.001 eura, u emu Republika Hrvatska sudjeluje sa 11.783.251 eura (25%), a program IPA osigurava 35.349.750 eura (75%) bespovratne pomoi. Operativnim programom upravlja Operativna struktura na elu koje je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, odgovorno za provedbu Operativnog programa te za mjere koje pripadaju pod njegov djelokrug rada. Za ostale mjere nadleno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Za provedbu projekata zaduena je Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje.

Operativni program za regionalnu konkurentnost sastoji se od sljedeih prioriteta i mjera:

Prioritet 1 - Poboljanje razvojnih mogunosti podruja s potekoama u razvoju Mjera 1.1. Poslovna infrastruktura Prioritet 2 - Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Mjera 2.1. Poboljanje ulagake klime Mjera 2.2. Transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim poduzeima Prioritet 3 - Tehnika pomo Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i jaanje institucionalne sposobnosti Mjera 3.2. Razvoj sektorskih studija, priprema buduih programskih dokumenata i pripadajuih projektnih prijedloga


19

Prioritet 1 omoguuje izgradnju, opremanje i razvoj poslovne i turistike infrastrukture u deset upanija koje najvie zaostaju u razvoju (Vukovarsko-srijemska, Osjeko-baranjska, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-posavska, Sisako-moslavaka, Karlovaka, Liko-senjska, Zadarska, ibensko-kninska). Mogui predlagatelji projekata s ovih podruja su jedinice lokalne i regionalne samouprave, njihova udruenja i neprofitna tijela, tvrtke u njihovu vlasnitvu te turistike zajednice. Prioritetom 2, mjerom 2.1 predvieno je manjim dijelom poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini (izrada metodologija, studija, preporuka za razvoj poduzetnitva, kao i registra potpora poduzetnicima). Ostale aktivnosti namijenjene su jaanju sustava podrke gospodarstvu izvan dravne uprave: jaanje poslovne konkurentnosti primjenom e-poslovanja (obuka kadrova i nabava opreme za centre za potporu malim i srednjim poduzeima kako bi se razvili u referentne e-business centre), pruanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzeima s ciljem jaanja konkurentnosti na tritu Europske Unije, razvoj ulagake klime u regijama putem obuke i certificiranja kadrova u upanijama i partnerskim institucijama, te razvoj izvozno orijentiranih clustera. Prioritetom 2, mjerom 2.2, predviena je izobrazba te ulaganja u projekte javnog znanstvenog sektora diljem Hrvatske u podruju transfera tehnologije, kao i uspostava Inkubacijskog centra za bioznanost i komercijalizaciju tehnologije kao centra od strateke vanosti za Hrvatsku i iru regiju. Prioritetom 3. predvieno je jaanje sposobnosti tijela Operativne strukture za kvalitetnu provedbu i upravljanje ovim Operativnim programom, te izrada buduih programskih dokumenata i pripadajuih projektnih prijedloga.

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU; Radnika 80/V, 10 000 Zagreb; Telefon: + 385 (0)1 4569 194, + 385 (0)1 4569 151; Fax: + 385 (0)1 4569 150; web: www.strategija.hr - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Odjel za pripremu i provedbu projekata EU; Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb; Telefon: + 385 (0)1 6106 957; Fax: + 385 (0)1 6106 309; web: www.mingorp.hr - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za integrirani regionalni razvoj; Vlaka 106, 10 000 Zagreb; Telefon: + 385 (0)1 4695 818 ; Fax: + 385 (0)1 4695 819; web: www.mmtpr.hr - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Uprava za znanost; Trg J. J. Strossmayera 4, 10 000 Zagreb; Telefon: + 385 (0)1 4594 344; Fax: + 385 (0)1 4594; web: www.mzos.hr - Sredinja jedinica za financiranje i ugovaranje; Katanieva 5, 10 000 Zagreb; Telefon: +385 (0)1 4591 245; Fax: +385 (0)1 4591 075; web: http://cfcu.mfin.hrINSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOI (IPA)

20

KOMPONENTA IV. PROGRAMA IPA:RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA

OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA 2007. - 2009.Operativni program za razvoj ljudskih resursa predstavlja programski okvir za koritenje sredstava u sektoru zapoljavanja, obrazovanja i socijalne ukljuenosti. Analiza stanja izraena tijekom pripreme Operativnog programa ukazuje na potrebu intenzivnog rada sa skupinama koje su pogoene visokom nezaposlenou, zatim usklaivanje obrazovnih programa s potrebama na tritu rada i promicanje naela cjeloivotnog uenja, kao i na potrebu provedbe posebnih mjera za osobe koje zbog socijalne iskljuenosti imaju otean pristup tritu rada. U cilju stvaranja novih i kvalitetnijih radnih mjesta, program e se baviti ogranienim brojem prioriteta od kljune vanosti za socijalnu i ekonomsku koheziju. Vrijednost Operativnog programa je 45.031.769 eura, od ega se iz programa IPA osigurava 38.277.000 eura (85%), a iz hrvatskog dravnog prorauna 6.754.769 eura (15%). Upravljanje i provedba Operativnog programa za razvoj ljudskih resursa u nadlenosti su Operativne strukture koju vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. U upravljanju ovim Operativnim programom ono usko surauje s Ministarstvom znanosti obrazovanja i porta i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Za provedbu projekata zadueni su Hrvatski zavod za zapoljavanje (Prioritet 1, Prioritet 2/2.1, Prioritet 4) i Agencija za strukovno obrazovanje (Prioritet 2/2.2 i Prioritet 3).

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala sastoji se od sljedeih prioriteta i mjera: Prioritet 1 - Poboljanje pristupa zapoljavanju i odrivo ukljuivanje u trite rada Mjera 1.1. Potpora u osmiljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike trita rada Mjera 1.2. Potpora uinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih slubi nadlenih za zapoljavanje Prioritet 2 - Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa zapoljavanju Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa obrazovanju


21

Prioritet 3 Jaanje ljudskog kapitala i zapoljivosti Mjera 3.1. Daljnji razvoj hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Mjera 3.2. Jaanje sustava obrazovanja odraslih Mjera 3.3. Jaanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera Prioritet 4 Tehnika pomo Mjera 4.1. Priprema projekata Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom Prioritet 1 namijenjen je jaanju i modernizaciji Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje te provedbi projekata u podruju aktivne politike zapoljavanja. Prioritet 2 naglaava rjeavanje problema dugotrajno nezaposlenih osoba s niskim razinama kvalifikacija i vjetina te osoba s invaliditetom kako bi se one, kroz stjecanje dodatnih znanja, osposobile za zapoljavanje. Prioritet 3 podrava daljnju reformu u podruju obrazovanja i strunog usavravanja u svrhu bolje zapoljivosti, a poseban se naglasak stavlja na usklaivanje Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom radi meusobnog prepoznavanja i priznavanja kvalifikacija, zatim na razvoj strukovnog obrazovanja te na obrazovanje odraslih sukladno potrebama gospodarstva. Prioritet 4 usmjerit e pomo na pripremu projekata te na tehniku pomo tijelima Operativne strukture u provedbi svih aktivnosti upravljanja programom.

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova; Radnika cesta 80/V; telefoni: +385 (0)1 4569 151, 4569 194; Fax: +385 (0)1 4569 150; web: www.strategija.hr - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Odjel za europske integracije i upravljanje projektima; Vukovarska 78; Telefoni: +385 (0)1; Fax: +385 (0)1; web: www.mingorp.hr - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Uprava za srednje obrazovanje; Trg hrvatskih velikana 6; Telefon: +385 (0)1 4569 000; Fax: +385 (0)1 4617 962, 4594 308; web: www.mzos.hr - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Uprava za socijalnu skrb; Odjel za humanitarnu pomo i suradnju s organizacijama civilnog drutva; Ksaver 200A ; Telefon: +385 (0)1 46 98 461; Fax: +385 (0)1 46 98 462; web: www.mzss.hr - Hrvatski zavod za zapoljavanje; Radnika cesta 1; Telefon:+385 (0)1 6126 000; Fax: +385 (0)1 6126 038; web: www.hzz.hr - Agencija za strukovno obrazovanje; Ulica grada Chicaga 21; Telefon: +385 (0)1 6274 666; Fax: +385 (0)1 6274 606; web: www.aso.hr


22

KOMPONENTA V. PROGRAMA IPA:RURALNI RAZVOJ - IPARD

Peta komponenta IPA programa prua potporu Hrvatskoj u razvoju politika i pripremama za provedbu i upravljanje Zajednikom poljoprivrednom politikom s naglaskom na doprinos odrivoj prilagodbi poljoprivrednog sektora i ruralnih podruja te na pripremu za provedbu pravne steevine Zajednice u vezi sa Zajednikom poljoprivrednom politikom. Osnova je za koritenje financijskih sredstava namijenjenih petoj komponenti IPA programa - Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007. - 2013. - IPARD plan. Ukupna vrijednost sredstava koja e se koristiti u skladu s Planom za poljoprivredu i ruralni razvitak u trogodinjem razdoblju od 2007. do 2009. godine iznosi 184.271.083 eura od ega se iz IPA programa osigurava 102.255.083 eura, a 82.016.000 eura predstavlja financijski doprinos krajnjih korisnika. U navedenom je razdoblju ukupan financijski doprinos iz nacionalnog prorauna Republike Hrvatske 25.355.083 eura. Tijelo nadleno za upravljanje petom komponentom programa IPA - Ruralni razvoj i njezinu provedbu jest Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora., a provedbeno tijelo Ravnateljstvo za strukturnu i trinu potporu u poljoprivredi IPARD agencija, takoer pri Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva.

Prioritetna su podruja unutar kojih su definirane mjere to e se provoditi kroz komponentu Ruralnoga razvoja sljedea:

Prioritet 1. Unaprjeenje uinkovitosti trita i provedba standarda Zajednice: Mjera 1.1 Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja EU standarda Mjera 1.2 Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda radi restrukturiranja i dostizanja EU standarda Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-ekolokih mjera u lokalne strategije za ruralni razvoj: Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljanja okolia i krajolika Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvitka Prioritet 3. Razvoj ruralnog gospodarstva: Mjera 3.1 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture Mjera 3.2 Razvoj i diversifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti


23

Zasebna mjera : Tehnika pomo

Prvi prioritet namijenjen je unaprjeenju uinkovitosti trita i provedbi standarda Zajednice, a drugi naglasak stavlja na pripremne aktivnosti u provedbi poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija za ruralni razvoj. Trei je prioritet usmjeren na prinos poboljanju kvalitete ivota u ruralnim podrujima. Tehnika se pomo kao zasebna mjera dodjeljuje za aktivnosti u vezi s pripremom, evaluacijom, informiranjem i nadzorom provedbe navedenog programa. Ovisno o pojedinoj mjeri, korisnici financijske pomoi kroz predloene projekte mogu biti poljoprivrednici, poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, jedinice lokalne samouprave te druge fizike/ pravne osobe koje ispunjavaju kriterije za prijavu projekta.

Kontakti: - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova; Radnika cesta 80/V; telefoni: +385 (0)1 4569 151, 4569 194; Fax: +385 (0)1 4569 150; web: www.strategija.hr - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora; Ulica grada Vukovara 269 d/V ; telefon: +385(0)1 6002 700; Fax: +385 (0)1 6106 455; web: www.mps.hr - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi; Ulica grada Vukovara 269 d/III Ulica grada Vukovara 78; telefoni:+385(0)1 6102 741, 6002 743; Fax: +385 (0)1 6002 851; web: www.mps.hr


24


25

www.strategija.hr

Documents

Instrument Pretpristupne Pomoci IPA