INOVIRANI NASTAVNI PLAN I PROGRAM DODIPLOMSKOG STUDIJA ODSJEK: PRAVO · 2019. 11. 28. · 6 II godina studija LEGENDA: P-predavanje, V-vježbe, LV-laboratorijske vježbe, ECT(A)S-broj

1

UNIVERZITET U ZENICI/ UNIVERSITY OF ZENICA

PRAVNI FAKULTET/ FACULTY OF LAW

INOVIRANI NASTAVNI PLAN I PROGRAM DODIPLOMSKOG

STUDIJA

ODSJEK: PRAVO

Zenica, maj 2019. godine

SADRAJ

2

SADRŽAJ

I UVODNE NAZNAKE ................................................................................................................. 3

II NASTAVNI PLAN .................................................................................................................... 5

STUDIJSKI ODSJEK: PRAVO ................................................................................................... 5

I godina studija ............................................................................................................................. 5

II godina studija............................................................................................................................ 6

III godina studija .......................................................................................................................... 7

IV godina studija .......................................................................................................................... 9

Lista nastavnih grupa predmeta ................................................................................................ 11

Lista izbornih predmeta.............................................................................................................. 12

III NASTAVNI PROGRAM ....................................................................................................... 14

IV PRILOZI ............................................................................................................................... 135

LJUDSKI RESURSI .................................................................................................................. 136

I Katedra za historiju države i prava ....................................................................................... 136

II Katedra za građansko pravo ................................................................................................. 137

III Katedra za državno i međunarodno javno pravo................................................................. 138

IV Katedra za krivično pravo ................................................................................................... 140

V Nematični predmeti na PF UNZE ....................................................................................... 141

OPIS IZMJENA I DOPUNA STUDIJSKOG PROGRAMA ................................................ 142

I godina studija ........................................................................................................................ 142

II godina studija........................................................................................................................ 143

III godina studija ...................................................................................................................... 145

IV godina studija ...................................................................................................................... 146

3

I UVODNE NAZNAKE

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici je javna ustanova koja se djelatnošću visokog obrazovanja bavi

organiziranjem nastavnog, naučno-istraživačkog i stručnog rada kroz dodiplomski i postdiplomski studij.

U cilju ostvarivanja pretpostavljenih zadataka u okviru svojih djelatnosti Fakultet se organizira putem:

katedri, nastavnih predmeta, instituta i seminara.

Fakultet u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona organizira

i izvodi dodiplomsku nastavu za sticanje stručne spreme pravnih nauka. Nastava se izvodi

prema utvrđenom nastavnom planu i nastavnom programu usklađenom prema Okvirnom zakonu o

visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine i Bolonjskoj deklaraciji. Nastavni plan sadrži opće, stručne i

fakultativne predmete. Opći i stručni predmeti su obavezni, a izborni predmeti postaju obavezni nakon što

ih studenti odaberu.

Osoba koja stekne stručno zvanje diplomirani pravnik nakon završenog studija na Pravnom

fakultetu u Zenici bila bi opskrbljena neophodnim teorijsko-aplikativnim kompetencijama za

nesmetano i kvalitetno obavljanje poslova za koje se educira.

Prema članu 183. stav 1. Statuta Univerziteta u Zenici: “Izmjene i dopune nastavnih planova i nastavnih

programa vrše se po istom postupku utvrđenom za njihovo donošenje, ne prije četiri godine.”

U skladu s tim, Naučno-nastavno vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici (UNZE) imenovalo je

Radnu grupu za pripremu prijedloga izmjena nastavnog plana i programa.

Prema novom nastavnom planu i programu došlo je do izmjene u broju obaveznih i izbornih predmeta.

Za razliku od prethodnog nastavnog plana i programa gdje smo imali 47 obaveznih i 4 izborna predmeta, u

novom NPP ukupan broj obaveznih predmeta je 38, a izbornih 3.

Došlo je i do izmjene predmetno planske strukture, s tim što te izmjene prelaze 20%, a ne više od 40%

ranijeg studijskog programa. U novom nastavnom planu i programu predmeti koji su bili podijeljeni u dva

semestra su spojeni kao jedan predmet i izvodit će se nastava u jednom semestru.

Kao novi predmeti uvedeni su i strani jezici kao izborni predmeti za studente III i IV godine, koji nakon

što se opredijele za njih postaju obavezni.

Studentima III i IV godine studija je omogućeno da se u okviru obaveznih predmeta iz nastavne grupe

opredijele za predmete iz četiri različite naučne oblasti.

Na II godini studija uveden je novi predmet Ljudska prava.

ECTS na Pravnom fakultetu

Evropski sistem (European Credit Transfer System) odnosno Evropski sistem prijenosa bodova

dvočlani je sistem koji obuhvata sistem bodovanja kolegija po kriteriju opterećenosti studenata pojedinim

kolegijima te izradu informacijskog paketa, cjelovitog skupa sažetih, sistemskih i transparentnih

informacija o studiju i okolnostima studiranja. To se prije svega odnosi na program studija, preko

programa pojedinih kolegija, uslova za upis i zahtjeva tokom studija pa do uslova stanovanja, sportskih

aktivnosti i upravnih formalnosti u zemlji za strane studente.

Prijenos bodova znači dodavanje određenog koeficijenta svakom kolegiju u pojedinom semestru

studija i to po kriteriju opterećenosti studenta tim kolegijem unutar toga semestra. Bodovanje po ECTS ne

znači procjenjivanje opterećenosti studenata pojedinim kolegijima u jednom semestru akademske godine.

Svaki semestar ima ukupno 30 bodova, koji se moraju bez ostatka raspodijeliti na sve predmete

(obavezne, izborne, opće) a mogu se bodovati i studentske aktivnosti za koje se procjeni da ulaze u

nastavne aktivnosti (npr. istraživački projekti, seminari, vježbe i pojedini drugi oblici uspješnog

studiranja). Bodovi postaju zaslužni i pripisuju se studentu tek nakon položenog ispita ili neke druge

verifikacije aktivnosti studenta, prema popisanom nastavnom planu i programu.

Uvjeti za prijelaz u sljedeći semestar i godinu propisuju se brojem osvojenih bodova. Za puno

ispunjenje obaveza u semestru student mora osvojiti 30 bodova. Više postignutih bodova u semestru ili

godini (npr. više izbornih predmeta itd.) mogu se upisati studentu u opisnom supplementu

diplomi.Temeljna svrha ECTS je da olakša prijelaz studenta između pojedinih studijskih program

fakulteta i univerziteta kao i redovno ispunjavanje obaveza studija pravnih nauka.

4

Organizacija i trajanje studija

Dodiplomski studij za sticanje visoke stručne spreme na Pravnom fakultetu u Zenici traje 4

(četiri) godine (osam semestara). Nastava i ispiti obavljaju se u toku školske godine, koja počinje

1. oktobra a završava se 30. septembra naredne kalendarske godine. Dijeli se na zimski i ljetni

semestar.

Zimski semestar počinje 1. oktobra tekuće godine i završava se 31. januara kalendarske godine, a ljetni

semestar počinje 18. februara i završava se 30. septembra. Nastava u jednom semestru traje 15 (petnaest)

sedmica. Sedmični broj časova nastave za studente iznosi maksimalno 30 časova.

Nakon završetka studija svršenik stiče diplomu u kojoj će stajati da je stekao stručni naziv

DIPLOMIRANI PRAVNIK.

5

II NASTAVNI P LAN

STUDIJSKI ODSJEK: PRAVO

I godina studija

UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET

NASTAVNI PLAN STUDIJSKOG PROGRAMA: I CIKLUS

Šifra

predmeta R. br. NAZIV PREDMETA

1. semestar (zimski)

NASTAVNIK/SARADNIK P V L

V

ECT(

A)S

08K25-044 1. Rimsko pravo 105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Dževad Drino

08K23-097 2. Teorija države i prava

105 30 - 9,0 Doc.dr.sc. Maša Alijević/

Prof.dr.sc. Tarik Haverić

04K40-033 3. Metodologija društvenih i

pravnih nauka 60 15

- 6,0 Prof.dr.sc. Šefik Baraković

08K25-045 4. Opća historija države i prava 60 15 - 6,0 Prof.dr.sc. Dževad Drino

Broj sati u sedmici P/V/LV 22 6 -

Ukupan broj sati u sedmici 28

Ukupan broj kreditnih

bodova

30

Šifra


2. semestar (ljetni)


V

ECT(

A)S

08K25-046 1. Historija države i prava BiH

105 30 - 9,0 Doc.dr.sc. Ajdin

Huseinspahić

04K40-031 2. Sociologija sa sociologijom

prava 45 15

- 5,0 Prof.dr.sc. Šefik Baraković

08K23-096 3. Ekonomske osnove države i

prava 60 15

- 6,0 Doc.dr.sc. Sedad Dedić

08K24-082 4. Uvod u građansko pravo 60 15 - 5,0 Prof.dr.sc. Larisa Velić

08K26-001 5. Kriminologija 45 15 - 5,0 Prof.dr.sc. Nezir Pivić




bodova

30

LEGENDA: P-predavanje, V-vježbe, LV-laboratorijske vježbe, ECT(A)S-broj kredita

Red.

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1. Rimsko pravo 4 1 - - 4 9,0

2. Teorija države i prava 3 1 1 3 1 9,0

3. Metodologija društvenih i pravnih

nauka

2 1 1 1 1 6,0

4. Opća historija države i prava 2 1 - 1 2 6,0

5. Historija države i prava BiH 3 1 - 2 3 9,0

6. Sociologija sa sociologijom prava 1 1 1 1 1 5,0

7. Ekonomske osnove države i prava 1 1 1 1 2 6,0

8. Uvod u građansko pravo 2 1 - -

2 5,0

9. Kriminologija 2 1 - 1 1 5,0

UKUPNO / TOTAL 60,0

LEGENDA: P-predavanje, V-vježbe, S-seminarski rad, PI-pismeni ispit, UI-usmeni ispit, -ukupno

UN

IV

ER

SI T

AS S T U D I O R U M Z

E

NI C

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

6

II godina studija


Red.

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1. Krivično pravo 3 1 - 2 3 9,0

2. Ustavno pravo 3 1 1 2 2 9,0

3. Porodično pravo 3 1 - 3 - 7,0

4. Stvarno pravo 2 1 - 2 - 5,0

5. Međunarodno javno pravo 3 1 1 2 2 9,0

6. Nasljedno pravo 2 1 - 1 2 6,0

7. Pravo EU 2 1 - 1 2 6,0

8. Savremeni pravno- politički sistemi 1 0,5 0,5 1 1 4,0

9. Ljudska prava 1 1 1 1 1 5,0

UKUPNO / TOTAL 60,0



PRAVNI FAKULTET


Šifra




V

ECT(

A)S

08K26-059 1. Krivično pravo 105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Adnan Duraković

08K23-098 2. Ustavno pravo 105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Nedim Ademović

08K24-083 3. Porodično pravo 75 30 - 7,0 Doc.dr.sc. Larisa Velić

08K24-084 4. Stvarno pravo 60 15 - 5,0 Prof.dr.sc. Enes Hašić




bodova

30

Šifra




V

ECT(

A)S

08K23-100 1. Međunarodno javno pravo 105 30 - 9,0 Doc.dr.sc. Enis Omerović

08K24-085 2. Nasljedno pravo 45 30 - 6,0 Prof.dr.sc. Enes Hašić

08K23-102 3. Pravo EU 60 15 - 6,0 Prof.dr.sc. Zlatan Meškić

08K23-099 4. Savremeni pravno-politički

sistemi 45 15 -

4,0 Prof.dr.sc. Tarik Haverić

08K23-101 5. Ljudska prava 3 1 - 5,0




bodova

30

UN

IV

ER

SI T


E

NIC

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

7

III godina studija



PRAVNI FAKULTET


Šifra



NASTAVNIK/SARADNIK P V LV ECT(

A)S

08K24-086 1. Obligaciono pravo 105 30 - 10,0 Doc.dr.sc. Alaudin Brkić

08K26-060 2. Krivično procesno pravo 105 30 - 10,0 Prof.dr.sc. Nezir Pivić

08K24-087 3. Radno pravo 60 30 - 6,0 Doc.dr.sc. Ivana Grubešić

4. Izborni predmet I 30 - - 2,0

5. Izborni predmet II 30 - - 2.0




bodova

30

Šifra



NASTAVNIK/SARADNIK P V LV ECT(

A)S

08K23-103 1. Finansijsko pravo 90 30 - 8,0 Doc.dr.sc. Aida Mulalić

08K23-010 2. Socijalno pravo 45 15 - 4,0 Doc.dr.sc. Ivana Grubešić

08K24-088 3. Evropsko privatno pravo

45 15 - 5,0 Prof.dr.sc. Zlatan Meškić/

Doc.dr.sc. Ivana Grubešić

08K26-005 4. Međunarodno krivično pravo 45 15 - 4,0 Doc.dr.sc. Enis Omerović

5. Nastavna grupa predmeta

105 30 -

9.0

08K26-062

08K24-101 5.1.

Klinike

45 - -

3,0

Prof.dr.sc. Adnan Duraković

Prof.dr.sc. Enes Hašić/

Prof.dr.sc. Larisa Velić

08K23-107

08K24-099 5.2.

Predmet I 30 15

3,0 Doc.dr.sc. Enis Omerović

Prof.dr.sc. Zlatan Meškić

08K23-108

04K40-076 5.3.

Predmet II 30 15

3,0 Doc.dr.sc. Maša Alijević

Prof.dr.sc. Spahija Kozlić




bodova

30

UN

IV

ER

SI T


E

NIC

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

8


Red.

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1. Obligaciono pravo 3 1 1 2 3 10,0

2. Krivično procesno pravo 3 1 - 3 3 10,0

3. Radno pravo 2 1 1 1 1 6,0

4. Izborni predmet I 1 - 1 - - 2,0

5. Izborni predmet II 1 - 1 - - 2,0

6. Finansijsko pravo 2 1 1 2 2 8,0

7. Socijalno pravo 1 1 - 2 - 4,0

8. Evropsko privatno pravo 1 1 1 2 - 5,0

9. Međunarodno krivično pravo 1 1 - 1 1 4,0

10. Nastavna grupa predmeta 7 2 - - - 9,0

10.1. Klinike 1 - 1 1 - 3,0

10.2 Predmet I 0,5 0,5 - 1 1 3,0

10.3 Predmet II 0,5 0,5 - 1 1 3,0

UKUPNO / TOTAL 60,0

9

IV godina studija



PRAVNI FAKULTET


Šifra




V

ECT(A

)S

08K23-104 1. Upravno pravo 105 30 - 9,0 Doc.dr.sc. Maša Alijević

08K24-089 2. Međunarodno privatno pravo 105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Zlatan Meškić

04K40-034 3. Filozofija prava 45 15 - 5,0 Prof.dr.sc. Spahija Kozlić

08K24-090 4. Pravo intelektualnog

vlasništva 45 15

- 5,0 Prof.dr.sc. Larisa Velić

5. Izborni predmet 2 - - 2,0




bodova

30

Šifra




V

ECT(A

)S

08K24-091 1. Privredno pravo

105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Enes Bikić/

Doc.dr.sc. Almir Gagula

08K24-092 2. Građansko procesno pravo

105 30 - 9,0 Prof.dr.sc. Alena

Huseinbegović

08K24-093 3. Međunarodno poslovno

pravo 45 -

- 3,0

4. Nastavna grupa predmeta 105 30 - 9.0

08K23-111

08K24-096 4.1.

Klinike 45 - -

3,0

-

Prof.dr.sc. Enes Hašić/

Prof.dr.sc. Larisa Velić/

Doc.dr.sc. Ivana Grubešić

08K23 023

08K25-049 4.2.

Predmet I

30

15 -

3,0

Doc.dr.sc. Aida Mulalić

Prof.dr.sc. Dževad Drino

08K26-007

08K24-097 4.3.

Predmet II

30

15

3,0 Prof.dr.sc. Nezir Pivić

-




bodova

30

UN

IV

ER

SI T


E

NIC

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

10


Red.

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1. Upravno pravo 3 1 1 4 - 9,0

2. Međunarodno privatno pravo 3 1 - 3 2 9,0

3. Filozofija prava 1 1 1 1 1 5,0

4. Pravo intelektualnog vlasništva 1 0,5 0,5 2 1 5,0

5. Izborni predmet 1 - 1 - - 2,0

6. Privredno pravo 3 1 1 2 2 9,0

7. Građansko procesno pravo 3 1 1 3 1 9,0

8. Međunarodno poslovno pravo 0,5 0,5 0,5 1 0,5 3,0

9. Nastavna grupa predmeta 7 2 - - - 9,0

9.1. Klinike 1 - 1 1 - 3,0

9.2. Predmet I 0,5 0,5 1 1 3,0

9.3. Predmet II 0,5 0,5 - 1 1 3,0

UKUPNO / TOTAL 60,0

11

Lista nastavnih grupa predmeta

Svaki od ponuđenih predmeta sa liste nastavnih grupa predmeta, ako bude aktiviran slušat će se u fondu

sati 105 predavanja i 30 vježbi ili ( sedmično po 7 sati predavanja i 2 sata vježbi, po 1 sat vježbi za

predmete I i II ), što ukupno iznosi 9,0 ECTS bodova.

Redni

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1.

Nastavna grupa predmeta

7 2 - - - 9,0

1.1.

Klinike 1

- 1 1 - 3,0

1.2. Predmet I

0,5 0,5

- 1 1 3,0

1.3. Predmet II 0,5 0,5 - 1 1 3,0


Šifra Redni

broj

NASTAVNA GRUPA PREDMETA

08K26-062 1. Pravna klinika iz krivičnog prava

08K23-107 2. Diplomatsko i konzularno pravo

08K23-108 3. Sudsko pravo BiH

08K24-101 4. Pravna klinika iz građanskog prava

08K24-099 5. Arbitražno pravo

04K40-076 6. Retorika

08K23-111 7. Pravna klinika iz javnog prava

08K23-023 8. Pravo konkurencije

08K26-007 9. Penologija

08K24-096 10. Pravna klinika iz privatnog prava

08K25-049 11. Precedentno pravo

08K24-097 12. Pravo osiguranja i finansijski ugovori

12

Lista izbornih predmeta

Svaki od ponuđenih predmeta sa liste izbornih predmeta, ako bude aktiviran slušat će se u fondu sati 30

predavanja ili ( sedmično po 2 sata predavanja), što ukupno iznosi 2,0 ECTS bodova.

Redni

broj

PREDMET

ECTS

Kreditni bodovi

P V S PI UI

1. Izborni predmet 1 - 1 - - 2,0


Godina

Šifra Redni

broj

IZBORNI PREDMETI

III

04K03-714 1. Njemački jezik I

04K03-716 2. Engleski jezik I

08K23-015 3. Ustavno sudstvo

08K23-016 4. Izborno pravo

08K23-089 5. Unutrašnje tržište i ljudska prava EU

08K23-105 6. Medijsko pravo

08K23-106 7. Osnove upravnog prava EU

08K25-018 8. Klasični pravni tekstovi

08K25-050 9. Evropske pravne kulture i tradicije

08K25-047 10. Bosansko srednjovjekovno pravo

08K26-061 11. Cyber kriminal

08K24-098 12. Moot court

08K24-017 13. Zemljišno–knjižno pravo

04K40-050 14. Pravo i etika

08K23-017 15. Ekonomska analiza prava

08K24-094 16. Međunarodno radno pravo

08K24-100 17. Antidiskriminaciono privatno pravo

04K03-715 1. Njemački jezik II

04K03-717 2. Engleski jezik II

IV 08K23-109 3. Posebno upravno pravo

08K24-018 4. Notarsko pravo

08K23-024 5. Poresko pravo

13

08K23-112 6. Investiciono pravo

08K26-010 7. Kriminalistika

08K26-011 8. Viktimologija

08K23-113 9. Digitalizacija i zaštita ličnih podataka

08K26-064 10. Terorizam i međunarodna sigurnost

08K23-110 11. Evropski socijalni modeli

08K25-048 12. Drevno pravo

08K26-063 13. Međunarodni krivični sudovi

08K24-102 14. Pravo interneta

14

III NASTAVNI PROGRAM


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: RIMSKO PRAVO

Semestar Status Broj časova sedmično ECTS

bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

I Obavezni 7 2 9 08K25-044

Nastavnik: Prof.dr.sc Dževad Drino

E-mail: [email protected] Saradnik:-

E-mail: -

Predmeti koji su preduvjet za

polaganje

Studenti koji nisu učili Latinski jezik u srednjoj školi dužni su

ga položiti prije ispita.

Cilj predmeta Ovladavanje elementima klasičnog i postklasičnog rimskog prava, upotreba latiniteta u

pravu i ispravnog korištenja pravnih izreka i sentenci, stvaranje temelja za izučavanje

ostalih pravnih oblasti i grana.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Prepoznavanje elemenata rimskog prava u modernim pravnim sistemima, upoznavanje

sa razlozima očuvanja rimskog prava i značaja rimske pravne historije za ukupnu

historiju prava. Ovladavanje osnovama retorike i pravne povijesti Rima i kontinentalne,

rimsko-germanske pravne kulture.

Program predmeta: I -Rimska pravna povijest IX- Naknada štete

II -Lex duodecim tabularum X- Kontrakti

III- Corpus iuris civilis XI- Konsenzualni kontrakti

IV-Statusno pravo XII- Pacta i kvazikontrakti

V- Porodično pravo XIII- Delikti i kvazidelikti

VI- Stvarno pravo XIV- Nasljedno pravo

VII-Vlasničko pravo XV- Građanski postupak

VIII- Obligaciono pravo

Izvođenje nastave: Izvođenje nastave putem XV (petnaest) sedmica i obradom nastavnih jedinica na temelju važećeg udžbenika,

pomoćne literature i audio-vizuelnih sredstava.

Provjera znanja: Pismeno i usmeno.

Težinski kriteriji za provjeru znanja

Predavanja Vježbe Seminarski rad Usmeni ispit 5% 5% 10% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Marijan Horvat: Rimsko pravo- sva izdanja

Dodatna 1. Ante Romac: Rimsko pravo, Zagreb, 1987.

2. A. Romac: Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.

3. Romac: Rječnik rimskog prava, Zagreb, 1975.

4. A. Egersdorfer: Predavanje o pandektima, Zagreb, 1915/1917.

5. D. Stojčević: Rimsko privatno pravo, Beograd, 1978.

6. I. Puhan: Rimsko privatno pravo, Beograd, 1969.

7. M. Kaser: Romisches Privatrecht, Munchen, 1977.

8. M. Boras- L.Margetić: Rimsko pravo, Zagreb, 1980.

9. O. Stanojević: Gaius Noster, Beograd, 1976.

10. O. Stanojević: Rimsko pravo, Sarajevo, 2000.

11. Peter Stein: Rimsko pravo i Europa, Zagreb, 2007.

12. V. Korošec: Rimsko pravo, Ljubljana, 1980.

UN

IV

ER

SI T


E

NIC

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

15

13. Žika Bujuklić: Rimsko privatno pravo, Beograd, 2013.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: TEORIJA DRŽAVE I PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

I Obavezni 7 2 9 08K23-097

Nastavnik: Doc.dr.sc. Maša Alijević

E-mail: [email protected]

Nastavnik: Prof.dr.sc. Tarik Haverić


Saradnik: Ass. Amna Hrustić



polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje i edukacija studenata sa:

1. važnosti veze izmedu države i prava;

2. uvodnim saznanjima o državi, obliku vladavine, političkom sistemu, državnom

uređenju i stepenu centralizacije državnih organa;

3. državnim djelatnostima i njihovim razlikama;

4. radom državnih organa;

5. prepoznavanjem karakteristika javnog prava,

6. osnovnim pojmovima prava;

7. razumijevanjem pravne norme, pravnog odnosa, primjene pravne norme,

8. osnovama za tumačenje prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sticanje teorijskog znanja koje je neophodno za cjelovito obrazovanje diplomiranog

pravnika.

Program predmeta: - Upoznavanje sa predmetom i teorijama o državi i pravu,

- Pojam države, Suverenitet i državna vlast, Elementi države,

- Sastav državne organizacije,

- Vrste država,

- Demokratska ustavna država,

- Pravni poredak i moralni poredak,

- Pravna norma, Struktura pravne norme, Delikt: protivpravna radnja i krivnja, Odgovornost, sankcija i

kazne, Pravna norma i pravne odredbe, Vrste pravnih normi, Normativni pravni akti, Hijerarhija pravnih

normi i akata, formalni izvori prava, načelo zakonitosti, Ustav sa posebnim osvrtom na Ustav BiH, Zakon

- Podzakonski akti, Opšti akti društvenih organizacija, Običajno pravo, Individualni pravni akti, Važenje,

pravednost i djelotvornost pravnih normi (akata), Pravni odnos- Sastav i vrste pravnog odnosa, Pravni

subjekti, Pravni objekti, Pravno ovlaštenje i pravna obaveza, Zloupotreba pravnog ovlaštenja,

- Pravni odnos- Zaštita pravnog ovlaštenja, Nastanak i prestanak pravnog odnosa, Pravne činjenice, Pravne

radnje-segmenti pravnih odnosa, Pravna praznina,

- Primjena pravne norme- Utvrđivanje važećih pravnih normi, Tumačenje pravnih normi, Subjekti i tipovi

tumačenja, Metode tumačenja, Jezičko tumačenje,

- Ciljno tumačenje, sistematsko tumačenje, historijsko tumačenje, argument suprotnosti, argument

sličnosti, argument a fortiori, doslovno, prošireno i suženo tumačenje, Popunjavanje pravnih praznina,

Podvođenje konkretnog odnosa pod opštu normu i ostvarenje norme pravnim radnjama,

- Sistematizacija pravnih normi, Hijerarhijski i naučni sistem pravnih normi, Pravne ustanove i pravne

grane, Pravne grane i podgrane, Pravna područja,

- Sistematizacija gradiva.

UN

IV

ER

SI T


E

NIC

AE

NS

IS

UN

IVERZ I T E T U ZEN

ICI

mailto:[email protected]


16

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, uz mentorski rad na seminarima i izradu praktičnih

zadataka (prepoznavanje elemenata pravne norme i povezivanje pravnih ustanova sa odgovarajućim pravnim

granama i pravnim područjima).

Provjera znanja: Završni ispit se provodi pismeno (eliminacioni test) i usmeno.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Završni ispit 5% 5% 10% 20% 10% 50%

Literatura:

Obavezna 1. Nikola Visković: Teorija države i prava, Birotehnika CDO, Zagreb, 2006.

2. Duško Vrban: Država i pravo, Golden marketing, 2003.

Dodatna 1. Dragan Mitrović, Uvod u pravo, Pravni fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2017.

2. Slobodan Jovanović, O državi, Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu, 2011.

3. Gligorije Geršić, Enciklopedija prava, Beograd, 2011.

4. Vasić/Jovanović/Dajović, Uvod u pravo, Pravni fakultet, Beograd, 2014.

5. Fuad Muhić: Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002.

6. Berislav Perić: Struktura prava, Informator, Zagreb 1994.

7. Frederic Rouvillois: Pravo, Rabic, Sarajevo, 2004.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: METODOLOGIJA DRUŠTVENIH I PRAVNIH NAUKA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe I Obavezni 4 1 6 04K40-033

Nastavnik: Prof.dr.sc. Šefik Baraković

E-mail: [email protected] Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Primjenom relevantnih principa društvene teorije postavljani kontekst tematiziranja

metoda, tehnika i instrumenata društvenog i pravnog naučno-istraživačkog rada

dovoditi u vezu kako sa ključnim determinantama objektivno razvijane i izgrađivane

društveno-historijske zbilje, tako i sa različito određivanim izrazima i ispostavljanim

stanovištima, koja su imala ili imaju naglašeniju građansko-ideološku notu i funkciju,

implicitno aktualizirano građansko opravdanje, pripadnom vizijom svoju stvorenu

svrsishodnost i odgovarajuće potvrđivanje unutar pojedinih historijskih razdoblja. tj.

omogućavanja datih interesno-građanskih prilika, konkretiziranih stanja i datih odnosa.

Na tekovinama savremenih društveno-teorijskih i pravnih istraživanja i na

pretpostavkama potvrđene i dokazane relevantnosti mjerodavnih naučnih principa i

postupaka opservirati i kritički osvijetliti mjesto, značaj, način primjene i puta

dolaženja do istraživačko-meritornih činjenica, pouzdanih istraživačkih podataka, u

čemu važeće mjesto ima izbor i upotreba pojednih metoda i tehnika. Jasno je da

predmetno-tematski okvir unutar teorijsko-istraživačkih, naučnih mjerila i namjera,

određuje prikladno uzetom fenomenu istraživačkim metodomama impliciranu

konceptualizaciju i operacionalizaciju, a fokusom na principe metodološko-

istraživačke pouzdanosti i interes obezbijeđuje i sadržajne i formalne komponente

objašnjenja aktualnih pitanja i historijsko-društvenim fenomenima dodijeljuje pripadni

značaj. Unutar respektovanja, obrade i razmatranja predviđene građe Metodologije

UN

IV

ER

SI

TA

S S T U D I O R U M ZE

NI C

AE

NS

IS

UN

IVER Z I T E T U ZEN

ICI

17

društvenog i pravnog istraživanja polazi se od jedinstva i cjeline društvenih i

historijskih odnosa, a metodološkom konkretizacijom obezbijeđuje se, apostrit'lra,

povezanost stanovišta društvene teorije sa datim objektivitetom, zahtjevi za

precizacijom i izoštravanjem, te ispravnom primjenom pojmova i njihovim svođenjem

pravcem valjanog, naučno-teorijski produktivnog, uopštavanja dolazi se do uzročno-

posljedičnih veza, zakonitosti, njihovog karaktera generiranja putem besprijekome

društveno-naučne teorije. Na tipičan način konsekventno se ustanovljava da strukturu

zbiljnosti u postojeće omogućavanoj dinamici i tendencijama sačinjava heuristčki

relevantno iznađena i potvrđena povezanost društveno-historijskih pojava, procesa i

odnosa, što će reći cjelovitost društvenih procesa i odnosa na kulturnoj i civilizacijskoj

prominenciji.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Temeljem postignutih znanja o društvu, fenomenu-pojmu prava, inkluzivno

disciplinarnim područjima humanističkih nauka, ovaj kolegij omogućuje da se, ispod

kontroverzi manifestnog društvenog, pravnog, ideološko-političkog zbivanja

sagledaju, prepoznaju strukture djelujućih uticaja, interesne i pogotovo globalizirane

moći. U toj su funkciji bitna materijalna sociologija sa stvaralačkom društvenom

teorijom i nezaobilazne tekovine integralnih teorija prava. Uvažavanjem, spoznajama,

uvidima u naučno-istraživački značaj ovih pristupa, njihove važeće vrijednosne

karakteristike vrše redukciju, ako ne i eliminacijujednostranih, zbiljski dezavuirajućih,

neprikladnih i nepostojanih gledišta, bilo da ova gledišta opredijeljuju pozitivistički

(sirovi) empirizam, apstraktni konstruktivizam, ili odrednice apsolutiziranog (pukog)

dogmatiziranja; principi legitimne naučne valorizacije ovim načinima otklanjaju

potaknute nedoumice suženih analitičkih okvira, a kao metateorija, metodologija

društvenih i pravnih istraživanja doprinosi efektima spoznajnih sposobnosti

osvjedočenih u mjerodavnom identificiranju formalnih i materijalnih aspekata

cjelovite sfere društvenih, ideološko-političkih i općenito kulturnih agenasa. Sukladno

legitimitetu naučne istine i individualnosti pojedinca primarnim uvažavanjem

pozitivno postavljenih vrijednosti ovaj pristup stanovito otkriva aspekte i gledišta

problematičnih teorija! Studenti zadobijaju bitna saznanja i općenite smjernice da

pravo prihvataju i detektiraju prioritetom državno-vlastite i društvene funkcionalizacije

(ne tek političko-ideološkom recepcijom), regulacije datog kursa eminentno

postavljene državne strukture i neizostavnnog karaktera savremene dinamike

globalnog uticaja i razrješavanja međunarodnih kontroverzi.

Ovim načinom postavljanja i razrješavanja pravnih i društvenih pitanja pravna

djelatnost i praksa istiskuju povodljivost kratkoročnosti (tzv. dnevnih) ciljeva, a

nadrastaju u značenje i realizaciju vjerodostojne postojanosti, NB. odupiru se opsesiji

kratkoročno-vještački, ideološki proklamiranim, ili protektiranim konceptima.

Bosansko-hercegovačkoj državnoj i pravno-političkoj tradiciji doprinose ovi osnovi, tj.

stanovito ih štite i unapređuju! ,.Dnevno“ iskombinirane ideološke tvorevine nisu

saveznik djelatnoj pravnoj praksi, čija pozitivnost treba da učvršćuje državno-politički

identitet i subjektivitet.

Program predmeta: Osnovna tematska područja-istraživanja u društvu i društveno-naučna istraživanja, pretpostavke naučnog

saznanja, odrednice naučnog istraživanja, disciplinarna i multidisciplinarna društvena istraživanja, značaj

teorije, mjesto i funkcija kvalitativnih i kvantitativnih pristupa u društvenim istraživanjima, određivanje

ciljeva istraživanja, postavljanje hipoteza i definiranje varijabli, naučno-istraživački process faze, metode,

tehnike (instrumenti naučnog istraživanja, metodologija prava) specifičnosti pravnih istraživanja, sociološka,

aksiološka, lingvistička, logička i dogmatska metoda.

Izvođenje nastave: Nastavna aktivnost je strukturirana od predavanja, vježbi, interaktivnog razmatranja aktualiziranih pitanja i

fenomena, upoznavanjem sa odrednicama koje se prirodom stvari na vježbama moraju relevantno osvijetliti

ili analizirati, ali i u težnji da predpristupne konstitutivnosti pitanja nastave strukturirane aktivnošću

predavanja eventualno komplementarno obrade, rasvijetle, ili u određenim aspektima razmotre i analiziraju.

18

Provjera znanja: Uvažavaju se kriteriji prisustvo i aktivnost u svim oblicima nastavno-obrazovnog procesa; provode se

provjere postignutih znanja u toku semestra na način dvaju parcijalnih ispita u pismenom obliku! Uspješno

obavljene provjere parcijalnih ispita uključuju direktan pristup na usmeni dio ispita. Okončani cjeloviti dio

ispita sastoji se od uspješno pismenog i tim putem pristupanja usmenom završnom dijelu ispita!


Predavanja Vježbe Prvi parcijalni Drugi parcijalni Integralni 5% 5% 19,5% 19,5% 51%

Literatura:

Obavezna 1. Vujević Miroslav Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, šk

zagreb, 2002.

2. Mesihovič Nijaz Uvod u metodologiju društvenih nauka, Ekonomski fakultet,

Sarajevo, 2003.

3. Viskovič Nikola, Osnove metodologije prava, Split, 1980.

Dodatna 1. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada, 1.p. ,,Svjetlost“

Sarajevo 2004.

2. Barakovič, Šefik, Alternativa zaboravu i ignoranciji društvene teorije: sedam eseja

protiv zaborava i rehabilitacije fašizma /Esej/ Metodologija društvenog istraživanja

između nauke i egzegeze odvijanja i omogućavanja zakonitosti građanskog društva

str.145 .- 185. des doo - Sarajevo, 2012.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: OPĆA HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

I Obavezni 4 1 6 08K25-045



Saradnik:-

E-mail: -


polaganje

-

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta Opće historije države i prava jeste istraživanje prvih početaka

razvoja države i pravnih sistema antike, srednjeg i novog vijeka, zaključno sa modernim

građanskim kodifikacijama euromediteranskih zemalja. Svrha predmeta jeste dati

temeljna znanja iz historije države i pravnih sistema, obraditi pojmove i pripremiti

studente za usvajanja novih znanja iz pojedinačnih grana prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Savladavanjem Opće historije države i prava studenti se osposobljavaju za dalju

izobrazbu i proučavanje posebnih pravnih grana ili oblasti, stiču bazična znanja za

razumijevanje društvenog i političkog konteksta te povijesne pozadine razvitka države i

prava.

Program predmeta:

I- Nastanak i razvitak Opće historije države i prava II- Prahistorija/prvobitna zajednica III- Stari vijek; Pravna

misao Dalekog Istoka (Indija, Kina, Japan) IV- Države starog Istoka; Egipat i egipatsko pravo, Hetitski

zakonik V Babilon/Hamurabijev zakonik VI- Starojevrejska država i pravo VI- Pravne institucije antičke

Grčke VII- Germanske države i pravo VIII- Bizant IX- Islamske države i pravo X- Engleska država i pravo

XI- Nastanak modernih država i prava XII- Sjedinjene Američke Države XIII- Francuska revolucija XIV-

Moderne građanske kodifikacije.

19

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kroz petnaest (XV) sedmica kada se obrađuju planirane nastavne jedinice shodno važeđem

udžbeniku, uz upotrebu pomoćne literature i audio-vizualnih sredstava.

Provjera znanja: Pismena i usmena provjera znanja.


Predavanja

Vježbe

Seminarski rad

Usmeni ispit

5% 5% 10% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Dževad Drino: Komparativna pravna historija, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici,

Zenica 2017.

Dodatna 1. A.Vajs- Lj. Kandić: Opšta istorija države i prava, Beograd 1986.

2. Aristotelov ustav atenski, prev.N.Majnarić, Zagreb 1948.

3. Budimir P. Košutić: Uvod u velike pravne sisteme današnjice, Beograd 2008.

4. F. Braudel: Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII stoljeća,

Zagreb 1992.

5. D. Jevtić: Narodna pravna istorija, Beograd 2012.

6. D. Nikolić: Uporedna pravna istorija, Niš 2005.

7. D. Popović: Opšta pravna istorija- stvaranje moderne države, Beograd 1999. Dževad

Drino: Istorija pravnih institucija, B.Gradiška 2014.

8. Dževad Drino: Balkan- državnopravna historija, Zenica 2018.

9. Đ. Samardžić: Opšta istorija države i prava, Sarajevo 1978.

10. E. Ihsanoglu (ur.): Historija Osmanske države i civilizacije, Sarajevo 2004.

11. Fikret Karčić: Komparativna pravna historija, Sarajevo 2011.

12. Herodot: Istorija, Novi Sad 1980.

13. Jacques Le Goff: Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.

14. J.P.Hammer: Povijest Osmanskog carstva I-III, Zagreb 1979.

15. K. Bastajić- B.Krizman: Opća historija države i prava, Zagreb 1976.

16. Liber Gerosa: Crkven Zagreb 2007.

17. Luis Morgan: Drevno društvo, Beograd 1981.

18. Lujo Margetić: Opća povijest države i prava, Rijeka 1998.

19. Marc Bloch: Feudalno društvo, Zagreb 1958.

20. M. Horvat/K.Bastajić /H.Sirotković: Rječnik historije države i prava, Zagreb 1968.

21. M. Pavlović: Državnopravna istorija sveta, Kragujevac 1993.

22. M.Višić: Zakonici drevne Mesopotamije, Sarajevo 1989.

23. Medželle i ahkjami šerije (Otomanski građanski zakonik), Sarajevo 1997.

24. Mustafa Imamović: Predavanja iz Opće povijesti prava i političkih institucija, sarajevo

2005.

25. O. Stanojević: Istorija političkih i pravnih institucija, Beograd 1988.

26. Raifa Festić: Opšta historija države i prava, Sarajevo 1998.

27. Raifa Festić: Stari kodeksi, Sarajevo 1998.

28. R. Paund: Jurisprudencija I-III, Beograd- Podgorica 2000.

29. Sima Avramović: Opšta pravna istorija, Beograd 2003.

30. Sima Avramović: Isejevo besedništvo i atinsko pravo, Beograd 2005.

31. S.V. Trojicki: Crkveno pravo, Beograd 2011.

32. S. Šarkić: Opšta istorija države i prava, Beograd 1999.

33. S. Šarkić- D.Popović: Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd 1993.

34. Šefko Kurtović: Opća historija države i prava I-II, zagreb 1987-1990.

35. V. I. Avdijev: Istorija Starog Istoka, Beograd 1952.

36. W. Djurant: Velikani istorije, Beograd 2002.

20

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

II Obavezni 7 2 9 08K25-046

Nastavnik: Doc.dr.sc. Huseinspahić Ajdin


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je ukazivanje na hiljadugodišnji društveno-politički, odnosno

državno-pravni okvir postojanja Bosne, historijski tok razvoja njenih državnih

institucija kao i pravnih instituta. Hronološkim proučavanjem događaja koji su kreirali

pravno-političku sudbinu Bosne i Hercegovine kao i naučnom analizom istih s

današnjeg apekta svaki student ima priliku za bolje i daleko kvaliotetnije razumijevanje

današnjih društveno-političkih i pravnih procesa u Bosni i Hercegovini. Preduslov

razumijevanja društveno-političkog konteksta u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina je

poznavanje njene historije i svih reperkusija koje su po zemlju imale političke odluke

donošene u prošlosti.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevajući predmet, studenti stječu temeljna znanja o pravnoj i političkoj povijesti

Bosne i Hercegovine, koje će koristiti u daljnjem radu, posebno u području društveno-

političkog i naučno-istraživačkog angažmana. Razumijevanjem ove nastavne jedinice

student će moći predvidjeti sve posljedice pojedinih političkih odluka u sadašnjosti, kao

i analizirati postojeće reformske procese unutar pravnog sistema Bosne i Hercegovine

kao i povijesnu pozadinu i društveno-politički kontekst njihovog razvoja na ovim

prostorima.

Program predmeta: - Južni Slaveni od njihovog dolaska na Balkan do formiranja prvih država,

- Faktori uticaja na formiranje srednjovjekovne Bosne i proces feudalizacije u Bosni,

- Društveno-ekonomska struktura srednjovjekovne Bosne,

- Crkva Bosanska i njena organizacija,

- Pravno-politički sistem srednjovjekovne Bosne i njena administrativno-politička organizacija,

- Izvori prava u srednjovjekovnoj Bosni,

- Pravo, samouprava i religijske zajednice u Bosni za vrijeme osmanskog perioda,

- Vojna i agrarna organizacija u Osmankom carstvu,

- Ratovi i klasno-politički pokreti u Bosanskom ejaletu,

- Bosanski ejalet u eri tanzimata,

- Istočno pitanje,

- Habzburško carstvo i njegova ustavna struktura,

- Organizacija vlasti u BiH od 1878.-1918. i nacionalno-politički kurs okupacione uprave,

- Organizacija vjerskih zajednica i pokret za vjersku autonomiju Srba i Muslimana u Monarhiji,

- Političke stranke u BiH za vrijeme autro-ugarske okupacije,

- Aneksija BiH i Ustav iz 1910. godine,

- Pravni položaj BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata,

- BiH kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,

- BiH za vrijeme državne organizacije 1918.-1921. i Vidovdanski ustav,

- Diktatura i rad na unifikaciji prava,

- Oktroisani ustav i pokret za autonomiju BiH,

- BiH za vrijeme fašističke okupacije,

- Razvoj administrativno-upravne organizacije i pravni poredak utemeljen na državnom socijalizmu,

- BiH kao nezavisna država-Vašingtonski mirovni sporazum-Dejtonski mirovni sporazum,


21

- Agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid u Srebrenici.

Izvođenje nastave: Nastava bi trebala biti završena kroz petnaest (15) sedmica u okviru kojih bi sve nastavne jedinice bile

obrađene, a na temelju udžbenika, kao i pomoćnih audio-vizuelnih materijala, odnosno dokomentarnih

emisija.




Literatura:

Obavezna 1. Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo,

2001.

Dodatna 1. Mustafa Imamović, Bosnia and Herzegovina-evolution of its political and legal

Institutions, Magistrat, Sarajevo, 2006.

2. Mustafa Imamovič, Historija Bošnjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 1997.

3. Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja

Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

4. Enes Durmišević, Šerijatsko pravo i nauka šerijatskog prava u Bosni u prvoj polovini

XX vijeka, Pravni fakultet, Sarajevo, 2008.

5. Dženana Čaušević, Pravnopolitički razvitak Bosne i Hercegovine, dokumenti sa

komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005. (odlomci, tekstovi za analizu)

6. Rasim Hurem, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941-1945., University

Press, Sarajevo, BNZ Hrvatske, Zagreb, 2016.

7. Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski

kulturni centar, Sarajevo, 1998.

8. Noel Malcolm, Povijest Bosne, Zagreb–Sarajevo, 1995.

9. Admir Mulaosmanović, Kratka politička historija Bošnjaka, STAV, Sarajevo, 2018.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Šefik Baraković


E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Savremeni koncept historijsko-civilizacijskog i kultumog razvoja dovoditi u vezu sa

načinima, strukturiranim i institucionaliziranim konkretnim oblicima u kojima ljudi

žive. Takve odredbe zasnivati na epohi iskristalizirane građanske historijske

odlučnosti, vice versa zakonitosti, čiji je conditio sine qua non ispravno, najopćenitije i

konkretno, tretiranje zbilje društvenog identiteta i pravnog legitimiteta. Tip ove

ambicije stanovitim kontekstom se, također, zauzima za kritičku analizu korijena

pozitivističkih stanovišta o društvu, društenim odnosima i njihovih uvida i

proklamacija o politički funkcionalnom ustrojstvu, ne ispuštajući političke i ideološke

karakterizacije procesa i fakata materijalnog funkcioniranja globalnog preimućstva,

niti osnove sadržaja i izraza plana mikro-organiziranosti. Ovdje je posebno mjesto,

primarna spoznajna studijsko-obvezantna funkcija predočenje i ukazivanje na

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

22

poimanje da li je pravo normativnim omogućavanjem, subjektivitetom normativne

prestabiliziranosti, u izričito dovoljno postojeće zadobijenih atributa stvorene i

svojstvene normativnosti u prilici efikasnog obezbijeđenja društvenih i građanskih

odnosa, i poglavito da li, i u kojim uslovima, se njegova misija divergencijama, a i

tehnikama prevedivih uticanja može da izopačuje ili da ga princip odstupanja može

povređivati. Tim svjetlom naznačuju se upute da li je izvjesna djelotvornost prava

regulisana samo državno—pravnim legitimitetom i pogotovo slijedom uticaja

savremenih međunarodnih integrativnih tokova i sfere uzajamno-interesnog

organiziranja i povezivanja! Uz uvažavanje ovih odrednica naš građanski politički i

pravni sistem i odnos u dijalektičkoj subrecentaciji, odnosno ordiniranju, može imati

izglede na stabilnost, tj. pretendovati najedinstvenu perspektivu, učvršćenje i

ravnotežu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Kontekstom predpristupnih znanja studenti relevantno proširuju, pospješuju postignute

obrazovne sadržaje u poimanju i tretiranju prava shodno historijskom periodu,

državno-pravnoj praksi i specifičnosti, a izbjegavajući konstitucije temata supstitucije

pravnom kartelizacijom, imitacijom ili kanonizacijom. Pored drugog, to znači

osposobljenost za sagledavanje vlastite pozicioniranosti činjenica društva i države,

sukladno težišnim značenjima mogućeg uključivanja tih činjenica u relevantne

historijske političke i ekonomske građanske tokove, ali ne zanemarujući onu bitnu

inkorporiranost koju građanska pragmatika neumitno omogućuje i dominantnim

težištem stvara i proizvodi. imajući na umu činjenicu da pravno obrazovanje određeno

sudjeluje u ustanovljenju formalne pravno-dogmatske djelatnosti, a da putem pravne

osposobljenosti doprinosi izgradnji emancipatorske političke svijesti, usljed svih

komponenti kojima se tadjelatnost i to obrazovanje produktivno komplementiraju i

podupiru pozitivne trendove povjerenja, težišni pravac ovog procesa treba da računa i

obuhvata naše specifično državno stanje i projekcije i da proaktivnim subjektivitetom

primarno afirmira fabriciranje pravno-političkih i ekonomskih rješenja, a ne tek

njihovo servisiranje.

Program predmeta: Osnovna tematska područja, razvoj društvene misli do konstituiranja sociologije kao nauke, historijske,

ekonomske i kulturno-civilizacijske pretpostavke nastanka sociologije i sociologije prava, predmet

sociologije kao savremene nauke i u konceptima njenih građanskih utemeljivača, sociološka misao Emila

Dirkema, društvena misao Karla Marksa, misaoni opus Maksa Webera, kritička teorija društva, osnovne

društvene grupe, nacija kao historijska tvorevina, politička, ekonomska i društvena činjenica, ideologije i

platforme producirane ideološkim radikalizmom i apsolutizacijom nacije, oblici društvene i političke svijesti,

tipovi i oblici državnog i političkog uređenja, pozicija i predmet pravne sociologije i njeni odnosi sa drugim

društveno-naučnim disciplinama, historijski razvoj pravno-sociološke misli, metode pravne sociologije,

funkcija pravne sociologije.

Izvođenje nastave: Nastavna aktivnost je strukturirana od predavanja, vježbi, također od razvijanja oblika seminarskog rada,

interaktivne djelatnosti, obavezama i usmjeravanjem na edukativno-instruktivne zadatke o određenim

obrazovno-studijskim pitanjima i fenomenima, gdje su nezaobilazne upute bazirane na potrebnom

konsultativnomradu. Nastavom vježbi prakticira se neophodna razrada predavanjima izložene predmetne

građe, pojedine opservacije konkretiziranim objašnjenjem dobijaju razgovijetniji oblik, povezivanje, a kako bi

usvajanje znanja načinom spoznaje dobilo adekvatnije mjesto, studijski neophodan i stvaralački motiv.

Provjera znanja: Savladanost gradiva, usvojeno znanje, provjerava se pismeno i usmeno! Pismeno, prvim i drugim parcijalnim

ispitom, odnosno završnim integralnim pismenim ispitom. Usmeno, završnim dijelom ispita!


Predavanja Vježbe Seminarski Prvi

parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

5% 5% 9% 15% 15% 51%

Literatura:

Obavezna 1. Fočo, Salih, Sociologija, Zenica, 2000.

23

2. Gidens, Entoni, Sociologija, Beograd, 2005. (Odabrana poglavlja),

3. Karbonije, Žan, Pravna sociologija, Novi Sad-Podgorica, 1992.

4. Katunarić,Vjeran,Teorija društva u Frankfurtskoj školi (Sociološka hrestomatija),

Naprijed, Zagreb, 1990.

Dodatna 1. Baraković, Šefik, Alternativa zaboravu i ignoranciji društvene teorije, des DOO-

Sarajevo, 2012. (odabrani eseji),

2. Lavić, Senadin, Leksikon socioloških pojmova, Sarajevo, 2014.

3. Baraković, Šefik, Studije o protivrječnostima građanskog društva (web Univerzitet u

Zenici, Pravni fakultet ) 2016.- elektronsko izdanje,

4. Erich, Fromm, Bekstvo od slobode, Zagreb, 1984.

5. Erich, Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti i II, Zagreb-Beograd, 1986.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Doc.dr.sc. Sedad Dedić


Saradnik: Doc.dr.sc. Sedad Dedić



polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je da se studentima pruže osnovna znanja o osnovnim ekonomskim

pojmovima sa kojima sa pravnici susreću u praksi i da studenti dobiju osnovna znanja

o primjeni ekonomije u pravu, s ciljem upoznavanja temeljnih odrednica pravno-

ekonomskih odnosa i njihovih mehanizama u funkcioniranju ekonomskih procesa,

prisutnih u pravnoj praksi, u okviru društvenog sistema u nacionalnom i

međunarodnom pravnom i ekonomskom kontekstu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će steći osnovna znanja o osnovnim ekonomskim pojmovima sa kojima sa

pravnici susreću u praksi i primjeni ekonomije u pravu, s ciljem upoznavanja temeljnih

odrednica pravno-ekonomskih odnosa i njihovih mehanizama u funkcioniranju države

i prava u okviru društvenog sistema u nacionalnom i međunarodnom pravnom i

ekonomskom kontekstu.

Program predmeta: U okviru predmeta Ekonomske osnove država i prava obrađivat će se slijedeći sadržaji: Polazna znanja

potrebna za razumjevanje odnosa prava i ekonomije; Efikasnost nacionalne ekonomije u okvirima

normativnog sistema; Anatomija tržišnog sistema, regulatorna uloga države u ekonomskim procesima;

Međudržavni ekonomski odnosi; Politika raspodjele; Uticaj države i normiranja ekonomskih procesa na

ekonomski razvoj; Globalizacijski tokovi u području normiranja ekonomskih procesa; Uspostavljanje

pravnog okvira za sudionike ekonomskih aktivnosti; Pristup proučavanju ekonomije kao naučnog područja;

Preduzetništvo i preduzetnička ekonomija; Regulatorna uloga države u ekonomsko-pravnom sistemu;

Ekonomske funkcije države; Ekonomija javnog izbora; Društveno računovodstvo; Potrošnja i investicije;

Ekonomski rast i razvoj; Otvorena ekonomija; Instrumenti vanjsko-trgovinske politike; Koncept i izvori

komparativnih prednosti; Ekonomska globalizacija; Nova ekonomija.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, uz mentorski rad na seminarima.

Provjera znanja: Pismeno ili usmeno/Pismeno i usmeno, Način provjeravanja znanja i ocjenjivanja studenata tokom nastave:

kontinuirane provjere znanja – testovi.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

24


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Ispit 5% 5% 10% 10% 20% 50%

Literatura:

Obavezna 1. H. Kurtović/K. Hodžić „Ekonomija u pravu”, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici,

Zenica 2015.

Dodatna 1. B. Golić "Principi ekonomije I", Sarajevo 2002, (sa izuzetkom stranica 53 - 85; 389 -

406); E.Vilogorac, "Uvod u ekonorniju", Sarajevo, 2001.

2. Bénassy-Quéré, B. Coeuré, P. Jacquet, J. Pisani-Ferry, Economic policy: theory and

practice, Oxford University Press, Oxford, 2010.

3. C. A. Beard, “An Economic Interpretation of the Constitution of the United States”,

The MacMillan Company, New York, 1962.

4. J.E. Stiglitz, „Economics of the Public Sector“,3rd ed., W.W. Norton&Company, New

York, 2000.

5. P. Samuelson-W. Nordhaus, "Ekonomija", MATE d.o.o., Zagreb, 2011.

6. S. Deakin, „Legal diversity and regulatory competition:Which model for Europe?“,

Centre for Business Research, University Of Cambridge, Cambridge University Press,

Cambridge, 2003.

7. S. Korkman, “Economic Policy in the European Union”, Palgrave Macmillan, New

York, 2005.

8. S. Shavell, “Temelji ekonomske analize prava”, MATE d.o.o., Zagreb, 2009.

9. S. Taboroši, Ekonomsko pravo, Autorska izdavačka zadruga, Beograd, 2003.

10. T. Persson/G. Tabellini, “The Economic Effect of Constitutions”, The MIT Press,

Cambridge, 2003.

11. U toku izvođenja nastave studentima može biti ponuđena i druga aktuelna literatura.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: UVOD U GRAĐANSKO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Larisa Velić


E-mail:

Predmeti koji supreduvjet za

polaganje

-

Cilj predmeta Usvajanje znanja iz oblasti Građanskog prava i osposobljavanje studenata za

postupanje u praksi na način da mogu rješavati slučajeve iz predmetne oblasti,

analizirati zakonske odredbe i primjenjivati osnovna načela Građanskog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Od studenata se očekuje da razviju:

a) opće kompetencije:

- Komunikacione sposobnosti

- Analitičke sposobnosti

- Sposobnost argumentovanja i prezentiranja stečenih znanja

- da razviju vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje

b) specifične kompetencije:

- da steknu potrebno znanje o Građanskom pravu uopće i da se osposobe za korištenje

zakona, sumiranje događaja pod pravne norme i obrađuju slučaj koristeći posebnu

metodologiju.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


25

Program predmeta: 1. Uvod u građansko pravo,

- Pojam, predmet, sadržaj Građanskog prava/Izvori i načela,

- Subjekti građanskopravnog odnosa (fizička i pravna lica),

- Objekti prava,

2. Građanskopravni odnos,

3. Pravni poslovi,

- Pojam, podjela, nastanak, sastojci pravnog posla, nevažeći pravni poslovi (ništavi/rušljivi),

- uslovljeni, vremenski ograničeni i pravni poslovi koji zahtijevaju saglasnost,

4. Zastupanja,

5. Rokovi,

6. Metoda obrade slučaja.

Izvođenje nastave: Predavanja, vježbe.

Provjera znanja: Napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima i vježbama.

Aktivnost studenta se evidentira. Konačna provjera znanja se vrši pismenim ispitom koji uključuje i

rješavanje praktičnih slučajeva. Aktivnost na nastavi utiče i na formiranje konačne ocjene.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% - 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Nikolić Dušan, Uvod u sistem građanskog prava, Novi Sad, 2016.

2. Martin Vedriš–Petar Klarić, Uvod u građansko pravo, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja,

3. Zakon o stvarnim pravima, u elementarno potrebnom obimu,

4. Zakon o obligacionim odnosima, u elementarno potrebnom obimu,

5. Porodični zakon FBiH, u elementarno potrebnom obimu,

6. Dodatni materijali koje odredi predmetni nastavnik.

Dodatna 1. Vladimir V. Vodinelić, Građansko pravo–Uvod u građansko pravo i Opšti deo

2. građanskog prava, Beograd, 2012.

3. Ilija Babić, Građansko pravo-Uvod u građansko pravo, Banja Luka, 2011.

26


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: KRIMINOLOGIJA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Nezir Pivić


E-mail:

Predmeti koji su preduvjet za polaganje -

Cilj predmeta Predmet treba da omogući studentima sticanje osnovnih znanja o kriminalitetu,

njegovim izvršiocima i žrtvama, faktorima koji utiču na njegovo javljanje, kao i da ih

uvede u način na koji se savremena društva suprostavljaju kriminalitetu.

Predmet obuhvata prikaz savremenih određenja pojma kriminaliteta i predmeta

kriminologije, kritičku analizu mogućih načina njegovog evidentiranja i merenja, kao

i detaljno upoznavanje sa metodama kriminološkog istraživanja. Obrađuju se osnovna

fenomenološka obilježja kriminaliteta uopšte i pojedine vrste kriminaliteta posebno.

Posebna pažnja posvećuje se oblicima kriminaliteta koji posebno ugrožavaju naše

društvo i savremeni svijet, poput organizovanog kriminaliteta, raznih oblika nasilnog

kriminaliteta (posebno nasilje u porodici, seksualno i državno nasilje), terorizma,

kriminaliteta bijelog okovratnika, imovinskog kriminaliteta i sl. Takođe, predmetom je

obuhvaceno pregled istorijskog razvoja kriminološke misli, kao i detaljna kritička

analiza kriminoloških teorija

Cilj kursa je da studentima omogući da: vladaju osnovnim kriminološkim pojmovima,

steknu osnovna znanja o kriminologiji kao nauci, o kriminološkom istraživanju i o

teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, steknu osnovna znanja o opštim obilježjima,

načinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, steknu osnovna znanja o pojedinim

vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima, izvršiocima i žrtvama, uz

poseban naglasak na savremene oblike kriminaliteta i kriminalitet koji vrše i čije žrtve

su maloljetnici, djeca, žene i starije osobe, budu u stanju da stečeno teorijsko znanje

povežu sa konkretnim slučajevima iz prakse.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Očekivani rezultati studija Kriminologije odnose se na osposobljavanje studenta za

spoznaju kriminalnog fenomena kao pojave koja nastaje pod zajedničkim i

istovremenim uticajem najraznovrsijih faktora egzogene i/ili endogene prirode, ali i

osposobljavanje za samostalno izvođenje jednostavnijih naučno istraživačkih tehnika i

metoda, kao i učešća u grupnim projektnim zadacima.

Program predmeta: - Pojam, predmet i razvoj kriminologije,

- Metode kriminologije i kriminološko istraživanje,

- Pojam i tipovi kriminaliteta,

- Osnovna fenomenološka i etiološka dimenzija kriminaliteta,

- Problemi evidentiranja kriminaliteta,

- Razvoj kriminologije,

- Sociološke teorije,

- Biološke teorije

- Psihološke teorije,

- Naučno istraživanje kriminaliteta,

- Strukturalno nasilje, društvena kontrola i kriminalitet,

- Kriminalitet pojedinih kategorija izvršilaca krivičnih djela,

- Imovinski i profesionalni kriminalitet,

- Nasilni kriminalitet (Nasilje u porodici, Seksualno nasilje, Političko nasilje),

- Saobraćajna delinkvencija,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

27

- Organizovani kriminalitet,

- Kriminalitet belog okovratnika,

- Socijalna reakcija na kriminalitet.

Izvođenje nastave: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene oblike rada (predavanja, vježbe i konsultacije) prema

utvrđenom fondu sati. Uspješnost studenata u savladavanju pojmova i kategorija kriminologije kontinuirano

se prati tokom nastave i vježbi i izražava se odgovarajućim bodovima i kreditima.

Vježbe su auditorne. Angažiranost i zainteresiranost studenata za rad u procesu nastave se evidentira i boduje

približavajući se obilježjima ECTS sistema. Da bi student stekao pravo na potpis nastavnika neophodno je da

uredno i redovno pohađa predavanja i vježbe.

Na vježbama se izvode i uvježbavaju nastavne oblasti koje su obrađene na predavanjima.

Provjera znanja:

Provjera znanja %

Način provjere znanja

ECTS

%

U toku nastavnog procesa

50

Prisustvo na predavanjima 15

Prisustvo na vježbama 15

Istraživanje-projekat 10

Seminarski rad – domaća zadaća 10

Završni ispit 50

Pismeni 25

25 Usmeni

Ukupno

100

100


Predavanja Vježbe Istraživanje-

projekat

Seminarski Pismeni ispit Usmeni ispit

15% 15% 10% 10% 25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. Ignjatović Đorđe, 2005., Kriminologija, Službeni glasnik, Beograd.

2. Modly D., Šuperina M., Korajlić N., 2008., Rječnik kriminalistike, Strukovna udruga

kriminalista, Zagreb.

3. Korajlić N., 2008., Kriminalistička metodika, Fakultet kriminalističkih nauka,

Sarajevo.

4. Mlađenović Rajka, 2001., Kriminologija, Fakultet kriminalističkih nauka, Sarajevo.

5. Petrović Borislav, Meško Gorazd, 2004., Kriminologija, Pravni fakultet, Sarajevo.

6. Izbor aktuelnih preglednih naučnih članaka iz oblasti Kriminologije.

Dodatna 1. Milutinović, M.: Kriminologija. Beograd: Savremena administracija, 1981.

2. Singer, M.: Kriminologija. Zagreb: Globus, 1994.

3. Meško, G. (ur).: Preprečavanje kriminalitete-teorija, praksa in dileme. Ljubljana:

lnstitut za kriminologiju pri Pravni fakulteti v Ljubljani, 2004.

4. Meško, G.: Osnove preprečavanja kriminalitete. Ljubljana: Fakultet za policijsko-

varnosne vede, 2002.

5. Meško, G. (ur).: Vizije slovenske kriminologije. Ljubljana: Fakultet za policijsko-

varnosne vede, 2002.

6. Ignjatović, D. : Kriminološko nasljeđe. Beograd: Policijska akademija,1998.

7. Adler, F., Mueller, G.O.W., Laufer, W.S.: Criminology. New York: Mc Graw Hill,

1991.

8. Kanduč, Z.: Radikalna kriminologija: nova, kritična ali marksistična? Revija za

kriminalistiko in kriminologijo, 1., s. 1-18., 1994.

28


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Adnan Duraković


Saradnik: Ass. Amra Avdić

E- mail: [email protected]

Predmeti koji su preduvjet za polaganje Nema

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa osnovnim institutima opšteg dijela krivičnog prava, te sa

krivičnim djelima iz posebnog dijela krivičnog zakona.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Zadatak je produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike.

Program predmeta: Krivično djelo, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, vremensko i prostorno važenje krivičnog zakona,

djelo malog značaja, nužna odbrana, krajnja nužda, krivica, umišljaj, nehat, zabluda, pokušaj krivičnog djela,

nepodoban pokušaj, dobrovoljni odsutanak, sticaj krivičnih djela, produženo krivično djelo, kolektivno

krivično djelo, saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje, krivične sankcije, odmjeravanje kazne, mjere

upozorenja, mjere bezbjednosti, krivične sankcije prema maloljetnicima.

Posebni dio Krivičnog prava. Krivična djela propisana u KZ FBiH, KZ RS i KZ Brčko distrikta, KZBIH i njihova analiza.

Vježbe

Vježbe su auditorne. Na vježbama se izvode i uvježbavaju nastavne oblasti koje su obrađene na predavanjima

sa naglaskom na praktičnim primjerima.

Izvođenje nastave: 1. predavanja

2. debate/diskusije

3. instruktivna nastava

4. seminarski rad

TEME:

I

- Važenje krivičnog zakonodavstva.

- Krivično djelo.

- Pojam krivičnog djela.

- Opći osnovi koji isključuju postojanje krivičnog djela.

- Stadijumi u ostvarenju krivičnog djela.

- Mjesto, vrijeme i način učinjenja krivičnog djela.

- Sticaj krivičnih djela.

II Krivica

- Pojam krivice.

- Uračunljivost.

- Oblici vinosti.

- Zablude i njihov značaj u krivičnom pravu.

III Krivične sankcije

- Pojam krivične sankcije i vrste krivičnih sankcija.

- Krivične sankcije u važećem krivičnom pravu BiH.

- Kazne:

- Pojam kazne.

- Opravdanost kazne.

- Svrha kazne.

- Sistem kazne:

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

29

- Vrste kazni i njihova klasifikacija.

- Zatvor.

- Dugotrajni zatvor.

- Novčana kazna.

- Alternativne kazne.

- Odmjeravanje kazne.

- Zakonsko propisivanje kazne i odmjeravanje kazne.

- Individualizacija kazne.

- Olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

- Kvalifikatorne i ublažavajuće okolnosti.

- Ublažavanje kazne.

- Oslobađanje od kazne.

- Pooštravanje kazne.

- Odmjeravanje kazne za sticaj krivičnih djela.

- Odmjeravanje kazne osuđenom licu.

- Uračunavanje pritvora i ranije kazne.

- Opšte napomene o uslovnoj osudi i sudskoj opomeni.

- Svrha uslovne osude i sudske opomene.

- Nastanak uslovne osude i njeno kriminalno političko

opravdanje.

- Sistemi uslovne osude.

- Uslovna osuda u domaćem krivičnom pravu.

- Uslovna osuda sa zaštitnim nadorom.

- Pojam i značaj sudske opomene.

- Dejstvo sudske opomene i uslovi njenog izricanja.

- Mjere bezbjednosti:

- Nastanak i osnov primjene mjera bezbjednosti.

- Opravdanost postojanja mjera bezbjednosti kao krivičnih sankcija.

- Odnos mjera bezbjednosti i kazni.

- Sistem mjera bezbjednosti u domaćem krivičnom pravu.

- Analiza pojedinih mjera bezbjednosti.

- Krivične sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela:

- Značaj i posebnost krivičnih sankcija.

- Svrha krivičnih sankcija za maloljetne delikvente.

- Maloljetnički zatvor /svrha, uslovi izricanja, trajanje.

IV Posebni dio Krivičnog prava.

Krivična djela propisana u KZ BiH. Krivična djela propisana u KZ FBiH, KZ RS, KZBD Analiza krivičnih

djela.

Provjera znanja: 1. pismeni ispit-testovi,

2. usmeni ispit.


Predavanja Vježbe Seminarski Prvi parcijalni Drugi parcijalni Integralni 30% 10% - 30% 30% 60%

Literatura:

Obavezna 1. Petrović, B., Jovašević, D., Krivično pravo Bosne i Hercegovine, Opći dio, Pravni

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011.

2. Petrović, B., Jovašević, D., Krivično pravo II, Posebni dio, Pravni fakultet Sarajevo,

Sarajevo, 2011.

3. Krivični zakon Bosne i Hercegovine, (“Službeni glasnik BiH” , br. 3/03, 32/03, 37/03,

54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10),

4. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, (“Službeni glasnik FBiH”, br. 36/03,

37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10),

5. Borislav Petrović, Dragan Jovašević: Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i

Hercegovine - Opći dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

30

6. Borislav Petrović, Dragan Jovašević : Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine –

Posebni dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarjevu, Sarajevo, 2005.

7. Tomić, Zvonimir: Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2008.

8. Tomić, Zvonimir: Kriviĉno pravo II - Posebni dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno

izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

9. Đurić B, Jovašević D.: Praktikum za kriviĉno pravo, opšti deo, drugo izmenjeno i

dopunjeno izdanje, Beograd, 2008.

10. Komentari kriviĉnih zakona u BiH, "Vijeće Evrope i Evropska Komisija", Sarajevo,

2005. (grupa autora).

11. Babić, M., Marković I.: Kriviĉno pravo , opšti dio, Banja Luka, 2008.

12. Babić, M., Marković, I.: Kriviĉno pravo, posebni dio , Banja Luka, 2007.

13. Petar Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

14. Petar Novoselec (ur) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

15. Srzentić, N., Stajić, A., Lazarević, Lj.: Kriviĉno pravo SRJ – Opšti deo, Savremena

administracija Beograd, 1998.

16. Baĉić, F.: Kriviĉno pravo –Opći dio, Informator, Zagreb, 1978.

17. Baĉić, F.: Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb, 1995.

18. Baĉić, F.: Kazneno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb, 1998.

19. Baĉić, F. – Šeparović, Z.: Kriviĉno pravo – Posebni dio, Informator, Zagreb, 1997.

20. Horvatić, Ţ.: Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb, 1997.

21. Horvatić, Ţ.-Šeparović, Z. i sardnici: Kazneno pravo–Posebni dio, Masmedija,

Zagreb, 1999.

Dodatna 1. Srzentić, N.–Stajić, A.–Lazarević, Lj., Krivično pravo SFRJ–Opšti deo, Savremena

administracija Beograd, 1998.

2. Horvatić, Ž., Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb, 1997.

3. Horvatić, Ž.-Šeparović, Z. i saradnici: Kazneno pravo- Posebni dio, Masmedija,

Zagreb, 1999.

4. Pavišić, B.-Veić, P., Komentar Kaznenog zakona, MUP Republike Hrvatske, Zagreb,

1979.

5. Bavcon, Lj. Bele, I.-Kobe, P.–Šelih, A., Komentar krivičnog zakona SFRJ, Ljubljana,

1979.

6. Marjanović, Đ.: Krivično pravo, opšti dio, Pravni fakultet u Skoplju, Skoplje, 2000.

7. Tomić Z., Krivično pravo, posebni dio, "Magistrat", Sarajevo, 2003.

8. Lazarević LJ., Krivično pravo, posebni dio, "Savremena administracija", Beograd, 1998.

9. Bačić F. i Pavlović Š, Kazneno pravo, posebni dio, "Informator", Zagreb, 2001.

10. Komentar krivičnog zakona SFRJ, "Savremena administracija", Beograd, 1978.,

(autor: grupa autora pod redakcijom N. Srzentića),

11. Komentar kaznenog zakona, "Organizator", Zagreb, 2004., (autor: Bačić F., Pavlović

S.),

12. Zakonski tekstovi (važeći krivični zakoni Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i

Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine).

31


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: USTAVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

III Obavezni 7 2 9 08K23-098

Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj ovog predmeta je upoznati studente sa ustavnim pravom, kao pravnoj grani i

pravnoj disciplini, putem:

1. analiziranja i učenja ustavne materije (državna vlast i društvo), te sagledavanja

njenog značaja, kao osnove državnog i društvenog uređenja države;

2. pravnog logiciranja uz pravnu analizu političkih institucija;

3. utvrđivanja i zauzimanja pravno utemeljenog stava u skladu sa znanjem o ustavnoj

stvarnosti.

Ovaj predmet će obezbjediti edukaciju studenata kao budućih pravnika, koji će

objedinjavati obilježja pravnika-teoretičara i pravnika praktičara.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će nakon pohađanja ovog predmeta stećisljedeća teorijska i praktična znanja,

neophodna za cjelovito obrazovanje diplomiranog pravnika:

- znanja o ustavnom pravu,

- znanja o načelima i vrijednostima ustavnog prava,

- znanja o aktuelnim ustavnopravnim uređenjima,

- znanja o pravnoj analizi.

Zbog toga studenti će razviti:

- vještinu pravne analize državnih institucija,

- sposobnost razlučivanja trajnog od privremenog, pravila od odstupanja pravne prakse

od pravne teorije u ustavnopravnoj stvarnosti i praksi,

- sposobnost pravnog logiciranja putem pravne analize političkih institucija,

- vještinu i sposobnost zauzimanja pravno utemeljenog stavau skladu sa znanjem o

ustavnoj stvarnosti.

Program predmeta: - Upoznavanje sa predmetom i uvodna teorijska pitanja ustavnog prava, Osnovni pojmovi, Izvori ustavnog

prava,

- Kratka istorija Ustava BiH, Struktura Ustava BiH, Odnos ustavnog i međunarodnog prava, Ustavno pravo

i inegracija u Evropsku uniju,

- Principi ustavnopravnog sistema u BiH, Princip demokratije, Princip pravne države, Princip složene

države

- Bosna i Hercegovina kao republika, Bosna i Hercegovina kao socijalna država-država blagostanja,

Princip jedinstvenog tržišta,

- Odlike složenosti ustavnopravnog uređenja BiH, Država BiH, Glavni grad, Državni simboli,

- Državni i entitetski ustavi, Podjela nadležnosti.

- Odlike demokratskog uređenja BiH, Pojam demokratije u Ustavu BiH, Kreiranje i provođenje političke

volje, Izborni system,

- Bosna i Hercegovina kao pravna država, Princip pravne države, Princip trodiobe vlasti, Sudstvo u Bosni i

Hercegovini,

- Državni organi i njihove nadležnosti, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo

Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Stalni komitet za vojna pitanja, Centralna

banka Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine,

- Ljudska prava i slobode, Odbrane seminarskih radova,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

32

- Lokalna samouprava, Odbrane seminarskih radova,

- Složene državne zajednice, Parlamentarizam, Odbrane seminarskih radova,

- Skupštinski sistem, Predsjednički sistem, Odbrane seminarskih radova,

- Sistematizacija gradiva.


Provjera znanja: Pismeno ili usmeno/Pismeno i usmeno, Način provjeravanja znanja i ocjenjivanja studenata tokom nastave:

kontinuirane provjere znanja–testovi.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Pismeni ispit 5% 5% 10% 20% 10% 50%

Literatura:

Obavezna 1. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, Ustavno pravo Bosne i Hercegovine, Fondacija

Konrad Adenauer e.V. Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.

2. Ustav Bosne i Hercegovine;

3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine;

4. Ustav Republike Srpske;

5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Dodatna 1. Carrol, Constitutional and Administrative Law 5th ed., Pearson Longman, London,

2009.

2. C. Jillson, Constitution Making: Conflict and Consensus in the Federal Convention of

1787, AGATHON PRESS, INC., New York, 2002.

3. Steiner/N. Ademović, Ustav Bosne i Hercegovine-Komentar, Fondacija Konrad

Adenauer e. V., Sarajevo, 2010.

4. C. Thornhill, A Sociology of Constitutions: Constitutions and State Legitimacy in

Historical-Sociological Perspective, Cambridge University Press, Cambridge, 2011.

5. Ch. Harland et al., Komentar Evropske konvencije o ljudskim pravima prema praksi u

Bosni i Hercegovini i Strasbourgu, Sarajevo, 2003.

6. Đ. de Vergotini, Uporedno ustavno pravo, JP Službeni glasnik, Beograd, 2015.

7. D. Dyzenhaus, THE CONSTITUTION OF LAW Legality in a Time of Emergency,

Cambridge University Press, Cambridge, 2006.

8. G. Hassall/C. Saunders, Asia-Pacific Constitutional Systems, Cambridge University

Press, Cambridge, 2006.

9. J.-C. Piris, The Costitution for Europe-A Legal Analysis, Cambridge University Press,

Cambridge, 2006.

10. K. Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu Sarajevo, Sarajevo, 2006.

11. K. Trnka, Konstitutivnost naroda, Sarajevo, 2000.

12. M. Jovičić, Ustav i ustavnost, Javno preduzeće „Službeni glasnik“- Pravni fakultet

Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2006.

13. M. Jovičić, Ustavni i politički sistemi–Veliki ustavni sistemi–Savremeni politički

sistemi, Javno preduzeće “Službeni glasnik”- Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu,

Beograd, 2006.

14. N. Ademović (ur.), Kodeks Ustavnog prava Bosne i Hercegovine, Fondacija Konrad

Adenauer e.V. Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2011.

15. N. Pobrić, Ustavno pravo, „Slovo“ Mostar, Mostar, 2000.

16. R. J. Spitzer, Saving the Constitution from Lawyers-How legal training and law

reviews distort constitutional meaning, Cambridge University Press, Cambridge,

2008.

17. S.Sokol/B.Smerdel, Ustavno pravo, Zagreb, 2006.

18. Snežana Savić, Konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 2002.

19. T. Persson/G. Tabellini, The Economic Effect of Constitutions, The MIT Press,

Cambridge, 2003.

20. Thornhill, A Sociology of Constitutions: Constitutions and State Legitimacy in

33

Historical-Sociological Perspective, Cambridge University Press, Cambridge, 2011.

21. V. Kutlešić, Ustavi bivših socijalističkih država, JP Službeni list SCG, Beograd, 2004.

22. Z. Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada

Zagreb, Zagreb, 2006.

U toku izvođenja nastave studentima može biti ponuđena i druga aktuelna literatura.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PORODIČNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

III Obavezni 5 2 7 08K24-083



Saradnik:

E-mail:


polaganje

Cilj predmeta Usvajanje znanja iz oblasti Porodičnog prava i osposobljavanje studenata za

postupanje u praksi na način da mogu rješavati slučajeve iz predmetne oblasti,

analizirati zakonske odredbe i primjenjivati osnovna načela Porodičnog prava.

Studenti će također biti upoznati sa relevantnim međunarodnim konvencijama i sa

praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)



- Komunikacione sposobnosti,

- Analitičke sposobnosti,

- Sposobnost argumentovanja i prezentiranja stečenih znanja,

- Vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje,


- sticanje potrebnog znanja iz oblasti Porodičnog prava i osposobljavanje za pravilno

korištenje izvora Porodičnog prava,

- osposobljavanjeza rješavanje slučajeva iz predmetne oblasti kroz analizu slučaja,

identifikaciju problema i korištenje pravnih izvora,

- mogućnost kombinovanja stečenih znanja sa onim dobijenim izučavanjem ostalih

predmeta.

Program predmeta: - Pojam, predmet, sadržaj i razvoj porodičnog prava/Izvori i načela porodičnog prava,

- Pojam i razvoj instituta braka/Zaključenje braka/Postupak davanja dozvole za zaključenje braka,

- Dejstva braka/Prava i dužnosti bračnih drugova,

- Imovinski odnosi bračnih partnera/Odgovornost bračnih drugova za obveze prema trećim osobama,

- Prestanak braka/Postupak posredovanja,

- Posljedice prestanka braka/Utvrđivanje bračne stečevine/Razvrgnuće bračne stečevine,

- Vanbračna zajednica/Izdržavanje bračnog i vanbračnog partnera/Nasilje u braku i vanbračnoj zajednici.

- Pojam i sadržaj roditeljskog prava,

- Porodični status djeteta,

- Utvrđivanje porijekla djeteta (vansudsko i sudsko),

- Usvojenje,

- Dužnosti i prava roditelja/Dužnosti i prava djeteta/Vršenje roditeljskog prava,

- Zaštita prava i interesa djeteta,

- Prestanak roditeljskog staranja,

- Starateljstvo.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

34

Izvođenje nastave: Predavanja, vježbe (rješavanje zadataka u timovima), seminari.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima,

kroz vježbe i seminare. Aktivnost studenta se evidentira. Konačna provjera znanja se vrši pismenim ispitom

koji uključuje i rješavanje praktičnih slučajeva. Aktivnost na nastavi utiče na formiranje konačne ocjene.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% - 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Traljić, N., Bubić, S., Bračno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007.

2. Bubić, S., Traljić, N., Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, Sarajevo, 2007.

3. Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Službene novine FBiH, br. 35/05.

4. Porodični zakon Republike Srpske. Službeni glasnik RS, br. 54/02.

5. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Službeni glasnik BiH, br. 6/99.

6. Konvencija o pravima djeteta, 1989.

7. Ostali pozitivno pravni propisi vezani za porodično pravnu oblast.

Dodatna 1. Panov, S., Porodično pravo, Beograd, 2018.

2. Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac–Lozić, D., Korać Graovac, A., Obiteljsko pravo,

Narodne novine, Zagreb, 2007.

3. Medić, D., Tajić, H. Porodično pravo u praksi, Sarajevo, 2013.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: STVARNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

IV Obavezni 4 1 5 08K24-084

Nastavnik: Prof.dr.sc. Enes Hašić


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - usvajanje teorijskih znanja i temeljnih pojmova i principa stvarnog prava u Bosni i

Hercegovini,

- osposobljavanje studenata za rješavanje praktičnih slučajeva, uz korištenje zakona,

te istraživanje i analizu sudske prakse, kao i uz izučavanje naučnih i stručnih

radova iz oblasti stvarnih prava,

- sticanje vještina u tumačenju i primjeni stvarnopravnih propisa na rješavanje

hipotetičkih i praktičnih slučajeva iz materije stvarnog prava,

- studenti treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u

vezi sa stvarnopravnim odnosom od njegovog pojma, zasnivanja, izvršavanja

sadržaja do prestanka, kao i da uočavaju i rješavaju konflikte više stvarnih prava

na jednoj stvari.

Kompetencije

(Ishodi učenja)



- komunikacione sposobnosti,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

35

- analitičke sposobnosti,

- sposobnost argumentovanja i prezentiranja stečenih znanja,

- da razviju vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje,


- da izuče temeljne institute stvarnog prava i steknu potrebno znanje iz stvarnog prava,

te da se osposobe za pravilno korištenje izvora stvarnog prava,

- da se osposobe identifikovati probleme i pronaći rješenje kroz postupak primjene

relevantnih propisa,

- da savladaju vještine potrebne za konkretne pravosudne funkcije u svrhu donošenja

odluka, izrade podnesaka, zastupanja i sl.

- da kombinuju stečena znanja sa onim dobijenim izučavanjem ostalih predmeta,

- da mogu primijeniti stvarnopravne propise na hipotetičke i praktične probleme iz

područja stvarnopravnih odnosa.

Program predmeta: - Pojam, načela i izvori stvarnih prava,

- Posjed: pojam, subjekti, objekti, vrste posjeda, stjecanje i gubitak posjeda,

- Pravni učinci posjeda,

- Zaštita posjeda,

- Pravo vlasništva; osnovni pojmovi i karakteristike,

- Ograničenje prava vlasništva,

- Oblici prava vlasništva (individualno; zajedničko vlasništvo; suvlasništvo; etažno vlasništvo,

- Stjecanje prava vlasništva: derivativno stjecanje; originarno stjecanje; stjecanje priraštaja, stjecanje od

nevlasnika, nalaz stvari),

- Zaštita i prestanak prava vlasništva,

- Pravo služnosti,

- Založno pravo,

- Zemljišni dug,

- Pravo građenja,

- Pravo stvarnog tereta,

- Posebna pravna uređenja za neke vrste stvari,

- Zemljišne knjige.

Izvođenje nastave: Predavanja, vježbe (rješavanje zadataka u timovima), praktičan rad.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima

i praktičan rad. Aktivnost studenta se evidentira. Konačna provjera znanja se vrši pismenim ispitom koji

uključuje i rješavanje praktičnih slučajeva. Aktivnost na nastavi utiče na formiranje konačne ocjene.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% - 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Vedriš, Martin; Klarić, Petar, Građansko pravo, Zagreb, 2014. (II. dio - Stvarno

2. pravo), str. 189. – 374.

3. Gavella, Nikola; Josipović, Tatjana; Gliha, Igor; Belaj, Vlado; Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, Zagreb, 1998., str. 14.-43.; 905.-929.

4. Povlakić, Meliha: Transformacija stvarnog prava u BiH, Sarajevo, 2009. (str. 167.-

203.)

5. Pravni izvori: Zakon o stvarnim pravima, Službene novine FBiH, br. 66/13, 100/13,

6. Zakon o zemljišnim knjigama, Službene novine Federacije BiH, br. 19/03 i 54/04.

Dodatna 1. Hašić, Enes; Velić, Larisa; Nezirović, Goran; Velić, Ismet; Tajić, Haso, Praktikum za

stvarna prava, Priručnik za praktičnu primjenu Zakona o stvarnim pravima Federacije

Bosne i Hercegovine, Sarajevo, I. i II. dio, 2015.

2. Babić, I.; Medić, D.; Hašić, E.; Povlakić, M.; Velić, L.: Komentar zakona o stvarnim

36

pravima F BiH, 2014.

3. Gavella, Nikola; Josipović, Tatjana; Gliha, Igor; Belaj, Vlado; Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, I. i II. svazak, Zagreb, 2007.

4. Gavella, Nikola; Ernst, Hano; Belaj; Vlado; Jug, Jadranko; Nikšić, Saša; Gliha, Igor;

Josipović, Tatjana; Radionov, Nikoleta; Marin, Jasenko; Baretić, Marko; Stvarno

pravo – posebna pravna uređenja, Zagreb, 2011.

5. Medić, Duško, Novo stvarno pravo Republike Srpske, Banja Luka, 2011., str. 9-177.;

189.- 268.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Doc.dr.sc. Enis Omerović


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Cilj je upoznavanje studenata s pojmom međunarodnoga prava i njegovim razvojem;

odnosom međunarodnoga i unutrašnjega prava. Obrađuju se izvori ove grane prava s

naglaskom na ugovor i običajno pravno pravilo. Studenti će steći opća i posebna znanja o

sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata ili

učesnika, prije svega uzajamne odnose država, država i međunarodnih organizacija, te

odnose između međunarodnih organizacija. Obrađuju se sva nužna pitanja u vezi s

državom te drugim zavisnim i posebnim slučajevima subjekata. Izučavaju se organi države

u međunarodnim odnosima te pruža osnov diplomatskoga i konzularnoga prava. Pruža se

pregled nekih posebnih pitanja u međunarodnome pravu – imunitet države od sudbenosti,

odgovornost države i međunarodne organizacije, ali se daju i opće značajke

međunarodnoga prava o zaštiti životne sredine. Vrši se analiza međunarodnih organizacija,

kao i čovjeka - subjekta međunarodnoga prava. Daje se osnovni prikaz univerzalnoga i

regionalnih sistema zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Obrađuju se objekti u međunarodnome pravu: državno područje i državne granice,

međunarodne rijeke i jezera, zračni prostor, svemir i svemirsko pravo, međunarodno

pravo mora, razvoj pojma zajednička baština čovječanstva u teoriji i praksi. Analizira se

mirno rješavanje sporova i osiguranje mira: opće karakteristike, načini mirnoga

rješavanja sporova, mjesto i uloga Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih

organizacija i njihovih organa i tijela. Daje se pregled kolektivnih mjera prema Povelji

Ujedinjenih nacija, kontrole naoružanja, prava na samopomoć. Obrađuje se pravo

oružanih sukoba: rat i druge vrste oružanih sukoba, pravno reguliranje međunarodnoga i

nemeđunarodnoga oružanoga sukoba, ograničenja ratovanja, pravila međunarodnoga

humanitarnoga prava te pojam i obilježja neutralnosti u ratu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Razvijanje sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize pojmova

međunarodnoga javnoga prava;

- Sposobnost samostalnoga pronalaženja međunarodnih sudskih odluka iz oblasti

međunarodnoga javnoga prava;

- Prepoznavanje instituta međunarodnoga prava u praktičnim slučajevima;

- Sposobnost samostalnoga kritičkoga analiziranja literature, izvora i sudske prakse u

svrhu istraživanja;

- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i analiziranja;

- Student se osposobljava za rad u međunarodnim pravosudnim institucijama.


37

Program predmeta: Uvod: pojam, narav, razvoj međunarodnoga prava; Izvori međunarodnoga prava: opća načela prava i običaj u

međunarodnome pravu; Pravo međunarodnih ugovora; Pravo međunarodnih ugovora II. Jednostrani akti kao

izvor međunarodnoga prava; Međunarodna zajednica. Države i druge teritorijalne cjeline; Države i druge

teritorijalne cjeline II; Neka posebna pitanja međunarodnoga prava; Međunarodne organizacije; Čovjek u

međunarodnome pravu; Objekti u međunarodnome pravu: državno područje; Državno područje II;

Međunarodno pravo mora; Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira; Mirno rješavanje sporova i osiguranje

mira II; Pravo oružanih sukoba. Međunarodni oružani sukobi.

Izvođenje nastave: 1. Predavanje,

2. Diskusija.

Provjera znanja: 1. Kolokvij (sredina semestra),

2. Pismeni dio ispita (međunarodna sudska praksa),

3. Usmeni dio ispita (teorija),

4. Seminarski rad/istraživački project,

5. Referat,

6. Aktivnost (predavanja + vježbe).


Predavanja Vježbe Praktični ispit Teoretski ispit 10 % 10 % 30 % 50 %

Literatura:

Obavezna 1. V. Đ. Degan (2011) Međunarodno pravo, Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna 1. J. Andrassy et al (2010.) Međunarodno pravo 1, Zagreb: Školska knjiga;

2. J. Andrassy et al (2012.) Međunarodno pravo 2, Zagreb: Školska knjiga;

3. J. Andrassy et al (2006.) Međunarodno pravo 3, Zagreb: Školska knjiga;

4. R. Wallace, O. Martin-Ortega (2016.) International Law, London: Sweet & Maxwell;

5. M. N. Shaw (2008.) International Law, Cambridge: Cambridge University Press;

6. S. Softić (2012.) Međunarodno pravo, Sarajevo: DES;

7. B. Krivokapić (2010.) Enciklopedijski rečnik međunarodnog prava i međunarodnih

odnosa, Beograd: Službeni glasnik;

8. Međunarodni ugovori, deklaracije, akti međunarodnih organizacija;

9. Međunarodna sudska praksa.

38

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: NASLJEDNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik: Ass. Alisa Salkić



polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje studenata sa institutima naljednog prava, osnovama

materijalnopravnog nasljednog uređenja i sa ostavinskim postupkom u entitetima i

Brčko distriktu BiH,

- Osposobljavanje studenata za pravilnu primjenu propisa iz oblasti nasljednog prava,

- Poučavanje studenata vještini rješavanja praktičnih pitanja i problema vezanih za

nasljednopravne odnose korištenjem stečenih teorijskih znanja.

Kompetencije

(Ishod iučenja)

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da:

- objasne pravnu i društvenu ulogu nasljeđivanja;

- definišu i objasne osnovne insitute nasljednog prava;

- obrade pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeđa jedne osobe;

- u stvarnom ili hipotetičkom slučaju odrede nasljednike, veličinu njihovih nasljednih

dijelova i sastav zaostavštine, te riješe eventualna procesna pitanja koje se s tim u

vezi postavljaju;

- pouče o načinu sačinjenja valjanog testamenta i ugovora sa dejstvima vezanim za

smrt

Program predmeta: Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog uređenja kao i sa ostavinskim postupkom.

Očekuje se da student usvoji temeljna znanja i temeljne institute nasljednog prava i savlada osnovne vještine

rješavanja problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se

postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeđa jednog lica te da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetičkom

slučaju mogu odrediti nasljednike, veličinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i riješiti

eventualna procesna pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.

Pojam i osnovna načela nasljednog prava. Pretpostavke za nasljeđivanje-smrt ostavioca, postojanje

nasljednika, zaostavština, prijem i odricanje od nasljeđa, osnov pozivanja na nasljeđe.

Zakonsko nasljeđivanje-činjenice za određivanje zakonskih nasljednika, raspored zakonskih nasljednika.

Nužno nasljeđivanje-pojam i pravna priroda, vrste nužnih nasljednika i njihov raspored, zaštita nužnog

nasljednog dijela. Nasljeđivanje na osnovu testamenta-pojam i karakteristike testamenta, vrste testamenta,

uvjeti za valjanost. Nasljedno-pravni ugovori-ugovor o nasljeđivanju, ugovor o nasljeđivanju koje nije

otvoreno, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života ostavioca.

Ostavinski postupak-pojam i načela, tok postupka.

Izvođenje nastave: Nastava će se odvijati putem predavanja, vježbi, te kroz zajednički (seminarske grupe) i individualni rad. Rad

studenata tokom predavanja će redovno biti praćen putem zadataka koje se odnose na pojedine tematske

jedinice ili kroz samostalnu obradu pojedinih instituta (pojedinačni/ili zajednički rad).

Provjera znanja: Rad studenata manifestirat će se kroz obavezno, redovno i kontinuirano pohađanje i praćenje svih vidova

nastave. Na kraju semestra slijedi pismena i/ili usmena provjera znanja, uz uvažavanje prethodno ostvarenih

rezultata.

39


Predavanja Vježbe Praktičan rad Teoretski ispit 10% 10% 40% 40%

Literatura:

Obavezna 1. D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović, Nasljedno pravo, Sarajevo, 1991.

2. Zakon o nasljeđivanju, Službeni list SR BiH 7/80 (prečišćeni tekst) i 15/80.

3. Zakon o vanparničnom postupku, Službene novine Federacije BiH 2/98.

Dodatna 1. Borislav Blagojević, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva kasnija

izdanja Nikola Gavella, Nasljedno pravo, Zagreb, 1990. Oliver Antić, Nasledno pravo,

Beograd, 1999.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO EVROPSKE UNIJE


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Zlatan Meškić





polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa evropskim integracijama i konkretno Evropskom unijom.

Razumijevanje funkcionisanje institucionalnog i pravnog okvira EU, njegovog

demokratskog legitimiteta i sistema pravne zaštite. Prepoznavanje značaja prava EU u

pravnom sistemu BiH danas i povećavanju njegovog značaja približavanjem članstvu u

EU.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanje pravnih aspekata evropskih integracija, te prepoznavanje u kojim

pravnim oblastima je značajno pravo EU u BiH, drugim državama potpisnicama

Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i državama članicama EU.

Sposobnost rješavanja umjereno složenih problema iz oblasti pravnih izvora EU i

unutrašnjeg tržišta EU.

Poznavanje načina na koji funkcionišu organi EU, zakonodavni postupak i sistem

pravne zaštite u EU.

Sposobnost pronalaska, čitanja i razumijevanja presuda Suda EU kao i njihove primjene

u jednostavnim i srednje složenim slučajevima.

Vještina analize usklađenosti nacionalnog prava s pravom EU.

Program predmeta: - Temeljne postavke Evropske unije,

- Geneza i poredak integracije,

- Nadležnosti EU,

- Organi Evropske unije,

- Pravni izvori Evropske unije,

- Evropsko građanstvo i načelo ravnopravnosti,

- Osnovna prava u EU,

- Unutrašnje tržište-sloboda prometa robe, usluga kapitala i ljudi,

- Osnovne postavke prava konkurencije EU,

- Pravna zaštita pred sudom EU i nacionalnim sudovima,

- Pristupanje Evropskoj uniji i proces stabilizacije i pridruživanja.


40

2. Prezentacija,

3. Diskusija,

4. Analiza slučaja,

5. Online sadržaj.

Provjera znanja: Pismeni i usmeni ispit.


Predavanja Test Pismeni ispit Teoretski ispit 10% 25% 25% 40%

Literatura:

Obavezna 1. Zlatan Meškić/Darko Samardžić, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.

2. Nevenko Misita, Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo, 2008.

3. Radovan Vukadinović, Uvod u institucije i pravo Evropske unije, 6. izdanje,

Kragujevac, 2014. godine

4. Tamara Ćapeta i Siniša Rodin, Osnove prava EU, Zagreb, 2011.

5. Rodoljub Etinskiet al., Osnovni prava EU, Novi Sad, 2010.

6. Budimir Košutić, Osnovi Prava Evropske unije, Beograd, 2010.

Dodatna 1. Darko Samardžić/Zlatan Meškić, Pravo Evropske unije II–Povelja EU o osnovnim

pravima, Zenica, 2017.

2. Nevenko Misita, Evropska unija-institucije, Sarajevo, 2009.

3. Siniša Rodin/Tamara Ćapeta/Iris Goldner Lang (ed.), Reforma Europske unije–

Lisabonski ugovor, Zagreb, 2009.

4. Tatjana Josipović, Načela Europskog prava u presudama Europske zajednice, Zagreb

2005.

5. Nevenko Misita, Evropska unija–pravo konkurencije, Sarajevo, 2012.

6. Nevenko Misita, Evropska unija-unutrašnje tržište, Sarajevo, 2014.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: SAVREMENI PRAVNO-POLITIČKI SISTEMI


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc.Tarik Haverić





Cilj predmeta Cilj ovog predmeta je sticanje znanja o savremenim pravno-političkim sistemima na

globalnom planu i informacija o paradigmatičnim i važnim političkim sistemima kao

pretpostavke razumijevanja međunarodnog prava i politike. Upoznavanje studenata sa savremenim ustavnim, pravnim i političkim sistemima,

posebno parlamentarizmom, osnova je za razumijevanje i daljnju izgradnju kako

savremenih političkih sistema tako i političkog sistema Bosne i Hercegovine.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti se osposobljavaju za kritičko razmišljanje o savremenim pravnim i političkim

sistemima, oblicima u kojima se javljaju, načinu funkcioniranja, klasifikaciji i njihovoj

evoluciji.

Program predmeta: - Teorijsko-pojmovne osnove političkih sistema (Predmet i metode nauke o političkim sistemima; Pojam,

sadržaj i bit poredbenog studija savremenih političkih sistema; Struktura i elementi političkog sistema;

Odnos izbornog i političkog sistema; Odnos stranačkog i političkog sistema; Odnos pravnog i političkog

sistema; Odnos političkog i informativnog sistema; Politički sistem i sistem lokalne samouprave; Teorije

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

41

o političkim sistemima);

- Parlamentarni sistem (Tri faze u razvoju parlamentarizma; Vrste i osnovne karakteristike multipartizma;

Britanski parlament-izbor i sastav; Vlada Velike Britanije–formiranje i sastav, prvi ministar, kabinet;

Parlament SR Njemačke; Federalizam u Njemačkoj–četiri vrste nadležnosti; Multipartizam u Italiji)

- Predsjednički sistem (Funkcija Predsjednika SAD; Kongres SAD);

- Polupredsjednički sistem (Osnovne oznake savremenog dualističkog parlamentarizma; Funkcija

Predsjednika republike u Francuskoj);

- Skupštinski sistem (Osnovni organi Švajcarske konfederacije);

- Liberalna demokratija (Sjeverozapadna Evropa nakon 1880);

- Neliberalna demokratija (Uspon autoritarnih sistema s demokratskim legitimitetom);

- Savremene tendencije u razvoju političkog sistema (Opadanje moći zakonodavnog tijela; Širenje

administrativnog aparata);

- Međunarodni politički sistem I. (Priroda i subjekti međunarodnog političkog sistema; Novi svjetski

poredak).

Izvođenje nastave: Predavanja i vježbe. Vježbe su auditorne. Angažiranost i zainteresiranost studenata za rad u procesu nastave

se evidentira i boduje približavajući se obilježjima ECTS sistema. Da bi student stekao pravo na potpis

nastavnika, neophodno je da uredno i redovno pohađa predavanja i vježbe.


Provjera znanja: 1. aktivnost pri izvođenju nastave,

2. pismeni ispit,

3. usmeni ispit,

4. seminarski rad.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Predispitne

provjere

znanja

Pismeni

ispit

Usmeni ispit

5 % 5 % 10 % 10 % 20 % 20 % 30 %

Literatura:

Obavezna 1. Ćazim Sadiković, Politički sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2004.

2. Božo Žepić, Suvremeni politički sustavi, Split, 1996.

Dodatna 1. Daniele Caramani, Komparativna politika, FPZ, Zagreb, 2013.

2. Eckard Jesse, Tipologija suvremenih političkih sustava, Zagreb, 1999.

3. Jürgen Hartman, Politički sustavi Velike Britanije, SAD-a i Francuske: Parlamentarni,

predsjednički i polupredsjednički sustav vlasti, Politička kultura, Zagreb, 2006.

4. Tarik Haverić, Liberalna demokratija, ECLD, Sarajevo, 2018.

42

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: LJUDSKA PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Omogućiti zainteresiranim studentima da se pobliže upoznaju s pojmom i prirodom

ljudskih prava kao i s klasifikacijom osnovnih ljudskih prava i sloboda. Posebno se

obrađuju izvori prava ljudskih prava. Radi se analiza implementacije ljudskih prava te

njihovih ograničenja. Poseban segment pridaje se nadzoru međunarodnih organizacija

nad poštivanjem ljudskih prava u kojem je cilj obraditi univerzalne i regionalne

mehanizme zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda. Akcent staviti na Europski sistem

zaštite, posebno kroz Vijeće Europe i Europsku uniju. Cilj je obraditi i studentima

približiti katalog osnovnih ljudskih prava i sloboda, kako individualnih tako i

kolektivnih (prava skupina). Raspravlja se i o zaštiti posebnih kategorija ljudi. Na kraju

se radi prikaz ljudskih prava u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Razvijanje sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize teorijskopravnoga,

međunarodnopravnoga te ustavnopravnoga okvira ljudskih prava;


ljudskih prava;

- Prepoznavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda te mehanizama njihove zaštite u

praktičnim primjerima i slučajevima;

- Prepoznavanje povreda ljudskih prava i sloboda u praktičnim primjerima i

slučajevima;



- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i analiziranja;

- Student se osposobljava za rad u domaćim i međunarodnim pravosudnim

institucijama, međunarodnim i nevladinim organizacijama, institucijama

ombudsmana, organima uprave.

Program predmeta: Pojam ljudskih prava; Izvori prava ljudskih prava; Implementacija ljudskih prava. Načela pod kojima se

uživaju ljudska prava; Ograničenja ljudskih prava; Nadzor međunarodnih organizacija nad poštivanjem

ljudskih prava. Uloga međunarodnih organizacija u unaprjeđenju i zaštiti ljudskih prava. Univerzalne

organizacije i ljudska prava. Regionalne organizacije i ljudska prava; Europski sistem zaštite ljudskih prava;

Nevladine organizacije i ljudska prava. Postupci međunarodnoga nadzora; Osnovna ljudska prava i slobode:

pravo na život i slobodu; Pravo na pravično i zakonito suđenje (pravni integritet ličnosti); Duševni i moralni

integritet ličnosti; Društveni, politički i ekonomski integritet ličnosti; Ostala ekonomska, socijalna i kulturna

prava; Kolektivna prava–prava grupa. Ljudska prava u Ustavu BiH; Zaštita posebnih kategorija ljudi:

apatridi, izbjeglice i interno raseljene osobe. Djeca. Žene. Osobe s invaliditetom. Radnici migranti; Zaštita

manjina. Domorodački narodi.

Izvođenje nastave: 1. predavanja,

2. diskusija.

Provjera znanja: 1. kolokvij (sredina semestra),

2. pismeni dio ispita,

43

3. usmeni dio ispita,

4. seminarski rad/istraživački projekat,

5. referat,

6. aktivnost (predavanja+vježbe).


Predavanja Vježbe Praktičan rad (pismeni

dio ispita)

Teoretski ispit

10 % 10 % 30 % 50 %

Literatura:

Obavezna 1. M. Paunović, B. Krivokapić, I. Krstić, Međunarodna ljudska prava, Pravni fakultet

Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2018.

Dodatna 1. D. Simović, M. Stanković, V. Petrov, Ljudska prava, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, Beograd, 2018.

2. D. Popović et al, Komentar Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,

Službeni glasnik, Beograd, 2017.

3. D. Samardžić, Z. Meškić, Pravo Evropske unije II–Povelja EU o osnovnim pravima,

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2017.

4. J. Bakšić-Muftić, Sistem ljudskih prava, Fond Otvoreno društvo BiH, Pravni centar,

Sarajevo, 2002.

5. D. Popović, Evropski sud za ljudska prava, Službeni glasnik, Beograd, 2017.

6. Ć. Sadiković, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2001.

7. J. Omejec, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog

suda za ljudska prava: Strasbourški acquis, Novi informator, Zagreb, 2013.

8. A. Jašarbegović, Ustavnosudska zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda sa posebnim

osvrtom na rješenja u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2016.

9. D. Shelton (ed.), The Oxford Handbook of International Human Rights Law, Oxford

University Press, Oxford, 2013.

10. S. Sali, Z. Terzić, Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima – instrumenti Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine, Pravni centar Fond Otvoreno društvo Bosne i

Hercegovine, Sarajevo, 1996.

11. O. H. Stephens, J. M. Scheb II, American Constitutional Law Volume II: Civil Rights

and Liberties, Thomson Wadsworth, USA – Belmont, 2008.

12. O. H. Stephens, J.M. Scheb II, American Constitutional Law Volume I: Sources of

Power and Restraint, Thomson Wadsworth, Belmont, 2008.

13. M. Tushnet, Weak Courts, Strong Rights: Judical Review and Social Welfare Rights in

Comparative Constitutional Law, Princeton University Press, Princeton, 2008.

14. H. Stokke, Human Rights as a Mechanism for Integration in Bosnia-Herzegovina,

International Journal on Minority and Group Rights, Hein Online, (EuR 2008).

44


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: OBLIGACIONO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Obavezni 7 2 10 08K24-086

Nastavnik: Doc.dr.sc. Alaudin Brkić


Saradnik::

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa opštom teorijom ugovora, prouzrokovanjem štete i

različitim vrstama građanskopravnih i potrošačkih ugovora u pravnom prometu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sposobnost sačinjavanju različitih vrsta ugovora i rješavanju praktičnih slučajeva

primjenom pozitivnih izvora regulacije obligacionih odnosa u pravnom sistemu

BiH i EU.

Program predmeta:

Izvori obligacionog prava,

Načela obligacionog prava,

Izvor nastanka obligacija,

Vrste obligacija,

Nastanak, dejstva i podjele ugovora,

Zastupanje,

Nevažnost ugovora,

Raskid ugovora,

Prouzrokovanje štete,

Vrste odgovornosti,

Naknada materijalne i nematerijalne štete,

Sticanje bez osnova,

Poslovodstvo bez naloga,

Jednostrane izjave volje,

Sredstva osiguranja obaveza,

Pobijanje dužnikovih pravnih radnji,

Dužnička i povjerilačka docnja,

Promjene na povjerilačkoj strain,

Promjene na dužničkoj strain,

Asignacija,

Ustupanje ugovora,

Ustupanje ugovora,

Ugovori u korist i na teret trećih lica,

Prestanak obligacija,

Ugovor o prodaji,

Ugovor o razmjeni,

Ugovor o poklonu,

Ugovr o zajmu,

Ugovo ro zakupu,

Ugovor o posudbi,

Ugovor o djelu,

Ugovor o zakupu,

Ugovor o posredovanju,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

45

Ugovor o nalogu,

Ugovor o komisonu,

Ugovor o ostavi,

Ugovor o doživotnom izdržavanju,

Ugovor o ortakluku,

Ugovor o faktoringu i forfetingu,

Ugovor o međunarodnoj prodaji robe.

Izvođenje nastave: Predavanja se izvode uz upotrebu nastavnih sredstava, shema i grafičkih prikaza, kao i tehnika aktivnog

učenja uz aktivno učešće studenata. Uz to studenti rješavaju praktične zadatke i izrađuju seminarske radove

koji se prezentiraju i o kojim se vodi interaktivna rasprava.

Provjera znanja: Studenti su dužni položiti praktični dio ispita sastavljen iz dva međusobno povezana dijela: jedan dio čini

praktični zadatak koji obuhvata materiju opšteg dijela, a drugi dio čini praktični zadatak koji obuhvata

materiju posebnog dijela obligacionog prava. Student je dužan da položi oba praktična zadatka prilikom

održavanja praktičnog dijela ispita da bi uopće mogao pristupiti usmenom (teorijskom) dijelu ispita koji se

također polaže integralno. Aktivnosti tokom semestra se manifestuju kroz različite vidove aktivnosti

studenata, kao što su rješavanje praktičnih slučajeva, sudjelovanje u diskusiji o različitim problemskim

pitanjima i individaulnog ili grupnog pristupa u izradi seminarskih radova na unaprijed zadate aktuelne teme.


Predavanja Vježbe Pismeni testovi Seminarski rad Ostale

aktivnosti

Usmeni ispit

20% 20% 20% 10% 5% 25%

Literatura:

Obavezna 1. Bikić, A., 2013. Obligaciono pravo, opći dio, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

Sarajevo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

2. Bikić, A., 2010. Naknada štete. Sarajevo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

3. Bikić, A., Bikić, E., 2011. Obligaciono pravo-posebni dio, drugo izmijenjeno i

dopunjeno izdanje. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

4. Bikić, A., Bikić, E., Šabić, A., 2011. Kako riješiti obligacionopravni slučaj–

Praktikum za obligaciono pravo. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Dodatna 1. Loza, B., Misita, N., 2000. Obligaciono pravo- opšti dio. Beograd: Službeni glasnik,

2. Morait, B., 2010. Obligaciono pravo, knjiga prva-obligacije i ugovori, knjiga druga-

vanugovorni obligacioni odnosi. Banja Luka: Pravni fakultet u Banja Luci,

3. Loza, B., Misita, N., 2000. Obligaciono pravo- posebni dio, Istočno Sarajevo,

4. Perović, S., 1980. Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd: Privredna štampa,

5. Radišić, J., 2014. Obligaciono pravo, Opšti deo. Niš: Centar za publikacije,

6. Antić, O., 2014. Obligaciono pravo, 8. izdanje, Beograd: Pravni fakultet u Beogradu,

7. Salma, J., 2007. Obligaciono pravo. Novi Sad: Centar za izdavačku djelatnost.

46


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: KRIVIČNO PROCESNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VI Obavezni 7 2 10 08K26-060



Saradnik:

E-mail:


Cilj predmeta Sticanje teorijskih i praktičnih znanja o:

- načelima krivičnog procesnog prava,

- načinima prikupljanja, vrednovanja i korištenju dokaza u krivičnom postupku,

- pojednostavljenim (sumarnim) načinima postupanja u krivičnom postupku,

- sistemu pravnih lijekova u krivičnom procesnom pravu,

- metodama i tehnikama naučnog istraživanja vezanim za konkretan predmet

istraživanja,

- razviti kod studenata sposobnost za teorijsku i stručnu analizu pojmova i instituta

koji se odnose na vrste i stadije krivičnog postupka,

- uputiti studente u osnovna znanja o utvrđivanju činjenica u krivičnom postupku i

radnjama dokazivanja, kao i odvijanju krivičnog postupka u slučaju sumnje da je

izvršeno krivično djelo,

- osposobiti studente za sagledavanje funkcije pojedinih krivičnoprocesnih instituta

u svjetlu zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka i efikasnog suzbijanja

kriminaliteta.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz predmeta Krivičnog procesnog

prava - posebni dio znati (ishodi učenja):

1. sistemski i smisleno analizirati i komentarisati krivične postupke,

2. stjecanje operativnih znanja iz područja koja su bitna za budući rad u pravosudnim

i drugim tijelima,

3. analizirati usmeno i pismeno izražavanje u krivičnom postupku.

Program predmeta: Krivično procesno pravo i krivični postupak (pojam i svrha, međunarodno pravo o pravima čovjeka, Izvori

krivičnog procesnog prava u BiH), Pregled historijskog razvoja krivičnog procesnog prava (uopće, razvoj u

BiH), Osnovna načela krivičnog procesnog prava (tradicionalna i savremena, načela koja su bitna za zaštitu

ljudskih prava ili efikasnost krivičnog postupka), Sud (organizacija i načela u obavljanju sudske funkcije, sudska

nadležnost), Stranke u krivičnom postupku (krivična tužba i pravo na odbranu, tužilac i osumnjičeni,

odnosno optuženi, prava i dužnosti), Branilac (položaj u krivičnom postupku, pravna priroda formalne

odbrane, prava i dužnosti), Radnje dokazivanja (klasična i savremena dokazna sredstva, dokazne zabrane,

zaštita prava na privatnost), Mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog (katalog

mjera, pritvor, zaštita prava na ličnu slobodu, sudska kontrola),

Istraga (predistražni postupak, uloga tužioca i suda, položaj osumnjićenog i branioca), Postupak optuživanja

(sudska kontrola optužnice, konsenzualni modeli), Glavni pretres (pretpostavke, tok glavnog pretresa,

presuda, sadržaj presude), Postupak po pravnim lijekovima (system pravnih lijekova, redovni i vanredni

pravni lijekovi), Postupak protiv pravnih osoba (specifičnosti krivične odgovornosti i vođenja postupka protiv

pravne osobe), Postupak za izdavanje kaznenog naloga (odstupanje od redovnog krivičnog postupka),

Postupak prema maloljetnicima (odstupanje od postupka rotiv punoljetnog izvršioca),

Posebni postupci (međunarodna krivičnopravna pomoć, naknada štete, postupak u slučaju neuračunljivosti.

Izvođenje nastave: Vježbe su auditorne. Angažiranost i zainteresiranost studenata za rad u procesu nastave se evidentira i boduje



UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

47


Provjera znanja: Studenti su obavezni učestvovati u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se odnose na konkretne

krivičnoprocesne institute. Očekivani rezultati studenata u savladavanju pojmova i institute

krivičnoprocesnog prava kontinuirano se prate tokom nastavnih oblika rada i izražavaju odgovarajućim

bodovima ili kreditima. Znanje studenata se provjerava i ocjenjuje tokom nastave kroz dva testiranja.

Konačna ili završna ocjena utvrđuje se na ispitu, s tim što opisane predispitne aktivnosti utiču na 50% bodova

ili kredita vezanih uz konačnu ili završnu ocjenu na ispitu. Ispiti se polažu pismeno ili pismeno i usmeno na

način i pod uslovima utvrđenim režimom polaganja ispita na Pravnom fakultetu. Praćenje uspješnosti izvođenja

nastavnih oblika rada na predmetu ostvaruje se, između ostalog, i anketiranjem studenata, na osnovu anketnih

listova propisanih sadržaja.



projekat

Seminarski Pismeni

ispit

Usmeni ispit

15% 15% 10% 10% 25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo knjiga I. Krivično procesni subjekti i

krivično porcesne radnje, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo, 2008.

2. Dijk, P. van et al.: Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Sarajevo, 2001.

3. Sijerčić-Čolić, H.: Krivični postupak i zaštita prava i sloboda čovjeka. U: Čitanka

ljudskih prava. Sarajevo. 2001., str. 345.-362.,

4. Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo BiH. Sarajvo, 2005.

5. Sijerčić-Čolić, H.: Konsenzualni modeli u novom krivičnom procesnom

zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Pravo i pravda. Sarajevo. 2 (2003.) 1.-2., str.

69.-90.,

6. Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine. "Službeni glasnik BiH", br.

3/2003., 36/2003. 26/2004., 63/2004. i 13/2005., 48/05., 46/06., 76/06., 29/07., 32/07.,

53/07., 76/07., 15/08.,

7. Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. "Službene novine

Federacije BiH", br. 35/2003., 56/2003. i 78/2004.

U toku rada studentima će biti preporučena i druga aktuelna literature, kao i odgovarajući

zakonski tekstovi.

Dodatna 1. Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo BiH. Sarajevo, 2005.

2. Bayer, V.: Kazneno procesno pravo-odabrana poglavlja. Priredio D. Krapac, Zagreb,

1995.

3. Grubač, M.: Krivično procesno pravo. Uvod i opšti deo. Beograd, 2002.

4. Krapac, D.: Kazneno procesno pravo. Prva knjiga: institucije. Zagreb, 2000.

5. Sijerčić-Čolić, H. et al.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u BiH,

Sarajevo, 2005.

48


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: RADNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Obavezni 4 2 6 08K24-087

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivana Grubešić


Saradnik::

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje studenata sa osnovnim institutima međunarodnog, evropskog i

domaćeg radnog prava, sa naglaskom na primjeni domaćih instituta;

- Prepoznavanje problema prilikom praktične primjene instituta kolektivnog i

individualnog prava, i s tim u vezi određenje relevantnih izvora prava koji će se

primjeniti u datom slučaju;

- Upoznavanje sa vrstama kolektivnih ugovora i praktičnim problemima koji

proističu iz njihove primjene

- Izučavanje vrsta radnih odnosa iz okvira općeg i posebnih režima radnih odnosa;

- Upoznavanje sa načinima rješavanja radnih sporova u praksi;

- Savladavanje metodologije naučnog istraživanja, istraživanja i analiza sudske

prakse.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Prepoznavanje instituta radnog prava u praktičnim slučajevima;

- Sposobnost sastavljanja nacrta pojedinačnih i općih pravnih akata u okviru radnog

prava;

- Sposobnost prepoznavanja međusobne neusklađenosti kolektivnih ugovora o radu,

pravnih propisa i internih akata poslodavca;

- Poznavanje pravnih sredstava potrebnih za zaštitu radnih prava i sposobnost

odabira odgovarajućeg sredstva;

- Sposobnost samostalnog kritičkog analiziranja literature, zakododavstva i sudske

prakse u okviru radnih odnosa i radnih sporova;

- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i analiziranja

radnopravnog slučaja.

Program predmeta: Osnovni pojmovi radnog prava i radnopravnih odnosa, međunarodni i nacionalni pravni izvori radnog prava,

osnovne karakteristike međunarodnog i evropskog radnog prava, elementi kolektivnog radnog prava, radni

odnos i njegovi elementi, načelo zabrane diskriminacije u radnim odnosima, vrste radnih odnosa, individualna

radna prava, zaštita na radu, prestanak radnog odnosa, procesni aspekti radnog prava (radni sporovi, štrajk,

lock-out).

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u okviru predavanja i vježbi.

Provjera znanja: Provjera znanja studenata se vrši kontinuirano tokom izvođenja časova nastave (predavanja i vježbe) u vidu

ocjene stepena aktivnosti studenata (učešće u raspravama, izlaganje rješavanja praktičnih problema i sl.),

pisanja seminarskih radova i prezentacija istih, sastavljanjem nacrta ugovora o radu, polaganjem dva

parcijalna ispita (rješavanje slučaja i teorijski dio), i pismenog ispita (ukoliko student nije položio jedan ili

oba parcijalna ispita).

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

49


Predavanja Vježbe Seminarski Vježba Prvi parcijalni Drugi parcijalni Integralni 5% 5% 5% 5% 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, Sarajevo, 2005.

2. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Komentar Zakona o radu FBiH,

3. Zakon o radu FBiH, „Službene novine FBiH“ br. 26/16,

4. Zakon o radu RS, „Službeni glasnik RS“ br. 1/16,

5. Zakon o zapošljavanju stranaca, „Službene novine FBiH“ br. 8/99,

6. Zakon o štrajku u FBiH, „Službene novine FBiH“ br. 14/00,

7. Zakon o štrajku u RS, „Službeni glasnik RS“ br. 111/08,

8. Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, „Službeni glasnik BiH“ br. br. 19/02,

35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17,

9. Zakon o državnoj službi u FBiH, „Službene novine FBiH“ br.29/03, 23/04, 39/04,

54/04, 67/05, 8/06, 04/12.

Dodatna 1. Branko Lubarda, Radno pravo–rasprava o dostojanstvu na radu i socijalnom dijalogu,

Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013.

2. Branko Lubarda, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

3. Željko Mirjanić, Radni odnosi – individualni radni odnosi, Pravni fakultet Banja Luka,

2004.

4. Ivo Rozić, Kolektivno radno pravo, Službeni List BiH, 2016.

5. Ivo Rozić, Radno pravo - Praktikum, 2009.

6. Ravnić Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb,

2004.

7. Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić: Međunarodni standardi u radnom

zakonodavstvu BiH, Magistrat, Sarajevo, 2001.

8. Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić: Temelji međunarodnog radnog prava,

Pravni centar, Sarajevo, 2000.

9. Branko Lubarda, Rješavanje kolektivnih radnih sporova, JURS, Beograd, 1999.

10. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, 2006.

11. C. L. Davies, EU labour law, Cheltenham, UK, 2012.

12. Brian Bercusson, European labour law (2nd edition), Cambridge University Press,

2009.

13. Catherine Barnard, EU employment law, Oxford University Press, 2012.

14. Monika Schlachter (ur.), EU labour law (A Commentary) Wolters Kluwer Law

Business, 2015.

15. Roger Blanpain, European labour law (14 edition), Kluwer Law International, 2014.

16. Uredba Vijeća br. 492/2011 o slobodi kretanja radnika unutar EU (tekst za značajem

za EEA), OJ L 141, 27.05, 2011.

17. Direktiva br. 2004/38/EC o pravu građana EU i članova njihovih porodica na

slobodno kretanje i boravak na području država članica, OJ L 158, 30.04.2004.

18. Direktiva br. 2000/78/EC kojom se uspostravlja opći okvir za ravnopravan tretman u

zapošljavanju i profesiji (OJ L 303 , 02.12.2000.),

19. Direktiva br. 2000/43/EC o implementiranju principa jednakog tretmana između osoba

neovisno o rasnom ili etničkom podrijetlu, (OJ L 180 , 19.07.2000.),

20. Direktiva br. 2006/54/EC o implementaciji principa jednakih mogućnosti i jednakog

tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i profesije (OJ 204, 26.7.2006.)

50


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: FINANSIJSKO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VI Obavezni 6 2 8 08K23-103

Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Cilj predmeta je studentima omogućiti pravni pristup u razumijevanju finansijskog

sistema i finansijskih instituta i njihovoj ulozi i implikacijama u pravnim odnosima na

državnom i međunarodnom nivou. U tom smislu potrebno je dati uvid u osnovne

komponente privrednog sistema i ekonomske politike kao šireg regulatornog okvira.

Poseban akcenat bio bi na fiskalnoj i monetarnoj politici u domenu finansijskog

sistema, te na subjektima koji provode ekonomske politike. Iako, po prirodi stvari,

finansijsko pravo jeste dio unutrašnjeg pravnog sistema, savremeni trendovi

globalizacije nužno nameću potrebu za pravnim prepoznavanjem i uobličavanjem

relacija transnacionalnog karaktera. U tom smislui cilj predmeta je omogućiti

obuhvatan uvid u kompleksne procese stvaranja mekog finansijskog prava (soft law)

kao potrebe prevazilaženja raskoraka između finansijskih fenomena u domenu

suvereniteta države i onih koji imaju međunarodna obilježja.

Cilj je upoznati studente sa osnovnim kategorijama i institucijama koje ukazuju na

funkcionalnu vezu države i prava s jedne i privrede s druge strane kao i da studenti

nauče o nastanku, ulozi i ciljevima instrumenata ekonomske politike u okviru

nacionalnog i međunarodnog normativnog uređenja uz analizu globalizacijskih i

antiglobalizacijskih pravno-ekonomskih procesa.

Navedeno zahtijeva da se studenti educiraju i upoznaju sa sadržajem i elementima

finansijsko-pravnih odnosa kao javno-pravne kategorije kako bi razumjeli složenost

pomenutih relacija i disponirali usvojenim saznanjima.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Razumijevanje procesa stvaranja novih pravnih relacija i grane finansijskog prava

kao izraza ujednačavanja pravne regulative u ovom domenu.

- Sposobnost samostalnog istraživanja i analiziranje relevantne literature i propisa iz

predmetne oblasti.

- Sposobnost ciljnog i logičkog tumačenja relavantnih pravnih propisa iz predmetne

oblasti.

- Sposobnost samostalnog prepoznavanja pravnih problema i davanja mogućih

prijedloga u svrhu njihovog prevazilaženja.

- Sposobnost za samostalan naučno-istraživački rad koji bi služio kao eventalna

platforma zasnovana na akademskim standardima za postupanje u pravnoj praksi.

- Shvatanje i razumijevanje neophodnosti i karakteristika pravne regulacije

privrednih tokova u zaštiti i artikulaciji općih i pojedinačnih interesa učesnika u

privredi u okvirima nacionalnog prava, ali i globalizacijskih procesa sa aspekta

pravno-ekonomskih odnosa.

- Razumijevanje nastanka, uloge, ciljeva i instrumenata ekonomske politike u

okviru nacionalnog i međunarodnog normativnog uređenja uz analizu - globalizacijskih i antiglobalizacijskih pravno-ekonomskih procesa.

Program predmeta: Pojam finansijskog prava, Predmet finansijskog prava, Odnos prema drugim granama prava,

Pravni principi u domenu finansijskog prava, Osnovne kategorije finansijskog sistema (javni prihodi, javni

rashodi, budžet, monetarni aspekti finansijskog sistema),

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

51

Odnos državnog i međunarodnog finansijskog prava,

Uloga međunarodnih finansijskih institucija u harmonizaciji pravnih rješenja,

Proces stvaranja mekog finansijskog prava i implikacije po nacionalne pravne sisteme,

Pravna rješenja u pravu Europske unije,

Pravno prevazilaženje problema delagacije nadležnosti u kontekstu međunarodnih odnosa finansijskog

karaktera, Rješavanje sporova na međunarodnom nivou,

Odgovornost države, tumačenje i primjena međunarodnih sporazuma u kontekstu međunarodnih odnosa

finansijskog karaktera,

Pojam, faktori ekonomskog (privrednog) sistema države i pojam ekonomske politike u ekonomskom sistemu,

Elementi i determinante privredno-pravnog sistema i komponente ekonomske politike,

Regulatorna uloga države u ekonomskim procesima. Međudržavni ekonomski odnosi,

Teorijske koncepcije ekonomske politike, Nosioci ekonomske politike, Program i strukturni aspekti

ekonomske politike,

Uloga i značaj fiskalne politike, Reguliranje monopolskih cijena i negativnih eksternalija,

Uloga i značaj monetarne politike, Uloga i značaj vanjskotrgovinske politike, Stabilizaciona ekonomska

politika,

Privredni sistem i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.


2. vježbe,

3. instruktivna nastava,

4. seminarski rad,

5. debate i diskusije.

Provjera znanja: 1. pismeni ispit,

2. usmeni ispit.


Predavanja Vježbe Seminarski Pismeni ispit Usmeni ispit 30% 20% 10% 20% 20%

Literatura:

Obavezna 1. D. Popović, Porezno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za

izdavaštvo i informisanje, Beograd, 2011.

2. H. Kurtović/K. Hodžić, Privredno-pravni sistem i politika, Univerzitet u Zenici, 2010.

3. H. Arbutina/T. Lugarić, Osnove poreznog prava, Društveno sveučilište u Zagrebu,

Zagreb, 2010.

4. B. Jelčić, et al., Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne Novine, Zagreb,

2008.

5. I. Dautbašić, Finansije i finansijsko pravo, Magistrat, Sarajevo, 2004.

6. B. Stakić, Međunarodne finansijske institucije, Univerzitet Singidunum, Beograd,

2012.

Dodatna 1. H. Arbutina, et.al., Hrvatski fiskalni sustav, Narodne Novine, Zagreb, 2010.

2. R. Lastra, International Financial and Monetary Law, Oxford University Press,

Oxford, 2017.

3. C. Bamford, Principles of International Financial Law, Oxford University Press,

Oxford, 2015.

4. C. Brummer, Soft Law and the Global Financial System, Cambridge University Press,

2015.

5. K. l. Begić, "Ekonomska politika", drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo

2000.

6. K. l. Begić, "BiH od Vanceove misije do Davtonskog sporazuma", Sarajevo, 1997.

7. Bajt, "Alternativne ekonomske politike", Globus Zagreb, 1986.

8. S. Zagorec, “Politika i gospodarstvo”, Algebra, Otvoreno učilište, Zagreb, 2014.


York, 2005.

52

10. J. E. Stiglitz, „Economics of the Public Sector“, 3rd ed., W.W. Norton&Company,

New York, 2000.

11. W. Schelkle, “Constitution and erosion of a monetary economy-Problems of India’s

Development since Independence”, FRANK CASS•LONDON Published in

association with the German Development Institute, Berlin, 2005.

12. R. Musgrave /P. Musgrave, “Public Finance in Theory and Practice”, McGraw Hill,

1989.

13. P. Koutrakos, “Trade, Foreign Policy and Defence in EU Constitutional Law”, Hart

Publishing, Oxford, 2001.

14. M. Crkvenac, Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.

15. J. Gruber, “Public finance and public policy”, Worth Publishers, New York, 2011.

16. S. Deakin, „Legal diversity and regulatory competition: Which model for Europe?“,

Centre for Business Research, University Of Cambridge, Cambridge University Press,

Cambridge, 2003.

17. S. Taboroši, Ekonomsko pravo, Autorska izdavačka zadruga, Beograd, 2003.

18. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, “Ustavno pravo Bosne i Hercegovine”,

Fondacija Konrad Adenauer e.V. Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,

2012.

19. N. Pobrić, „Ustavno pravo“, „Slovo“ Mostar, Mostar, 2000.




UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: SOCIJALNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik: -

E-mail: -


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje studenata sa osnovnim institutima socijalnog prava, međunarodne i

domaće socijalne politike;

- Prepoznavanje problema prilikom praktične primjene instituta socijalnog osiguranja

(zdravstvenog, penzionog i invalidskog osiguranja) i socijalne zaštite (socijalna

zaštita branilaca i članova njihovih porodica, zaštita civilnih žrtava rata,

nezaposlenih, socijalno ugroženih kategorija, te zaštita porodica sa djecom);

- Određenje relevantnih izvora prava koji će se primjeniti u datom slučaju;

- Mogućnosti primjene instituta socijalne politike sa međunarodnog i uporednog

aspekta;

- Upoznavanje sa principima procesnog socijalnog prava i posebnim upravnim

postupcima koji se primjenjuju u svrhu ostvarenja navedenih socijalnih prava;

Kompetencije

(Ishodiučenja)

- Prepoznavanje instituta socijalnog prava u praktičnim slučajevima;

- Sposobnost sastavljanja nacrta različitih pravnih akata u okviru obezbjeđenja

socijalne zaštite;

- Sposobnost samostalnog pronalaženja presuda odluka upravnih organa iz oblasti

socijalne zaštite;

- Sposobnost samostalnog kritičkog analiziranja literature, zakondodavstva i sudske

53

prakse u svrhu istraživanja;

- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i analiziranja.

Program predmeta: Razvoj socijalnog prava, socijalne države i socijalne politike, problematika socijalne isključenosti, domaći I

međunarodni izvori socijalnog prava, načela socijalnog osiguranja i vrste socijalnog osiguranja (zdravstveno

osiguranje, penziono i invalidsko osiguranje), kategorije i prava iz oblasti socijalne zaštite (borci,

nezaposleni, porodice sa djecom, lica sa invaliditetom), aspekti procesnog socijalnog prava.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi predavanja, vježbi, pisanjem eseja, posjeta nadležnim institucijama.

Provjera znanja: Provjera znanja studenata se vrši kontinuirano tokom izvođenja časova nastave (predavanja i vježbe) u vidu


pisanja i izlaganja eseja, sastavljanjem nacrta odluka o pojedinim socijalnim pravima, polaganjem parcijalnih

ispita u vidu rješavanja slučaja i teorijskog dijela, te u vidu konačnog pismenog ispita (u slučaju da student

tokom nastave nije položio jedan ili oba parcijalna ispita).


Predavanja Vježbe Parcijalni ispit I Parcijalni ispit II Integralni ispit 5% 5% 45% 45% 90%

Literatura:

Obavezna 1. Sead Dedić/Mehmed Hadžić, Socijalno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

2018.

2. Zakon o zdravstvenom osiguranju, „Službene novine FBiH“ br. 30/07, 7/02, 70/08,

47/11,

3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, „Službene novine FBiH“ br.46/10,

4. Zakon o penziono-invalidskom osiguranju, „Službene novine FBiH“ br. 13/2018,

5. Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima, „Službene novine FBiH“ br.104/16,

6. Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, „Službene novine FBiH“ br.

33/04, 56/05, 70/07, 09/10, 90/17,

7. Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba

„Službene novine FBiH“ br. 41/01, 22/05, 9/08,

8. Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa

djecom, “Službene novine FBiH“ br. 36799, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16,

9. Vijeće Evrope, Evropska socijalna povelja,

10. MOR, Konvencija br.102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeđenja.

Dodatna 1. Branko Lubarda, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

2. Božo Žepić, Radno i socijalno pravo, Split, 2001.

3. Udžejna Habul, Socijalna zaštita u Bosni i Hercegovini tranzicija, zakonodavstvo,

praksa, Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2007.

4. Jasna Juričić – Nećak, Osnovi radnog i socijalnog prava – knjiga II, Fakultet političkih

nauka, Sarajevo, 2005.

5. Edin Šarčević (urednik), Sistem socijalne zaštite – BiH i regija, Centar za javno pravo,

6. Jo Shaw (urednik), Social law and policy in an evolving European Union, Oxford-

Portland, 2000.

7. Frans Pennings, European social security law, Wolters Kluwer International,

Netherlands, 2012.

8. Uredba br. 883/2004 o koordinaciji sistema socijalne zaštite, OJ L 166, 30.04.2004.

(izmijenjena dijelom uredbama br. 988/2009, 1231/2010),

9. Uredba br. 987/2009 kojom se uspostavlja procedura za implementaciju Uredbe br.

883/2004 o koordinaciji sistema socijalne zaštite (Oj L 284, 30.10.2009.).

54

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: EVROPSKO PRIVATNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe






Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa zakonodavstvom EU u oblasti privatnopravnih odnosa.

Naglasak je na zakonodavstvu EU koje je implementirano u pravo BiH i time čini dio

pozitivnopravnog zakonodavstva BiH. Studenti spoznaju koje privatnopravno

zakonodavstvo u BIH potiče iz EU, koje posebnosti u pogledu primjene prakse Suda

EU i tumačenja direktiva i uredbi EU u odnosu na zakonodavstvo BiH trebaju da

uzimaju u obzir i tako se osposobljavaju za buduću konkretnu primjenu cjelokupnog

zakonodavstva EU.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanje privatnopravnih aspekata evropskih integracija, te prepoznavanje u

kojim privatnopravnim oblastima je značajno pravo EU u BiH.

Sposobnost istraživanja direktiva i uredbi EU koje regulišu privatnopravne odnose te

sistemske analize istih uz korištenje domaće i strane literature.

Sposobnost rješavanja umjereno složenih problema iz oblasti privatnopravnih izvora

EU koji su implementirani u pravo BiH.

Sposobnost pronalaska, čitanja i razumijevanja presuda Suda EU kao i njihove primjene

u jednostavnim i srednje složenim slučajevima.

Vještina analize usklađenosti nacionalnog prava s pravom EU.

Program predmeta: - Nadležnost EU za privatnopravne odnose, kodifikacija privatnog prava u EU,

- Privatno pravo EU u zakonodavstvu BiH,

- Potrošačko ugovorno pravo EU i BiH,

- Potrošačko vanugovorno pravo EU i BiH,

- Stvarno pravo EU i prava potrošača,

- Procesna zaštita kolektivnih interesa potrošača,

- Alternativni načini rješavanja potrošačkih sporova,

- Pravni okvir antidiskriminacijskog privatnog prava u EU i BiH,

- Oblici diskriminacije u privatnim odnosima,

- Zabranjeni snovi diskriminacije u direktivama EU i BiH,

- Procesno-pravni aspekti antidiskriminacijske zaštite prema Pravu EU i pravu BiH.


2. Prezentacija,

3. Diskusija,

4. Izlaganje seminarskih radova,


6. Online sadržaj.

Provjera znanja: Odbrana seminarskih radova i pismeni ispit


55


Predavanja Vježbe Seminarski rad Pismeni ispit 10% 20% 20% 50%

Literatura:

Obavezna 1. Anita Petrović/Enes Bikić–Pravo zaštite potrošača–obaveza informiranja i pravo na

odustanak, Tuzla, 2018.

2. Nevenko Misita, Osnove prava zaštite potrošača Evropske zajednice, Sarajevo, 1997.

3. Milena Jovanović Zattila, Pravo potrošača, Niš, 2013.

4. Nikola Gavella et al., Europsko privatno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 2002.

5. Zlatan Meškić/Darko Samardžić, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012. Dodatna 1. Zlatan Meškić, Europäisches Verbraucherrecht- gemeinschaftsrechtliche Vorgaben und

europäische Perspektiven, Band 18 der Schriftenreihe des Ludwig Boltzmann Institutes

für Europarecht, Manz, Vienna, 2008.

2. Zvezdan Čađenović/Emilia Čikara/Jadranka Dabović Anastasovska/Nada

Dollani/Nenad Gavrilović/Zlatan Meškić/Marija Karanikić Mirić/ Neda Zdraveva

Potrošačko ugovorno pravo Evropske unije-EU Consumer Contract Law (bilingual

edition, originally written in English), Forum za građansko pravo za jugoistočnu

Evropu, Deutsche Gesellschaft für technische Zusammenarbeit (GTZ), Volume III,

monografija, Beograd, 2010.

3. Tatjana Josipović, Zaštita potrošača od nepoštenih ugovornih odredbi- Načela i

standardi zaštite u odlukama Suda Europske unije, Zagreb, 2018.

4. Tatjana Josipović, Načela Europskog prava u presudama Europske zajednice, Zagreb,

2005.

5. Zlatan Meškić/Darko Samardžić, Der Verbraucherschutz des Art. 38 GRCh als

Auslegungs- und Rechtmäßigkeitsmaßstab, ZeuS 3/2017, 351-373,

6. Zlatan Meškić, Unutra ili vani? Tumačenje propisa o ugovorima zaključenim van

poslovnih prostorija u svijetlu njemačkog i evropskog prava, Nova Pravna Revija 1-

2/2015, 32-41.

7. Zlatan Meškić, Novine u procesnopravnoj zaštiti potrošača u prekograničnim

sporovima u EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, 2015., 767-

783.

8. Zlatan Meškić u N. Dollani/Ch. Jessel-Holst/T. Josipović/N. Reich, Autonomy and

antidiscrimination in private law, Građanski forum za Jugoistočnu Evropu, Skopje,

2013.

9. Zlatan Meškić, Nepoštene ugovorne odredbe u ugovornom pravu Bosne i Hercegovine,

Forum za Građansko pravo za Jugoistočnu Evropu, Skoplje 2012, p. 154-170.

10. Zlatan Meškić, Toward a General Part of EU Consumer Law, in Ch. Jessel-Holst (ed.),

New Perspectives of South East European Private Law, Skoplje 2012, p. 176-188,

11. Zlatan Meškić, Pravo potrošača na raskid ugovora, Načela i vrijednosti pravnog

sistema-norma i praksa, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu 2012., p. 177-

199.

12. Maja Čolaković/Ivana Grubešić/Fedra Idžaković/Midhat Izmirlija/Zlatan Meškić, Legal

Potection against discrimination in Bosnia and Herzegovina, in SEELS, Legal

Protection Against Discrimination in South-East Europe – Regional Study, Skopje

2016., 135-185.

13. Dž. Radončić/E. Hodžić/M. Izmirlija, Kvadratura antidiskriminacijskog okvira u BiH:

zakonski okvir, politike i prakse 2016-2018., Analitika–Centar za društvena

istraživanja, Sarajevo, 2018.

14. Dženana Radončić, Zaštita potrošača od nepoštene poslovne prakse, Anali Pravnog

fakulteta Univerziteta u Zenici, broj 14, godina 7, 2011.

15. Mihaela Braut Filipović/ Dženana Radončić, Defective computer software under

defective Products liability regime in Bosnia and Hercegovina and Croatia: Obstacles

in implementation of EU law, See-LAW NET: Networking of Lawyers in Advanced

56

Teaching and Research of EU Law post-Lisbon/ Giegerich, Thomas; Georgievski,

Sašo; Meškić, Zlatan (ur.). Saarbrücken: Centre for SEELS, 2013. str. 205-216.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


Cilj predmeta Student se upoznaje s osnovnim pojmovima međunarodnoga krivičnog prava koji se

odnose na njegov nastanak i razvoj, osnovne izvore na kojima je to pravo izgrađeno,

njegova načela, međunarodna krivična dijela, te međunarodne krivične sudove i

tribunale, kao i osnove međunarodne krivičnopravne pomoći.

U okviru predmeta izučavaju se međunarodni zločini u užem smislu: genocid, zločini

protiv čovječnosti, ratni zločini, agresija, kao i ostali međunarodni zločini. Posebno se

obrađuju instituti poput komandne odgovornosti i udruženoga zločinačkoga poduhvata.

Pored historijskih kategorija, Međunarodnoga vojnoga tribunala u Nirnbergu i

Međunarodnoga vojnoga tribunala za Daleki Istok u Tokiju, obrađuju se ad hoc

međunarodni krivični tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, Međunarodni rezidualni

mehanizam za međunarodne krivične tribunale, te stalni Međunarodni krivični sud.

Obrada međunarodnih sudskih tijela završava se učenjem o internacionaliziranim

(mješovitim) sudovima i tribunalima. Naposljetku se analizira najpoznatiji institut

međunarodne krivičnopravne pomoći – ekstradicija (izručenje).

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Razvijanje sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize pojmova

međunarodnoga krivičnoga prava;


međunarodnoga krivičnoga prava;

- Prepoznavanje instituta međunarodnoga krivičnoga prava u praktičnim

slučajevima;



- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i

analiziranja;

- Student se osposobljava za rad u domaćim i međunarodnim pravosudnim

institucijama.

Program predmeta: - Uvod u međunarodno krivično pravo,

- Međunarodni zločini: ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, genocid, agresija,

- Ostali međunarodni zločini: piratstvo, mučenje, terorizam,

- Osnovi međunarodne krivične odgovornosti. Modaliteti kriminalnoga ponašanja,

- Imuniteti,

- Gonjenje i kažnjavanje pred nacionalnim i međunarodnim sudovima. Perspektive,

- Međunarodna nadležnost vs. nacionalna jurisdikcija,

- Međunarodna krivičnopravna pomoć: ekstradicija.


2. vježbe,

3. diskusija,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


57

4. studijske posjete.




4. seminarski rad/istraživački projekt,

5. referat,

6. aktivnost (predavanja + vježbe).


Predavanja Vježbe Praktični dio ispita Teoretski dio ispita 10% 10% 30% 50%

Literatura:

Obavezna 1. A. Cassese (2005.), (prijevod: O. Račić et al), Međunarodno krivično pravo, Beograd:

Beogradski centar za ljudska prava,

2. B. Pavišić, T. Bubalović (2013.), Međunarodno kazneno pravo, Rijeka: Pravni fakultet

Sveučilišta u Rijeci,

3. B. Krivokapić (2011.), Aktuelni problemi međunarodnog prava, Beograd: JP Službeni

glasnik.

Dodatna 1. E. Omerović (2018.), Međunarodni zločini u užem smislu (skripta),

2. Glava XVII Krivičnoga zakona Bosne i Hercegovine,

3. Statut Međunarodnoga krivičnoga tribunala za bivšu Jugoslaviju,

4. Statut Međunarodnoga krivičnoga tribunala za Ruandu,

5. Statut Međunarodnoga krivičnoga suda,

6. R. M. M. Wallace, E. Steinerte (2008.), Nutcases International Law, London: Sweet &

Maxwell,

7. M. Kreća, R. Mujović, B. Lakićević (2009.), Izvori međunarodnog javnog prava,

Podgorica: Nova knjiga & Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet Podgorica,

8. V. Đ. Degan, B. Pavišić, V. Beširević (2011.), Međunarodno i transnacionalno

krivično pravo, Beograd: Pravni fakultet Univerziteta Union & Službeni glasnik.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVNA KLINIKA IZ KRIVIČNOG PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VI Obavezni 3 - 3 08K26-062

Nastavnik: Prof.dr.sc. Adnan Durakovič


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Zadatak je produbljivanje znanja kaznenopravne dogmatike opšteg dijela tako i

problemski-praktični pristup primjene instituta u konkretnim slučajevima.

Od polaznika se očekuje dobro poznavanje temeljnih instituta općeg i posebnog dijela

kaznenog zakona. Težište poučavanja je na analizi slučajeva iz sudske prakse kako bi

polaznici studija dobili uvid u probleme kvalifikacije bića krivičnih djela i ostalih

instituta krivičnog prava. Radi o teorijskoj obradi pojedinih instituta kaznenog prava i

o praktičnoj primjeni istih u konkretnim slučajevima.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti trebaju ulazna znanja i kompetencija, odnosno naučene temeljne institute

opšteg dijela krivičnog prava i bića krivičnih djela iz posebnog dijela krivičnog prava

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

58

razviti u vještinu analize i tumačenja činjeničnog stanja određenog krivičnog događaja,

koje treba podvesti pod odgovarajuću normu krivičnog zakona tako da taj događaj

kvalificiraju kao konkretno krivično djelo. Nadalje, kod studenata se razvija vještina

tumačenja krivičnopravnih normi. Krajnji cilj je osposobljavanje studenata za

samostalan rad.

Program predmeta: Krivično djelo, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, vremensko i prostorno važenje krivičnog zakona,

djelo malog značaja, nužna odbrana, krajnja nužda, krivica, umišljaj, nehat, zabluda, pokušaj krivičnog djela,

nepodoban pokušaj, dobrovoljni odsutanak, sticaj krivičnih djela, produženo krivično djelo, kolektivno

krivično djelo, saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje, krivične sankcije, odmjeravanje kazne, mjere

upozorenja, mjere bezbjednosti, krivične sankcije prema maloljetnicima.

Izvođenje nastave: Nastava se neće izvoditi putem klasičnih predavanj, već o svojevrsnom interaktivnom radu gdje će studenti

zajedno sa nastavnikom analizirati slučajeve iz sudske prakse.

1. predavanja,

2. debate/diskusije,


4. samostalan rad na datim slučajevima.

Provjera znanja: Znanje studenata provjerava se testovima koji će se raditi tokom predavanja, te završnog ispita, tako da će

rezultati testa činiti konačnu ocjenu. Praćenje uspješnosti studenata provodi se i kroz interaktivni rad

studenata na nastavi.


Predavanja Vježbe Seminarski Prvi parcijalni Drugi parcijalni Integralni 40% - - 30% 30% 60%

Literatura:

Obavezna 1. Borislav Petrović, Jovašević Dragan: Krivično/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine -

Opći dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

2. Borislav Petrović., Jovašević Dragan: Krivično/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine –

Posebni dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

3. Tomić, Zvonimir: Krivično pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2008.

4. Tomić, Zvonimir: Krivično pravo II- Posebni dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno


5. Đurđić B. Jovašević D.: Praktikum za krivično pravo, opšti deo, drugo izmjenjeno i

dopunjeno izdanje, Beograd, 2008.

Dodatna 1. Komentari krivičnih zakona u BiH, "Vijeće Evrope i Evropska Komisija", Sarajevo,

2005. (grupa autora);

2. Pravosnažne sudske presude koje će se birati u zavisnosti od pojedinih instituta

krivičnog prava i krivičnih djela koja će biti predmet obrade tokom pravne klinike.

3. Babić, M., et al. (2005.) Komentar krivičnih/kaznenih zakona. Sarajevo,

4. Babić, M., Marković I.: Krivično pravo, opšti dio, Banja Luka, 2008.

5. Babić, M., Marković, I.: Krivično pravo, posebni dio, Banja Luka, 2007.

6. Petar Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

7. Petar Novoselec (ur) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.

59

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Upoznavanje zainteresiranih studenata s historijom diplomacije i diplomatskoga i

konzularnoga prava u svijetu i u Bosni i Hercegovini. Radi se analiza organa država za

međunarodno predstavljanje i održavanje međunarodnih odnosa. Raspravlja se o

diplomatskim funkcijama, predstavništvima i predstavnicima, diplomatskim

privilegijama i imunitetima, diplomatskome protokolu, bilateralnoj i multilateralnoj

diplomaciji. U okviru bilateralne diplomacije posebno se izučavaju specijalne misije, a

unutar multilateralne prikazuje se predstavljanje država u njihovim odnosima s

međunarodnim organizacijama. Student izučava konzularne odnose, konzularne

funkcije te konzularne privilegije i imunitete.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Student razvija sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize pojmova iz

diplomatskih odnosa i funkcija, kao i konzularnih odnosa i funkcija. Student će biti

osposobljen napraviti distinkciju između diplomatskoga i konzularnoga prava, te svih

njihovih odlika i osobenosti. Posebno će razumjeti diplomatsku tehniku, odnosno način

rada službe vanjskih poslova, diplomatsko komuniciranje, diplomatske pregovore,

diplomatski protokol i ceremonijal, kao i diplomatsko dopisivanje. Student će

prepoznavati institute diplomatskoga i konzularnoga prava u praktičnim slučajevima.

Imaće sposobnost samostalnoga kritičkoga analiziranja literature, izvora i sudske prakse

u svrhu istraživanja. Razvijaju se prezentacijske vještine, te sposobnost samostalnoga

istraživanja i analiziranja. Student se osposobljava za rad u ministarstvima vanjskih

poslova, diplomatsko-konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama.

Program predmeta: Historijat diplomatskoga i konzularnoga prava. Osvrt na historiju diplomacije u BiH; Organi za međunarodno

predstavljanje i održavanje međunarodnih odnosa; Diplomatski odnosi i diplomatske funkcije; Diplomatska

predstavništva i diplomatski predstavnici; Diplomatski privilegiji, imuniteti i olakšice; Diplomatski protokol i

ceremonijal; Diplomatska tehnika; Diplomatsko dopisivanje; Specijalne misije; Multilateralna diplomacija;

Status međunarodnih organizacija. Funkcionalni imuniteti i privilegije; Konzularni odnosi; Konzularni

imuniteti, privilegije i olakšice; Konzularne funkcije; Značaj bečkih konvencija i Konvencije o specijalnim

misijama za suvremeno diplomatsko i konzularno pravo. Iregularni kanali diplomatskoga općenja i

paradiplomacija.

Izvođenje nastave: 1. predavanje,

2. diskusija.




4. seminarski rad/istraživački projekat,

5. referat,

6. aktivnost (predavanja+vježbe).


60


Predavanja Vježbe Praktičan rad Teoretski ispit 10 % 10 % 20 % 60 %

Literatura:

Obavezna 1. S. Lapenda, Diplomacija: načela i funkcije, 2. izd, Redak, Split, 2007.

2. S. Đorđević, M. Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo, JP Službeni list SRJ, Beograd,

2000.

3. S. Berković, Diplomacija i diplomatska profesija, Urban-Media, Dubrovnik, 2006.

Dodatna 1. V. Đ. Degan, Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

2. J. R. Wood, J. Serres (prijevod: K. Kruhak), Diplomatski ceremonijal i protokol:

osnove, postupci i praksa, Mate, Zagreb, 2005.

3. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961.

4. Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963.

5. Konvencija o specijalnim misijama iz 1969.

6. Bečka konvencija o predstavljanju država u njihovim odnosima s univerzalnim

međunarodnim organizacijama iz 1975.

7. Povelja Ujedinjenih nacija iz 1945.

8. Konvencija o imunitetima i privilegijama Ujedinjenih nacija iz 1946.

9. Konvencija o imunitetima i privilegijama specijaliziranih ustanova Ujedinjenih nacija

iz 1947.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: SUDSKO PRAVO BIH


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je da se studentima približi organizacija i djelatnost sudova u BiH,

odnosno pravosudnih organa kao i njihovo mjesto i uloga u tumačenju i primjeni

pravnih normi. U okviru predmeta izučavat će se propisi o uređenju sudova i sudskih

postupaka koje izučavaju i druge grane prava, ali svi oni daju doprinos razvoju

sudskog prava jer određuju mjesto i ulogu sudova u posebnim sudskim postupcima.

Predmet podrazumijeva i analizu posebnih sudskih slučajeva koja omogućava

realizaciju ciljeva koji doprinose pravilnoj spoznaji pravnih normi sadržanih u ustavu,

zakoni ili podzakonskim aktima. Cilj predmeta je da se osim sudovima, posveti dio

gradiva mjestu i ulozi tužilaca, ombudsmana i advokata u rješavanju sporova nastalih

povodom prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će se osposobiti da prepoznaju važnost djelotvornog i efikasnog sistema

pravosuđa za osiguranje temeljnih ustavnih vrijednosti i ljudskih prava. U sklopu toga,

oni će steći znanja o relevantnosti dobro organizovanog pravosuđa iz perspektive

evropskih standarda razvijenih kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava i drugih

evropskih tijela i organizacija. Posebno, studenti će se upoznati s iskustvima zemalja iz

regije te sa stanjem pravosuđa u BiH pri čemu će poseban naglasak biti na reformi

pravosuđa.

Program predmeta: Uvodno predavanje, Određenje pojmova sudska vlast, pravosuđe i sudstvo; Historijski razvoj sudske vlasti s

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

https://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22John+R.+Wood%22

https://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Jean+Serres%22

61

posebnim osvrtom na BiH; Karakteristike sudske vlasti u BiH; Principi sudske vlasti; Sudska nadležnost;

Vrste sudova u BiH; Pravosuđe i ljudska prava; Područje djelovanja pravosuđa i njegova uloga u osiguranju

temeljnih ustavnih vrijednosti, a posebno vladavine prava i pravne države; Nezavisnost pravosuđa: uloga,

definicija i problemi; Građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na postupak u razumnom roku;

Tužilaštvo, advokatura i ombudsman; Efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija, statističko praćenje;

Reforma pravosuđa u BiH: pregled problema i pravci razvoja; Sistematizacija gradiva.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, uz mentorski rad na seminarima i analizu sudske prakse.

Provjera znanja:

Završni ispit se provodi usmeno.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Usmeni ispit 5% 5% 10% 20% 10% 50%

Literatura:

Obavezna 1. Sreto Nogo, Sudsko pravo, Megatrend Univerzitet, Beograd, 2010.

2. C. Steiner/N. Ademović, Ustav BiH: komentar, Fondacija Konrad Adenauer, Sarajevo

2010. (str. 161-173.),

3. Maša Alijević, doktorska disertacija, Demokratski standardi i dostignuti nivo reforme

pravosuđa u BiH, 2014. (pojedini dijelovi).

Dodatna 1. Stephen Burbank, Judicial independence at the crossroads: An interdisciplinary

approach, Sage publications, 2002.

2. P. H. Russell/D. M. O Brian, Judicial independence in the age of democracy- critical

persceptives from around the world, Constitucionalism & Democracy series, The

University Press of Virginia, 2001.

3. S. Lilić, Podela vlasti i nezavisno sudstvo, Komitet pravnika za ljudska prava,

Beograd, 2002.

4. F. Vehabović, Odnos Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i i

sloboda, ACIPS, 2006.

5. S. Perović, Ljudska prava i sudijska nezavisnost, Pravni fakultet, Beograd, 1998.

6. S. Beljanski, Međunarodni pravni standardi o krivičnom postupku, Beogradski centar

za ljudska prava, Beograd, 2001.

7. Z. Mršević, Izazovi sudske nezavisnosti, Beograd, 1998.

8. D. Mitrović, O pravnoj državi i drugim pravnim temama, Javno preduzeće Službeni

list SRJ, Beograd, 1998.

9. M. Alijević, “Uloga sudske vlasti u BiH”, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u

Zenici , broj 5, godina 3, Zenica, maj, 2010.

10. T. Flajner, „Nezavisnost sudstva“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, godina LVII,

4/2009.

11. A. Uzelac., Efikasnost pravosuđa u europskom kontekstu: usporedba funkcioniranja

europskih pravosudnih sustava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55:3-4/2005,

str. (pp.) 1101-1136.

12. M. Dika, „O razvitku instituta sudske nezavisnosti u zapadnoevropskom

civilizacijskom krugu“, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42/4, Zagreb, 1992.

13. Slučajevi i materijali Evropskog suda za ljudska prava (dostupni na

http://www.echr.coe.int – HUDOC database),

14. CEPEJ-European Judicial Systems: Facts and figures, Strasbourg, (www.coe.int/cepej).

62


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVNA KLINIKA IZ GRAĐANSKOG PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VI Obavezni 3 - 3 08K24-101





Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Usvajanje znanja iz oblasti Građanskog prava i osposobljavanje studenata za

rješavanje praktičnih slučajeva koristeći zakone. Studenti će imati priliku da rade sa

praktičarima (sudijama, advokatima) i da prisustvuju ročištu na sudu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)



- Komunikacione sposobnosti,

- Analitičke sposobnosti,

- Sposobnost argumentovanja i prezentiranja stečenih znanja,

- da razviju vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje,


- da steknu potrebno znanje iz Građanskog prava i da se osposobe za pravilno

korištenje izvora Građanskog prava,

- da se osposobe identifikovati probleme i pronaći rješenje kroz postupak primjene

relevantnih propisa,

- da savladaju vještine potrebne za konkretne pravosudne funkcije u svrhu donošenja

odluka, izrade podnesaka, zastupanja i sl.,

- da kombinuju stečena znanja sa onim dobijenim izučavanjem ostalih predmeta.

Program predmeta: - Metodologija rješavanja praktičnih slučajeva iz Građanskog prava,

- Rješavanje slučajeva iz Građanskog prava,

- Pisanje ugovora,

- Pisanje podnesaka,

- Posjeta sudu i rad sa praktičarima (sudijama/advokatima),

- Simulacija postupka notarske obrade/Simulacija suđenja.

Izvođenje nastave: Predavanja, vježbe (rješavanje zadataka u timovima), praktičan rad.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima

i praktičan rad. Aktivnost studenta se evidentira. Konačna provjera znanja se vrši pismenim ispitom koji

uključuje i rješavanje praktičnih slučajeva. Aktivnost na nastavi utiče na formiranje konačne ocjene.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% - 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Verdiš, Martin/Klarić, Petar, Građansko pravo, Informator, Zagreb, 1996.

2. Babić, Ilija, Građansko pravo, Banja Luka, 2011.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


63

3. Zbirka važećih propisa u BiH: Temeljni zakoni iz oblasti Građanskog prava, Sarajevo.

Dodatna 1. Bikić, A/Bikić, E. Obligaciono pravo,

2. Hašić, E./Velić, L./Nezirović, G./Velić, I./Tajić, H. Praktikum za stvarna prava, 2015.

3. Babić, I./Medić, D./Povlakić, M./Velić, L./Tajić, H. Komentar zakona o stvarnim

pravima, 2014.

4. Stanković, Obren/Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, 2011.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: ARBITRAŽNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa arbitražom kao metodom alternativnog rješavanja sporova.

Studenti spoznaju različite vrste zaštite građanskih prava, naročito u privredi. Detaljnije

upoznavanje s arbitražom slijedi cilj da se razumije postojanje izbora između različitih

vrsta postupaka pravne zaštite, prednosti i nedostataka istih, te odabira ispravne

strategije za pojedine situacije. Očekuje se da će izučavanje arbitražnog prava

doprinijeti boljem razumijevanju građanskog procesnog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanje razlike između sudskog i arbitražnog postupka.

Sposobnost formulisanja arbitražnog sporazuma, te razumijevanja procesnih radnji u

arbitražnom postupku.

Prepoznavanje prednosti i nedostataka arbitražnog postupka u odnosu na parnični

postupak, kao i prednosti i nedostataka pojedinih vrsta arbitražnih postupaka.

Sposobnost ispitivanja da li će se strana arbitražna odluka priznati i izvršiti u BiH.

Program predmeta: - Historijski razvoj arbitražnog prava,

- Pravna priroda arbitraže,

- Međunarodni i domaći pravni izvori,

- Vrste arbitraže,

- Arbitražni sporazum,

- Arbitri,

- Arbitražni postupak,

- Arbitražna odluka,

- Mjerodavno pravo pred arbitražnim sudom,

- Priznanje i izvršenje strane arbitražne odluke,

- Najvažnije domaće i međunarodne institucije trgovačke i investicijske arbitraže.


2. Prezentacija,

3. Praktični rad studenata,

4. Diskusija,


6. Online sadržaj.

Provjera znanja: Pismeni ispit.

64


Predavanja Vježbe Predispitne provjere znanja Pismeni ispit 5% 5% 40% 50%

Literatura:

Obavezna 1. G. Knežević, V. Pavić, Arbitražno pravo i ADR, Beograd, 2009.

2. T. Deskoski, Međunarodno arbitražno pravo, Skoplje, 2016.

3. M. Lasić, arbbitražno pravo, Mostar, 2013.

4. M. Stanivuković, Međunarodna arbitraža, Beograd, 2013.

Dodatna 1. Z. Meškić, S. Đorđević, Private International Law–Bosnia and Herzegovina,

International Encyclopaedia of Private International Law, Kluwer, 2018.

2. Z. Meškić/S. Đorđević, Međunarodno privatno pravo – opći dio, Sarajevo, 2016.

3. G. Born, International Commercial Arbitration, Kluwer, 2013

4. M.Moses, The principles and practice of international commercial arbitration,

Cambridge, 2017.

5. C. Duganet. al, Investor-statearbitration, Cambridge, 2011.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: RETORIKA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Spahija Kozlić


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Razvijanje govorničke spretnosti u pravnoj praksi, ovladavanje gramatikom i stilistikom

govorništva, upoznavanje sa osnovnim govorničkim žanrovima i usvajanje govorničkih

pravila

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Jasnost i uvjerlijivost govora u pravnoj praksi, razlikovanje logičkog i argumentativnog

zaključivanja, te komponiranje verbalnog i neverbalnog u usmenom iznošenju

argumenata.

Program predmeta: 1. Sedmica: Uvod u sadržaj predmeta i načine savladavanja gradiva,

2. Sedmica: O pojmu i značaju govorništva,

3. Sedmica: Kratak pregled povijesti retorike,

4. Sedmica: Kratak pregled povijesti retorike,

5. Sedmica: Sudski, politički i epideiktički govor,

6. Sedmica: Docere, movere, delectare,

7. Sedmica: Inventio, distributio, elocutio, memoria, action,

8. Sedmica: Retoričke figure, tehnika glasa i dikcija,

9. Sedmica: Verbalno i neverbalno u govoru,

10. Sedmica: Individualno izlaganje na zadatu temu i analiza,

11. Sedmica. Individualno izlaganje na zadatu temu i analiza,

12. Sedmica: Individualno izlaganje na zadatu temu i analiza,

13. Sedmica: Debata na zadatu temu i analiza,

14. Sedmica: Debata na zadatu temu i analiza,

15. Sedmica: Završna razmatranja i evaluacija nastavnog predmeta.

Izvođenje nastave: Predavanje i mentorski rad na seminarima, praktični rad i analiza govora.

65

Provjera znanja: Usmeno uz obavezu pisanja i izlaganja seminarskih radova, te debata.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Debata Usmeni ispit 15% 5% 15% 20% 25% 20%

Literatura:

Obavezna 1. M. Meyer, M. Carrilo, B. Timmermans, Povijest retorike od Grka do naših dana,

Disput, Zagreb, 2008.

2. Aristotel, Retorika, Plato, Beograd, 2000.

Dodatna Po dogovoru sa predmetnim nastavnikom i u zavisnosti od izabrane teme, seminara i

debate.

Lista izbornih predmeta III godina


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK PRAVNE STRUKE I


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 04K03-714

Nastavnik: Prof.dr.sc. Belma Šator


Nastavnik: Doc.dr.sc. Amela Ćurković


Saradnik:

E-mail:


Cilj predmeta Cilj kolegija je kod studenata produbiti znanje stečeno u prethodnom obrazovanju s

naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanja, pisanja, govora i slušanja. Prikazati

im posebnosti pojedinih njemačkih vrsta riječi u odnosu na bosanske/hrvatske/srpske,

upoznati ih s pravnom terminologijom u njemačkom jeziku te ih osposobiti za

samostalno korištenje stručne literature i drugih izvora.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će nakon odslušanog kolegija moći/znati:

- opisati osnovna gramatička pravila u njemačkom jeziku,

- navesti razlike i sličnosti s gramatičkim sistemom

bosanskog/hrvatskoga/srpskog jezika,

- prevesti lakše pravne tekstove s njemačkog na bosanski/hrvatski/srpski jezik,

- upotrijebiti lakše pravne izraze u usmenoj komunikaciji,

- napisati kraći sažetak ili dati komentar o pročitanom tekstu,

- izraditi vlastite glosare s najčešćim pravnim izrazima,

- koristiti stručnu pravnu literaturu na njemačkom jeziku.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


66

Program predmeta: 1. Sedmica:

Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika kao jezika struke. Utvrđivanje studentskih obveza u okviru

kolegija. Provjera predznanja koje studenti imaju.

2. Sedmica:

Einführung in das Recht – Das Recht als System von Rechtsnormen: Rechtsgebiete nach Creifelds;

Geschriebene Rechtsquellen in der BRD

Čitanje, prijevod i analiza teksta. Uvježbavanje pravnih pojmova u jednostavnijim rečenicama.

Gramatika: Njemački glagoli (jaki, slabi; pomoćni) i njihov položaj u rečenici. Tvorba njemačkih vremena.

3. Sedmica:

Juristenausbildung und juristische Berufe in Deutschland; „Anwaltsschwemme“ in Deutschland

Čitanje i prevođenje teksta. Konverzacija o izobrazbi pravnika u RH i BiH i usporedba s Njemačkom.

Dodatni tekstovi za razvijanje kompetencije čitanja i razumijevanja. Gramatika: Partizip I i II, njihova tvorba

i funkcija. Particip u funkciji pridjeva i deklinacija istog, prošireni particip i njegova uporaba u jeziku pravne

struke

4. Sedmica:

Verfassungsrechtliche Grundlagen der Republik Kroatien;

Wahlrecht - Texte zur Lesekompetenz

Obrada i tumačenje tekstova. Uvježbavanje pravne terminologije. Prevođenje s njemačkog na hrvatski jezik.

Gramatika: Uvježbavanje proširenog participa. Particip I i II kao pridjev.

5. Sedmica:

Bundesrepublik Deutschland als föderativer Staat; Staatlicher Aufbau in der Bundesrepublik

Deutschland Zur Stellung des Bundesrates / Auszüge aus dem Grundgesetz

Državno uređenje Savezne Republike Njemačke; Savezni organi i njihove zadaće. Usporedba državnog

uređenja SR Njemačke i Republike Hrvatske.Uvježbavanje vokabulara i konverzacijske vježbe. Gramatika:

Njemačke imenice, deklinacije, množina, složenice i sl. Prijedlozi s dativom i akuzativom.

6. Sedmica:

Die Grundrechte im deutschen Grundgesetz; Auszug aus dem Asylverfahrensgesetz; Neuregelung des

Art. 16a GG und das neue Asylverfahrensrecht

Temeljna ljudska prava u temeljnom zakonu (GG); tumačenje Njemačkog temeljnog zakona, tj. Ustava.

Konverzacijske vježbe – poređenje poglavlja o ljudskim pravima iz njemačkog i hrvatskog ustava. Tekstovi

za poboljšanje jezične kompetencije na razini čitanja i prevođenja. Uvježbavanje novih riječi. Gramatika:

Infinitivne skupine sa „zu“ i njihova uporaba u njemačkom jeziku.

7. Sedmica:

Die Europäische Menschenrechtskonventio; Der Europarat und seine Organe

Čitanje i prevođenje teksta. Informacije o Vijeću Europe; Opće odredbe iz EMRK. Uvježbavanje novog

vokabulara kroz jednostavnije jezične strukture. Gramatika: Modalni glagoli i glagoli modaliteta u

njemačkom jeziku.

8. Sedmica:

Die rechtsprechende Gewalt in Deutschland; Die rechtsprechende Gewalt in Kroatien

Čitanje i prevođenje teksta. Upoznavanje sa sudovima i sudstvom u Njemačkoj. Uvježbavanje stručnih izraza

kroz konverzacijske vježbe. Usporedba njemačkog i hrvatskog pravnog sustava. Gramatika: Rekcija glagola

9. Sedmica:

Die ordentliche Gerichtsbarkeit nach deutschem Recht; Organe der Gerichtsbarkeit in

Deutschland;Die Organisation der Gerichte in der Republik Kroatien

Obrada tekstova na temu redovitog sudstva u Njemačkoj, definiranje osnovnih pojmova, prevođenje,

konverzacijske vježbe. Uvježbavanje i tumačenje osnovnih pojmova o sudstvu u Njemačkoj.

Organizacija sudova u Hrvatskoj. Gramatika: Prijedložni padeži u njemačkom jeziku. Dodatno uvježbavanje

prijedloga u njemačkom jeziku.

10. Sedmica:

Das Strafverfahren bis zur Verkündung des Urteils in erster Instanz;

Usporedba kaznenog postupka u Njemačkoj i Hrvatskoj; Pravni pojmovi i njihovo tumačenje; Uvježbavanje

pravnih izraza. Gramatika: Složene imenice, rod imenica. Tvorba imenica na–ung nastalih od glagola i

njihova primjena u pravnim tekstovima

67

11. Sedmica:

Grundsätzliches über das schweizerische Strafrecht; Grundbegriffe des Strafrechts

Čitanje i prevođenje teksta. Usporedba s njemačkim i hrvatskim kaznenim pravom. Uvježbavanje pravne

terminologije na autentičnim tekstovima

12. Sedmica:

Jugendgerichtsbarkeit in der Bundesrepublik Deutschland

Obrada teksta, prevođenje. Gramatika: Modalni glagoli u konjunktivu preterita i pluskvamperfekta.

13. Sedmica:

Strafdelikte im Internet; Beispiele aus der Praxis

Čitanje, prevođenje i tumačenje teksta. Konverzacijske vježbe na temu „Internet s pravnog aspekta“.

Gramatika: Prijedlozi, prilozi i pridjeva u njemačkoj rečenici. Pridjevi na–bar i–lich u pravnom jeziku.

14. Sedmica:

CompuServe-Prozesse

Prevođenje i obrada različitih autentičnih tekstova koji se odnose na kaznena djela povezana s kompjuterima.

Gramatika: Prijedlozi s genitivom i njihova primjena u pravnom jeziku.

15. Sedmica:

Priprema za ispit.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja, interaktivnim dijalogom, tumačenjem tekstova i putem

auditornih vježbi.

Provjera znanja: Znanje se provjerava parcijalnim ispitima ili integralno nakon odslušane nastave i to putem pismenog ili

usmenog ispita. U ocjenu ulazi prisustvo studenta na predavanjima i vježbama, kvalitet seminarskog rada i

aktivnost na nastavi.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

15% - 10% 35% 40% 75%

Literatura:

Obavezna 1. Susan Šarčević; Njemački za pravnike; Narodne novine, (2009.),

Dodatna 1. Tamara Marčetić; Pregled gramatike njemačkog jezika; Školska knjiga, Zagreb, (2003.)

68


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK PRAVNE STRUKE I


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 04K03-716

Nastavnik: Prof.dr.sc. Nebojša Vasić


Nastavnik: Doc.dr.sc. Edina Rizvić-Eminović


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente kako sa osnovnim gramatičkim pojmovima u

engleskom jeziku, tako i sa osnovnim pojmovima pojedinih grana prava na engleskom

govornom području. Težište je na usvajanju osnovne pravne terminologije na

engleskom jeziku u okviru zadatih tema, upoznavanju jezičke strukture i specifičnosti

različitih pravnih tekstova, te razvijanju komunikacijskih vještina u okviru pravnog

registra kroz različite aktivnosti u nastavi.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Po okončanju nastave, uspješno završenih aktivnosti, te položenog ispita iz predmeta,

studenti će moći koristiti osnovne gramatičke kao i osnovne pojmove u okviru

engleskog pravnog registra u odgovarajućem kontekstu, te izraziti zadate sadržaje

relevantnom stručnom terminologijom i odgovarajućim jezičkim strukturama.

Program predmeta: U okviru predmeta obrađuju se tekstovi iz oblasti prava koji se tiču prava i pravne nauke općenito,

historijskog razvoja prava u Velikoj Britaniji, parlamenta i zakonodavne vlasti, pravosuđa, presedana, pravne

profesije, pravne pomoći, te osnovne terminologije iz građanskog i krivičnog prava. Gramatički sadržaj

predmeta obrađuje se, analizira i uvježbava kroz iste tekstove i preporučene vježbanke, a odnosi se na članove

i njihovu upotrebu, vrste riječi, red riječi u rečenici, sadašnja i prošla vremena, pasiv, te modalne glagole.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i različitih vrsta vježbi.

Provjera znanja: Znanje se provjerava i ocjenjuje kroz aktivnosti u nastavi, kao što su praktične vježbe i zadaci, zatim

prezentacije, individualne ili grupne, te jedan parcijalni ispit u nastavi. Da bi ostvario zaključnu ocjenu,

student mora pristupiti završnom pismenom ispitu.


Aktivnost na nastavi Test u nastavi Završni ispit 20% 40% 40%

Literatura:

Obavezna 1. Gillian D. Brown, Sally Rice, Professional English in Use - Law, Cambridge

University Press, UK, 2007.

2. Dunja M. Vićan, Zlata Pavić, Branko Smerdel, Engleski za pravnike/English for

Lawyers, Narodne novine, Zagreb, 2002.

3. Rawdon Wyatt, Check your English Vocabulary for Law, A& C Black, London, 2006.

Dodatna 1. William R. McKay, Helen E. Charlton, Legal English – How to Understand and

Master the Language of Law, Paerson, 2005.

2. Martin Hewings, Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press, UK, 2002.

3. Amy Krois-Lindner, International Legal English, Cambridge University Press, UK,

2006.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI



69


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: USTAVNO SUDSTVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-015



Saradnik:-

E-mail: -


polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje i edukacija studenata sa bitnim organizacionim i funkcionalnim

aspektima ustavnog sudstva, a u smislu postupka kontrole ustavnosti i zakonitosti.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sticanje teorijskog i praktičnog znanja koje je neophodno za shvatanje organizacije i

funkcionisanja ustavnih sudova sa posebnim naglaskom na Ustavni sud BiH.

Program predmeta: - Pojam ustavnog sudstva,

- Historijski razvoj ustavnog sudstva,

- Izbor, organizacija i sastav ustavnih sudova,

- Nadležnosti (funkcije) ustavnih sudova,

- Kontrola ustavnosti i zakonitosti,

- Organski sporovi, odlučivanje o odgovornosti šefa države isl.,

- Ustavnosudska zaštita ljudskih prava,

- Postupak pred ustavnim sudom,

- Vrste odluka ustavnih sudova,

- Dejstvo odluka ustavnih sudova,

- Izvršenje odluka ustavnih sudova,

- Ustavno sudstvo u BiH,

- Ustavni sud Bosne i Herecgovine,

- Ustavni sud Republike Srpske,

- Ustavni sud FBiH.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja uz mentorski rad na seminarima.

Provjera znanja: Završni ispit se provodi usmeno, uz odbranu seminarskih radova.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Usmeni ispit 10% - 10% 30% - 50%

Literatura:

Obavezna 1. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, Ustavno pravo Bosne i Hercegovine, Fondacija


2. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;

3. Ustav Bosne i Hercegovine;

4. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine;

5. Ustav Republike Srpske;

6. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;

7. Pravila Ustavnog suda BiH.

Dodatna 1. Nurko Pobrić, Ustavno pravo, Slovo, Mostar, 2000.

2. Kasim Trnka, Ustavno pravo, drugo izmjenjeno dopunjeno izdanje, Fakultet za javnu

upravu, Sarajevo, 2006.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

70

3. Zvonko MIljko, Ustavno uređenje Bosne I Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada,

Zagreb, 2008.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: IZBORNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-016

Nastavnik: Prof.dr.sc. Tarik Haverić


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Osposobljavanje studenata za razumijevanje izbornog prava i upoznavanje s raznim

izbornim sistemima i izbornim tehnikama pomoću kojih se ta prava ostvaruju i štite.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Sposobnost studenata da povežu politički sistem i izborni model datog društva, s

obzirom na partikularne ciljeve aktera sistema.

- Sposobnost kritičkog analiziranja izbornog modela s obzirom na proklamirane

društvene vrijednosti date političke zajednice.

- Sagledavanje posebnosti izbornog prava Bosne i Hercegovine de lege lata i de

lege ferenda.

Program predmeta: - Pojam i značaj izbornog prava i izbornih sistema (reprezentativnost, uspostavljanje stabilne i efikasne

vlasti, demokratsko razrješavanje konflikata, osiguravanje odgovornosti nosilaca funkcija vlasti,

promoviranje parlamentarne opozicije).

- Načela izbornog sistema (opšte biračko pravo, jednako biračko pravo, neposredni i posredni izbori,

sloboda i tajnost glasanja, aktivno i pasivno biračko pravo).

- Pluralno-većinski sistemi (“prvi dobija mjesto”, “blok sistem”, “alternativni glas”, “partijski blok glas”,

“dvokružni sistem”). Poluproporcionalni sistemi (“jednostruki neprenosivi glas”, “paralelni sistemi”).

- Sistemi proporcionalne zastupljenosti (“proporcionalna zastupljenost listi”, “personalizirani

proporcionalni sistem”, “jednostruki prenosivi glas”).

- Izborni prag. Otvorene, zatvorene, slobodne liste. Magnituda izbornih jedinica.

- Posebni parlamentarni zahtjevi (zastupljenost žena, zastupljenost manjina, zastupljenost zajednica).

- Predsjednički izbori.

- Izbori lokalnih vlasti.

- Izborni postupak (birački spiskovi. kandidiranje, organi za provođenje izbora, glasanje).

- Utvrđivanje izbornih rezultata i raspodjela mandata.

- Kontrola izbora i zaštita izbornih prava.

- Finansiranje izbora.

Izvođenje nastave: Predavanja. Angažiranost i zainteresiranost studenata za rad u procesu nastave se evidentira i boduje

približavajući se obilježjima ECTS sistema. Da bi student stekao pravo na potpis nastavnika, neophodno je da

uredno i redovno pohađa predavanja.

Budući da za ovaj predmet, kao izborni, nisu predviđene vježbe, nekoliko časova predavanja posvećeno je

praktičnom radu (preračunavanje osvojenih glasova u mandate prema d'Hondtovoj metodi itd.)

Provjera znanja: 1. aktivnost pri izvođenju nastave,

2. pismeni ispit,

3. usmeni ispit .

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

71


Predavanja Aktivnost Seminarski rad Predispitne provjere

znanja

Završni ispit

10 % 10 % 10 % 20 % 50 %

Literatura:

Obavezna 1. Dieter Nohlen: Izborno pravo i stranački sustav, Zagreb, 1992.

2. Irena Hadžiabdić, Evropski demokratski standardi i izborni sistem Bosne i Hercegovine (doktorska disertacija).

Dodatna 1. Andrew Reynolds, Ben Reilly: Oblikovanje izbornog sistema, Rabic, Sarajevo, 1999.

2. Prof. dr. Neđo Miličević: Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i biračko pravo,

građanina, Pravni centar Fonda Otvoreno društvo, Sarajevo, 2001.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: UNUTRAŠNJE TRŽIŠTE I LJUDSKA PRAVA EU


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-089



Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je da doprinese razvoju praktičnog razmišljanja polaznika u oblasti

javnog prava. Polaznici se osposobljavaju da primjenjuju nacionalno ustavno pravo kao

i pravo EU neposredno na praktične slučajeve. Predmet se detaljnije bavi pitanjima iz

tržišnih sloboda i ljudskih prava kao osnovnih oblasti prava EU nudeći dodatna

saznanja iz oblasti povezanih sa pravom EU.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Razumijevanje pluralizma pravnih izvora u oblasti ljudskih prava EU i njihovog

međusobnog odnosa.

- Prepoznavanje različitih vrsta ljudskih prava i razlika u njihovoj primjeni.

- Struktruirani pristup ispitivanju i primjeni svih vrsta ljudskih prava.

- Prepoznavanje praktičnih slučajeva koji spadaju u područje primjene tržišnih

sloboda.

- Sposobnost prepoznavanja paralelnih struktura između ljudskih prava i tržišnih

sloboda, kao i primjene ljudskih prava unutar područja primjene tržišnih sloboda.

Program predmeta: - Kodifikacija i pravni izvori ljudskih prava u EU. Tri dimenzije ljudskih prava u EU–EKLJP, Povelja

osnovnih prava i Opšti principi prava EU. Uloga ljudskih prava u okviru primarnog prava EU.

- Klasifikacija ljudskih prava i njihov uticaj na njihovu primjenu. Različite metode klasifikacije prema

subjektu, području zaštite i slično.

- Priroda i dogmatska struktura ljudskih prava. Područje zaštite, ograničenja i opravdanje.

- Područje primjene različitih pravnih izvora u oblasti ljudskih prava EU. Kolizija pravnih izvora i

višestruka zaštita.

- Različite teorije ograničenja, od ugrožavanja do povrede. Razlika između države i privatnih mjera koje

ugrožavaju ljudska prava.

- Teorije opravdanja, tzv. “Schranke teorija”. Različite vrste razloga opravdanja. Opravdanja utemeljena na

pozivitnom pravu i praksi. Opšte načelo proporcionalnosti i njegova primjena u oblasti ljudskih prava.

Jezgro ljudskih prava u svjetlu čl. 52. Povelje osnovnih prava. Teorija “praktične konkordancije”.

- Zajednička struktura tržišnih sloboda u EU. Područje primjene. Kolizija i koherentnost između tržišnih

72

sloboda.

- Od diskriminacije do ograničenja u tržišnim slobodama EU. Vertikalna i horizontalna primjena tržišnih

sloboda. Značaj prakse Suda EU u razvoju tržišnih sloboda.

- Horizontalno dejstvo ljudskih prava i osnovnih sloboda. Teorija “trećeg dejstva” i različite vrste “trećeg

dejstva”.Teorija subjektivnih prava i “objektivnog poretka vrijednosti”. Međuzavisnost stranačke

autonomije i ljudskih prava u EU.

- Konvergencija kriterija između ljudskih prava i tržišnih sloboda Ugovora o funkcionisanju EU.

Međusobno ograničavanje ljudskih prava i tržišnih sloboda.

- Sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava. Sudsko samozadržavanje u pogledu prava EU. Primjena

“Solange”-prakse Ustavnog suda Njemačke

- Praksa Suda EU. Sudsko samozadržavanje prema Evropskom sudu za ljudska prava. Primjena tzv.

“Solange” prakse njemačkog Ustavnog suda.

- Praksa Ustavnog suda Njemačke. Razvoj “Solange” prakse do odluke o “Lisabonu”.

- Koherentnost ispitivanja ljudskih pravai tržišnih sloboda. Priznate structure i definicije unutar EU za

ograničenje tržišnihs loboda i ljudskih prava.

- Razvoj ljudskih prava u svjetlu člana 52. Povelje osnovnih prava EU i nakon članstva EU EKLJP. Pravni

razvoj i praksa u državama članicama.


2. Prezentacija,

3. Diskusija,


5. Online sadržaj.

Provjera znanja: Seminarski rad i pismeni ispit.


Predavanja Prezentacije Debate/diskusije Pismeni ispit Seminarski rad 10% 25% 25% 10% 30%

Literatura: Obavezna 1. P. Craig/G. de Búrca, EU Law-Text, Cases and Materials, Oxford, 2008.

2. C. Bernard, The Substantive EU Law- the four freedoms, Oxford, 2013.

3. Darko Samardžić/Zlatan Meškić, Pravo Evropske unije II–Povelja EU o osnovnim

pravima, Zenica, 2017. Dodatna 1. Z. Meškić/D. Samardžić, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.

2. A. Haratsch/Ch. Koenig/M. Pechstein, Europarecht,,Tübingen, 2010.

3. T. Perišin, Free Movement of Good sand Limits of Regulatory Autonomy in the EU

andthe WTO, The Hague, 2008.

4. Nevenko Misita, Evropska unija- unutrašnje tržište, Sarajevo, 2014.

73

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEDIJSKO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-105



Saradnik: -

E-mail: -


polaganje

Nema

Cilj predmeta Usmjeriti i osposobiti studente za spoznavanje, ispitivanje, uočavanje i rješavanje

stručnih i naučnih problema iz pravnonaučne oblasti medijskoga prava i prava interneta

u Bosni i Hercegovini. Upoznati studente s pojmom, osnovnim izvorima i načelima

medijskoga prava i prava interneta. Studenti će analizirati fundamentalna prava i

slobode karakteristične za ovu pravnu granu: sloboda izražavanja, pravo na reputaciju i

privatnost, pravo na zaborav, sloboda pristupa informacijama, pravo na pristup

internetu. U medijskome pravu i pravu interneta navedena prava i slobode interferiraju s

nacionalnom sigurnošću, javnim interesom, klevetom. Obrađuje se pravna i

institucionalna regulacija elektronskih i neelektronskih medija te društvenih medija

(mreža) u Bosni i Hercegovini. Analizira se relevantna nacionalna i međunarodna

sudska praksa u ovim oblastima. Predmet obuhvata izučavanje pitanja odgovornosti

svih vrsta medija za sadržaj te vlasništva medija.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Stjecanje i razvijanje stručnih i naučnih sposobnosti u istraživanju teoretskih postavki i

pravne prakse iz predmetnoga pravnonaučnoga područja. Studenti će biti u mogućnosti

vršiti analizu temeljnih međunarodnopravnih načela i ugovora iz medijskoga prava,

bosanskohercegovačkih izvora u pogledu pravne i institucionalne medijske regulative,

kao i relevantne međunarodne i nacionalne sudske prakse.

Program predmeta: Pojam i izvori medijskoga prava; Sloboda izražavanja; Pravo na reputaciju i pravo na privatnost; Pravo na

privatnost vs. sloboda izražavanja. Ravnoteža ljudskih prava; Pravo na zaborav; Pravo na informiranje i pravo

na pristup informacijama; Pravo na pristup internetu; Javni interes; Ograničenja slobode medija; Kleveta;

Pravosuđe i mediji; Regulacija elektronskih i neelektronskih medija; Regulacija društvenih medija (mreža);

Pitanja odgovornosti; Medijsko vlasništvo.

Izvođenje nastave: 1. Predavanja: 50 %,

2. Istraživački radovi: 50 %.

Provjera znanja: 1. Prezentacija individualnih i grupnih istraživačkih radova,

2. Usmeni ispit.


Predavanja Vježbe Praktičan rad Teoretski ispit 10 % - 40 % 50 %

Literatura:

Obavezna 1. M. Halilović, A. Džihana (ur.), Medijsko pravo u Bosni i Hercegovini, Internews u

Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2012.


74

Dodatna 1. M. E. Price, S. G. Verhulst, L. Morgan (ed.), Routledge Handbook of Media Law,

Routledge, London, New York, 2013.

2. C. Reed, Internet Law: Text and Materials, Cambridge University Press, Cambridge,

2004.

3. D. Mangan, L. E. Gillies (ed.) The Legal Challenges of Social Media, Edward Elgar

Publishing, Cheltenham, Northampton, 2017.

4. L. Scaife, Handbook of Social Media and the Law, Informa Law from Routledge, New

York, 2015.

5. M. Čolaković, L. Bubalo, Pravo na zaborav kao instrument zaštite prava ličnosti u

Evropskoj uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli, god. III, br. 2, 2017., str. 6-

47.

6. S. Lilić, D. Milenković (prir.), Slobodan pristup informacijama, Komitet pravnika za

ljudska prava, Beograd, 2003.

7. Zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH,

8. Zakoni o zaštiti od klevete u BiH,

9. Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 31/03, 75/06,

32/10 i 98/12),

10. Zakoni o javnom rtv sistemu i servisima u BiH.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: OSNOVE UPRAVNG PRAVA EU


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-106



Saradnik:-

E-mail: -


polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje i edukacija studenata sa osnovama upravnog prava EU

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sticanje teorijskog znanja koje je neophodno za shvatanje pojma upravnog prava EU,

kao i obavljanja upravnih poslova u EU s posebnim naglaskom na upravne postupke u

pravu EU.

Program predmeta: - Osvrt na nastanak i razvoj EU,

- Pojam upravnog prava EU,

- Izvori upravnog prava EU,

- Organizacija izvršnih i upravnih tijela u EU,

- Nadležnosti EU,

- Obavljanje upravnih poslova u EU,

- Upravni postupci u pravu EU,

- Nadzor zakonitosti rada izvršnih i upravnih tijela u EU,

- Pravni izvori (EU-ugovori i protokoli, uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja, strategije i

izvješća, sudska praksa Suda EU, Vijeće Evrope).

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja uz mentorski rad na seminarima.

Provjera znanja: Završni ispit se provodi usmeno, uz odbranu seminarskih radova.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

75


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Usmeni ispit 10% - 10% 30% - 50%

Literatura:

Obavezna 1. Dario Đerđa, Osnove upravnog prava EU, Pravni fakultet Sveučilišta, Rijeka, 2012.

Dodatna 1. Zlatan Meškić/Darko Samardžić, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.

2. Darko Samardžić/Zlatan Meškić, Pravo Evropske unije II – Povelja EU o osnovnim


3. Nevenko Misita, Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo, (2008.),

4. Radovan Vukadinović, Uvod u institucije i pravo Evropske unije, 6. izdanje,

Kragujevac, 2014. godine.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: KLASIČNI PRAVNI TEKSTOVI


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K25-018

Nastavnik: Prof.dr.sc. Dževad Drino


Email:


polaganje

-

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je prezentovanje značaja klasičnih pravnih tekstova, a koji oni

imaju u odnosu na savremeno razmijevanje kodifikatorskih poduhvata kao i

sačinjavanja savremenih pravnih kodifikacija, te drugih formi pravne regulacije

društvenih odnosa. Prije nego se susretne sa savremenim pravnim tekstovima nužno je

da student spozna „duh norme“ klasičnih pravnih tekstova.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Nakon apsolvirane predmetne materije studenti trebaju biti u stanju da prepoznaju

značaj i ulogu pravnog teksta bez obzira na formu u kojoj se isti nalazio. Tako će

student koji savlada materiju klasičnih pravnih tekstova biti u stanju da pronikne u

suštinu pravne norme u prošlosti koja gotovo identičnu ulogu ima i u sadašnjosti.

Program predmeta: I- Najstariji pravni tekstovi Starog Istoka,

II- Egipatsko pravo,

III- Biblijsko pravo,

IV- Manuov zakonik (Indija),

V- Pravo Kine i Japana,

VI- Kuranski pravni tekstovi,

VII- Pravo u grčkoj književnosti,

VIII- Pravo u rimskoj književnosti,

IX- Pokret: Pravo i literature,

X- Lex Salica i Lex Ripuaria,

XI- Sintagma Matije Vlastara,

XII- Gradski statute,

XIII- Bizantski zakonici,

XIV- Kanuni i kanuname,

KV- Anglosaksonsko zakonodavstvo,


UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

76


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: EVROPSKE PRAVNE KULTURE I TRADICIJE


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K25-050

Nastavnik: Prof.dr.sc. Dževad Drino


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenta sa karakteristikama evropskog identiteta i njene

kulturno-društvene tradicije, ali iz jednog historijskog ugla. Multikulturalnost i

društveno-politička šarolikosti evropskog podneblja se odrazila svakako i na evropsku

pravnu kulturu koja je opet na svoj način prožeta šarolikošću unutar sebe i pravnom

specifičnošću u odnosu na druge.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanjem prezentovane naučne materije student bi treba biti u stanju da uoči

sve specifičnosti različitih pravnih sistema te da se s obzirom na to usmjeri u svom

daljem obrazovanju, ali i naučno-stručnom radu.

Program predmeta: I- Pojam i vrste pravnih kultura,

II-VII- Kontinentalna pravna kultura (grčko- rimska),

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

obrađene, a na temelju udžbenika, kao i relevantnih naučnih tekstova, odnosno prevedenih pravno-historijskih

spomenika čija analiza studentima omogućava pronicanja u suštinu pravnih kodifikacija u prošlosti ali i

budućnosti.

Provjera znanja: Pismeno/usmeno.


Predavanja Vježbe Seminarski Usmeni ispit 10% - 10% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Dževad Drino: Komparativna pravna historija, Zenica, 2017.

Dodatna 1. Aristotelov ustav atenski, Zagreb, 1948.

2. B. Košutić: Uvod u velike pravne sisteme današnjice, Beograd, 2008.

3. Codex Iuris Canonici, Zagreb, 1996.

4. D. Nikolić: Drevno rusko slavensko pravo, Beograd, 2000.

5. Dž. Drino: Balkan, Zenica, 2018.

6. F. Ozturk: Ottoman and tirkish law, Istanbul, 2014.

7. Herodot: Istorija, Novi Sad, 1980.

8. J. Burkhart: Povest grčke kulture I-II, S. Karlovci- Novi Sad, 1992.

9. K. Kadlec: Prvobitno slavensko pravo pre X veka, Beograd, 1924.

10. M. Horvat, K.Bastajić, H.Sirotković: Rječnik historije države i prava, Zagreb, 1968.

11. M.Vlastar: Sintagma, Beograd, 2013.

12. S.V.Trojicki: Crkveno pravo, Beograd, 2011.

13. S. Avramović: Isejevo besedništvo i atinsko pravo, Beograd, 2005.

14. S. Avramović- V. Stanimirović: Uporedna pravna tradicija, Beograd, 2007.

15. Š. Kurtović: Opća povijest države i prava I-II, Zagreb, 1987-1990.

16. T.Taranovski: Enciklopedija prava, Beograd, 1923.

17. V. Mažuranić: Prinosi za hrvatski pravno- povijesni rječnik, Zagreb, 1908- 1922.

77

VIII-X- Anglosaksonska pravna kultura,

X- XII - Slavenska pravna kultura,

XIII-XV- Euromediteranski pravni krug,


obrađene, a na temelju udžbenika, te ostale naučno relevantne građe koja omogućava uvid u povijesni razvoj

pravnih kultura i tradicija na području Evrope.



Predavanja Vježbe Seminarski Usmeni ispit 10% - 10% 80%

Literatura:


Dodatna 1. B. Košutić: Uvod u velike pravne sisteme današnjice, Beograd, 2008.

2. Codex Iuris Canonici, Zagreb, 1996.

3. Dž. Drino: Balkan, Zenica, 2018.

4. E. Ihsanoglu (ur.): Historija Osmanske države i civilizacije, Sarajevo, 2004.

5. F. Braudel: Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, Zagreb, 1997-1998.

6. J. Burkhart: Povest grčke kulture I-II, S. Karlovci- Novi Sad, 1992.

7. K. Kadlec: Prvobitno slavensko pravo pre X veka, Beograd, 1924.

8. M. Horvat, K. Bastajić, H. Sirotković: Rječnik historije države i prava, Zagreb, 1968.

9. O. Stanojević: Istorija političkih i pravnih institucija, Beograd, 1988.

10. R. Pound: Jurisprudencija I-III, Beograd- Podgorica, 2000.

11. S.V.Trojicki: Crkveno pravo, Beograd, 2011.

12. S. Avramović- V. Stanimirović: Uporedna pravna tradicija, Beograd, 2007.

13. S. Šarkić- D.Popović: Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd, 1993.

14. S. Šarkić- A. Malenica: Pravne teorije i institucije antike, Novi Sad, 2004.

15. Š. Kurtović: Opća povijest države i prava I-II, Zagreb, 1987-1990.

16. T.Taranovski: Enciklopedija prava, Beograd, 1923.

17. T.Taranovski: Uvod u istoriju slavenskih prava, Beograd, 1993.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: BOSANSKO SREDNJOVJEKOVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K25-047



Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je ukazivanje na hiljadugodišnji društveno-politički, odnosno

državno-pravni okvir postojanja Bosne, historijski tok razvoja njenih državnih

institucija kao i pravnih instituta. Iako su pravni izvori srednjovjekovne Bosne

siromašniji u odnosu na njene susjede oni su ipak dragocijen izvor spoznaje

hiljadugodišnje državnosti i postojanosti Bosne.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevajući predmet, studenti stječu temeljna znanja o pravnoj i političkoj

povijesti Bosne i Hercegovine, koje će koristiti u daljnjem radu, posebno u području

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


78

društveno-političkog i naučno-istraživačkog angažmana. Razumijevanjem ove

nastavne jedinice student će moći predvidjeti sve posljedice pojedinih političkih

odluka u sadašnjosti, kao i analizirati postojeće reformske procese unutar pravnog

sistema Bosne i Hercegovine kao i povijesnu pozadinu i društveno-politički kontekst

njihovog razvoja na ovim prostorima.

Program predmeta: - Južni Slaveni od njihovog dolaska na Balkan do formiranja prvih država,

- Faktori uticaja na formiranje srednjovjekovne Bosne i proces feudalizacije u Bosni,

- Društveno-ekonomska struktura srednjovjekovne Bosne,

- Crkva Bosanska i njena organizacija,

- Pravno-politički sistem srednjovjekovne Bosne i njena administrativno-politička organizacija,

- Izvori prava u srednjovjekovnoj Bosni,

- Pravo, samouprava i religijske zajednice u Bosni za vrijeme osmanskog perioda,

- Vojna i agrarna organizacija u Osmankom carstvu,

- Ratovi i klasno-politički pokreti u Bosanskom ejaletu,

- Bosanski ejalet u eri tanzimata,

- Istočno pitanje.


obrađene, a na temelju udžbenika, kao i pomoćnih audio-vizuelnih materijala, odnosno dokomentarnih

emisija.



Predavanja Vježbe Seminarski Pismeni ispit 10% - 10% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo,

2001.

2. Omer Ibrahimagić, Državnopravni razvitak Bosne i Hercegovine, Vijeće kongresa

bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 1998.

3. Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb, 1994.

Dodatna 1. Mustafa Imamović, Bosnia and Herzegovina- evolution of its political and legal

Institutions, Magistrat, Sarajevo, 2006.

2. Mustafa Imamovič, Historija Bošnjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 1997.

3. Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja

Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

4. Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski

kulturni centar, Sarajevo, 1998.

5. Noel Malcolm, Povijest Bosne, Zagreb – Sarajevo, 1995.

6. Admir Mulaosmanović, Kratka politička historija Bošnjaka, STAV, Sarajevo, 2018.

79


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: CYBER KRIMINAL


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K26-061

Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa:

- osnovnim fenomenološkim obilježjima kompjuterskog kriminaliteta, uključujući

tipologiju djela i tipologiju počinilaca krivičnih djela i drugih prestupa iz ove

oblasti;

- temeljnim pravnim izvorima u kojima su propisane odredbe koje čine pravni okvir

za suprotstavljanje kompjuterskom kriminalitetu, kako na međunarodnom planu

tako i u Bosni i Hercegovini;

- rezultatima istraživanja iz oblasti etiologije kompjuterskog kriminaliteta kao

masovne pojave te zloupotreba kompjuterske tehnologije kao pojedinačne pojave;

- segmentima sistema formalne socijalne kontrole koji čine institucionalni okvir

suprotstavljanja kompjuterskom kriminalitetu, s posebnom pažnjom na ulogu,

funkcije i kapacitete policijskih i tužilačkih tijela;

- osnovnim elementima sigurnosti informaciono-komunikacionih tehnologija.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni da:

- definišu osnovne pojmovne, strukturalne i kategorijalne elemente kompjuterskog

kriminaliteta;

- detektuju i koriste osnovne materijalnopravne i procesno pravne odredbe krivičnog

zakonodavstva u oblasti regulisanja kompjuterskog kriminala;

- prepoznaju i koriste spoznaje o osnovim faktorima koji determinišu pojavu

kompjuterskog kriminaliteta u zajednici;

- izvrše osnovnu analizu rada institucija formalne socijalne kontrole nadležnih za

suprotstavljanje kompjuterskom kriminalietu.

Program predmeta: - Pojam i obilježja kompjuterskog kriminaliteta,

- Pojavni oblici i tipologija kompjuterskog kriminaliteta,

- Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o kompjuterskom kriminalitetu u međunarodnim pravnim

izvorima,

- Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o kompjuterskom kriminalitetu u BiH,

- Etiologija kompjuterskog kriminaliteta–vanjski faktori,

- Etiologija kompjuterskog kriminaliteta–unutrašnji faktori,

- Karakteristike informacionih sistema i mrežne infrastrukture,

- Sigurnost informacionih sistema i informatičkih mreža,

- Otkrivanje i rasvjetljavanje kompjuterskih krivičnih djela,

- Dokumentovanje kompjuterskih krivičnih djela,

- Socijalna kontrola i kompjuterski kriminalitet,

- Institucionalni okvir za suprotstavljanje kompjuterskom kriminalitetu,

- Prevencija kompjuterskog kriminaliteta,

- Suzbijanje kompjuterskog kriminaliteta,

- Fenomenološke karakteristike kompjuterskog kriminaliteta u BiH i na međunarodnom planu.

Izvođenje nastave: 1. predavanja 30 %

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

80

2. debate/diskusije 30 %

3. instruktivna nastava 30 %

4. seminarski rad 10 %

Provjera znanja: 1. pismeni ispit 20 %

2. usmeni ispit 50 %


4. seminarski rad 10 %


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Pismeni ispit Usmeni ispit 30% - 10% 10% 20% 30%

Literatura:

Obavezna 1. Budimlić, M., Puharić, P., Kompjuterski kriminalitet-kriminološki, krivičnopravni,

kriminalistički i sigurnosni aspekt, FKKSS, Sarajevo, ISBN: 978-9958-613-45-6,

2009.

2. Petrović, S., Kompjuterski kriminal, VIZ, Beograd, ISBN: 86-335-0177-5, 2004.

3. Dragičević, D., Kompjuterski kriminalitet i informacijski sustavi, IBS d.o.o., Zagreb,

ISBN: 953-99830-0-2, 2004.

4. Komlen Nikolić, L., et al., Suzbijanje visokotehnološkog kriminala, Udruženje javnih

tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, Beograd, ISBN: 978-86-87259-10-2, 2010.

5. Važeći zakoni iz oblasti materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva u Bosni i

Hercegovini;

6. Izbor aktuelnih naučnih i stručnih članaka kojima se obrađuje problematika

kompjuterskog kriminaliteta.

Dodatna 1. M. Avdić, A. Nurić, Programiranje i primjena u inženjerstvu, COPYGRAF, Tuzla,

2008.

2. S. Kriens, Configuring Networks NetScreen & SSG Firewalls, Syngress Publishing,

Inc. usa, 2007.

3. M. C. Kolon, Juniper Network Routers, McGraw-Hill USA, 2002.

4. S. Feit, Local Area High Speed Networks, New Riders Publishing USA, 2000.

5. B. Fleck, B. Potter, Securing Wirless Networks; Security, O'Reilly & Associates Inc.

USA, 2002.

6. W. R. Cheswick, S.H. Bellovin, A.D Rubin, Firewals and Internet Security, Addison

Wesley USA, 2003.

7. J. Albanese, W. Sonnenreich, Network Security Illustrated, McGraw-Hill USA, 2004.

8. K. T. Fung, Network Security Technologies, Auerbach publications USA, 2005.

9. K. S. Siyan, T. Parker, TCP/IP Unleashed, Sams Publishing, USA, 2002.

10. J. Feldman, Sams Teach Yourself Network Troubleshooting in 24 Hours, Macmillan

Computer Publishing USA, 1998.

11. Grubor G., Milosavljević M., Bezbednost informacionih sistema, Univerzitet

Singidunum, Beograd, 2010.

81

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MOOT COURT


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K24-098







Nastavnik: Doc.dr.sc. Aida Mulalić





polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa primjenom prava u praksi. Simulacijom suđenja u krivičnom,

parničnom ili arbitražnom postupku, studenti se neposredno pripremaju za svoju buduću

profesiju, prvenstveno za profesiju advokata, sudije ili arbitra.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sposobnost pisanja tužbe ili odgovora na tužbu, predstavke pred Evropskim sudom za

ljudska prava, apelacije Ustavnom sudu, odnosno optužnice.

Vještina istraživanja kompleksnih pravnih tema na B/H/S i stranim jezicima, te prakse

evropskih i međunarodnih sudova.

Sposobnost izlaganja pravnih argumenata pred sudskim/arbitražnim vijećem.

Program predmeta: - Formulisanje pravnog argumenta,

- Istraživanje relevantnih pravnih izvora i prakse,

- Pisanje efikasnog podneska,

- Strategije pismene argumentacije kao pripreme za usmenu raspravu,

- Prezentacija pred sudskim/arbitražnim vijećem,

- Vještina odgovaranja na pitanja sudskom/arbitražnom vijeću,

- Organizacijski aspekti postupka i njihov uticaj na sudsko/arbitražno vijeće,

- Simulacija suđenja i stvarna praksa.


2. Prezentacija,

3. Praktični rad studenata,

4. Diskusija,


6. Online sadržaj.

Provjera znanja: 1. Pismeni podnesak, 2. Usmeni ispit.


Predavanja Vježbe Praktični rad studenata Usmeni ispit 5% 5% 80% 10%

Literatura:

Obavezna 1. M. Altenkirch, The Complete (but unofficial) Guide to the Willem C. Vis International

Commercial Arbitration Moot, Minhen, 2017.



82

2. A. Malik, Moot Courts and Mooting, Paperback, 2017. Dodatna 1. S. Myneni, Moot Court, Pre-Trial Preparation and Participation in Trial Proceedings

and Viva-Voce, Paperbeck, 2017.

2. K. Bhatia, Moot Court and Mock Trials- Art to and Art of Advocacy, Paperbeck, 2018.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: ZEMLJIŠNO-KNJIŽNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K24-017



Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Usvajanje znanja iz oblasti Zemljišno knjižnog prava i osposobljavanje studenata za

rješavanje praktičnih slučajeva koristeći zakone. U cilju približavanja studentima ove

materije, studenti će imati priliku posjetiti zemljišno-knjižni ured Općinskog suda u

Zenici.

Kompetencije

(Ishodi učenja)



- komunikacione sposobnosti;

- analitičke sposobnosti;

- sposobnost argumentovanja i prezentiranja stečenih znanja;

- vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje;


- upoznavanje osnovnih pojmova i instituta zemljišnoknjižnog prava;

- primjene pravila zemljišnoknjižnog prava u konkretnom primjeru;

- povezivanje teoretskih saznanja sa praktičnom primjenom.

Program predmeta: 1. Istorijski razvoj zemljišnih knjiga u BiH,

2. Javni registri nekretnina,

3. Načela,

4. Osnovni pojmovi/vrste upisa,

5. Nadležnosti,

6. Sadržaj zemljišne knjige,

7. Prava koja se upisuju u zemljišnu knjigu,

8. Pretpostavke za upis,

9. Upis etažnog vlasništva,

10. Upis prava građenja,

11. Dioba, otpisi i prepisi

12. Ispravka zemljišne knjige,

13. Novo uspostavljanje i zamjena zemljišni knjiga,

14. Postupak harmonizacije,

15. Katastar nekretnina u Republici Srpskoj.

Izvođenje nastave: Predavanja i praktični rad.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima.


UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


83

rješavanje praktičnih slučajeva. Aktivnost na nastavi utiče na formiranje konačne ocjene.



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% 10% - - 70%

Literatura:

Obavezna 1. Weike, J./Tajić, L. Komentar zakona o zemljišnim knjigama, 2005.

2. Zakon o zemljišnim knjigama (Službene novine Federacije BiH“, br.19/03, 54/04),

3. Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“,

br. 6/12),

4. Zakon o stvarnim pravima FBiH („Službene novine FBiH”, broj: 66/13 i 100/13).

Dodatna 1. Hašić, E./Velić, L./Nezirović, G./Velić, I./Tajić, H. Praktikum za stvarna prava, 2015.


pravima, 2014.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO I ETIKA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - - 04K40-050



Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta U okviru ovog izbornog predmeta studenti (budući pravnici) će sagledati i razumjeti

etičku dimenziju pravnih fenomena pri tome imajući na umu da pravna norma treba

biti u saglasnosti sa vrijednosnim zahtjevima kulture na koju se odnose. Pored toga, u

okviru etičkog kodeksa pravne profesije znat će analizirati pravnu normu u kontekstu

sve izraženijih globalizirajućih zahtjeva za univerzalnošću normiranja društvenih

odnosa.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanje društvene norme općenito i distingviranja pravne, moralne, običajne i

religijske norme.

Program predmeta: 1. Sedmica: Uvod u sadržaj predmeta i načine savladavanja gradiva,

2. Sedmica: O normi, zakonu i društvenoj normi općenito,

3. Sedmica: Pojam i utemeljenje etike, te razlika između etike i prava,

4. Sedmica: Kratak pregled etičkih teorija: eudaimonizam,

5. Sedmica: Kratak pregled etičkih teorija: Kantovo razumijevanje moraliteta,

6. Sedmica: Kratak pregled etičkih teorija: Utilitarizam,

7. Sedmica: Kratak pregled etičkih teorija: Bioetika,

8. Sedmica: Kratak pregled etičkih teorija: Bioetika i postmoderna etika,

9. Sedmica: Značaj etičkih kodeksa u pravnoj praksi,

10. Sedmica: Primjeri etičkih kodeksa u pravu,

11. Sedmica: Moralnost aspiracije i moralnost dužnosti,

12. Sedmica: Multidisciplinarnost u savremenom tumačenju pravne norme,

13. Sedmica: Savremene moralne dileme i pravni odgovor na njih,

14. Sedmica: Moralna i pravna norma u kontekstu izazova globaliteta,


UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

84

Izvođenje nastave: Predavanja i mentorski rad na seminarima.

Provjera znanja: Usmeno uz obavezu pisanja i izlaganja seminarskih radova.


Predavanja Vježbe Seminarski Prvi parcijalni Drugi parcijalni Usmeni ispit 20% - 40% - - 40%

Literatura:

Obavezna 1. Vuko Pavičević, Osnovi etike, Kultura, Beograd, 1967.

2. Lon Fuller, Moralnost prava, CID, Podgorica, 1999.

3. Joseph Raz, Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike, CID,

Podgorica, 2005.

Dodatna 1. Spahija Kozlić, Filozofija prava (str. 131. do 174.), Univerzitet u Zenici, Pravni

fakultet, Zenica, 2015.

2. Aristotel, Nikomahova etika, Globus, Zagreb, 1988.

3. Michelle Aramini, Uvod u bioetiku, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009.

4. Immanuel Kant, Zasnivanje metafizike morala, BIGZ, Beograd, 1981.

5. John Stuart Mill, Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960.

6. Peter Singer, Praktična etika, 2. izd., Fond za otvoreno društvo u Beogradu, Beograd,

2000.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: EKONOMSKA ANALIZA PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K23-017



Nastavnik: Doc.dr.sc. Aida Mulalić


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je da se studentima pruže osnovna znanja i razumijevanje veze između

prava i ekonomije u nastanku i funkcionisanju savremenih pravnih sistema. Predmet će

se baviti historijskim i teoretskim metodama koje će nam pomoći u svladavanju

praktičkih pravno-ekonomskih problema poput eksternalija, transakcijskih troškova,

tržišnog natjecanja, teorije igara, države blagostanja te teorije javnog izbora. Takodjer

predmet ima za cilj upoznavanja temeljnih odrednica efikasnosti pravno-ekonomskih

odnosa i njihovih mehanizama u funkcioniranju prava i pravne norme, u okviru

društvenog sistema u nacionalnom i međunarodnom pravnom i ekonomskom

kontekstu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će steći osnovna znanja o važnosti efikasnosti prava i pravne normi za

svkadnevni život. Ključno je razviti osjećaj kod pravnika da pravo i pravna norma

trebaju biti promijenjeni ako štete procesima koje reguliraju.

Program predmeta: U okviru predmeta Ekonomske osnove država i prava obrađivat će se slijedeći sadržaji: Ekonomska analiza

prava primjenjuje ekonomsku teoriju u analizi procesa kreiranja prava, pravnih procedura, primjene prava i

posljedica koje pravne institucije i primjena prava imaju na ekonomske i druge društvene pojave, proširujući

tradicionalno shvatanje prava koje se zasniva na pojmovima pravde i pravičnosti, tako da pored pravde i

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


85

pravičnosti uključuje ekonomsko rezonovanje, odnosno kriterijum ekonomske efikasnosti i ostvarenih

rezultata u praksi.


Provjera znanja: Pismeno ili usmeno/Pismeno i usmeno,

Način provjeravanja znanja i ocjenjivanja studenata tokom nastave: kontinuirane provjere znanja – testovi.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Pismeni ispit 10% - 10% 10% 20% 50%

Literatura:

Obavezna 1. S. Shavell, “Temelji ekonomske analize prava”, MATE d.o.o., Zagreb, 2009.

Dodatna 1. S. Taboroši, Ekonomsko pravo, Autorska izdavačka zadruga, Beograd, 2003.


Cambridge, 2003.





5. J.E. Stiglitz, „Economics of the Public Sector“, 3rd ed., W.W. Norton & Company,

New York, 2000.

6. P. Samuelson - W.Nordhaus, "Ekonomija", Mate d.o.o., Zagreb, 2011.

7. S. Deakin, „Legal diversity and regulatory competition:Which model for

europe?“,Centre for Business Research, University Of Cambridge, Cambridge

University Press, Cambridge, 2003.


York, 2005.

9. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, “Ustavno pravo Bosne i Hercegovine”,

Fondacija Konrad Adenauer e.V. Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,

2012.

10. N. Pobrić, „Ustavno pravo“, „Slovo“ Mostar, Mostar, 2000.


86


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO RADNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K24-094



Saradnik::

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje sa sistemom izvora međunarodnog radnog prava (privatnog i javnog

aspekta), sa posebnim osvrtom na izvore Vijeća Evrope i EU),

- Razumijevanje strukture organa Međunarodne organizacije rada i načina njihovog

funkcionisanja,

- Upoznavanje sa postupkom usvajanja konvencija i drugih akata MOR-a,

- Razumijevanje i analiza međunarodnih radnopravnih normi i stepena njihove

implementacije u nacionalno radno zakonodavstvo,

- Upoznavanje sa minimalnim standardima najznačajnijih pitanja radnog prava,

- Savladavanje znanja o izvorima evropskog radnog prava i implikacijama slobode

kretanja radnika,

- Spoznavanje pravnih posljedica ugovora o radu sa elementom inostranosti, te

primjene kolektivnih ugovora u slučaju kolektivnih odnosa sa elementom

inostranosti,

- Savladavanje metodologije naučnog istraživanja i analize slučajeva iz prakse.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Poznavanje osnovnih karakteristika međunarodnih i regionalnih izvora radnog

prava i njihovog utjecaja na nacionalno radno zakonodavstvo,

- Sposobnost prepoznavanja međunarodnih mehanizama zaštite radnih prava,

- Sposobnost kritičke analize poštovanja ratifikovanih konvencija i drugih izvora

međunarodnog i evropskog radnog prava,

- Sposobnost prepoznavanja relevantnih izvora međunarodnog radnog prava u

okviru datog slučaja u praksi,

- Sposobnost istraživanja i kritičkog analiziranja postojeće sudske prakse ESLJP i

ESP,

- Sposobnost samostalnog rješavanja problema proisteklih iz ugovora o radu sa

elementom inostranosti sa aspekata domaćeg i uporednog prava,

- Razvijene prezentacijske vještine, vještina samostalnog istraživanja i analize

slučajeva iz prakse.

Program predmeta: Pojam međunarodnog javnog radnog prava i međunarodnog privatnog radnog prava i njihov odnos prema

evropskom i nacionalnom radnom pravu, pravni izvori, međunarodna radna prava kao ljudska prava,

Međunarodna organizacija rada (razvoj, organi, način djelovanja), pravni akti MOR-a, osnovne slobode u

aktima MOR-a (sloboda rada, sloboda udruživanja, standardi o radu djece), značaj radnih standarda u aktima

Vijeća Evrope, evropsko radno pravo–sloboda kretanja radnika i zabrana diskriminacije, međunarodni

kolektivni radni odnosi.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u okviru predavanja, gdje studenti, putem rasprava, pisanja eseja i prezentacije istih, analize

implementiranih međunarodnih standarda, usklađenosti domaćih radnopravnih normi sa evropskim i

međunarodnim standardima, doprinose izvođenju predloženih tema u okviru predmeta.

Provjera znanja: Tokom semestra studenti mogu ostvariti 20% ocjene u okviru aktivnog učešća u nastavi (učešće u

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

87

raspravama, davanje odgovarajućih rješenja na zadati problem, izlaganje kraćih analiza uporednog karaktera),

50% na seminarski rad i 30% na usmenom ispitu. Usmeni dio ispita nije obavezan ukoliko je student već

ostvario minimalan broj bodova za pozitivnu ocjenu.


Predavanja Vježbe Seminarski rad Usmeni ispit 20% - 50% 30%

Literatura:

Obavezna 1. Ravnić Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb,

2004., str. 571 – 731.,

2. Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić: Temelji međunarodnog radnog prava,

Pravni centar, Sarajevo, 2000., str. 11 – 44.,

3. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, 2006., str. 1 – 124.,

4. Konvencija MOR-a br. 29 o prisilnom i obveznom radu,

5. Konvencija MOR-a br. 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje,

6. Konvencija MOR-a br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog

pregovaranja,

7. Konvencija MOR-a br. 100 o jednakosti plaća radnika i radnica za rad jednake

vrijednosti,

8. Konvencija MOR-a br. 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje,

9. Konvencija MOR-a br. 135 o zaštiti predstavnika radnika u preduzeću i pogodnostima

koje bi im trebalo osigurati,

10. Evropska socijalna povelja, Vijeće Evrope,

11. Uredba Vijeća br. 492/2011 o slobodi kretanja radnika unutar EU (tekst za značajem

za EEA), OJ L 141, 27.05.2011.

12. Direktiva br. 2004/38/EC o pravu građana EU i članova njihovih porodica na slobodno

kretanje i boravak na području država članica, OJ L 158, 30.04.2004.

Dodatna 1. Branko Lubarda, Radno pravo–rasprava o dostojanstvu na radu i socijalnom dijalogu,

Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013.

2. Branko Lubarda, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

3. Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić: Međunarodni standardi u radnom

zakonodavstvu BiH, Magistrat, Sarajevo, 2001.

4. Drenka Vuković, Socijalna politika Evropske unije, Fakultet političkih nauka,

Beograd, 2011.

5. A.C. L. Davies, EU labour law, Cheltenham, UK, 2012.

6. Brian Bercusson, European labour law (2nd edition), Cambridge University Press,

2009.

7. Catherine Barnard, EU employment law, Oxford University Press, 2012.

8. Monika Schlachter (ur.), EU labour law (A Commentary) Wolters Kluwer Law

Business, 2015.

9. Roger Blanpain, European labour law (14 edition), Kluwer Law International, 2014.

10. Green paper on Modernising Labour Law to Meet the Challenges of the 21st Century,.

Brussels, 22. 11. 2006. COM(2006) 708 final., http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0708:FIN:EN:PDF.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0708:FIN:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0708:FIN:EN:PDF

88

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: ANTIDISKRIMINACIONO PRIVATNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

V Izborni 2 - 2 08K24-100

Nastavnik/ca: Doc.dr.sc. Ivana Grubešić


Saradnik: -

E-mail:


Cilj predmeta Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa privatnopravnim aspektom

antidiskriminacijske zaštite. Zabrana diskriminacije se tradicionalno veže za javno

pravo, ali svrha je ovog predmeta da ukaže na koji način i kroz koje mehanizme zabrana

diskriminacije djeluje u privatnom pravu, u kojim odnosima, u odnosu na koje subjekte

i na koje način se može vršiti diskriminacija, te koliko su djelotvorni predviđeni

mehanizmi zaštite. Posebna pažnja će se posvetiti posebnostima antidiskriminacionog

parničnog postupka, specifičnostima dokaznog postupka, kako u odnosu na

diskriminatorne pojave u cjelini, tako i u odnosu na posebne oblike diskriminacije,

poput mobinga.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će biti sposobni :

- uočiti pojave diskriminacije i prepoznati pojavni oblik diskriminacije,

- uspješno povesti test diskriminacije u odnosu na konkretnu pojavu,

- procijeniti koji mehanizam zaštite je najadekvatniji u konkretnom slučaju

diskriminatornog ponašanja,

- ukazati na posebnosti antidiskriminacionog parničnog postupka,

- razumjeti i razlikovati specifična dokazna sredstva za dokazivanje diskriminacije,

- koristiti se relevantnim evropskim i međunarodnim pravnim okvirom i jurisprudencijom.

Program predmeta: Pravni okvir i pravni izvori zabrane diskriminacije u privatnopravnim odnosima, analiza definisanja koncepta

različitih oblika diskriminacije u radnim odnosima, porodičnim i nasljednim odnosima, pristupu robi i

uslugama, najčešći zabranjeni osnovi diskriminacije u sudskoj praksi, analiza postojećih procesnih

mehanizama u zaštiti od diskriminacije, faze antidiskriminacionog parničnog postupka, posebnosti

dokazivanja u antidiskriminacionim parnicama, uloga Ombudsmana u zaštiti od diskriminacije, pravni okvir i

mehanizmi zaštite u evropskom anti-diskriminacionom pravu.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u okviru predavanja, te putem praćenja predmeta na ročištima.

Provjera znanja: Ocjenjivanje se vrši kroz ocjenjivanje aktivnosti studenata na nastavi, izlaganju analiza predmeta praćenih na

ročištima, te putem pismenog testa sa praktičnim problemom (slučajem) i usmenog ispita. Pismeni test je

eliminacioni i pretpostavka za pristupanje drugom, usmenom dijelu ispita.


Predavanja Analiza predmeta Pismeni ispit Usmeni ispit 25% 25% 25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. Dž. Radončić/E.Hodžić/M.Izmirlija, Kvadratura antidiskriminacijskog okvira u BiH:

zakonski okvir, politike i prakse 2016-2018., Analitika–Centar za društvena

istraživanja, Sarajevo, 2018.

2. Liegl/Balili/Kola-Tafaj/Čolaković/Grubešić/Idžaković/Izmirlija/Meškić/Bodiroga-

Vukobrat/Vinković/Petričušić/Osmani/Morina/TsatsaNikolovska/Georgievski/

Mihajlova/Jelić/Armenko/Krstić Davini, „Legal Protection against Discrimination in

89

South East Europe“, Center for SEELS, Skopje, 2016.

3. Vehabović/Izmirlija/Kadribašić, Komentar Zakona o zabrani diskriminacije sa

objašnjenjima i pregledom prakse u uporednom pravu, Centar za ljudska prava,

Sarajevo, 2010.

4. Zakon o zabrani diskriminacije u BiH, „Službeni glasnik BiH” br. 59/09, 66/16.

Dodatna 1. Mario Reljanović/Aida Malkić/Midhat Izmirlija/Edin Hodžić/Dženana Radončić,

Analitički izvještaj: Kvadratura antidiskriminacijskog trougla u BiH–zakonski okvir,

politike i prakse 2012-2016, Analitika–Center for social research, Sarajevo, 2016.

2. V. Efremova/G. Tisheva/O. Mucollari/J. Bakšić Muftić/I. Grubešić/I. Grgurev/K.

Ristova–Aasterud/V. Simović/D. Vujadinović/B. Urdarević, „Legal perspective

sofgendere quality in South East Europe“, SEELS, Skopje, 2012.

3. T.Š.Einwalter/ Goran Selanec, Usklađivanje Zakona o zabrani diskriminacije BiH sa

pravnom stečevinom EU, Stručna analiza usklađenosti, Sarajevo, 2015.

4. I. Grubešić/ Dž. Radončić: Primjena načela zabrane diskriminacije u ostvarenju prava

na porodiljsku naknadu, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, broj 11, Zenica,

5. A. Hanušić, Sudska zaštita od diskriminacije u Bosni i Hercegovini: Analiza zakonskih

rješenja i prakse u svjetlu prvih predmeta u ovoj oblasti, Analitika–Centar za društvena

istraživanja godina: 2013, Sarajevo, 2013.

6. Mario Vinković, Priručnik o diskriminacijii mobbing na random mjestu, Udruga za

pomoć I edukaciju žrtava mobbing,

7. Petrušić/Beker, Praktikum za zaštitu od diskriminacije, Partneri za demokratske

promene Srbija, Centar za alternativno rešavanje sukoba, Beograd, 2012.

8. M. Reljanović, Regulacija mobinga u BiH u kontekstu Zakona o zabrani diskriminacije,

Analitika , Centar za društvena istraživanja, februar, 2015.

9. Dž. Hadžiomerović, M. Jovanović, D. Kesonja, N. Petrušić, T. Šimonović Einwalter,

D. Trlin, S. Dvornik, Suzbijanje diskriminacije; Uloga pravosuđa, Fondacija Heinrich

Böll, Ured za BIH, Makedoniju i Albaniju, Sarajevo, 2018.

10. K. Beker Komentar: Starosna dob - Novi osnov diskriminacije u BiH, Analitika Centar

za društvena istraživanja, Sarajevo,

11. Handbook on European Ant-discrimination law, Council of Europe/ECHR, 2018.

12. Potočnjak/Grgurev/Grgić (ur.), Perspektive antidiskriminacijskog prava, Pravni fakultet

u Zagrebu, 2014.

90


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: UPRAVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VII Obavezni 7 2 9 08K23-104



Saradnik: Doc.dr.sc. Sedad Dedić



polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje i edukacija studenata sa:

1. osnovnim organizacijskim oblicima uprave;

2. strukturom i nadležnošću organa uprave (ministarstava, uprava i upravnih

organizacija), te institucijama koje vrše javna ovlaštenja;

3. svim aspektima upravnopravnog odnosa;

4. osnovnim materijalnopravnim institutima upravnog prava s obzirom na lica

(državljanstvo) i na stvari (javno dobro, eksproprijacija);

5. osnovnim znanjima o nastanku i historijskom razvoju upravnog postupka i

upravnog spora;

6. nadležnostima državnih organa, te njihovo razlikovanje i prepoznavanje

upravnopravnih predmeta;

7. principima i fazama prvostepenog i drugostepenog upravnog postupka, te postupka

po ulaganju vanrednih pravnih lijekova;

8. osnovama upravnog spora;

9. osnovama upravnog prava Evropske unije.

Poseban aspekt predstavlja osposobljavanje studenata za samostalnu izradu različite

vrste upravnih/pravnih akata (rješenja, zaključaka, zapisnika, uvjerenja itd.) uz

primjenu Zakona o upravnom postupku i drugih relevatnih propisa.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Sticanje teorijskog i praktičnog znanja koje je neophodno za cjelovito obrazovanje

diplomiranog pravnika. Oblast upravnog prava (organizacionog, materijalnog i

procesnog) je izuzetno važna, jer većina završenih diplomiranih pravnika se prvo

zapošljava u organima uprave pa je poznavanje organizacije uprave, materijalnog i

procesnog upravnog prava od velikog značaja.

Program predmeta: Upoznavanje sa predmetom i uvodna teorijska pitanja upravnog prava, Izvori upravnog prava,

Upravne organizacije, Uvodni dijelovi upravnog akta, Uprava BiH, Unutrašnja organizacija organa uprave i

upravnih ustanova, Lica u organima uprave, Odnosi između organa uprave,

Materijalni akti uprave, Poslovi organa uprave prema pozitivnom pravu, Upravni akt vezan uz pravni propis,

Djelokrug i nadležnost organa uprave, Principi funkcionisanja organa uprave, Sredstva za rad organa uprave,

Institucije koje vrše javna ovlaštenja, Pojam, subjekti, nastanak i prestanak upravnopravnih odnosa, Razlika

između upravnopravnog i građanskopravnog odnosa, Pojam upravnog akta i konstitutivni elementi upravnog

akta,

Pravno dejstvo upravnog akta,Vrste upravnih akata, Prestanak važenja upravnog, akta, Pravosnažnost

upravnog akta, Pogrešni upravni akti, Rješenje upravne stvari po zahtjevu stranke, Rješenje upravne stvari po

službenoj dužnosti,

Upravno pravo s obzirom na lica, (državljanstvo, prebivalište i boravište građana, lično ime), Upravno pravo

s obzirom na stvari (javno dobro i eksproprijacija),

Vrste upravnog postupka, Principi upravnog postupka, Nadležnost,

Stranke u upravnom postupku, Dostavljanje, Rokovi, Povrat u prijašnje stanje,

Održavanje reda u postupku, Troškovi postupka, Dokazivanje, Prvostepeni postupak,

Žalbeni postupak,Upravni akti doneseni po žalbi (3 alternative), Odbrane seminarskih radova,

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

91

Vanredni pravni lijekovi, Odbrane seminarskih radova,

Upravni spor, Odbrane seminarskih radova,

Osnove upravnog prava Evropske unije, Odbrane seminarskih radova,

Sistematizacija gradiva.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, uz mentorski rad na seminarima i izradu praktičnih

zadataka (pisanje upravnih akata),

Provjera znanja: Završni ispit se provodi pismeno, sastoji se iz dva dijela: teorijski dio i praktični zadaci (pisanje upravnih

akata).


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Pismeni ispit 5% 5% 10% 20% 10% 50%

Literatura:

Obavezna 1. Mustafa Kamarić/Ibrahim Festić, Upravno pravo, 2004, str. 240-568.

Dodatna 1. Sead Dedić, Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, „Magistrat“ Sarajevo, Bihać/Sarajevo, 2001.

2. Eugen Pusić: “Država i državna uprava” Biblioteka “Suvremena javna

uprava”Društveno veleučilište u Zagrebu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 2007.

3. Zoran R. Tomić, Opšte upravno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2015.

4. Stevan Lilić, Upravno pravo Upravno procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, 2014.

5. Dario Đerđa, Osnove upravnog prava Evropske unije, Pravni fakultet Sveučilišta,

Rijeka, 2012.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Upoznavanje studenata sa posebnostima privatnopravnih odnosa s elementom

inostranosti. S obzirom da je ovo prvi predmet iz oblasti građanskog prava u kojem se

studenti susreću sa svim predmetima koje su prethodno pojedinačno izučavali, poput

stvarnog, porodičnog, obligacionog, radnog, privrednog, poslovnog prava i sl., cilj je da

studenti spoznaju veze između tih predmeta na način na koji će to biti nužno u praksi.

Cilj je da studenti korištenjem domaćih i međunarodnih izvora rješavanju slučajeve s

elementom inostranosti u pogledu međunarodne nadležnosti domaćih sudova i drugih

organa, primjene mjerodavnog prava, odnosno priznanja i izvršenja stranih sudskih

odluka. Dodatno se u manjem obimu sagledavaju i prava stranaca u privatnopravnim

odnosima.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razumijevanje razlike između privatnopravnih odnosa sa ili bez elementa inostranosti.

Sposobnost utvrđivanja međunarodne nadležnosti domaćih sudova u privatnopravnim

sporovima s elementom inostranosti.

92

Sposobnost primjene kolizionih normi iz relevantnih pravnih izvora u svrhu utvrđivanja

mjerodavnog prava.

Sposobnost ispitivanja da li će se strana sudska odluka i s njom izjednačena odluka

priznati i izvršiti u BiH.

Prepoznavanje ograničenja prava stranaca u pravu BiH.

Program predmeta: - Historijski razvoj međunarodnog privatnog prava,

- Međunarodni i domaći pravni izvori,

- Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu,

- Element inostranosti,

- Kolizione norme - uvod, struktura i vrste,

- Uzvraćanje i preupućivanje (renvoi),

- Kvalifikacija, složeni pravni poredak i zavisno vezivanje prethodnog pitanja,

- Javni poredak, norme neposredne primjene i fraus legis,

- Supstitucija, transpozicija i prilagođavanje,

- Kolizione norme u statusnom, porodičnom i nasljednom pravu,

- Kolizione norme u stvarnom i obligacionom pravu,

- Međunarodna i mjesna nadležnost domaćih sudova,

- Opća nadležnost, prorogacija naležnosti i isključiva nadležnost,

- Posebna nadležnost u Zakonu o rješavanju sukoba zakona,

- Proširenje nadležnosti, atrakcija nadležnosti i dvostruka međunarodna litispendencija,

- Međunarodno arbitražno pravo, arbitrabilnost i izvršenje arbitražnih odluka,

- Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka,

- Uslovi za priznanje strane sudske odluke, dejstvo i postupak,

- Prava stranaca u građanskom pravu BiH.


2. Prezentacija,

3. Diskusija,


5. Online sadržaj.

Provjera znanja: Pismeni ispit i usmeni ispit.


Predavanja Vježbe Predispitne

provjere znanja

Pismeni ispit Usmeni ispit

5% 5% 40% 30% 20%

Literatura:

Obavezna 1. Z. Meškić/S. Đorđević, Međunarodno privatno pravo – opći dio, Sarajevo 2016.

2. E. Muminović, Međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2006.

3. E. Muminović, Procesno međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2006.

4. V. Šaula, Osnovi Međunarodnog privatnog prava Republike Srpske, Banja Luka, 2011.

Dodatna 1. Z. Meškić, S. Đorđević, Private International Law–Bosnia and Herzegovina,

International Encyclopedia of Private International Law, Kluwer, 2018.

2. P. Gavrovska, T. Deskoski, Međunarodno privatno pravo, Skoplje, 2011.

3. M. Stanivuković, M. Živković, Međunarodno privatno pravo–opšti deo, Beograd, 2013.

4. T. Varadi, B. Bordaš, G. Knežević, V. Pavić, Međunarodno privatno pravo, Beograd

2012.

5. K. Sajko, Međunarodno privatno pravo, Zagreb 2009.

6. M. Dika, G. Knežević, S. Stojanović, Komentar Zakona o međunarodnom privatnom i

procesnom pravu, Beograd 1991.

7. M.Stanivuković, P. Đundić, Međunarodno privatno pravo – posebni deo, Novi Sad,

2013.

8. A. Jakšić, S. Đorđević, Praktikum za međunarodno privatno i međunarodno građansko

procesno pravo, Beograd, 2004.

93


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: FILOZOFIJA PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Ciljna stavnog kolegija je da, na razini kritičkog mišljenja, osposobi studenta za

filozofsko-refleksivno razumijevanje prava u najširem smislu te da ga uputi na

samostalno promišljanje savremenih društvenih manifestacija prava, odnosa prava i

pravednosti, prava i pravičnosti, te civilizacijskog porijekla i savremenih izvora prava.

To će se postići usvajanjem i razumijevanjem osnovnih pravaca u filozofiji prava, te

dominantnih političko-pravnih doktrina dovođenjem u vezu stečenog znanja iz

pozitivno-pravnih predmeta sa izvan-pravnim normativnim i vrijednosnim sistemima.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Nakon apsolviranja nastave i ispita studenti će biti u stanju iz ugla filozofije

razumijevati svijet i fenomene u njemu, posebno pravne, te znati napraviti distinkciju

između filozofskog i nekog drugog pogleda na svijet, posebice pravnog.

Program predmeta:

1. Sedmica: Uvod u strukturu, ciljeve i metodologiju rada,

2. Sedmica: Pojam i utemeljenje filozofije i smisao filozofskih pitanja,

3. Sedmica: Starogrčka filozofija u antropološkom i ontološkom razdoblju: sofisti, Sokrat, Platon,

Aristotel,

4. Sedmica: Pojam, utemeljenje i metode filozofije prava,

5. Sedmica: Etika i pravo,

6. Sedmica: Filozofija prirodnog prava: drevna Indija, Kina i Stara Grčka,

7. Sedmica: Filozofija prirodnog prava: kršćanska i islamska vizura,

8. Sedmica: Filozofija prirodnog prava u Novom vijeku: Bodin, Grotius, Hobbes, Locke,

9. Sedmica: Filozofija prirodnog prava: Spinoza, Pufendorf, Leibniz, Vico, Wolf, Montesquieu, Rousseau,

10. Sedmica: Kantova filozofija i filozofija prava,

11. Sedmica: Kantov, Fichteov i Schellingov pogled na pravo,

12. Sedmica: Mjesto prava u Hegelovom filozofskom sistemu,

13. Sedmica: Marxova kritika Hegelove filozofije i filozofije prava,

14. Sedmica: Savremena filozofija i filozofija prava: osnovne teorije i pravci,



auditornih vježbi.






parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 5% 10% 35% 40% 75%

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

94

Literatura:

Obavezna 1. Spahija Kozlić, Filozofija prava, Pravni fakultet, Zenica, 2015.

Dodatna 1. Platon, Država, BIGZ, Beograd, 2002.

2. Aristotel, Politika, Globus Zagreb, Liber, Zagreb, 1988.

3. Immanuel Kant, Pravno-politički spisi, Zagreb, 2000.

4. G.W. F. Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo, 1964.

5. Karl Marx, Kritika Hegelove filozofije državnog prava, Sarajevo, 1960.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik: V. ass. Dženana Radončić



polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim institutima prava intelektualnog

vlasništva i razumijevanje opravdanosti pravne zaštite intelektualnih dobara,

prvenstveno kroz upoznavanje posebnih pravnih disciplina koje sačinjavaju ovu oblast,

prava industrijskog vlasništva i autorskih i srodnih prava;

praktičan rad sa studentima na sastavljanju prijava za pravnu zaštitu intelektualnih

dobara i ugovora o prometu imovinsko pravnih ovlaštenja koja čine sadržinu pojedinih

prava intelektualnog vlasništva;

upoznavanje studenata sa najvažnijim izvorima međunarodnog prava intelektualnog

vlasništva i prava intelektualnog vlasništva Evropske unije; podsticanje studenata na

kritičko razmišljanje o pozitivno pravnim propisima.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Studenti razumiju smisao, značaj i funkciju prava intelektualnog vlasništva i

njegovih pravnih instituta,

- Studenti su stekli znanja i vještine tumačenja i kritičke analize normi prava

intelektualnog vlasništva,

- Studenti shvataju specifičnosti predmeta zaštite prava intelektualnog vlasništva, te

njihov kulturni i posebno ekonomski značaj, kao i tendenciju njihove harmonizacije

na regionalnom i međunarodnom nivou,

- Studenti su u stanju da prate izmjene u zakonodavstvu i sudskoj praksi iz oblasti

prava intelektualnog vlasništva.

Program predmeta: - Uvod u pravo intelektualnog vlasništva (pojam i vrste prava intelektualnog vlasništva, zakonski i

institucionalni okvir za zaštitu i registraciju prava intelektualnog vlasništva, međunarodne organizacije

uključene u intelektualno vlasništvo, povećanje utjecaja intelektualnog vlasništva),

- Autorsko pravo (uvod u autorsko pravo i srodna prava: predmet, obim i uslovi zaštite, sadržina autorskog i

srodnih prava; prava javnosti i ograničenja autorskog i srodnih prava; vlasništvo nad autorskim pravima),

- Patenti (uvod u patentno pravo: pronalazak kao predmet zaštite; patentabilnost: uslovi za priznanje patenta;

priznanje patenta; nastanak, trajanje i prestanak patenta; povreda patenta),

- Pravo žiga i pravo zaštite oznake geografskog porijekla (svrha i funkcija žiga, vrste žigova; sticanje i

kategorije žigova; registracija žiga; zaštita prava trgovačkih marki;

- Predmet, uslovi i subjekti zaštite prava oznake geografskog porijekla, nastanak, trajanje i prestanak prava

oznake geografskog porijekla),

95

- Pravo zaštite dizajna, topografije integrisanog kola i biljnih sorti,

- Pravo suzbijanja nepoštene konkurencije i zaštita poslovne tajne (Pariška konvencija i Sporazum TRIPS),

- Međunarodno pravo i pravo EU intelektualnog vlasništva.

Izvođenje nastave: Predavanja će se realizovati uz upotrebu multimedijalnih sredstava, tehnika aktivnog učenja, uz kontinuirano

stimulisanje učešća i diskusija između studenata, te između studenata i nastavnika/saradnika.

Naglasak je na interaktivnom odvijanju nastavnog procesa/predavanja uz potenciranje praktičnih problema.

Nastava će obuhvatati redovno konsultovanje sa studentima povodom nejasnoća u rješavanju praktičnih i

teoretskih slučajeva, te vježbanju praktičnih vještina.

- Auditorne vježbe obuhvataju praktičan rad i obradu slučajeva iz sudske i administrativne prakse.

Provjera znanja: 1. Nakon polovine semestra studenti polažu i parcijalni dio ispita koji obuhvata polovinu planirane i

nastavnim planom i programom obuhvaćene materije. Parcijalni ispit će se sastojati od kombinacije

pitanja sa ponuđenim odgovorima (po principu zaokruži tačan odgovor), pitanja koja zahtijevaju kraći

deskriptivni odgovori praktičnog slučaja. Student može ostvariti maksimalno 35 bodova. Nakon završetka

semestra studenti pismeno polažu II parcijalni dio ispita, koji obuhvata ostatak nastavne materije i na

kojem također mogu ostvariti maksimalno 35 bodova. Usmenom ispitu je moguće pristupiti ako je

student tokom predispitnih aktivnosti ostvario minimalno 61 bod. Usmeni ispit nosi maksimalno 10

bodova i fakultativan je kao vid provjere znanja.

2. Vrednovanje pojedinih aktivnosti:

- Aktivnost na predavanju: do 10 bodova (vrednuje se učešće u diskusijama, postavljanje relevantnih i

smislenih pitanja, adekvatno odgovaranje na postavljena pitanja, iznošenje i komentarisanje primjera);

- Aktivnost na vježbama: do 10 bodova (vrednuje se stepen angažovanosti i stepen usvojenosti znanja i

vještina, poznavanje zakonskih pravila, praktični zadaci);

- odvojeno se boduje praktični zadatak u vidu sačinjavanja kvalitetnog podneska – ugovora: do 5 bodova;

- seminarski rad/esej/istraživački projekat: do 5 bodova;

- parcijalni ispiti: maksimalno po 35 bodova (2x);

- usmeni ispit: maksimalno 10 bodova.

3. Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem

predispitnih obaveza i polaganjem parcijalnih ispita, a prema kvalitetu stečenih znanja i vještina. Kroz

predispitne aktivnosti, uključujući i parcijalne provjere znanja, student mogu ostvariti maksimalno 100

bodova.

Ocjena se utvrđuje prema sljedećoj skali:

93-100=10

85-92=9

77-84=8

69-76=7

61-69=6

4. Pristup parcijalnim dijelovima ispita je fakultativan. Studenti koji ne pristupe parcijalnom ispitu ili ne

ostvare dovoljan broj bodova, mogu pristupiti integralnom ispitu koji se sastoji od obligatornog pismenog

dijela i fakultativnog usmenog dijela. Pismeni dio, po uzoru na parcijalne ispite, obuhvata kombinaciju

teorijskih i praktičnih pitanja/problema. Na integralnom pismenom dijelu ispita se može ostvariti

maksimalno 70 bodova.

5. Usmeni dio ispita je fakultativan, uslov za pristup usmenom dijelu ispita jeste da je student/ica ostvario/la

minimalno 61 bod kroz bilo koje predispitne aktivnosti, uključujući i parcijalne provjere znanja.


Predavanja Vježbe Praktičan rad Teoretski ispit

10% 10% 30% 50%

96

Literatura:

Obavezna 1. D. Popović/S. Marković, Pravo intelektualne svojine, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, 3. Izdanje, 2015.

2. Slobodan M. Marković, Pravo intelektualne svojine, Magistrat: Pravni fakultet

Sarajevo, Sarajevo, 2007.

3. Ivan Henneberg, Autorsko pravo, Informator, Zagreb, 2001.

Dodatna 1. S. Krneta, Zakonsko uređenje prava intelektualnog vlasništva u BiH, Godišnjak

Pravnog fakulteta u Sarajevu, 2003.

2. Dž. Radončić, Međunarodna nadležnost u sporovima povodom patenta prema Pravu

Evropske unije i Bosne i Hercegovine, magistarski rad, Pravni fakultet Univerziteta u

Zenici, 2014.

3. R. Mešević, “Pravni i praktični problem autorsko-pravne zaštite u BiH”, Novi pogledi,

br. 2/2004.

4. R. Mešević, “Reforma sistema kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava u

BiH-Quo Vadis”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, No. 51/2008.

5. R. Mešević, “Pravne posljedice neovlaštene upotrebe prava industrijskog vlasništva”,

ZIPS, br. 999/2004.

6. I. R. Mešević, “Zaštita concept autorskih prava u eri digitalnih tehnologija (Osvrtna

Direktiva Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta i nekim aspektima autorskih i

srodnih prava u informacijskom društvu)”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, br.

47/2004.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRIVREDNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VIII Obavezni 7 2 9 08K24-091

Nastavnik: Prof.dr.sc. Enes Bikić;


Nastavnik: Doc.dr.sc. Almir Gagula


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje sa institutima privrednog prava–prava privrednih društava i poslovnog

prava,

- Razumijevanje najznačajnijih pravnih izvora u kontekstu privrednog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Sposobnost identifikacije relevantnih izvora prava u konkretnoj pravnoj situaciji,

- Samostalno rješavanje praktičnih problema u radu privrednih društava, zaključenju

i realizaciji ugovora poslovnog prava i drugih relevantnih pitanja,

- Sposobnost samostalnog i kritičkog analiziranja relevantnih pravnih izvora,

literature i sudske prakse u oblasti prava privrednih društava i poslovnog prava

- Razvijene prezentacijske i istraživačke vještine.

Program predmeta: Pravo privrednih društava.

Uvod, pojam, odnos sa drugim granama prava. Izvori, historijski razvoj, terminologija, osnovna obilježja

individualizacije privrednih društava. Subjekti privrednog prava. Društvo sa neograničenom solidarnom

odgovornošću. Komanditno društvo. Komanditno društvo na dionice. Društvo sa ograničenom odgovornošću.

Dioničko društvo. Podružnice privrednih društava. Povezana društva. Stečajni postupak. Likvidacioni

postupak.


97

Poslovno pravo.

Pojam ugovora i osnovna načela: načelo savjesnosti i poštenja, pojačane pažnje, neformalnosti i teretnosti.

Zaključivanje ugovora. Poslovni ugovori: Ugovor o prodaji, Ugovor o posredovanju, Ugovor o trgovinskom

zastupanju, Ugovor o komisionu, Ugovor o uskladištenju, Ugovor o špediciji, Ugovor o prevozu stvari

željeznicom, Ugovor o prijevozu stvari drumom, Ugovor o prijevozu robe u unutrašnjoj plovidbi, Ugovor o

licenci, Ugovor o građenju, FIDIC, Ugovor o osiguranju, Ugovoro faktoringu, Ugovor o forfetingu, Ugovor o

leasingu, Ugovor odistribuciji robe, Ugovor o time sharingu, Ugovor o koncesiji, Javne nabavke.

Vrijednosni papiri: mjenica, ček, obveznica, ostali vrijednosni papiri.

Pravo konkurencije: Pojam, instituti, ograničavanje i odgovornost.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u okviru predavanja (izlaganje nastavnika, diskusija, izlaganje kraćih istraživanja

studenata).

Provjera znanja: Provjera znanja se vrši kontinuirano tokom izvođenja nastave (aktivnost studenata, pisanje i izlaganje

seminarskog rada, rješavanje praktičnih problema) i u vidu pismenog ispita koji se polaže tokom izvođenja

nastave i usmenog ispita po okončanom semestru.


Predavanja Istraživački rad Pismeni ispit Usmeni ispit 10% 20% 30% 40%

Literatura:

Obavezna 1. Pravo privrednih društava: Bikić Enes, Gagula Almir, Pravo privrednih društava,

Zenica, 2019.

2. Obligaciono pravo: Bikić Abedin, Bikić Enes, Obligaciono pravo–Posebni dio,

Sarajevo, 2011.

3. Poslovno pravo: Trifković, Simić, Trivun, Poslovno pravo, ugovori, vrijednosni papiri i

pravo konkurencije, Sarajevo, 2013.

Dodatna Pravo privrednih društava:

1. Mirko Vasiljević, Kompanijsko pravo, Beograd, 2017.

2. Gorenc, Trgovačko pravo - trgovačka društva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

3. Ledić, Pravo društava i trgovačko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002.

4. Barbić, Pravo društava, Organizator, Zagreb, 1999.

5. Vilogorac, Dizdar, Komentar Zakona o privrednim društvima, Revicon, Sarajevo,

2000.

6. Gorenc Vilim i ostali, TRGOVAČKO PRAVO - DRUŠTVA, Zagreb, 1992. ili 1995.

Poslovno pravo:

1. Mirko Vasiljević, Trgovinsko pravo, Beograd, 2016.

2. Veljko Trivun, Mjenica, Sarajevo, 2015.

3. Hilmija Šemić: Trgovačko pravo, knjiga I i II–Trgovačko ugovorno pravo, Sarajevo,

2001.

4. Kapor, Carić, Ugovori robnog prometa, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

5. Goldštaj Aleksandar, Privredno ugovorno pravo, Informator, Zagreb, 1974.

6. Gorenc, Trgovačko pravo- ugovori, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

7. Ledić, Pravo društava i trgovačko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002.

8. Trifković, Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet

9. Univerziteta u Sarajevu, 2001.

10. Draškić, Međunarodno privredno i ugovorno pravo, Beograd, 1979.

11. Kapor/Carić, Ugovori robnog prometa, R.O. Svetozar Marković, Beograd, 1983. i

kasnija izdanja,

12. Vilim Gorenc, Trgovačko pravo–Ugovori, Školska knjiga, Zagreb, 1995. i kasnija

izdanja.

98

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Alena Huseinbegović


Saradnik: V. ass. Dženana Radončić



polaganje

-

Cilj predmeta - Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim institutima građanskog

procesnog prava, te usvajanje naučnih saznanja, akademskih vještina i praktičnih

sposobnosti u tumačenju, analiziranju i primjeni pravnih propisa u oblasti

građanskog procesnog prava;

- Razvijanje kreativnih sposobnosti kao i primjena metoda, postupaka i procesa

istraživanja, te primjene principa, pojmova i instituta u oblasti građanskog

procesnog prava;

- Razvijanje lične odgovornosti i stvaranje preduslova kompetentnosti budućih

nosilaca pravosudnih funkcija u oblasti građanske parnične, vanparnične i izvršne

procedure.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti:

- Razumiju smisao, značaj i funkciju GPP i njegovih pravnih instituta,

- Poznaju tok i sadržinu postupaka građanskopravne zaštite,

- Usvajaju principe i standarde u pružanju pravne zaštite i svjesni su njihovog značaja

za ostvarivanje principa vladavine prava,

- Poznaju pozitivnopravna rješenja i znaju pravilno da primjene procesnopravne

norme,

- Osposobljeni su da pravno kvalifikuju i rješavaju procesne probleme i da

identifikuju adekvatne metode pravne zaštite,

- U stanju su da kompetentno diskutuju o problemima građanskog postupka,

- Savladali su tehniku pisanja pravnih dokumenata,

- U stanju su da prate izmjene u zakonodavstvu i sudskoj praksi,

- Motivisani su da se kontinuirano profesionalno usavršavaju.

Program predmeta: - Pojam, predmeti funkcija parničnog postupka. Pravo zaštitni zahtjev. Procesne pretpostavke. Prethodno

pitanje. Osnovna načela. Subjekti parničnog postupka. Sud. Ustavna načela o sudovima. Nadležnost

sudova (pojam, vrste, atrakcija i sukob nadležnosti).

- Stranke u parnici. Stranačka, parnična sposobnost i postulaciona sposobnost. Stvarna legitimacija i pravo

na vođenje spora. Zastupanje u parnici. Zakonski zastupnik i punomoćnik. Učešće trećih lica u parnici.

Suparničarstvo (pojam i vrste).

- Parnične radnje stranaka i suda. Tužba (pojam, sadržaj i osnov, tužbeni zahtjev, vrste, kumulacija,

preinačenje, povlačenje).

- Tok parničnog postupka. Dokazi i dokazni postupak. Parnični troškovi.

- Sudske odluke (presude i rješenja; pojam, vrste i pravosnažnost). Sudske mjere osiguranja.

- Pravni lijekovi (redovni i vanredni). Posebni parnični postupci.

- Opšti dio vanparničnog postupka: pojam, funkcija i bitna obilježja, pravna priroda vanparničnog

postupka, mjesto vanparničnog procesnog prava u sistemu prava, subjekti, načela i razvoj vanparničnog

postupka, sudske odluke, pravni lijek, pravosnažnost.

- Posebni dio vanparničnog postupka: uređenje ličnih stanja/oduzimanje-vraćanje poslovne sposobnosti,

zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi, proglašenje nestalih lica umrlim i

dokazivanje smrti; /Uređenje porodičnih odnosa (produženje-prestanak roditeljskog prava, oduzimanje-

99

vraćanje roditeljskog prava, dozvola za zaključivanje braka). Uređenje statusno-imovinskih odnosa

(raspravljanje zaostavštine, određivanje naknade za ekspropisane nekretnine, upravljanje i korištenje

zajedničkim stvarima, dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu, uređenje međa.

- Ostali vanparnični postupci (sastavljanje i ovjeravanje sadržine isprava, čuvanje isprava, amortizacija

isprava, sudski depozit).

- Opšti dio izvršnog postupka: Izvršenje kao pravosudna funkcija, odnos izvršenog postupka prema drugim

oblicima izvršenja, načela i pravna priroda izvršnog postupka, subjekti, pretpostavke za izvršenje, odluke

i pravni lijekovi u izvršnom postupku.

- Klauzula izvršnosti, opozicioni/opugnacioni prigovor i tužba, vrste izvršenja, obustava i odlaganje

izvršnog postupka, protivizvršenje.

- Posebni dio izvršnog postupka: sprovođenje izvršenja, izuzimanje od izvršenja, izvršenje radi naplate

novčanog potraživanja, sredstva izvršenja.

- Izvršenje na pokretnim i nepokretnim stvarima. Izvršenje na novčanom potraživanju dužnika, zabrana i

prenos potraživanja–radi naplate i umjesto isplate. Izvršenje na plati, izvršenje na drugim potraživanjima i

pravima. Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih potraživanja: obaveza na radnju, trpljenje, nečinjenje,

vraćanje radnika na rad, upisivanje prava u javnu knjigu, davanje izjave volje.

Izvođenje nastave: Predavanja će se realizovati uz upotrebu multimedijalnih sredstava, tehnika aktivnog učenja, uz kontinuirano

stimulisanje učešća i diskusija između studenata, te između studenata i nastavnika/saradnika.

Naglasak je na interaktivnom odvijanju nastavnog procesa/predavanja uz potenciranje praktičnih problema.

Nastava će obuhvatati redovno konsultovanje sa studentima povodom nejasnoća u rješavanju praktičnih i

teoretskih slučajeva, te slučajeva iz sudske prakse.

Auditorne vježbe obuhvataju simulirano suđenje i slučajeve iz sudske prakse (naglasak na analizi domaće i

regionalne sudske prakse i praktičnih slučajeva).

U okviru nastave i kao vid predispitnih obaveza, studenti će bit podijeljeni u grupe radi odlaska na ročišta u

parničnim predmetima na Opštinskom sudu u Zenici, te će nastavom biti obuhvaćeno i analiziranje praćenih

predmeta.

Provjera znanja: 1. Nakon polovine semestra studenti polažu I parcijalni dio ispita koji obuhvata polovinu planirane i

nastavnim planom i programom obuhvaćene materije. Parcijalni ispit će se sastojati od kombinacije

pitanja sa ponuđenim odgovorima (po principu zaokruži tačan odgovor), pitanja koja zahtijevaju kraći

deskriptivni odgovor i praktičnog slučaja. Student može ostvariti maksimalno 35 bodova. Nakon

završetka semestra studenti pismeno polažu II parcijalni dio ispita, koji obuhvata ostatak nastavne

materije i na kojem također mogu ostvariti maksimalno 35 bodova.

2. Vrednovanje pojedinih aktivnosti:

- aktivnost na predavanju: do 7 bodova (učešće u diskusijama, postavljanje relevantnih i smislenih pitanja,

adekvatno odgovaranje na postavljena pitanja, iznošenje i komentarisanje primjera);

- aktivnost na vježbama: do 7 bodova (stepen angažovanosti i stepen usvojenosti znanja i vještina,

poznavanje zakonskih pravila, sastavljanje podnesaka, prezentovanje pravničkih ideja i argumenata,

jasnoća i strukturiranost usmenog izlaganja);

- odvojeno se boduje praktični zadatak u vidu sačinjavanja kvalitetnog podneska: do 4 boda;

- uspješno učešće u simulaciji suđenja: do 5 bodova (pripremljenost za simulaciju, poznavanje zakonskih

pravila o sadržini i formi procesnih radnji, način i kvalitet plediranja i raspravljanja, sposobnosti

uočavanja procesnih nepravilnosti, sposobnost brzog i adekvatnog reagovanja na nepredviđene procene

situacije i procesne radnje);

- seminarski rad/esej/istraživački projekat: do 3 boda;

- redovni odlasci na sudska ročišta, maksimalno 5 puta, uz prateće aktivnosti izvještavanja i diskutovanja o

ročištu: do 4 boda;

- parcijalni ispiti: maksimalno po 35 bodova (2x);

- usmeni ispit: maksimalno 10 bodova;

3. Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem

predispitnih obaveza i polaganjem ispita, a prema kvalitetu stečenih znanja i vještina. Moguće je ostvariti

maksimalno 100 bodova, a ocjena se utvrđuje prema slijedećoj skali:

93-100=10

85-92=9

77-84=8

100

69-76=7

61-68 6

4. Pristup parcijalnim dijelovima ispita je fakultativan. Studenti koji ne pristupe parcijalnom ispitu ili ne

ostvare dovoljan broj bodova, mogu pristupiti integralnom ispitu koji se sastoji od obligatornog pismenog

dijela i fakultativnog usmenog dijela. Pismeni dio, po uzoru na parcijalne ispite, obuhvata kombinaciju

teorijskih i praktičnih pitanja/problema. Na integralnom pismenom dijelu ispita se može ostvariti

maksimalno 70 bodova. Usmeni dio ispita je fakultativan, uslov za pristup usmenom dijelu ispita jeste da

je student/ica ostvario/la minimalno 61 bod kroz bio koje preispitne aktivnosti. Pismeni dio–obligatoran

(kombinacija teorijskog i praktičnog dijela). Mogućnost ostvarenja maksimalno 70 bodova.



Literatura:

Obavezna 1. J. Čizmić, Komentar Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, Privredna štampa,

Sarajevo, 2016.

2. M. Dika/J. Čizmić, Komentar Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i

Hercegovine, OSCE, Sarajevo, 2000.

3. B. Čalija/S. Omanović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu 2003.

4. Rajović-Živanović-Momčilović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet

Univerziteta u Banjoj Luci, 2001. 5. S. Triva/M. Dika: Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004.

Dodatna 1. M. Dika, Građansko parnično pravo, Stranke, njihovi zastupnici i treći u parničnom

postupku, IV. knjiga, Narodne novine, Zagreb, 2008.

2. M. Dika, Građansko parnično pravo, Parnične radnje, V. knjiga, Narodne novine,

Zagreb, 2008.

3. M. Dika, Građansko parnično pravo, Tužba, VI. knjiga, Narodne novine, Zagreb 2009.

4. M. Dika, Građansko parnično pravo, Utvrđivanje činjenica, VII. knjiga, Narodne

novine, Zagreb, 2018.

5. M. Dika, Građansko parnično pravo, Sudske odluke i sudska nagodba, IX. knjiga,

Narodne novine, Zagreb, 2013.

6. M. Dika, Građansko parnično pravo, Pravni lijekovi, X. knjiga, Narodne novine,

Zagreb, 2010.

7. B. Starović/R. Keča, Građansko procesno pravo, Novi Sad, 2010.

8. Zečević, Komentar Zakona o vanparničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,

Sarajevo, 2001.

101

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO POSLOVNO PRAVO

Semestar Status Broj časova sedmično ECTS bodovi Šifra

Predavanja Vježbe

VIII Obavezni 3 - 3 08K24-093

Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje sa osnovnim institutima međunarodnom poslovnog prava,

- Razumijevanje najznačajnijih pravnih izvora u kontekstu međunarodnih poslovnih

ugovora,

- Upoznavanje sa sličnostima i razlikama poslovnih ugovora u međunarodnom

poslovnom i nacionalnom pravu,

- Savladavanje znanja o međunarodnim i evropskim privrednim odnosima,

Kompetencije

(Ishodiučenja)


- Samostalno rješavanje praktičnog problema u pogledu izvršenja obaveza iz

određenog međunarodnog poslovnog ugovora,


literature i sudske prakse u međunarodnim poslovnim odnosima,


Program predmeta: Pojam međunarodnog poslovnog prava, struktura i primjena najznačajnijih pravnih izvora oblasti, značaj i

primjena Bečke konvencije o međunarodnog kupoprodaji robe (prava i obaveze stranaka, pravni lijekovi,

primjena i problemi u primjeni konvencije), značaj i primjena UNIDROIT principa, ugovori o posredovanju u

međunarodnim poslovnim odnosima, ugovori o drugim oblicima poslovne saradnje (ugovor o lizingu,

franšizingu), pravni aspekti stranih ulaganja, načini rješavanja sporova u međunarodnim poslovnim

odnosima, osnivanje privrednih društava u EU i evropski oblici privrednih društava.


studenata).





Predavanja Istraživački rad Pismeni ispit Usmeni ispit 10% 20% 30% 40%

Literatura:

Obavezna 1. Vukadinović/ Popović, Međunarodno poslovno pravo, Banja Luka, 2010.

2. Bikić/ E. Bikić, Obligaciono pravo–posebni dio, Sarajevo, 2011. (str. 236–295.),

3. Konvencija Ujedinjenih Naroda o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980.

godine,

4. UNIDROIT Principi–međunarodnih trgovinskih ugovora, 2016. (International Institute

for the Unification of Private Law),

5. UNIDROIT Konvencija o međunarodnom finansijskom lizingu, 1988. (International

Institute for the Unification of Private Law),

6. UNIDROIT Konvencija o međunarodnom faktoringu, 1988. (International Institute for

the Unification of Private Law).

102

Dodatna 1. Davor Babić, Christa Jessel-Holst, Međunarodno privatno pravo-zbirka unutarnjih,

evropskih i međunarodnih propisa, GIZ/BMZ/Narodne novine, Zagreb, 2011.

2. Gary B. Born, International Commercial Arbitration (vol. 1 – 3), Kluwer

3. Guide to International Master Franchise Arrangements (2nd ed.), UNIDROIT, Rome,

2007.

4. Ingeborg Schwenzer (ed.), Commentary on the UN Convention on the International

Sale of Goods (CISG), Oxford, 2016.

5. Kroll, Mistelis, Perales Viscasillas (eds.), UN Convention on Contracts for the

International sale of Goods–Commentary, C.H. Beck/Hart/Nomos,

6. Oliver Dorr, Kirsten Schmalenbach, Vienna Convention on the Law of Treates–a

Commentary, Springer, 2018.

7. Rajko Kasagić, Međunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet Banja Luka, 2008.

8. Reiner Schulze (ed.), Common European Sales Law (CESL), C.H. Beck/Hart/Nomos

9. Reisman/Craig/Park/Paulsson, International Commercial Arbitration, Westbury, New

York, 1997.

10. Trifković/ Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet

Univerziteta u Sarajevu, 2001.

11. Unidroit Principles Of International Commercial Contracts 2016–a Commentary,

International Institute for the Unification of Private Law.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVNA KLINIKA IZ JAVNOG PRAVA


Predavanja

Vježbe

VIII Obavezni 3 - 3 08K23-111

Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa javno-pravnim poretkom uključujući ulogu,

ovlaštenja, te interakciju između izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. Studenti će biti

upoznati sa prirodom i strukturom procesa donošenja legislativnih akata, te sa načinom

na koji se pravno struktuira i ograničava javna vlast. Ovo u korelaciji sa ulogom

ključnih subjekata u navedenom procesu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će biti osposobljeni za kritičku opservaciju temeljnih koncepata javnog prava.

Također, studentima se pruža mogućnost istraživanja, analize i prakse kroz različite

pristupe interpretaciji pravnih akata. Studenti će razviti i vještine pravnog istraživanja,

pravne analize i pravne korespondencije.

Program predmeta: - Pojam i premet javnog prava,

- Temeljni principi javnog prava,

- Teorije javnog interasa,

- Ustav,

- Podjela vlasti,

- Interpretacija akata javne vlasti,

- Obnašanje javne vlasti,

- Efikasnost i obim mehanizama kontrole javne vlasti,

- Vansudska odgovornost javne vlasti,

103

- Transparentnost i pristup informacijama,

- Uloga sudske vlasti,

- Metode analiziranja i argumeniranja odluka javne vlasti,

- Društveno-ekonomski ambijent u funkciji javne vlasti,

- Regulacija i oporezivanje javnih dobara,

- Komparativno javno pravo.

Izvođenje nastave:

Nastava će se izvoditi kroz predavanja uz interakciju sa studentima kroz seminarske radove i diskusije.

Provjera znanja: Usmena i pismena provjera znanja.


Predavanja Vježbe Praktičan rad Pismeni ispit Usmeni ispit 50% - 10% 20% 20%

Literatura:

Obavezna Obavezna literatura će biti definisana svake akademske godine na početku nastavnog

procesa u skladu sa potrebama i interesima studenata i spiskom dodatne literature.

Dodatna 1. D. Milenković, Javna uprava-odabrane teme, Fakultet političkih nauka–Čigoja štampa,

Beograd, 2007.

2. M. Damjanović, Uporedna iskustva državnih uprava, MAGNA AGENDA, Beograd,

2003.

3. S. Lilić/M. Drenovak, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu–Centar za izdavaštvo i informisanje, Beograd, 2010.

4. Comparative administrative law, S. Rose-Ackerman (ur.) Yale University USA/ P. L.

Lindseth (ur.) University of Connecticut, USA, Edward Elgar Publishing Limited

TheLypiatts 15 Lansdown Road Cheltenham Glos GL50 2JA UK, Edward Elgar

Publishing, Inc. William Pratt House 9 Dewey Court Northampton Massachusetts

01060 USA, 2010.

5. A. W. Bradley/K. D. Ewing, Constitutional and administrative law, Pearson Longman,

London, 2007.

6. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, Ustavno pravo Bosne i Hercegovine, Fondacija


7. Đ. de Vergotini, Uporedno ustavno pravo, JP Službeni glasnik, Beograd, 2015.

8. N. Ademović (ur.), Kodeks Ustavnog prava Bosne i Hercegovine, Fondacija Konrad

Adenauer e.V. Predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2011.

9. R. J. Spitzer, Saving the Constitution from Lawyers–How legal training and law

reviews distort constitutional meaning, Cambridge University Press, Cambridge, 2008.

10. R. J. Spitzer, Saving the Constitution from Lawyers How legal training and law reviews

distort constitutional meaning, Cambridge University Press, Cambridge, 2008.

11. C. Steiner/N. Ademović, Ustav Bosne i Hercegovine- Komentar, Fondacija Konrad

Adenauer e. V., Sarajevo, 2010.

12. Ch. Harland et al., Komentar Evropske konvencije o ljudskim pravima prema praksi u

Bosni i Hercegovini i Strasbourgu, Sarajevo, 2003.



14. J. E. Stiglitz, Economics of the Public Sector, 3rd ed., W.W. Norton&Company, New

York, 2000.



16. J. E. Stiglitz, „Economics of the Public Sector“, 3rd ed., W.W. Norton&Company,

New York, 2000.

17. S. Deakin, „Legal diversity and regulatory competition:Which model for Europe?“,

Centre for Business Research, University of Cambridge, Cambridge University Press,

Cambridge, 2003.


York, 2005.

104


Cambridge, 2003.


UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO KONKURENCIJE


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Suština ove grane prava je u obezbjeđenju pravnih mehanizama za zaštitu tržišne

konkurencije kroz pravnu regulaciju antikonkurencijskog djelovanja tržišnih subjekata.

Cilj predmeta je studentima omogućiti uvid i razumijevanje strukture ove grane prava

kroz analizu relevantnih pravnih koncepata i principa. Navedeno kroz objašnjenje

pojma i suštine konkurencijske politike i institucionalnog okvira ustanovljenog u

domenu prava konkurencije, zatim pojmova fuzije i akvizicije, monopola, zloupotrebe

dominantnog položaja na tržištu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

1. Sposobnost samostalnog istraživanja i analiziranja literature i pravne prakse u

domenu Prava konkurencije,

2. Stjecanje kompetencija u smislu prepoznavanja nepoželjnih oblika tržišnog

natjecanja u cilju davanja prijedloga za adekvatno prevazilaženje problema,

3. Sposobnost argumentovanog pristupa postojećim pravnim rješenjima.

Program predmeta: - Principi prava konkurencije,

- Razvoj prava konkurencije,

- Teorijski pravci razvoja prava konkurencije,

- Savremeni aspekti prava konkurencije,

- Pravo konkurencije u pravu Europske unije,

- Antikonkurencijska praksa prema UFEU,

- Zabrana zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu prema UFEU,

- Kontrola spajanja i akvizicije,

- Državna pomoć,

- Pravo konkurencije u pravu SAD,

- Pravo konkurencije u pravu Bosne i Hercegovine,

- Regulatorna reforma u sferi prava konkurencije u Bosni i Hercegovini,

- Ekspanzija prava konkurencije izvan nacionalnih pravnih sistema,

- Javno-pravni i privatno-pravni mehanizmi prava konkurencije,

- Pravo konkurencije kroz sudsku praksu.


2. vježbe,

3. seminarski rad.

Provjera znanja: 1. pismeni ispit,

2. usmeni ispit.

105


Predavanja Vježbe Pismeni ispit Usmeni ispit 30% 20% 25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. B. Begović/V. Pavić, Uvod u pravo konkurencije, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, Beograd, 2012.

2. V. Butorac-Malnar, et al., Pravo tržišnog natjecanja, Pravni fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, 2013.

3. S. Varga, Pravo konkurencije, Privredna akademija Novi Sad, Novi Sad, 2006.

Dodatna 1. 1. D. Mlikotin-Tomić et al., Europsko tržišno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

2. V. Šoljan, Vladajući položaj na tržištu i njegova zlouporaba u pravu tržišnog

natjecanja EU, Ibid grafika d.o.o., Zagreb, 2004.

3. J. Pecotić Jasminka, Zajednički pothvat u pravu tržišnog natjecanja, Sinergija, Zagreb,

2005.

4. D. Bailey/R. Whish, Competition Law, Oxford University press, Oxford, 2017.

5. D. Hoeg, European Merger Remedies, Bloomsbury Publishing PLC, 2014.

6. R. J. Van Den Bergh, Comparative Competition Law and Economics, Edward Elgar

Publishing, 2017.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PENOLOGIJA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


Cilj predmeta Studij Penologije ima za cilj da polaznike upozna sa osnovnim pojmovima i

institutima Izvršnog krivičnog prava, koji se odnose na pozitivno-pravna rješenja koja

su sadržana u: a) materijalnom krivičnom pravu i to u važećim krivičnim zakonima u

Bosni i Hercegovini; b) izvršnom krivičnom pravu i to u važećim zakonima o

izvršenju krivičnih sankcija, pritvora u Bosni i Hercegovini.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Očekivani rezultati studija Penologije odnose se na olakšavanje studentima izučavanja

osnovnih pitanja penološke teorije i penitensijarnog prava u svijetu i kod nas. Studenti

trebaju izučiti brojna teorijska shvatanja domaće i inostrane krivičnopravne i

penološke teorije kao i u komparataivnim rješenjima koja su sadržana u savremenom

krivičnom zakonodavstvu, čime je podignut nivo aktuelnosti ali i ozbiljnog naučnog

promišljanja.

Program predmeta: Uvod i svrha modula:

Ovim modulum neophodno je obraditi najznačajnije penološke probleme, a težište je stavljeno na pitanja

kazni lišenja slobode, koje zbog svog centralnog položaja u sistemu sankcija, i u svijetu i kod nas,

predstavljaju najznačajnije naučno područje penologije. Pored kazni lišenja slobode penologija se bavi

proučavanjem i ostalih krivičnih sankcija, načinom i postupkom njihovog izvršenja, odnosno njihovim

međusobnim odnosom. To ukazuje da penologija mora da predstavlja nauku koja se bavi proučavanjem ne

samo krivičnih već i svih drugih kaznenih sankcija koje uopće egzistiraju u krivično (kazneno)- pravnom

sistemu zemlje i njihovom efikasnošću sa gledišta uspješne resocijalizacije osuđenih osoba.

Nastavna jedinica-kratki opis (sadržaj):

Pojam i predmet penologije, Historijski razvoj penološke misli, Razvoj shvatanja o pravnom i društvenom

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

106

osnovu kazne i cilju kazne, Pojava i razvoj kazni lišeja slobode, Savremeni penitensijarni sistem u svjetlu

kriminološke i krivičnopravne doktrine, Međunarodni pravni instrumenti i izvršenje krivičnih sankcija,

Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH-Pretpostavke i ustanove za izvršenje KS, Sistem izvršenja

krivičnih sankcija u BiH-Izvršenje kazne zatvora, Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH- Pložaj osuđene

osobe, Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH-Izvršenje ostalih kazni, Sistem izvršenja krivičnih sankcija u

BiH-Izvršenje drugih krivičnih sankcija, Sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH, Izvršenja krivičnih

sankcija u BiH, Izvršenje drugih krivičnih sankcija,

Posjeta instituciji za izvršenje KS.

Izvođenje nastave: Vježbe su auditorne. Angažiranost i zainteresiranost studenata za rad u procesu nastave se evidentira i boduje




Provjera znanja: Redovni studenti su obavezni pohađati i učestvovati u predviđenim oblicima rada (predavanja, vježbe,

konsultacije), a prema utvrđenom broju nastavnih sati. Također su obavezni učestvovati u izradi

odgovarajućih zadataka, a koji se odnose na konkretne institute izvršenja krivičnih sankcija. Očekivani

rezultati studenata u savladavanju pojmova i instituta krivičnopravne zaštite ljudskih prava kontinuirano se

prate tokom nastavnih oblika rada i izražavaju odgovarajućim bodovima ili kreditima. Znanje studenta se

provjerava i ocjenjuje tokom nastave kroz testiranje. Konačna ili završna ocjena utvrđuje se na ispitu, s tim

što opisane predispitne aktivnosti utiču na 50% bodova ili kredita vezanih za konačnu ili završnu ocjenu na

ispitu. Ispiti se polažu pismeno ili pismeno i usmeno.



projekat


15% 15% 10% 10%

25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. Mlađenović-Kupčević R.: Osnovi penologije, Svjetlost, Sarajevo, 2011.

2. Petrović B., Jovašević D.: Izvršno krivično/ kazneno pravo, Pravni fakultet, Sarajevo

2005.

3. Modly D., Šuperina M., Korajlić N.: Rječnik kriminalistike, Strukovna udruga

kriminalista, Zagreb, 2008.

4. Vranj V., Bisić M.: Primjena propisa o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih

mjera u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009.

5. Izbor aktuelnih preglednih naučnih članaka iz oblasti Penologije,

6. Važeći zakoni iz oblasti materijalnog i izvršnog krivičnog zakonodavstva u Bosni i

Hercegovini.

Dodatna 1. Milutinović, M.: Osnovi penologije, Beograd, 1985.

2. Petrović, B., Gorazd, M.: Kriminologija, Sarajevo, 2004.

3. Sijerčić-Čolić, H.: Maloljetničko krivično pravosuđe i maloljetnička delinkvencija u

BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIV, 2001.

4. Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija i izvršenju pritvora u BiH,

«Službeni glasnik BiH» br. 13/2005.

5. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Federacije BiH, «Službene novine Federacije

BiH», 44/1998.

107

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVNA KLINIKA IZ PRIVATNOG PRAVA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VIII Obavezni 3 - 08K24-096







Saradnica: V.a. Dženana Radončić



polaganje

-

Cilj predmeta Usvajanje stručnih znanja i razvijanje praktičnih vještina studenata u svrhu

osposobljavanja za rješavanje praktičnih slučajeva iz procesnog privatnog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Produbljivanje znanja o primjeni pravnih propisa u praksi,

- Sposobnost prepoznavanja pravnog problema, izbora odgovarajuće primjenjive

pravne norme i vještina izbora najbolje procense strategije u cilju zastupanja

najboljeg interesa stranaka,

- Razvoj sposobnosti rada u timu, poticanje lične inicijative, zajedničkog donošenja

odluka, komunikacije sa strankama,

- Sposobnost sastavljanja nacrta različitih pravnih akata/podnesaka,

- Studenti su senzibilizirani za pravno zastupanje u javnom interesu, volonterski rad i

druge oblike pravnog djelovanja radi opšte dobrobiti ili zaštite marginaliziranih i

ugrođenih kategorija stanovništva,

- Produbljivanje i problematiziranje znanja o primjeni pravnih propisa u pravnoj

praksi.

Program predmeta: - Upoznavanje sa tokom i dinamikom građanskih sudskih postupaka,

- Praktična izrada podnesaka i odluka u PP,

- Metodologija donošenja odluka,

- Posjeta sudu, praktični rad u advokatskim kancelarijama i organizacijama koje se bave pružanjem pravne

pomoći.

Izvođenje nastave: Nastava konsultativnog karaktera sa naglaskom na rješavanje praktičnih problema (individualan i timski rad),

u kombinaciji sa posjetama sudu, advokatskim kancelarijama i organizacijama koje se bave pružanjem pravne

pomoći.

Provjera znanja: Svaki angažman studenata tokom semestra izražen kroz praktične aktivnosti na nastavi i prilikom posjeta

nadležnim institucijama, bit će vrednovan kroz dodjelu određenog broja bodova (80%). Usmeni ispit nije

obaveznog karaktera, te je predviđen kao mogućnost za dobijanje maksimalne ocjene (20% od ukupnog broja

bodova). Za studente koji ne ostvare dovoljan broj bodova za pozitivnu ocjenu, postoji mogućnost pristupanja

finalnom ispitu (70%).


Predavanja Praktičan rad Usmeni ispit Integralni ispit bez praktičnog

rada 40% 40% 20% 60%



108

Literatura:

Obavezna 1. J. Čizmić, Komentar Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, Privredna štampa,

Sarajevo, 2016.

2. J. Gradaščević-Sijerčić, Komentar Zakona o radu Federacije BiH, 2016., Privredna

štampa Sarajevo,

3. Komentari zakona o izvršnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici

Srpskoj,

4. Moduli razvijeni u okviru programa edukacija pod okriljem entitetskih Centara za

edukaciju sudija i tužilaca u BiH (građanska oblast, parnični, vanparnični i izvršni

postupak.



pravima, 2014.

3. M. Dika/J. Čizmić, Komentar Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i

Hercegovine, OSCE, Sarajevo, 2000.

4. Kulenović, Z./Mikulić, S./Milišić-Veličkovski, S./Stanišić, J./Vučina, D., Komentari

zakona o parničnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj,

Sarajevo, 2005.

5. Grupa autora, Priručnik za parnični postupak za sudije Bosne i Hercegovine, Projekat

razvoja sektora pravosuđa, 2009.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRECEDENTNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Ovladavanje osnovama engleskog common law, equiti law & statute law, razvitku

američkog prava i širenju anglosaksonskog pravnog sistema, uz analizu historijske

pozadine nastanka pojedinih instituta.

Upoznavanje sa sistemom precedenta i razvojem postupovnog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Analizom prava precedenta studenti stiču osnovna znanja o sistemu anglosaksonskog

prava te njegovim pojedinim institutima koji se postepeno ukorjenjuju i u bosansko

hercegovačkom modernom pravu.

Studenti prepoznaju institute precedentnog prava u evropskom kontinentalnom pravu i

ocjenjuju svrsishonost njihove primjene u domaćem zakonodavstvu.

Program predmeta: I- Historija anglosaksonskog prava, IX- Krivično pravo SAD,

II- Englesko pravo, X- Trgovačko pravo,

III- Sudski postupak, XI- Pojam common law,

IV- Krivično pravo, XII- Equity law,

V- Građansko pravo, XIII- Statute law,

VI- Angloameričko pravo, XIV- Funkcionisanje sistema precedent,

VII- Ustavnopravni razvoj SAD, XV- Elementi anglosaksonskog prava u domaćem pravu.

VIII- Sudski postupak,

109

Izvođenje nastave: Izvođenje nastave u XV (petnaest) sedmica na osnovu važećeg udžbenika, pomoćne literature i uz pomoć

Audio- vizuelnih materijala.




Literatura:

Obavezna 1. Rusmir Tanović: Osnove precedentnog prava, Zagreb, 1998.

Dodatna 1. A. E. Faransworth: Uvod u pravni sistem Sjedinjenih Američkih Država, Beograd,

1973.

2. Dževad Drino: Komparativna pravna historija, Zenica, 2017.

3. R. David: Uvod u privatno pravo Engleske, Beograd, 1960.

4. Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Osijek, 1994.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO OSIGURANJA I FINANSIJSKI UGOVORI


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje sa institutima prava osiguranja i finansijskih ugovora,

- Razumijevanje najznačajnijih pravnih izvora.

Kompetencije

(Ishodi učenja)


- Samostalno rješavanje praktičnih problema u oblasti prava osiguranja i finansijskih

ugovora,


literature i sudske prakse u oblasti,


Program predmeta: Pravo osiguranja: Historijski razvoj, Porijeklo i vrste osiguranja, Osiguranje imovine i osiguranje lica,

Životna i neživotna osiguranja, Dobrovoljno i obavezno, Individualno i kolektivno.

Finansijski ugovori: Factoring, Depozitari, skrbništvo i upravljanje portfeljem, Opcijski ugovori, Terminski

ugovor, REPO Ugovor, Leasing.


studenata).






110

Literatura:

Obavezna 1. Poslovno pravo: Trifković, Simić, Trivun, Poslovno pravo, ugovori, vrijednosni papiri i

pravo konkurencije, Sarajevo, 2013.

2. Zvonimir Slakoper, Bankovni i financijski ugovori, Rijeka, 2007.

Dodatna 1. Mirko Vasiljević, Trgovinsko pravo, Beograd, 2016.

2. Hilmija Šemić: Trgovačko pravo, knjiga I i II–Trgovačko ugovorno pravo, Sarajevo,

2001.

3. Kapor, Carić, Ugovori robnog prometa, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

4. Goldštaj Aleksandar, Privredni ugovorno pravo, Informator, Zagreb, 1974.

5. Gorenc, Trgovačko pravo- ugovori, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

6. Vilem Gorenc, TRGOVAČKO PRAVO–UGOVORI, Školska knjiga, Zagreb, 1995. i

kasnija izdanja,

7. Jasna Pak, Pravo osiguranja, Beograd, 2011.

Lista izbornih predmeta IV godina


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: NjEMAČKI JEZIK PRAVNE STRUKE II


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe

VII Izborni 2 - 2 04K03-715

Nastavnik: Prof.dr.sc. Belma Šator


Nastavnik: Doc.dr.sc. Amela Ćurković


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Njemački jezik pravne struke I

Cilj predmeta Cilj nastave njemačkog jezika je upoznati studente sa zakonitostima njemačke rečenice. Razviti sposobnost da se samostalno služe stručnom literaturom i drugim izvorima informacija na stranom jeziku. Osposobiti ih za usmenu i pismenu komunikaciju na njemačkom jeziku na razini struke.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:

- prepoznati i opisati sve vrste njemačkih složenih rečenica,

- usporediti njemačku strukturu rečenica s bosanskom/hrvatskom/srpskom, te

prepoznati i navesti razlike,

- interpretirati na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku pročitani tekst na

njemačkom jeziku,

- upotrijebiti pravne izraze u prijevodu s njemačkog na bosanski/hrvatski/srpski i

obrnuto,

- koristiti stručnu (pravnu) literaturu,

- izraditi vlastite glosare pravnih termina za lakše prevođenje.

Program predmeta: 1. Sedmica:

Utvrđivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Ponavljanje gramatike.

2. Sedmica:

Bürgerliches Recht im Allgemein Čitanje, obrada leksika i prevođenje teksta. Upoznavanje sa značajkama njemačkog i austrijskog građanskog

prava

3. Sedmica:

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI



111

Vorganspassiv

Pasiv radnje ili werden-pasiv u njemačkom jeziku. Bezsubjektne rečenice i njihovo prebacivanje u pasiv

radnje. Tvorba i primjena u njemačkom jeziku.

4. Sedmica:

Zustandspassiv

Passiv stanja ili sein- passiv u njemačkom jeziku. Tvorba i primjena u njemačkom jeziku. Uvježbavanje

pasiva radnje i pasiva stanja u njemačkom jeziku pravne struke na različitim pravnim tekstovima koji

doprinose poboljšanju jezične kompetencije.

5. Sedmica:

Bürgerliches Recht–Grundlagen des europäischen Privatrechts /Bürgerliches Recht in Kroatien Obrada teksta i upoznavanje Europskog privatnog prava i građanskog prava u Hrvatskoj. Usporedbe s

građanskim pravom u Njemačkoj i Austriji

6. Sedmica:

Familienrecht; Erbrecht Čitanje i prevođenje različitih tekstova koji se odnose na obiteljsko i nasljedno pravo. Uvježbavanje pravne

terminologije povezane uz ove vrste prava. Gramatika: Zavisne rečenice i položaj glagola u njima.

7. Sedmica:

Schuldrecht

Obrada teksta vezanog za Obvezno pravo.

8. Sedmica:

Öffentliches Recht im Allgemein

Upoznavanje s pojmom „Offentliches Recht“ u njemačkom pravnom sustavu. Različita područja koja

obuhvata, usporedba s hrvatskim pravom. Autentični tekstovi i njihovo prevođenje. Usvajanje novih pravnih

izraza.

9. Sedmica:

Strafrecht; Prozessrecht

Obrada teksta koji se odnosi na ova područja prava u njemačkom jeziku. Usvajanje novog vokabulara i

njegovo uvježbavanje kako bi se poboljšala jezična kompetencija kod studenata.Gramatika: Indirektne upitne

rečenice i njihova primjena u pravnim tekstovima.

10. Sedmica:

Konjunktiv I i Konjunktiv II

Tvorba i primjena konjunkriva I i II u njemačkom jeziku. Vježbe na autentičnim pravnim tekstovima koje

doprinose poboljšanju jezične kompetencije kod studenata.

11. Sedmica:

Staats- und Verfassungsrecht

Obrada teksta koji se odnosi na tematiku Pravo države i Ustavno pravo u Njemačkoj. Usvajanje novih

pravnih izraza i njihova primjena kroz prijevodne i konverzacijske vježbe.

12. Sedmica:

Sozialrecht

Čitanje i obrada tekstova koji se odnose na socijalna prava u Njemačkoj. Usporedba s istom tematikom u

Hrvatskom pravnom sustavu. Uvježbavanje novih izraza kroz konverzacijske i prijevodne vježbe.

13. Sedmica:

Völkerrecht- Grundzüge des Völkerrechts Obrada teksta, usvajanje novih izraza, prevođenje. Konverzacijske vježbe za poboljšanje jezične

kompetencije kod studenata.

14. Sedmica:

Europarecht-Innerstaatlich anwendbares Europarecht Upoznavanje s Europskim pravom i njegovom primjenom u pojedinim državama. Obrada teksta, čitanje,

komentiranje, prevođenje.Konverzacijske vježbe.

15.Sedmica:

Priprema za ispit.


auditornih vježbi.

112






parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% - 15% 35% 40% 75%

Literatura:

Obavezna 1. Susan Šarčević; Njemački za pravnike; Narodne novine, (2009.),

Dodatna 1. Tamara Marčetić; Pregled gramatike njemačkog jezika; Školska knjiga, Zagreb,

(2003.).


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK PRAVNE STRUKE II


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Nebojša Vasić

E-mail: [email protected] i

Nastavnik Doc.dr.sc. Edina Rizvić-Eminović


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Položen ispit iz Engleskog jezika pravne struke I

Cilj predmeta Cilj predmeta je proširiti gramatičko znanje studenata, poboljšati njihove vještine

slušanja, pisanja, čitanja i usmenog izražavanja u okvirima proširene pravne

terminologije na engleskom jeziku koja prati studij prava. Težište je na usvajanju

dodatne pravne terminologije na engleskom jeziku u okviru zadatih tema, dodatnom

savladavanju kompleksnije jezičke strukture i specifičnosti različitih pravnih tekstova,

te razvijanju komunikacijskih vještina u okviru pravnog registra kroz različite

aktivnosti u nastavi.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Po okončanju nastave, uspješno završenih aktivnosti, te položenog ispita iz predmeta,

studenti će moći koristiti kompleksnije gramatičke strukture, te dodatne pojmove u

okviru engleskog pravnog registra u odgovarajućem kontekstu, kao i izraziti zadate

sadržaje relevantnom stručnom terminologijom i odgovarajućim jezičkim strukturama.

Program predmeta: U okviru predmeta obrađuju se tekstovi iz oblasti prava koji se tiču prirode i izvora pravnog sistema u SAD-

u, te dodatne terminologije iz građanskog i krivičnog prava. Tekstovi obrađuju terminologiju vezanu za

krivična djela, kaznu, zatim sklapanje brakak i razvog braka, oporuke i nasljedstva, te osnovne osobine

međunarodnog prava, povelju Ujedinjenih nacija. Gramatički sadržaj predmeta obrađuje se, analizira i

uvježbava kroz iste tekstove i preporučene vježbanke, a odnosi se na proširivanje upotrebe sadašnjih i prošlih

vremena, pasiva, modalnih glagola, te različite vrste složenih, zavisnih rečenica i indirektni govor.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i različitih vrsta vježbi.

Provjera znanja: Znanje se provjerava i ocjenjuje kroz aktivnosti u nastavi, kao što su praktične vježbe i zadaci, zatim

prezentacije, individualne ili grupne, te jedan parcijalni ispit u nastavi. Da bi ostvario zaključnu ocjenu,

student mora pristupiti završnom pismenom ispitu.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI



113


Aktivnost na nastavi Test u nastavi Završni ispit 20% 40% 40%

Literatura:

Obavezna 1. Gillian D. Brown, Sally Rice, Professional English in Use-Law, Cambridge

University Press, UK, 2007.

2. Dunja M. Vićan, Zlata Pavić, Branko Smerdel, Engleski za pravnike/English for

Lawyers, Narodne novine, Zagreb, 2002.

3. Rawdon Wyatt, Check your English Vocabulary for Law, A&C Black, London, 2006.

Dodatna 1. William R. McKay, Helen E. Charlton, Legal English – How to Understand and

Master the Language of Law, Paerson, 2005.

2. Martin Hewings, Advanced Grammar in Use,Cambridge University Press,UK, 2002.

3. Amy Krois-Lindner, International Legal English, Cambridge University Press, UK, 2006.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: POSEBNO UPRAVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predavanja jeste upoznati studente sa specifičnostima pojedinih upravno-pravnih

oblasti, te u vezi s tim upravno-pravnih poslova i postupaka, kao materije kojoj se u

okviru obaveznog predmeta. Upravno pravo ne ostavlja dovoljno prostora za

izučavanje. Radi se o takvim upravnim oblastima koja su uređena i drugim zakonima,

pa propisi o upravnom postupku imaju supsidijaran karakter. Takvi su poslovi iz

oblasti poreza i carina, zdravstva, osiguranja, socijalne zaštite, obazovanja, stambeni

poslovi i poslovi prostornog uređenja, neka pitanja iz oblasti porodičnog (roditeljskog i

starateljskog) prava, i sl. Studentima će biti predstavljeni propisi i praksa iz najvažnijih

i aktuelnih posebnih upravnih oblasti, što u svakom slučaju odgovara ideji i svrsi

izbornog predmeta.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti treba da steknu osnovna teoretska i praktična znanja o propisima i praksi iz

najvažnijih i aktuelnih posebnih upravnih oblasti. Studenti treba da shvate svrhu

posebnog upravnog prava i da steknu i znanja o poziciji i ulozi posebnog upravnog

prava u okviru pravnog sistema.

Program predmeta: U okviru predmeta Posebno upravno pravo obrađivat će se slijedeći sadržaji:

Obilježja posebnog upravnog prava (Pojam i sadržina posebnog upravnog prava, Predmet i metod posebnog

upravnog prava, Odnos posebnog upravnog prava prema drugima granama prava); Izvori posebnog upravnog

prava; Vođenje službenih evidencija, Prebivalište i boravište; Državljanstvo; Upravno ograničenje svojine;

Starateljstvo: Usvojenje; Socijalna zaštita; Penzijsko i invalidsko osiguranje; Patenti; Carina; Državna

granica; Zaštita kulturnih dobara; Registracija političkih stranaka; Biračko pravo; Sudska uprava;

Nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije; Obrazovanje; Upravni službenici; Porezi; Državna pomoć;

Zaštita konkurencije; Pristup informacijama od javnog značaja.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

114

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi predavanjem i praktičnim primjerima, uz mentorski rad na seminarima.

Provjera znanja: Pismeno ili usmeno/Pismeno i usmeno. Način provjeravanja znanja i ocjenjivanja studenata tokom nastave:

kontinuirane provjere znanja–testovi.


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski Test Pismeni ispit 10% - 10% 10% 20% 50%

Literatura:

Obavezna 1. S. Lilić/M. Drenovak, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu–Centar za izdavaštvo i informisanje, Beograd, 2010.

2. Zakon o upravnom postupku FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 02/98 i

48/99).

Dodatna 1. D. Milenković, Javna uprava-odabrane teme, Fakultet političkih nauka–Čigoja

štampa, Beograd, 2007.

2. M. Damjanović, Uporedna iskustva državnih uprava, MAGNA AGENDA, Beograd,

2003.

3. Comparative administrative law, S. Rose-Ackerman (ur.) Yale University USA/ P. L.

Lindseth (ur.) University of Connecticut, USA, Edward Elgar Publishing Limited

TheLypiatts 15 Lansdown Road Cheltenham Glos GL50 2JA UK, Edward Elgar

Publishing, Inc. William Pratt House 9 Dewey Court Northampton Massachusetts

01060 USA, 2010.

4. A.W. Bradley/K. D. Ewing, Constitutional and administrative law, Pearson Longman,

London, 2007.

5. Đ. Gatarić, Upravno pravo, posebni dio, “Narodne novine”, Zagreb, 1978.

6. B. Ljubanović, Posebni upravni postupci u Republici Hrvatskoj, Hrvatska javna

uprava, god. 6. (2006.), br. 3, str. 5–22,

(http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2006-3%2001%20Ljubanovic.pdf)

7. Mustafa Kamarić/Ibrahim Festić, Upravno pravo, Sarajevo, 2004.

Napomena:

Na početku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz

ove oblasti.


http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2006-3%2001%20Ljubanovic.pdf

115


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: NOTARSKO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa pojmom, ulogom i značajem notarske službe. Akcenat se

stavlja na postupak notarske obrade isprava o pravnim poslovima koji imaju za

predmet nekretnine i o pravnim poslovima nasljednog, porodičnog i privrednog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)





- vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje,


- shvatanje ciljeva notarskog djelovanja i njegove uloge u osiguranju pravne sigurnosti

u pravnom prometu,

- sposobnost sačinjavanja isprava vezanih za promet nekretnina, porodično, nasljedno i

privredno pravo imajući u vidu interes obje ugovorne strane.

Program predmeta: - Notarijat u BiH –Organizacija notara i notarske službe; imenovanje notara,

- Nadležnosti notara,

- Notarske isprave,

- Sastavljanje notarskih isprava ,

- Notarska obrada pojedinih pravnih poslova o nekretninama,

- Etažno vlasništvo i uloga notara,

- Pravo građenja i uloga notara,

- Javni registri nekretnina,

- Notarski obrađene isprave o pravnim poslovima nasljednog i porodičnog prava,

- Uloga notara u ostavinskom postupku,

- Notar u privrednom pravu,

- Izvršnost notarskih isprava,

- Odgovornost notara.

Izvođenje nastave: Predavanja i praktični rad.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz interaktivno učešće na predavanjima.





parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% - 40% 25% 25% 50%

Literatura:

Obavezna 1. Bikić, E./Suljević, S., Povlakić, M./Plavšić, M. Notarsko pravo, 2013.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


116

2. Tajić, L. Komentar zakona o zemljišnim knjigama, 2005.

3. Zakon o notarima FBiH i RS (Službene novine FBiH, broj: 5/2002 i 30/2016;

(„Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 86/04, 2/05, 74/05, 76/05, 91/06, 37/07,

50/10, 78/11 i 20/14, 68/17),

4. Zakon o zemljišnim knjigama (Službene novine Federacije BiH“, br. 19/03, 54/04),

5. Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“,

br. 6/12),

6. Zakon o stvarnim pravima FBiH („Službene novine FBiH”, broj: 66/13 i 100/13).



pravima, 2014.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PORESKO PRAVO


Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa posebnostima poreza kao vrste javnih prihoda

isključivo sa pravnog aspekta. Navedeno podrazumijeva raščlanjivanje pravnih odnosa

koji nastaju između poreske vlasti i poreskih obveznika s obzirom na činjenicu da

poreznopravni odnosi nemaju jasnu legislativnu poziciju, osim u okviru upravnog

prava. Međutim, time nije u potpunosti riješeno i pitanje procesnih aspekata poreznog

prava, a time i posljedica koje proizilaze iz ove vrste pravnih odnosa.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će biti osposobljeni, nakon apsolivaranja materijalnih i procesnih aspekata

poreznog prava, jasno prepoznati složenost odnosa u pitanju, te pravilno sublimirati

poreznopravna činjenična stanja pod norme odgovarajuće grane prava, što je u važećem

pravnom sistemu upravno pravo.

Program predmeta: - Predmet poreznog prava,

- Odnos poreznog prava i drugih grana prava,

- Načela poreznog prava,

- Pravna pozicija poreza,

- Porezni dužnik i porezna vlast,

- Prava i obaveze subjekata poreznopravnog odnosa,

- Porezno činjenično stanje,

- Uloga međunarodnih organizacija u oblikovanju nacionalnog poreznog sistema,

- Preporuke OECD,

- Normativni i institucionalni okvir za reguliranje poreznopravnih odnosa u nacionalnom pravnom sistemu,

- Vrste poreza u nacionalnom poreznom sistemu,

- Uloga Uprave za indirekno oprezivanje BiH i Porezne uprave FBiH,

- Porezni postupak kao posebni upravni postupak,

- Porezni spor,

- Sudska praksa.

Izvođenje nastave: Nastava će se izvoditi kroz predavanja uz interakciju sa studentima kroz seminarske radove i diskusije.

117

Provjera znanja: Pismena provjera znanja.


Predavanja Praktičan rad Teoretski ispit 50% 20% 30%

Literatura:

Obavezna 1. D. Popović, Porezno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Centar za

izdavaštvo i informisanje, Beograd, 2011.

2. H. Arbutina/T. Lugarić, Osnove poreznog prava, Društveno veleučilište u Zagrebu,

Zagreb, 2010.

Dodatna 1. Upravno pravo, 2. Posebni upravni postupci.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: INVESTICIONO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Cilj je ovog kolegija studente upoznati sa prirodom investicija kao pravne kategorije, s

obzirom na činjenicu da investicije nemaju jasno pravno određenje. Ovo s obzirom da

samo država koja obezbjeđuje efikasnu pravnu zaštitu i adekvatno zakonodavstvo kao i

mehanizme za njegovu primjenu može stvoriti ambijent za privredni rast i razvoj.

Pravni odnosi u domenu investiranja sa internacionalnim elementom doživljavaju

ekspanziju sa dugoročnim posljedicama posebno na zemlje u razvoju i nerazvijene

zemlje. Stoga su određene pravne forme reguliranja ove materije primjenjive unutar i

izvan država, svojevrstan simbol za jačanje i unapređenje prihvatljivog kodeksa

ponašanja država u ambijentu neizbježne ekonomske globalizacije.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Studenti će biti osposobljeni samostalno prepoznavanje temeljnih koncepata

investicionog prava, za istraživanje i analizu kompleksnih slučajeva iz sudske prakse, te

tumačenje investicionih sporazuma. U skladu s tim, biće osposobljeni da se involviraju

u domen investicione arbitražne prakse koja zauzima značajno mjesto u međunarodnim

odnosima i razvijenih država.

Program predmeta: - Predmet investicionog prava,

- Histrorijski razvoj investiranja,

- Problem pravnog definiranja pojma investicije,

- Pravni rizici investiranja,

- Mehanizmi kontrole države u koju se investira,

- Bilateralni investicioni ugovori,

- Principi investicionog prava,

- Međunarodni instrumenti reguliranja stranih investicija,

- Povrede odredaba investicionih sporazuma

- Standardi međunarodnog običajnog prava,

- Povreda principa nacionalnog tretmana,

- Povreda principa minimalne međunarodne zaštite,

118

- Povreda principa fer i jednakog tretmana,

- Povreda principa pune zaštite i sigurnosti,

- Procesno investiciono pravo.

Izvođenje nastave: Nastava će se izvoditi kroz predavanja uz interakciju sa studentima kroz seminarske radove i diskusije.

Provjera znanja: Pismena provjera znanja.


Predavanja Vježbe Praktičan rad Pismeni ispit 50% - 25% 25%

Literatura:

Obavezna 1. M. Sornarajah, The Internationl Law on Foreign Investment, Cambridge University

Press, 2004.

2. D. Pavlović, Inozemne direktne investicije u međunarodnoj trgovini, Golden

marketing, 2008.

3. S. P. Subedi, International Investment Law, Reconciling Policy and Principle, Hart

Publishing, 2008.

Dodatna 1. T. Begić, Applicable Law in International Investment Disputes, Eleven International

Publishing, 2005.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: KRIMINALISTIKA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Adnan Duraković


Saradnik:

E-mail:


polaganje

Nema

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa značajem i ulogom kriminalistike u suzbijanju kriminaliteta, te

osnovnim kriminalističkim institutima. Cilj je da studenti ovladaju osnovnim znanjima

o taktici, tehnici i metodikama istraživanja kriminaliteta, tj. kakva je uloga pojedinih

državnih organa krivičnog postupka, a primarno tužiteljstva i policije. Time se student,

u određenoj mjeri, osposobljava za razumjevanje opštih i posebnih taktika u

otkrivanju, istraživanju i procesuiranju kriminala.

Pojam i predmet kriminalistike; Osnovna načela i zlatna pitanja kriminalistike; Opći

dio kriminalistike: Kriminalističko-taktičke radnje, Kriminalističko-tehnčke metode i

sredstva.

Posebni dio kriminalistike: metodika istraživanja općeg kriminala, metodika

istraživanja privrednog kriminala, metodika istraživanja genocida i ratnih zločina,

metodika istraživanja razbojništava, metodika istraživanja silovanja, metodika

istraživanja prometne delinkvencije.

Akecenat je na razumijevanju dužnosti i odgovornosti onih koji provode

kriminalističko istraživanje sa naglaskom na kriminalističko mišljenje. Razumijevanje

standarnih procedura kod imovinskog, nasilnog, seksualnih delikata, kao i

razumjevanje visokotehnološkog, sofisticiranog i egzotičnog kriminala.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

119

Cilj je da student identifikuje elemente uspješne krivične istrage i izazova složenih

krivičnih slučajeva uz analizu mjesta izvršenja krivičnog djela i mjera i radnji koje se

poduzimaju, analizu žrtve i analizu počinica. Naglasak je na kriminalističkim

diferencijalnim dijagnozama i kriminalističkom mišljenju.

Teme uključuju fizičke dokaze, izvore informacija, osnove kriminalističke taktike,

kriminalističku tehniku i kriminalistički spoznajni procesa.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razvijanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih sposobnosti iz oblasti

kriminalistike.

Program predmeta: SEDMICA

TEME:

1. Sedmica

Kriminalistika kao nauka o otkrivanju kažnjivih djela.

- Pojam, predmet, zadaci,

- Osnovna naĉela kriminalistike.

- Policijske agencije i nadzor nad istraživanjem kriviĉnih djela.

2. Sedmica

Opći dio kriminalistike ukljuĉujuĉi kriminalistiĉku taktiku, pojavne oblike kriviĉnih djela i

naĉine njihovog uĉinjenja, motive uĉinitelja i njihovi ciljeve.

3. Sedmica

Naĉini saznanja za kriviĉno djelo uz analizu mjesta izvršenja kriviĉnog djela,

Lišenje slobode, ispitivanje i priznanje

4. Sedmica

Izvori informacija, informanti, prikrivene operacije, obavještajni rad.

5. Sedmica

Indicije, verzije i planiranje rada.

6. Sedmica

Osnovi kriminalistiĉke tehnike.

7. Sedmica

Proces identifikacije.

8. Sedmica

Detektor laži.

9. Sedmica

Kriminalistiĉke metodike u cilju otkrivanja određenih vrsta kriviĉnih djela (istraživanje sumnjivih smrti,

obrasci i trendovi u nasilnom kriminalitetu, imovinski kriminalitet, kriviĉna djela vezana uz droge,

organizovani kriminal i kriminal bandi).

10. Sedmica

Kriminalisitiĉka analitika.

11. Sedmica

Radnje dokazivanja: pretresanje stana , ostalih prostorija i pokretnih stvari.

12. Sedmica

Posebne istražne radnje po ZKP BiH.

13. Sedmica

Istraga, uviđaj, rekonstrukcija, vještaĉenja.

14. Sedmica

Kriminalisitiĉko spoznajni proces.

15. Sedmica

Evaluacija nastavnog kolegija.


2. debate/diskusije,


4. seminarski rad.

Provjera znanja: 1. pismeni ispit – testovi,

120

2. usmeni ispit,

3. seminarski rad.

Studenti su obavezni pohađati predavanja prema utvrđenom fondu sati. Uspješnost studenata u savladavanju

osnova kriminalistike kontinuirano se prati tokom nastave. Znanje studenata se provjerava testovima koji će

se raditi na predavanjima, a što utiče na konačnu ocjenu. Ispit se polaže pismeno i usmeno.


Predavanja Vježbe Seminarski Prvi parcijalni Drugi parcijalni Integralni

30% - 10% 30% 30% 60%

Literatura:

Obavezna 1. Pavišić, B., Modly, D. /1999/: Kriminalistika, Rijeka: Pravni fakultet,

2. Duško Modly, Adnan Duraković, Operativni podsjetnik za kriminaliste svih rangova i

profila, Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta, Sarajevo

2017, ISBN 978-9958-834-56-1, COBISS/BIH–ID 24857862,

3. Aleksić, Ž., Škulić, M./2000/: Kriminalistika, Beograd, Dosije,

4. Maksimović, R., et.al. /1998/: Metode fizike, hemije i fizičke hemije u kriminalistici,

Beograd, Policijska akademija,

5. Duško Modly, Adnan Duraković, Metodika istraživanja razbojništava, Centar za

društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta, Sarajevo 2016, ISBN 978-

9958-834-53-0, COBISS/BIH –ID 23169798,

6. Duško Modly, Adnan Duraković, Što otežava ili onemogućava profesionalni rad

ovlaštenih policijskih službenika, ISBN 978-9958.895-22-7, Tešanj 2013.

7. Bošković, M. /2000/: Kriminalistička metodika II, Beograd, Policijska akademija,

8. Krivkapić, V. /2000/: Kriminalistička taktika I, Beograd, Policijska akademija,

9. Krivokapić, V. /1997/: Kriminalistička taktika III, Beograd, Policijska akademija,

10. Brnetić, D. /1997/: Suradnja policije i državnog odvjetnika prije početka kaznenog

postupka, Policija i sigurnost, broj 3,

11. Holyst, B. /1995/: Primjena lasre u daktiloskopiji, Izbor članaka iz stranih časopisa,

broj 1.

Dodatna 1. Modly, D., Petrović B., Korajlić N., Uvod u kriminalistiku, Fakultet kriminalističkih

nauka, Sarajevo, 2004.

2. Petrović B., Narko kriminal, Pravni fakultet, Sarajevo, 2004.

3. Swanson, R..Ch,. Chamelin, N. C., Terito, R.:, “Criminal Investigation” , Mc Graw

Hill, New York, USA. 2003.

4. Modly, D., Šuperina M., Korajlić N., Rječnik kriminalistike, Strukovna udruga


5. Jefferys, A.J./1996/: Tipizacija DNA: pristup i promjene. Izbor članaka iz stranih

časopisa, broj 1-2,

6. Levi, M./1998/: Prljavi novac. Izbor članaka iz stranih časopisa, broj 1,

7. Modly, D./1998/: Priručni kriminalistički leksikon, Sarajevo, Fakultet kriminalističkih

nauka,

8. Pernose, R. /1998/: Metode tajnog nadzora. IZBOR članaka iz stranih časopisa, broj 4,

9. Bošković, M. /2000/: Kriminalistička metodika II, Beograd, Policijska akademija,

10. Pilant, L, /1998/: Tajne operacije. IZBOR članaka iz stranih časopisa, broj 4,

11. Adnan Duraković, Duško Modly, Specifičnosti forenzičkih i viktimoloških

karakteristika nekih ubistava sa osvrtom na ulogu kriminalista u njihovoj

interpretaciji, Međunarodna naučno stručna konferencija „ Krivično zakonodavstvo i

funkcionisanje pravne države“, Srpsko udruženje za krivičnopravnu oblast i praksu,

Ministarstvo pravde Republike Srpske, Trebinje, 2018, ISBN 978-99976-36-22-5.

12. Duško Modly, Adnan Duraković, Neke stare izreke koje važe za pravnike i

kriminaliste (I dio), Izbor sudske prakse, naučni, stručni i informativni časopis,

Glosarijum, CIP Katalogizacija u publikaciji Narodne bibilioteke Srbije, Beograd,

ISSN 0354-3226,COBIS .SR-ID80393991,

13. Duško Modly, Adnan Duraković, Neke stare izreke koje važe za pravnike i

kriminaliste (II dio), Izbor sudske prakse, naučni, stručni i informativni časopis,

Glosarijum, CIP Katalogizacija u publikaciji Narodne bibilioteke Srbije, Beograd,

121

ISSN 0354-3226,COBIS .SR-ID80393991,

14. Duško Modly, Adnan Duraković, Izvješće o dovršenom kriminalističkom istraživanju,

Društveni ogledi, Časopis za pravnu teoriju i praksu, Centar za društvena istraživanja

–Internacional Burch University, ISSN 2303-5706, Godina 4, Broj 1, oktobar, 2017.

15. Duško Modly, Adnan Duraković, Uloga kriminalisitičkog mišljenja u

kriminalističkom istraživanju policije , DIJALOG 3-4 (2014) Časopis za filozofiju i

društvenu teoriju, str 7-19., Izdavači: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i

Hercegovine,

16. Adnan Duraković, Duško Modly, Djelovanje sa incidentima upotrebe vatrenog oružja

i eksplozivnih naprava, str. 353-375., Međunarodni naučni skup Krivičnopravni

instrumenti suprostavljanja terorizmu i drugim krivičim djelima nasilničkog karaktera,

Zbornik radova, Teslić, 22. i 23. aprila, 2016. godine, Ministarstvo pravde Republike

Srpske, Srpsko udruženje za krivično pravnu teoriju i praksu, Internacionalna

asocijacija kriminalista, Banja Luka,

17. A. Duraković, S. Duraković, Pitanje privatnosti u vremenu ekspanzije tehnologije i

upotrebe dronova za nadzor, 8. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija, Dani

kriznog upravljanja, Zbornik radova, 14. i 15. svibnja 2015. str 135-153., Velika

Gorica, Hrvatska, CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000911677, ISBN 978-953-7716-66-0,

18. Adnan Duraković Taktički pristup kontroli pobuna i nereda u urbanim sredinama,

Međunarodna naučno-stručna konferencija Usklađivanje zakonodavstva s ACQUIS-

em, Zbornik Radova Sarajevo 16. decembar 2015., Direkcija za evropske integracije I,

Centar za društvena istraživanja International Burch University, ISBN 978-9958-834-

50-9, str- 153-163.

19. A. Duraković, S. Duraković, Taktička i obavještajna adaptacija policije na urbane

nerede i pobune, 9. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija, Dani kriznog

upravljanja, Zbornik radova, Split, Hrvatska 2016. str. 84-91., Nakladnik Veleučilište

Velika Gorica, 2016., ISBN 978-953-7716-68-4,

20. Adnan Duraković, Zasjeda kao operativno-taktička radnja i kao taktika kriminalaca,

Polemos: Journal of Interdisciplinary Research on War and Peace, Vol.XVII No.33-34

December, 2014.

21. A. Duraković, S. Duraković, Ekonomski stres i kriminal, 7. Međunarodna znanstveno-

stručna konferencija, “Dani kriznog upravljanja”, Zbornik radova, 22.–23. maj 2014.

Velika Gorica, Hrvatska, CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 878091. ISBN 978-953-7716-56-1,

22. A. Duraković, S. Duraković, Economic Turmoil and White Collar Crime – Market

Crash, State Failure, or Dissolution of Social Values, Coll. Antropol. 38, 2014, ISSN:

1848-9486,

23. Adnan Duraković, Pregovori i/ili taktička solucija u slučajevima talačkih situacija, IV.

Međunarodna konferencija „Dani kriznog upravljanja“ Zbornik radova, 25. – 26. maja

2011., Velika Gorica, Hrvatska, str. 788-800, CIP Zapis dostupan u računalnom

katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,

24. A. Duraković, S. Duraković, “Ekonomski poremećaji i kriminal bijelog ovratnika –

neuspjeh tržišta, propust države ili disolucija vrijednosti društva”,VI Međunarodna

konferencija „Dani kriznog upravljanja“, Zbornik radova, 28.–29. svibnja 2013.,

Velika Gorica, Hrvatska, str. 526- CIP 843874, ISBN 978-953-7716-48-6,

25. Adnan Duraković, Moguće smjernice za poboljšanje kvaliteta krivičnog postupka s

obzirom na uloge pojedinih učesnika, Anali pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici,

No12, god 6, 2013, ISSN:1986-5791. str 151-186.

http://hrcak.srce.hr/polemos

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10937


122


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: VIKTIMOLOGIJA


Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


Cilj predmeta Viktimilogija kao pravna disciplina proširiti će saznanja o pravdi za žrtve ili pravima

žrtava, što je i osnovni cilj ovog modula. Poznavanje tih prava spriječit će njihovo

dalje kršenje ili sekundarnu viktimizaciju žrtava, te proširiti spoznaje o funkcioniranju

pravne države u skladu sa visokim međunarodnim standardima o poštivanju i zaštiti

ljudskih prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Ovaj predmet se ne preklapa sa drugim predmetima, već se nadopunjava i čini jednu

zaokruženu cjelinu, te omogućuje studentima široko obrazovanje i znanje koje se može

implmentirati u praksi i to u sljedećim zanimanjima: organi unutrašnjih poslova,

pravosuđe, državna uprava, carine, sigurnosne agencije, ne vladinim institucijama i

drugim službama koje rade na sprečavanju i suzbijanju zločina i postizanju

odgovarajuće moralne i materijalne satisfakcije za žrtve.

Program predmeta: - Uvod i svrha modula:

U današnje vrijeme izučavanju zločina nemoguće je pristupiti bez poznavanja žrtve. Definicija žrtve,

tipologizacija žrtava i prava žrtava polazni su pojmovi koji omogućavaju uspješniju borbu sa zločinom i

zločincima. Poznavanje "Viktimologije" pruža mogućnost da sa dovoljno pažnje i razmijevanja pristupi

svakoj žrtvi, ili zločinu, ponosob. Na taj način postiže se u potpunosti poštivanje člana 8. Evropske

konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda, čime se postiže visok nivo profesionalizma i izbjegava

sekundarna viktimizacija žrtava.

- Nastavna jedinica- kratki opis (Sadržaj):

Vikimologija (pojam, predmet i metodi), Odnos viktimologije s drugim naučnim disciplinama, Prava žrtava i

tipologizacija, Primarna i sekundarna viktimizacija, Žrtva kao pasivni i aktivni izvor informacija, Žrtve i

počinitelji ubistva, Žrtve samoubilačkog akta, Žrtve u seksualnim deliktima, Žrtve nasilja u porodici, Žrtve

ekološkog kriminaliteta, Žrtve u saobraćajnim nesrećama, Viktimizacije povezane sa organiziranim

kriminalitetom (narkomanija, trgovina ljudima i ljudskim organima, prostitucija id r.), Žrtve flagrantnog i

intenzivnog kršenja ljudskih prava, Žrtve zloupotrebe moći i autoritarne vlasti, Žrtve genocida, ratnih zločina

i terorizma, Pravda za žrtve.

Izvođenje nastave: Obaveza redovnih studenata, tj. onih koji su sa ponuđene liste izbornih predmeta izabrali ovu nastavnu

disciplinu je da pohađaju predavanja, da obavljaju konsultacije prema utvrđenom fondu nastavnih sati, da

ukoliko se opredijele, izrade i odbrane seminarski rad prema izabranoj ili dodijeljenoj terni;

Provjera znanja: Uspješnost studenta u savladavanju nastavne materije kontinuirano se prati tokom izvođenja svih oblika

nastavnog rada, a konačna ocjena utvrđuje se na završnom ispitu koji se obavlja na način i poduslovima koji

budu važili na Fakultetu.



projekat


20% - 15% 15% 25% 25%

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

123

Literatura:

Obavezna 1. Ramljak A., Petrović B.: Viktimološki pojmovnik, Udruženje dipl. kriminalista BiH,

Sarajevo, 2005.

2. Ramljak A., Halilović H.: Viktimologija, Fakultet kriminalističkih nauka Univerziteta

u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

3. Adžajlić-Dedović, A.: Nasilje u porodici razvojna studija u BiH, Fakultet

kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

4. Balić, H: Bosanska kataklizma: studija slučaja Foča, Magistrat, Sarajevo, 2001.

5. Korajlić N.: Kriminalistička metodika, Fakultet kriminalističkih nauka, Sarajevo,

2008.

6. Modly D., Šuperina M., Korajlić N.: Rječnik kriminalistike, Strukovna udruga


7. Šeparović, Z.: Viktimologija, Pravni fakultet Univerziteta u Zagrebu, Zagreb, 2001.

Dodatna 1. Šeparović, Z.: Viktimologija (studije o žrtvama), "Informator", Zagreb, 1998.

2. Krivični zakon Bosne i Hercegovine, ("Sl. g1asnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr.,

37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006, 8/2010, 47/2014, 22/2015,

40/2015 i 35/2018)),

3. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, ("Sl. glasnik FBiH", br. 36/2003,

21/2004 - ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016 i

75/2017),

4. Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata iz 1949. godine,

5. Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: DIGITALIZACIJA I ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc. Darko Samardžić


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta - Upoznavanje studenata sa evropskim integracijama, primjenom i odnosom prava

Evropske Unije sa državnim pravom.

- Razumijevanje osnova digitalne transformacije tržista i društva (npr. tehničke

evolucije, infrastrukture gradova i stvari, novi značaj podataka i metode analize

podataka, algoritme i umjetna intelegencija, inteligentne fabrike i automatizovani

sistemi, elektronska vlada, nove vrste komunikacije i participacije).

- Razumjevanje interdisciplinarnih kauzaliteta i efekata. Pravni pogled na tehničke

inovacije, biznis modele, ciljeve, strukture i sposobnosti kompanija.

- Prepoznavanje tehničke, ekonomske i društvene evolucije, disruptivnih inovacija i

novih biznis modela. Uloga inovativnih snaga i potrošača, pravnih subjekata i novi

inteligentnih objekata.

- Prepoznavanje pravnih izazova, izvora, principa, zakonodavnih i pravosudnih

nedostanaka digitalne transformacije tržišta, ekonomskih aktera, društva i državnih

institucija.

- Rješavanje pravnih izazova poput priznatih pravnih metoda (npr. analogijom,

logikom maiore ad minus, metodama tumačenja, fair balance, praktičnom

konkordacijom). Primjenjivost i zaštita osnovnih prava i sloboda uključujući

124

inteligentne objekte.

- Pravni odnosi, prava i obaveze državnih, tržišnih i društvenih snaga u svjetlu

osnovnih pravnih načela. Odgovornost države, kompanija i potrošača. Regulativna

snaga vlade i zakonodavca u digitalnom razvoju i uloga pravosuđa kao korektivne,

direktivne snage pod mjerilom ravnoteže snaga. Etička odgovornost svih

akdemskih, tehničkih, ekonomskih i društvenih aktera.

- Društvene perspektive digitalne budućnosti: Život sa umjetnom intelegencijom,

nove vrste zaposlenja, socijalne sigurnosti kroz državnu platu i osiguranja, novi

društveni modeli, demokratska legitimacija i upravljanje administracije.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Sposobnost samostalnog kritičkog analiziranja činjeničnih stanja i pravnih

poslijedica poput pozitivnog i nekodificiranog prava, odluka administracije i

pravosuđa, pravne literature i novih akademskih pristupa.

- Vještina analize primjenjivosti nacionalnog prava i prava EU kao usklađenosti po

priznatim osnovnim pravnim načelima kao hijerarhije normi, nadredjenost prava

EU i effe utile.

- Poznavanje novih legislativnih akata i pravosuđa na državnom i Evropskom nivou.

Sposobnost pronalaska, čitanja i razumijevanja presuda Suda EU kao i njihove

primjene u jednostavnim i srednje složenim slučajevima.

- Razumijevanje pravnih aspekata evropskih integracija i odnos prema državnom

pravu.

- Prepoznavanje interdisciplinarnih kauzaliteta i efekata iz ekonomskih, tehničkih i

društvenih oblasti na pravne (javne, civilne i kriminalne) oblasti.

- Sposobnosti pristupa novim pravnim konstelacijama i rješenje pravnih pitanja.

Primjena priznatih pravnih metoda i osnovnih pravnih načela za rješenje pozitivno

pravnih nedostataka ili kolizija prava.

- Razvoj prezentacijskih vještina, sposobnosti samostalnog istraživanja i analiziranja.

Program predmeta: - Temeljne postavke Evropske unije i odnos prema nacionalnom pravu,

- Značaj i primjena opštih pravnih načela, osnovnih prava i sloboda,

- Osnove priznate pravne metodologije,

- Razvoj digitalne transformacije iz tehničke (disruptivne inovacije), ekonmske (novi biznes modeli,

strukture kompanija i menedžment) i društvene (individualitet i kolektivitet, socijalna plata i osiguranje,

etika i folozofija) perspektive,

- Ekonomski i društveni potencijali. Reakcija državnih institucija i elektronska vlada,

- Digitalno ujedinjeno tržište,

- Evolucija Evropskog zakonodavstva za digitalno ujedinjeno tržište i pravni izvori,

- Interdisciplinarni efekti između pravnih oblasti javnog, civilnog i kriminalnog prava,

- Zaštita ličnih podataka,

- Sloboda upotrebe ne ličnih podataka,

- Cyber security,

- Automatizovani sistemi, posebno automatizovana vožnja i upotrijeba robotera,

- Perspektive digitalne transformacije, novo razumijevanje i odnosi među privatnim subjektima i

intelegentnim objektima.


2. Prezentacija,

3. Diskusija,


5. Online sadržaj.

Provjera znanja: Pismeni i usmeni ispit.

Provjera znanja studenata se vrši kontinuirano tokom izvođenja časova nastave (predavanja i vježbe) u vidu


pisanja i izlaganja ejesa, sastavljanjem nacrta odluka o pojedinim socijalnim pravima, polaganjem parcijalnog

ispita u vidu rješavanja slučaja i teorijskog dijela, te u vidu konačnog pismenog ispita i mogućnosti usmenog

125

polaganja ispita pod uslovom da student ima ispunjene uslove za pozitivnu ocjenu na pismenom dijelu ispita.


Predavanja Vježbe Praktičan rad Teoretski ispit 10% - 30 % 60 %

Literatura:

Obavezna 1. Zlatan Meškić/Darko Samardžić, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.

2. Darko Samardžić/Tobias Fischer, European Integration form a Single to a Digital

Single Maket, ZeuS 03/2018. (Journal),

3. Smart Cities of Today and Tomorrow: Better Technology, Infrastructure and Security,

Joseph N. Pelton, Cham, 2019.

4. New European general data protection regulation: a practitioner's guide: ensuring

compliant corporate practice, Daniel Rücker, Baden-Baden, 2018.

5. Cybersecurity in Germany, Martin Schallbruch, Cham, 2018.

Dodatna 1. Darko Samardžić/Zlatan Meškić, Pravo Evropske unije II–Povelja EU o osnovnim


2. European Data Protection Law Review (Journal),

3. International Data Privacy Law (Journal),

4. Artificil Inteligence and Law (Journal),

5. Artificial Inteligence and Society (Journal),

6. Journal of Business Ethics (Journal),

7. Journal of Management and Governance (Journal),

8. Controlling and Management Review (Journal),

9. Internet of Things for Smart Cities: Technologies, Big Data and Security, Waleed Ejaz,

Cham 2019.

10. Künstliche Intelligenz - Wann übernehmen die Maschinen?, Klaus Mainzer,

Heidelberg, 2019.

11. Smart Cars - eine datenschutzrechtliche Analyse, Benjamin Kumpf, Hamburg, 2017.

12. Rechtsfragen digitaler Transformationen: Gestaltung digitaler Veränderungsprozesse

durch Recht, Jürgen Taeger, Edewecht, 2018.

13. Die neue Datenschutz-Grundverordnung, Flemming Moos, Berlin, 2018.

14. Europäische Datenschutzgrundverordnung: Handkommentar, Gernot Sydow, Baden-

Baden, 2018.

15. Digitalisierte Verwaltung-Vernetztes E-Government, Margrit Seckelmann, Berlin,

2019.

https://kataloge.uni-hamburg.de/DB=1/SET=2/TTL=1/SHW?FRST=7










126


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: TERORIZAM I MEĐUNARODNA SIGURNOST


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe


Nastavnik: Prof.dr.sc.Adnan Duraković


Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa fenomenom terorizma koji je vrlo dinamičan kao i sa

problemima pravnog, institucionalnog i sistemskog djelovanja

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razvijanje pravnih, analitičkih i organizacijskih sposobnosti za razumjevanje

terorizma i antiterorističkog djelovanja .

Program predmeta: I Pojmovno određenje uzroka terorizma i njegovih nosilaca,

II Organizovanost, fanatizovanost, oblici ispoljavanja,

III Međunarodni pravni okviri koji se odnose na terorizam,

IV Krivičnopravno određenje terorizma u domaćem zakonodavstvu,

V Nacionalna i međunarodna sigurnost,

VI Strategija i taktika terorista,

VII Klasifikacije terorizma,

VIII Sprega sa organizovanim kriminalom,

IX Pojam i karakteristike terorističkog akta,

X Organizacioni i sociološko-psihološki faktori nosilaca terorizma,

XI Osnovni pojmovi geopolitike i geopolitičke pojave kao mogući generator terorizma,

XII Elementi i funkcionisanje protivterorističkog sistema države,

XIII Subjekti i snage prevencije države za odbranu od terorizma,

XIV Specijalizovane snage za borbu protiv terorizma,

XV Obavještajne službe i terorizam,

XVI Planiranje, organizovanje i ostvarivanje odbrane države od terorizma.

Izvođenje nastave: 1. predavanje 50%

2. prezentacije 25%

3. radionica/grupni rad 25%

Provjera znanja: 1. prisustvo 10

2. esej/praksa/istraživanje 20

3. pismeni ispit 50

4. usmeni ispit 20



parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

20% - 20% 30% 30% 60%

Literatura:

Obavezna 1. Krizni i projektni menadžment- sa primjerima iz krivičnog pravosuđa, farmaceutske i

filmske industrije, Minex, Zenica 2009. ISBN 978-9958-9235-9-3, COBISS/BIH–ID

17747974,

2. Materijalizacija istražnih situacija kod krivičnih djela kojima se ugrožava nacionalna

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

127

sigurnost–Zbirka Eseja, Meligraf d.o.o., Zenica, 2011, ISBN 978-9958-677-05-02,

COBISS/BIH –ID 19110918,

3. Duško Modly, Adnan Duraković, Što otežava ili onemogućava profesionalni rad

ovlaštenih policijskih službenika, ISBN 978-9958.895-22-7, Tešanj, 2013.

4. Adnan Duraković, Duško Modly, Sabina Duraković, Novi ekonomski i sigurnosni

fenomeni u krivičnom pravu, Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč

univerziteta, Sarajevo 2015, ISBN 978-9958-834-52-3,

5. Duško Modly, Adnan Duraković, Metodika istraživanja razbojništava, Centar za

društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta, Sarajevo 2016, ISBN 978-

9958-834-53-0, COBISS/BIH –ID 23169798,

6. Duško Modly, Adnan Duraković, Operativni podsjetnik za kriminaliste svih rangova i

profila, Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta, Sarajevo

2017., ISBN 978-9958-834-56-1, COBISS/BIH –ID 24857862,

7. M. Mijalkovski: Odgovor terorizmu, FCO, Beograd, 2005.

8. B. Kurmon, D. Ribnikar: Asimetrični ratovi, terorizam i nove pretnje, NIC "Vojska”,

Beograd, 2003.

9. Tomić, Zvonimir: Krivično pravo II- Posebni dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno


10. Grizold, A., Tatalović, S., Cvrtila, V.: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti,

Zagreb, Hrvatska: Fakultet političkih znanosti, 1999.

11. Clutterbuck Richard: Terrorism, Drugs and Crime in Europe after 1992. London,

Routled, 1990.

Dodatna

1. Abazović D. Mirsad,: Državna bezbjednost–uvod i temeljni pojmovi, FKN, Sarajevo,

2002.

2. Dimitrijević Vojin: Terorizam. Beograd, Radnička štampa, Ideje,1982.

3. Purg Adam: Boj proti mednarodnemu terorizmu. Visoka policijsko varnostna šola,

Ljubljana,1997.

4. Jurina, M., Jurković, S., Pušeljić, M.: Elementi organizacije policije (str. 46-79).

Zagreb, Hrvatska: Ministarstvo unutarnjih poslova,1999.

5. International Terrorism: Characteristics, Causes, Controls, Ur. Charles W. Kegley, Jr.

New York, St. Martin's Press, 1990.

6. Ryan, Patrick J. (1997): Understanding organized crime in globalperspective,

Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage.

7. Barry Buzan, Sigurnost: Novi okvir za analize; Lynne Rienner Publishers, USA,

1997.

8. Dimitrijević Vojin, Pojam bezbednosti u međunarodnim odnosima, Beograd, 1973.

9. Adnan Duraković, Duško Modly, Specifičnosti forenzičkih i viktimoloških

karakteristika nekih ubistava sa osvrtom na ulogu kriminalista u njihovoj

interpretaciji, Međunarodna naučno stručna konferencija „ Krivično zakonodavstvo i

funkcionisanje pravne države“, Srpsko udruženje za krivičnopravnu oblast i praksu,

Ministarstvo pravde Republike Srpske, Trebinje, 2018, ISBN 978-99976-36-22-5,

10. A. Duraković, S. Duraković, Taktička i obavještajna adaptacija policije na urbane

nerede i pobune, 9. MEĐUNARODNA ZNANSTVENO-STRUČNA

KONFERENCIJA DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA, ZBORNIK RADOVA, Split,

Hrvatska 2016. str. 84-91, Nakladnik Veleučilište Velika Gorica, 2016., ISBN 978-

953-7716-68-4,

11. A. Duraković, S. Duraković, Europska migrantska izbjeglička kriza - Ekonomski

politički ili sigurnosni izazov, 9. MEĐUNARODNA ZNANSTVENO-STRUČNA

KONFERENCIJA DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA, Zbornik sažetaka, 12. i 13.

travnja 2016. Str. 122, Velika Gorica, Hrvatska, CIP zapis dostupan u računalnome

katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem brojem 000928894,

ISBN 978-953-7716-68-4,

12. Adnan Duraković, Duško Modly, Djelovanje sa incidentima upotrebe vatrenog oružja

i eksplozivnih naprava, str. 353-375., Međunarodni naučni skup Krivičnopravni

instrumenti suprostavljanja terorizmu i drugim krivičim djelima nasilničkog karaktera,

Zbornik radova, Teslić, 22. i 23. aprila 2016. godine, Ministarstvo pravde Republike

128

Srpske, Srpsko udruženje za krivično pravnu teoriju i praksu, Internacionalna

asocijacija kriminalista Banja Luka,

13. Adnan Duraković Taktički pristup kontroli pobuna i nereda u urbanim sredinama,

Međunarodna naučno-stručna konferencija Usklađivanje zakonodavstva s ACQUIS-

em, Zbornik Radova Sarajevo 16. decembar 2015., Direkcija za evropske integracije i

Centar za društvena istraživanja International Burch University, ISBN 978-9958-834-

50-9, str- 153-163,

14. Adnan Duraković, Zasjeda kao operativno-taktička radnja i kao taktika kriminalaca,

Polemos: Journal of Interdisciplinary Research on War and Peace, Vol.XVII No. 33-

34 December 2014.

15. Adnan Duraković, Ekonomska kriza i unutrašnji neredi, Zbornika radova, II

Međunarodna konferencija Bosna i Hercegovina i Euroatlanske integracije - Trenutni

izazovi i perspektive, Pravni fakultet Univerzitet u Bihaću, Centar za društvena

istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta, Bihać 2014., str. 759-771.

16. Adnan Duraković, Sabina Duraković, “Mass Atrocities and criminal law

deterrence”, The Reykjavik Congress on Human Rights 2013., “Human Rights

protection and International law: The Multifaceted Dilemma of Restraining and

promoting International Interventions”, Reykjavik, April 10th -13th, 2013. Web site of

Institute for Cultural Diplomacy

http://www.culturaldiplomacy.org/academy/index.php?participant-papers-2013-04-

rchr

17. Adnan Duraković, Plaćenici, privatne vojne kompanije i njihov tretman u

međunarodnom pravu, Polemos, Časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira,

Sv.14, broj 2 (28), srpanj- prosinac 2011.

18. Adnan Duraković, Pregovori i/ili taktička solucija u slučajevima talačkih situacija, IV.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA“ Zbornik

radova, 25. – 26. maja 2011., Velika Gorica, Hrvatska, str. 788-800, CIP Zapis

dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod

brojem 768972 ISBN 978-953-7716-18-9,

19. Adnan Duraković, „Policijsko prikupljanje podataka i analiza rizika kao dio

obavještajnih operacija u slučajevima kriznih situacija”, III međunarodna konferencija

„Dani kriznog upravljanja”, 27-28. maj 2010., Veleučilište Velika Gorica, Hrvatska,

Zbornik radova, ISBN 978-953-7716-07-3, ISSN 1847-6791, str. 590- 607.

20. Adnan Duraković ”Sigurnosni incidenti kao uzrok krize turizma”, ICTE 2010

INTERNATIONAL CONFERENCE ON TOURISM AND ENVIROMENT,

Sarajevo, 04-05 Mart, International University Philip Noel Baker, Sarajevo, ISBN

978-9958-9038-2-3, str. 225-240.

http://hrcak.srce.hr/polemos



http://www.culturaldiplomacy.org/academy/index.php?participant-papers-2013-04-%20%20%20%20%20%20%20%20%20rchr

http://www.culturaldiplomacy.org/academy/index.php?participant-papers-2013-04-%20%20%20%20%20%20%20%20%20rchr

129


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: EVROPSKI SOCIJALNI MODELI


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik: Doc.dr.sc. Ivana Grubešić



Cilj predmeta - Definisanje osnovnih elemenata pojma socijalne politike i socijalnog modela,

razvoj klasičnih socijalnih modela.

- Utvrđivanje sličnosti i razlika pojedinih modela penzionog, zdravstvenog i

invalidskog osiguranja i pojedinim evropskim državama.

- Utvrđivanje osnovnih faktora u kreiranju politike zapošljavanja i zaštite

nezaposlenih osoba u evropskim državama.

- Definisanje modela zaštite siromašnih, socijalno isključenih grupa, i upoređivanje

sa stanjem u BiH.

- Upoznavanje sa pravnim izvorima relevantnim za razvoj evropskog socijalnog

modela.

- Objasniti tumačenja Suda EU u pogledu načela koordinacije kao osnovnog načela

primijenjenog za razvoj socijalnog prava u EU.

- Određenje minimalnih standarda u ostvarenju određenih socijalnih prava

uređenih na nivou EU, i utvrđivanje usklađenosti pojedinih nacionalnih

zakonodavstava sa istima, uključujući i domaće zakonodavstvo.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

- Poznavanje osnovnih karakteristika međunarodnih i regionalnih izvora prava

socijalne sigurnosti i njihovog utjecaja na nacionalno radno zakonodavstvo.

- Sposobnost prepoznavanja međunarodnih mehanizama zaštite socijalnih prava u

okviru različitih socijalnih modela.

- Sposobnost kritičke analize uz utvrđivanje slabih i jakih strana pojedinih

socijalnih rješenja u okviru evropskih država.

- Sposobnost prepoznavanja relevantnih izvora evropskog socijalnog prava u

okviru datog slučaja u praksi.

- Sposobnosti straživanja i kritičkog analiziranja postojeće sudske prakse ESLJP i

ESP.

- Sposobnost samostalnog rješavanja problema u slučajevima zaštite socijalnih

prava sa elementom inostranosti.

- Razvijene prezentacijske vještine u svrhu izlaganja praktičnih i teorijskih

problema pri razmatranju problematike različitih socijalnih sistema u evropskim

državama,

Program predmeta: Pravni izvori i faktori razvoja evropskih socijalnh modela, pojam države blagostanja, evropski i modeli

zdravstvenog, penzionog i invalidskog osiguranja (britanski, njemački, južno evropski i istočno evropski

modeli), politika zapošljavanja, modeli zaštite socijalno ugroženih grupa, utjecaj Vijeća Evrope i Evropske

unije na minimalne standarde socijalnog osiguranja, principi koordinacije i ravnopravnosti u unijskom

zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti, elementi evropskog socialnog modela i njegova budućnost.

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u okviru predavanja, konsultacija, gdje studenti putem rasprava, pisanja eseja i prezentacije

istih, doprinose izvođenju predloženih tema u okviru predmeta.

Provjera znanja: Tokom semestra studenti mogu ostvariti 20% ocjene u okviru aktivnog učešća u nastavi (učešće u

raspravama, davanje odgovarajućih rješenja na zadati problem, izlaganje kraćih analiza uporednog karaktera),

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

130

50% na samostalni istraživački projekat (kvalitet istraživanja i pisanja, prezentacija rezultata rada) i 30% na

usmenom ispitu. Pozitivno ocijenjen usmeno izloženi projekat je preduslov za pristupanje usmenom dijelu

ispita. Usmeni dio ispita nije obavezan, ukoliko je student već ostvario minimalan broj bodova za pozitivnu

ocjenu.


Predavanja Vježbe Projekat Usmeni ispit 20% - 50% 30%

Literatura:

Obavezna 1. Branko Lubarda, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

2. Drenka Vuković, Socijalna politika Evropske unije, Fakultet političkih nauka, Beograd,

2011.

3. Evropska socijalna povelja, Vijeće Evrope,

4. Regulation No 883/2004 of the European Parliament and of the Council of 29 April

2004 on the coordination of social security systems (OJ L 166),

5. Regulation (EC) No 987/2009 of the European Parliament and of the Council of 16

September 2009 laying down the procedure for implementing Regulation (EC) No

883/2004 on the coordination of social security systems, (Text with relevance for the

EEA and for Switzerland), (OJ L 284, 30.10.2009, p.1).

Dodatna 1. Brigita Schmognerova, The European Social Model–Reconstruction or

Deconstruction?, Friedrich Ebert Stiftung, Bonn, 2005.

2. Yves Jorens (ure.), 50 years of social security soordination, European Commission,

2009.

3. Karl Aiginger, Thomas Leoni, Typologies of social models in Europe,

http://karl.aiginger.wifo.ac.at/fileadmin/files_aiginger/publications/2008/GEMSE_final

.pdf ,

4. Kenichi Hirose (ur.), Penzione reforme u Srednjoj i Istočnoj Evropi, ILO, 2012.

5. Vicki Paskalia, Co-ordination of social security in the European Union: an overview of

recent case law, Common Market Law Review 46: 1177–1218, 2009.

6. Frans Pennings, Co-ordination of social security on the basis of the state-of-

employment principle: time for an alternative?, Common Market Law Review 42: 67–

89, 2005.

7. Eleanor Spaventa, Michael Dougan, Social Welfare and EU Law, Oxford/Portland,

2005.

8. Ana Gómez Heredero, Social security as a human right, Council of Europe, 2007.

9. Evelyn Ellis, Social advantages: a new lease of life?, Common Market Law Review 40:

639 – 659, 2003.

10. Stefano Giubboni, Social rights and market freedom in the European constitution: a re-

appraisal, European Labour Law Journal, Vol. 1 (2010), No. 2.

11. Council Directive 86/378/EEC of 24 July 1986 on the implementation of the principle

of equal treatment for men and women in occupational social security schemes, OJ L

225, 12.08.1986. (dopunjena Direktivom 96/97/EC),

12. Council Directive 86/613/EEC of 11 December 1986 on the application of the principle

of equal treatment between men and women engaged in an activity, including

agriculture, in a self-employed capacity, and on the protection of self-employed women

during pregnancy and motherhood, OJ L359, 19.12.1986.

13. Council Regulation (EC) No 859/2003 of 14 May 2003 extending the provisions of

Regulation (EEC) No 1408/71 and Regulation (EEC) No 574/72 to nationals of third

countries who are not already covered by those provisions solely on the ground of their

nationality, OJ L 124, 20.05.2003.

14. Directive 79/7/EEC on the progressive implementation of the principle of equal

treatment for men and women in matters of social security (OJ L 6),

15. Directive 96/34/EC on parental leave (OJ L 145),

16. Directive 98/49/EC of 29 June 1998 on safeguarding the supplementary pension rights

of employed and self-employed persons moving within the Community (OJ No L 209,

25.07.1998.

131


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: DREVNO PRAVO


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Osnovni cilj predmeta je osvjetljavanje i pronicanje u suštinu drevnih pravnih tekstova

koji su predstavljali civilizacijske stubove ondašnjih naroda, te njihovih društveno-

političkih i ekonomskih odnosa. Detaljnijom analizom drevnih pravnih sistema

predstavićemo kostur tadašnjih pravnih sistema tragajući za motivima i okolnostima

koje su uslovljavale nastanak drevnog prava.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Nakon apsolvirane poredmetne materije studenti trebaju biti u stanju da efikasno,

naučno utemeljeno i objektivno spoznaju vrijednosti koje su predstavljale

civilizacijsko dostignuće drevnih naroda te da kroz "vremenski točak" povijesti

sagledaju civilizacijske vrijednosti današnjeg društva kako na užem tako i širem nivou.

Program predmeta: - Organizacija drevnog društva i društvene norme,

- Pravna misao u drevnome svijetu,

- Pravna misao država Dalekog Istoka,

- Pravna misao Indije,

- Pravna misao Japana i Kine,

- Pravna misao država Starog Istoka,

- Pravna misao drevne Mezopotamije/Babilona,

- Pravna misao Jevreja,

- Pravna misao Atene,

- Pravna misao Sparte,

- Pravna misao Gortine,

- Pravna misao helenističkog razdoblja,

- Pravna misao drevnog Rima,

- Pravna misao stare Arabljanske države,

- Pravna misao nove Arabljanske države.


obrađene, a na temelju udžbenika, kao i relevantnih naučnih tekstova, odnosno prevedenih pravno-historijskih

spomenika čija analiza studentima omogućava pronicanja u suštinu drevnih pravnih tekstova.



Predavanja Vježbe Seminarskii rad Usmeni ispit

10% - 10% 80%

Literatura:


2. Henry Maine: Ancient Law, London, 1927.

Dodatna 3. Luis Morgan: Drevno društvo, Beograd, 1981.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

132

4. F. de Kulanž: Antička država, Beogard, 1956.

5. L. Pospišil: Antropology of Law, New Haven, 1974.

6. K. Levi Stross: Strukturalna antropologija, Zagreb, 1977.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUDOVI


bodovi

Šifra

Predavanja Vježbe




Saradnik:

E-mail:


polaganje

-

Cilj predmeta Detaljnije upoznavanje i proučavanje sa osnivanjem, razvojem i radom međunarodnih

krivičnih sudova i tribunal. U okviru toga proučavat će se osnivanje međunarodnih

krivičnih sudova koji su nastali kao posljedica Drugog svjetskog rata (Nirnberški i

Tokijski tribunal), razvoj, rad i djelovanje ad hoc tribunala (tokom 1993. i 1994. :

Međunarodnoga krivičnoga tribunala za bivšu Jugoslaviju, te Međunarodnoga

krivičnog tribunala za Ruandu), kao i izrada i usvajanje statuta Međunarodnog

krivičnoga suda. Pored toga, posebna pažnja će biti posvećena organizaciji,

personalnome sastavu, nadležnostima, pravnim aktima i postupku pred međunarodnim

krivičnim sudovima i tribunalima. Osnivanje funkcije i rad međunarodnoga

rezidualnoga mehanizma za međunarodne krivične sudove bit će elaborirani, kao i

priroda internacionaliziranih ( hibridnih, mješovitih) sudova.

Kompetencije

(Ishodi učenja)

Razvijanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti iz

oblasti međunarodnog krivičnog prava, sa posebnim osvrtom na međunarodne

krivične sudove i tribunale.

Program predmeta: - Pojam međunarodnih krivičnih sudova,

- Historijski razvoj međunarodnih krivičnih sudova,

- Vrste međunarodnih krivičnih sudova,

- Međunarodni vojni tribunal u Nurnbergu,

- Međunarodni vojni tribunal u Tokiju,

- Nastanak ad hoc međunarodnih krivičnih tribunala,

- Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY),

- Međunarodni krivični tribunal za Ruandu ( ICTR),

- Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične tribunale,

- (Stalni) Međunarodni krivični sud (ICC),

- Pravna akta Međunarodnoga krivičnog suda,

- Organizacija i nadležnost Međunarodnoga krivičnog suda,

- Postupak pred Međunarodnim krivičnim sudom,

- Internacionalizirani (hibridni, mješoviti) sudovi.

Izvođenje nastave: 1. predavanja 40 %


3. istraživački projekti 40 %

4. prezentacije 10 %

Provjera znanja: 1. usmeni ispit 60 %

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI


133

2. istraživački projekti 20 % 3. prezentacije 10 % 4. debate/diskusije 10 %


Predavanja Vježbe Aktivnost Seminarski 60% - 10% 30%

Literatura:

Obavezna 1. I. Josipović/D. Krapac/P. Novoselec: Stalni Međunarodni kazneni sud, Zagreb, 2001.

2. B. Pavišić/T. Bubalović: Međunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2013.

3. V. Đ. Degan/B. Pavišić/V. Bešrević: Međunarodno i transnacionalno kazneno pravo,

Beograd, 2011.

4. V. Đ. Degan/B. Pavišić: Međunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005.

Dodatna 1. B. Pavišić: Kazneno pravo Vijeća Europe – Izvori, komentari, praksa, Zagreb, 2006.

2. B. Petrović, D. Jovašević, Međunarodno krivično pravo, Sarajevo, 2010.

3. M. N. Simović/M. Blagojević/V. M. Simović: Međunarodno krivično pravo, Istočno

Sarajevo, 2013.

4. D. Krapac: Međunarodna kaznenopravna suradnja, Zagreb, 2008.

5. T. Burgenthal: Međunarodna ljudska prava, Rijeka, 2011.


PRAVNI FAKULTET

Naziv predmeta: PRAVO INTERNETA

Semestar Status Broj časova sedmično

ECTS

bodovi

Šifra Predavanja Vježbe


Nastavnik:

E-mail:

Saradnik:

E-mail:


polaganje

Cilj predmeta Studenti se upoznaju sa pojmom, ulogom i značajem interneta u pravnom smislu,

sudskoj nadležnost i mjerodavnom pravu, intelektualnim vlasništvom kao i zaštitom

podataka o ličnosti i privatnosti na internetu.

Kompetencije

(Ishodi učenja)





- vještine učenja potrebne za nastavak studija i dalje napredovanje,


- studenti su upoznati sa pravnom regulativom u pogledu informatičkog prava,

- studenti su upoznati sa posljedicama povrede prava,

- studenti su upoznati s mogućnostima primjene informacijskih tehnologija u pravnoj

profesiji.

UN

IV

ER

SI

TA


NI C

AE

NS

IS

UN


ICI

134

Program predmeta:

- Osnovi interneta (tehničke karakteristike, protokoli prenosa podataka, ISP, elektronska pošta),

- Pravo i informatika (primjena informatike u pravu, sistemi za automatsko upravljanje predmetima),

- Sklapanje ugovora putem interneta (prispjeće i prihvat ponude, poništenje, zastupanje i dr.),

- Intelektualno vlasništvo,

- Zaštita potrošača na internet,

- Elektronski potpis i zakonska regulativa elektronskog potpisa u BiH,

- Dokazna snaga digitalnih dokumenata,

- Sredstva plaćanja u elektronskom prometu,

- Osnove elektronske uprave (e-uprave),

- Informatička sigurnost i zaštita podataka,

- Odgovornost,

- Naknada štete.

Izvođenje nastave: Predavanja profesora i stručnjaka iz prakse i praktični rad.

Provjera znanja: Aktivnost i napredovanje studenata se prati tokom cijelog semestra kroz aktivnosti na predavanjima.





parcijalni

Drugi

parcijalni

Integralni

10% 10% - 40% 40% 80%

Literatura:

Obavezna 1. Jovanović, M./Popović, D. Pravo interneta, Beograd, 2017.

Dodatna 1. Dragičević D., Pravna informatika i pravo informacijskih tehnologija, Zagreb.

135

IV PRILOZI

OPĆE INFORMACIJE O IZMJENAMA I DOPUNAMA STUDIJSKOG PROGRAMA

Naziv studijskog programa

I ciklus

Nosilac studijskog programa

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici

Tip studijskog programa

Stručni studijski program

Univerzitetski studijski

Program

Nivo studijskog programa

Prediplomski

Diplomski

Integrirani

Način izvođenja studijskog programa

Klasični

Mješoviti (klasični

+ on line

On line u cijelosti

Akademski/stručni naziv po završetku studija

Diplomirani pravnik

Ukupan broj ECTS bodova

Prije promjene 240 Poslije

promjene 240

Odluka NNV o prihvatanju izmjena i dopuna

(dostaviti u prilogu)

Odluka ili rješenje o odobrenju studijskog

programa (dostaviti u prilogu)

Opseg izmjena i dopuna studijskog programa

Broj ECTS bodova nepromijenjenoga

dijela programa:

162

Broj ECTS bodova promijenjenoga

dijela programa:

78

Redni broj izmjena i dopuna studijskog programa

Drugi put

Procjena postotka promjena, izmjena i dopuna

studijskog programa

Manje od 20%

Više od 20%, a manje od 40%

Više od 40%

136

LJUDSKI RESURSI

I KATEDRA ZA HISTORIJU DRŽAVE I PRAVA

1. NASTAVA

GODINA

STUDIJA

BROJ PREDMETA BROJ SATI

NASTAVE

BROJ SATI NASTAVE

NA GODIŠNJEM NIVOU

UKUPNO SATI

NASTAVE

I 1

1

1

105

60

105

270

II - - - 315

III - - - IV 1 45 45

POKRIVENOST NASTAVE RADNIM OSOBLJEM PF 315 POKRIVENOST NASTAVE SPOLJNIM SARADNICIMA 0

1.1. NASTAVNICI U RADNOM ODNOSU

R.B.

NASTAVNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

NASTAVE

1. Prof.dr.sc. Dževad

Drino

Redovni

profesor

100%

PRF UNZE

Historija države i

prava

210

2. Doc.dr.sc. Ajdin

Huseinspahić

Docent 100%

PRF UNZE

Historija države i

prava

105

UKUPAN DIO SATI NASTAVE POKRIVEN RADNIM OSOBLJEM PF 315

2. VJEŽBE

GODINA

STUDIJA


VJEŽBI

BROJ

GRUPA

BROJ SATI

VJEŽBI NA

GODIŠNJEM

NIVOU

UKUPNO SATI

VJEŽBI

I 2

1

2

1

4

4

16x15=240

4x15=60

II - - - - 330

III - - - -

IV 1 1 2 2x15=30 POKRIVENOST VJEŽBI RADNIM OSOBLJEM PF 150 POKRIVENOST VJEŽBI SPOLJNIM SARADNICIMA 180

2.1. SARADNICI U RADNOM ODNOSU

R.B.

SARADNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

VJEŽBI

1. Prof.dr.sc. Dževad

Drino

Redovni

profesor

100%

PRF UNZE

Historija države i

prava

30

2. Doc.dr.sc. Ajdin

Huseinspahić

Docent 100%

PRF UNZE

Historija države i

prava

120


137

II KATEDRA ZA GRAĐANSKO PRAVO

1. NASTAVA

GODINA

STUDIJA BROJ PREDMETA BROJ SATI

NASTAVE BROJ SATI NASTAVE NA

GODIŠNJEM NIVOU UKUPNO SATI

NASTAVE I 1 60 60 II 1

1

1

75

60

45

75

60

45

III 1

3

1

105

45

30

105

135

30

960

IV 3

3

105

45

315

135



R.B.

NASTAVNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

NASTAVE

1. Prof.dr.sc. Enes

Hašić

Redovni

profesor

100%

UNZE

Građansko pravo 135

2. Doc.dr.sc. Alaudin

Brkić

Docent 100%

EF UNZE


3. Prof.dr.sc. Enes

Bikić

Redovni

profesor

100%

PRF UNZE


4. Prof.dr.sc. Zlatan

Meškić

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE


5. Doc.dr.sc. Ivana

Grubešić

Docent 100%

PRF UNZE

Građansko pravo 75

6. Prof.dr.sc. Larisa

Velić

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE


UKUPAN DIO SATI NASTAVE POKRIVEN RADNIM OSOBLJEM PF, DRUGIH OJ I

UNZE

810

2. VJEŽBE

GODINA

STUDIJA


VJEŽBI

BROJ

GRUPA

BROJ SATI

VJEŽBI NA

GODIŠNJEM

NIVOU

UKUPNO SATI

VJEŽBI

I 1 1 4 4X15=60

765

II 1

2

1

2

3

3

3X15=45

12X15=180

III 2

2

1

2

3

3

6X15=90

12X15=180

1V 1

3

1

2

2

2

2X15=30

12X15=180

POKRIVENOST VJEŽBI RADNIM OSOBLJEM PF 660

POKRIVENOST VJEŽBI SPOLJNIM SARADNICIMA 105

138


R.B.

SARADNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

VJEŽBI

1. Dženana Radončić Viši asistent 100%

PRF UNZE


2. Alisa Imamović Asistent 100%

PRF UNZE


3. Doc.dr.sc. Ivana

Grubešić

Docent 100%

PRF UNZE

Građansko pravo

90

4. Prof.dr.sc. Larisa

Velić

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE

Građansko pravo

90

UKUPAN DIO SATI VJEŽBI POKRIVEN RADNIM OSOBLJEM PF 660

III KATEDRA ZA DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO

1. NASTAVA

GODINA




NASTAVE I 1

1

105

60

105

60

II 2

1

2

105

60

45

210

60

90

III 1

1

2

90

45

30

90

45

60

855

IV 1

1

105

30

105

30



R.B.

NASTAVNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

NASTAVE

1. Prof.dr.sc. Tarik

Haverić

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

150

2.

Doc.dr.sc. Aida

Mulalić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

120

3. Prof.dr.sc. Zlatan

Meškić

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

60

4. Doc.dr.sc. Ivana

Grubešić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

45

5. Doc.dr.sc. Maša

Alijević

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

180

6. Doc.dr.sc. Enis

Omerović

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

135

139

7. Doc.dr.sc. Sedad

Dedić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

međunarodno javno

pravo

60


2. VJEŽBE

GODINA

STUDIJA


VJEŽBI

BROJ

GRUPA

BROJ SATI

VJEŽBI NA

GODIŠNJEM

NIVOU

UKUPNO SATI

VJEŽBI

I 1

1

2

1

4

4

8x15=120

4x15=60

II 2

3

2

1

3

3

12x15=180

9x15=135

765

III 4 1 3 12x15=180

IV 1

1

2

1

2

2

4x15=60

2x15=30

POKRIVENOST VJEŽBI RADNIM OSOBLJEM PF 585 POKRIVENOST VJEŽBI SPOLJNIM SARADNICIMA 180


R.B.

SARADNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

VJEŽBI

1. Amna Hrustić Asistent 100%

PRF UNZE

Državno i

Međunarodno javno

pravo

375

2. Doc.dr.sc. Aida

Mulalić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

Međunarodno javno

pravo

75

3. Doc.dr.sc. Sedad

Dedić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

Međunarodno javno

pravo

90

4. Doc.dr.sc. Ivana

Grubešić

Docent 100%

PRF UNZE

Državno i

Međunarodno javno

pravo

45


140

IV KATEDRA ZA KRIVIČNO PRAVO

1. NASTAVA

GODINA

STUDIJA


NASTAVE

BROJ SATI NASTAVE NA

GODIŠNJEM NIVOU

UKUPNO SATI

NASTAVE

I 1 45 45

II 1 105 105

III 1

2

105

45

105

90

375

IV 1 30 30

POKRIVENOST NASTAVE RADNIM OSOBLJEM PF 210

POKRIVENOST NASTAVE SPOLJNIM SARADNICIMA 165


R.B.

NASTAVNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

NASTAVE

1. Prof.dr.sc. Adnan

Duraković

Vanredni

profesor

100%

PRF UNZE

Krivično pravo 165

2. Doc.dr.sc. Enis

Omerović

Docent 100%

PRF UNZE

Krivično pravo 45


2. VJEŽBE

GODINA

STUDIJA


VJEŽBI

BROJ

GRUPA

BROJ SATI

VJEŽBI NA

GODIŠNJEM

NIVOU

UKUPNO SATI

VJEŽBI

I 1 1 4 4X15=60 II 1 2 3 6X15=90 315

III 1

1

2

1

3

3

6X15=90

3X15=45

IV 1 1 2 2X15=30 POKRIVENOST VJEŽBI RADNIM OSOBLJEM PF 0



R.B.

SARADNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NAUČNA

OBLAST

FOND SATI

OPTEREĆENJA

VJEŽBI

1. - Asistent - Krivično pravo -


141

V NEMATIČNI PREDMETI NA PF UNZE

1. NASTAVA

GODINA




NASTAVE I 1

1

60

45

60

45

II - - - 180

III 1 30 30

IV 1 45 45

POKRIVENOST NASTAVE RADNIM OSOBLJEM PF 105

POKRIVENOST NASTAVE SPOLJNIM SARADNICIMA 75

1.1. NASTAVNICI U RADNOM ODNOSU NA PF

R.B

NASTAVNIK

ZVANJE RADNI

ODNOS NAUČNA

OBLAST FOND SATI

OPTEREĆENJA

NASTAVE 1. Prof.dr.sc. Šefik

Baraković

Redovni

profesor

100%

PRF UNZE

Sociologija sa

sociologijom prava,

Metodologija

društvenih i pravnih

nauka

105


2. VJEŽBE

GODINA

STUDIJA


VJEŽBI

BROJ

GRUPA

BROJ SATI

VJEŽBI NA

GODIŠNJEM

NIVOU

UKUPNO SATI

VJEŽBI

I 1

1

1

1

4

4

4X15=60

4X15=60

II - - - - 195

III 1 1 3 3X15=45 IV 1 1 2 2X15=30

POKRIVENOST VJEŽBI RADNIM OSOBLJEM PF 120


2.1. SARADNICI U RADNOM ODNOSU NA PF

R.B.

SARADNIK

ZVANJE

RADNI

ODNOS

NASTAVNI

PREDMET

FOND SATI

OPTEREĆENJA

VJEŽBI

1. Prof. dr. sc. Šefik

Baraković

Redovni

profesor

100%

PRF UNZE

Sociologija sa

sociologijom prava,

Metodologija

društvenih i pravnih

nauka

120


142

OPIS IZMJENA I DOPUNA STUDIJSKOG PROGRAMA

I GODINA STUDIJA

R.b. Naziv predmeta koji se mijenja/koji se

nadopunjuje

Broj ECTS bodova

predmeta koji se mijenja

Obrazloženje

promjene

Prije

promjene

Poslije

promjene

1.

Rimsko pravo

6,0+5,0

9,0

Obavezni predmet koji je ranije bio

dvosemestralan i nosio naziv:

Rimsko pravo I (zimski semestar),

Rimsko pravo II (ljetni semestar)

spojen je u jedan predmet i nosi naziv

Rimsko pravo koji se sada izvodi u

zimskom semestru.

Promijenjen je broj ECTS bodova i

iznosi 9,0.

Novi obavezni predmet ima 105 sati

nastave i 30 sati vježbi, dok raniji

predmeti su imali u jednom semestru po

60 sati nastave i 15 sati vježbi.

2.

Teorija države i prava

6,0+5,0

9,0



Teorija države (zimski semestar),

Teorija prava (ljetni semestar) spojen je

u jedan predmet i nosi naziv Teorija

države i prava koji se sada izvodi u

zimskom semestru. Promijenjen je broj

ECTS bodova i iznosi 9,0.





3.

Metodologija društvenih i pravnih

nauka

5,0

6,0

Obavezni predmet prebačen sa II

semestra na I semestar.

Broj ECTS bodova je povećan sa 5,0 na

6,0.

4.

Opća historija države i prava

5,0

6,0

Promijenjen naziv ranijeg obaveznog

predmeta: Komparativna pravna

historija.

Broj ECTS bodova povećan sa 5,0 na

6,0. Predmet je prebačen sa II semestra

na I semestar.

5.

Historija države i prava BiH

6,0 + 5,0

9,0



Historija države i prava BiH I (zimski

semestar), Historija države i prava BiH

II (ljetni semestar) spojen je u jedan

predmet i nosi naziv Historija države i

prava BiH koji se sada izvodi u ljetnom

semestru. Promijenjen je broj ECTS

bodova i iznosi 9,0.





6.

Sociologija sa sociologijom prava

6,0

5,0

Obavezni predmet prebačen u ljetni

semestar. Smanjen je fond sati

predavanja sa 60 na 45 i vježbi sa 30 na

15 sati, što je rezultiralo time da broj

ECTS bodova bude samanjen sa 6,0 na

143

5,0.

7.

Ekonomske osnove države i prava

6,0

6,0

Obavezni predmet prebačen sa zimskog

semestra u ljetni. Fond sati vježbi

smanjen sa 30 na 15 sati, dok je fond

sati predavanja ostao isti.

8.

Uvod u građansko pravo

5,0

5,0


predmeta: Građansko pravo kod kojeg

su se nastava i vježbe izvodile u III

semestru II godine, a sada se izvode u II

semestru I godine. Smanjen je fond sati

predavanja sa 60 na 45, dok broj sati

vježbi je ostao nepromjenjen i iznosi 15

sati. Broj ECTS bodova je ostao isti 5,0.

9. Kriminologija 5,0 5,0 Smanjen je broj sati predavanja sa 60 na

45.

II GODINA STUDIJA


nadopunjuje

Broj ECTS bodova


Obrazloženje

promjene

Prije

promjene

Poslije

promjene

1.

Krivično pravo

7,0 + 7 ,0

9,0



Krivično pravo I (zimski semestar),

Krivično pravo II (ljetni semestar)


Krivično pravo koji se sada izvodi u

zimskom semestru.

Promjenjen je broj ECTS bodova i

iznosi 9,0.



predmeti su imali u jednom semestru

po 60 sati nastave i 30 sati vježbi.

2.

Ustavno pravo

7,0+ 7,0

9,0



Ustavno pravo I (zimski semestar),

Ustavno pravo II (ljetni semestar)


Ustavno pravo koji se sada izvodi u

zimskom semestru.


iznosi 9,0.




po 60 sati sati nastave, a broj sati

vježbi za Ustavno pravo I je iznosio

15, a za Ustavno pravo II 30.

3.

Porodično pravo

3,0 +4,0

7,0

Predmeti Bračno pravo i Roditeljsko i

starateljsko pravo su spojeni u jedan

novi predmet koji nosi naziv

Porodično pravo, kod kojeg nastava i

vježbe se izvode u III semestru. Broj

ECTS bodova iznosi 7,0.

Fond sati nastave je iznosio 45 sati i 15

sati vježbi po semestru, dok sada fond

sati nastave iznosi 75, a vježbi 30 sati.

4.

Stvarno pravo

6,0

5,0

Obavezni predmet prebačen iz ljetnog

u zimski semestar. Smanjen je fond

144

sati vježbi sa 30 na 15, dok fond sati

nastave je ostao

nepromijenjen, što je rezultiralo tim da

broj ECTS bodova bude smanjen sa

6,0 na 5,0.

5.

Međunarodno javno pravo

5,0+5,0

9.0

Obavezni dvosemestralni predmeti

Međunarodno javno pravo I i

Međunarodno javno pravo II

prebačeni sa V i VI semestra (III

godina) na III semestar ( II godina) i

spojeni u jedan predmet koji nosi naziv

Međunarodno javno pravo i nastava se

izvodi u ljetnom semestru. Promjenjen

je broj ECTS bodova i iznosi 9,0.




po 45 sati nastave i 15 sati vježbi.

6.

Nasljedno pravo

3,0

6,0

Obavezni predmet kod kojeg se

nastava izvodi na II godini u ljetnom

semestru, a ranije se izvodila u

zimskom semestru. Broj ECTS

bodova je povećan sa 3,0 na 6,0.

Također je povećan fond sati

održavanja vježbi sa 15 na 30 sati, dok

je fond sati nastave ostao isti.

7.

Pravo EU

5.0

6,0

Obavezni predmet prebačen sa V

semestra (III godina) na IV semestar

(II godina). Broj ECTS bodova

povećan je sa 5,0 na 6,0, a fond sati

predavanja i vježbi je ostao isti.

8.

Savremeni pravno -politički sistemi

3,0

4,0

Obavezni predmet kod kojeg se sada

nastava i vježbe održavaju u ljetnom

semestru II godine, a ranije su se

održavale u zimskom semestru. Broj

ECTS bodova povećan je sa 3,0 na 4,0,

a fond sati predavanja i vježbi je ostao

isti 45 sati predavanja i 15 sati vježbe.

9.

Ljudska prava

-

4.0

Uveden novi obavezni predmet kod

kojeg se do sada nastava izvodila na II

ciklusu studija. Broj ECTS bodova

iznosi 4,0.

145

III GODINA STUDIJA


nadopunjuje

Broj ECTS bodova


Obrazloženje

promjene Prije

promjene

Poslije

promjene

1.

Obligaciono pravo

6,0+5,0 10,0



Obligaciono pravo I (zimski semestar),

Obligaciono pravo II (ljetni semestar)


Obligaciono pravo koji se sada izvodi u

zimskom semestru.


iznosi 10,0.




60 sati nastave i Obligaciono pravo I 30

sati vježbi, a Obligaciono pravo II 15

sati vježbi.

2.

Krivično procesno pravo

6,0+6,0

10,0



Krivično procesno pravo I (zimski

semestar), Krivično procesno pravo II

(ljetni semestar) spojen je u jedan

predmet i nosi naziv Krivično procesno

pravo koji se sada izvodi u zimskom

semestru.


iznosi 10,0.





3. Radno pravo 5,0

6,0

Promijenjen je broj ECTS bodova i sada

iznosi 6,0.

4. Izborni predmeti I i II

2,0 2,0

Po novom NPP lista izbornih predmeta

dopunjena je sa novim predmetima za

III godinu kao što su: Njemački jezik I,

Engleski jezik I, Osnove upravnog prava

EU, Evropske pravne kulture i tradicije,

Bosansko srednjovjekovno pravo,

Međunarodno radno pravo, Cyber

kriminal, Moot court,

Antidiskriminaciono privatno pravo i

time je studentima pružena veća

mogućnost pri odabiru predmeta

njihovog interesovanja.

5.

Finansijsko pravo

3,0

8,0

Obavezni predmet kod kojeg se sada

nastava i vježbe izvode u ljetnom

semestru. Povećan je fond sati nastave

sa 30 na 90, dok fond sati vježbi je

ostao nepromijenjen, što je rezultiralo

tim da broj ECTS bodova bude povećan

sa 3,0 na 8,0.

6. Evropsko privatno pravo 4,0 5,0 Povećan broj ECTS bodova sa 4,0 na

5,0.

146

7.

Nastavna grupa predmeta:

Klinike

Predmet I

Predmet II

-

9,0

3,0

3,0

3,0

Studentima III godine omogućeno je da

se u okviru obaveznih predmeta iz

nastavne grupe opredijele za

predmete iz dvije različite naučne

oblasti.

Ranije su predmeti: Pravna klinika iz

krivičnog prava

Diplomatsko i konzularno pravo,

Sudsko pravo BiH, Pravna klinika iz

građanskog prava, Arbitražno pravo, i

Retorika bili na listi izbornih predmeta,

a sada su obavezni predmeti. Rezultat

toga je povećanje broja ECTS bodova i

sada iznosi 9,0, po 3,0 ECTS boda za

Kliniku, Predmet I i Predmet II.

IV GODINA STUDIJA


nadopunjuje

Broj ECTS bodova


Obrazloženje

promjene Prije

promjene

Poslije

promjene

1.

Upravno pravo

5,0+6,0

9,0



Upravno pravo I (zimski semestar),

Upravno pravo II (ljetni semestar)


Upravno pravo koji se sada izvodi u

zimskom semestru.


iznosi 9,0.




Upravno pravo I 60 sati, a Upravno

pravo II 45 sati nastave i po 30 sati

vježbi.

2.

Međunarodno privatno pravo

6,0+ 5,0 9,0


podijeljen na dva predmeta

Međunarodno privatno pravo i Procesno

međunarodno privatno pravo. Sada je

spojen u jedan predmet Međunarodno

privatno pravo i nastava se izvodi u

zimskom semestru. Promijenjen je broj





Međunarodno privatno pravo 60 sati, a

Procesno međunarodno privatno pravo

45 sati nastave i po 30 sati vježbi.

3. Filozofija prava 3,0 5,0 Povećan broj ECTS bodova sa 3,0 na

5,0.

4.

Pravo intelektualnog vlasništva 4,0 5,0


predmeta Osnovi prava intelektualnog

vlasništva.

Fond sati nastave je povećan sa 30 na 45

sati, što je rezultiralo povećanjem broja

ECTS bodova sa 4,0 na 5,0.

5.

Izborni predmet 2,0 2,0

Po novom NPP lista izbornih predmeta

dopunjena je sa novim predmetima za

147

IV godinu kao što su: Njemački jezik II,

Engleski jezik II, Investiciono pravo,

Digitalizacija i zaštita ličnih

podataka, Terorizam i međunarodna

sigurnost, Evropski socijalni modeli,

Drevno pravo, Međunarodni krivični

sudovi, Pravo interneta i time je

studentima pružena veća mogućnost pri

odabiru predmeta njihovog

interesovanja.

6. Privredno pravo 4,0+6,0 9,0


podijeljen na dva predmeta, Pravo

privrednih društava i Poslovno pravo.

Sada je spojen u jedan predmet

Privredno pravo i nastava se izvodi u

ljetnom semestru. Promijenjen je broj





45 sati nastave, a fond sati vježbi za

Pravo privrednih društava je iznosio 15,

a Poslovno pravo 30 sati.

7.

Građansko procesno pravo

5,0 +6,0 9,0


podijeljen na dva predmeta,

Građansko parnično pravo i

Građansko vanparnično i izvršno pravo.

Sada je spojen u jedan predmet

Građansko procesno pravo i nastava se

izvodi u ljetnom semestru. Promijenjen

je broj ECTS bodova i iznosi 9,0.




45 sati nastave, a fond sati vježbi za oba

predmeta je iznosio 30.

8.

Međunarodno poslovno pravo

2,0 3,0

Raniji izborni predmet Međunarodno

privredno pravo je promijenio naziv u

Međunarodno poslovno pravo i postao

je obavezan predmet.

Broj ECTS bodova povećan je sa 2,0 na

3,0.

9.

Nastavna grupa predmeta

Klinike

Predmet I

Predmet II

-

9,0

3,0

3,0

3,0

Studentima IV godine omogućeno je da

se u okviru obaveznih predmeta iz

nastavne grupe opredijele za predmete iz

dvije različite naučne oblasti. Ranije je

predmet Pravo konkurencije bio na listi

izbornih predmeta, a sada je obavezan

predmet. Ostali ponuđeni predmeti su:

Pravna klinika iz javnog prava,

Penologija, Pravna klinika iz privatnog

prava, Precedentno pravo i Pravo

osiguranja. Rezultat toga je povećanje

broja ECTS bodova i iznosi 9,0, po 3,0

ECTS boda za Kliniku, Predmet I i

Predmet II.

Documents

INOVIRANI NASTAVNI PLAN I PROGRAM DODIPLOMSKOG STUDIJA ODSJEK: PRAVO · 2019. 11. 28. · 6 II godina studija LEGENDA: P-predavanje, V-vježbe, LV-laboratorijske vježbe, ECT(A)S-broj