SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

INOVACIJSKI PRISTUP PODUZETNITVA U UGOSTITELJSTVUSeminarski rad

Sijeanj 2013., OpatijaSVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

INOVACIJSKI PRISTUP PODUZETNITVA U UGOSTITELJSTVU

Seminarski radNaziv kolegija: Ekonomika ugostiteljstva Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Slobodan IvanoviStudenti: Valentino Arbutina - 21285/10 Petra Trbara - 20823/09Status: izvanredni, SC Zabok

Sijeanj 2013., OpatijaSADRAJ:

IUVOD

21. POJAM UGOSTITELJSTVO

31.1.Nastanak i razvoj ugostiteljstva

41.2.Razvoj ugostiteljstva u Hrvatskoj

52. PODJELA UGOSTITELJSTVA

52.1. Djelatnost hotela hotelijerstvo

62.2. Djelatnost restorana restoraterstvo

73. POJAM PODUZETNITVO U UGOSTITELJSTVU

83.1. Poduzetnik

93.2. Vrste poduzetnika

104. POJAM INOVACIJE

125. BICRO

16ZAKLJUAK

17LITERATURA

UVOD

Inovacijski pristup poduzetnitva u ugostiteljstvu odreuje poslovanje poduzea u uvjetima dinamikog trita. Mora odgovoriti na osnovno pitanje kako ostvariti rast i razvoj poduzea u promjenjivoj okolini. Sustav stalne promjene odnosno stalne prilagodbe, moe se nazvati pretpostavkom za inovativnou i prilikom da se stvori neto drukije ili kvalitetnije. Sustav inovacija sastoji se u svrhovitom i organiziranom traganju za promjenama te u sustavnoj analizi ekonomskih i drutvenih inovacija koje se kroz te promjene mogu ukazati.

U suvremenim uvjetima, poglavito u uvjetima ugostiteljstva i dalje se javljaju pitanja kakav je suvremeni pristup u razvoju poduzetnitva i poduzetnikog duha Hrvatske u odnosu na ostale visokorazvijene turistike zemlje Europe i svijeta. Svrha, odnosno cilj seminarskog rada je objasniti pojam ugostiteljstva te pojam poduzetnitva. Takoer je potrebno staviti naglasak na suvremeni pristup razvoju poduzetnitva i poduzetnikog duha u ugostiteljstvu te objasniti pojam inovacija te inovacijski pristup poduzetnitva u ugostiteljstvu.

Seminarski rad sastoji se od etiri meusobno povezane cjeline. U prvome dijelu govoriti e se o pojmu ugostiteljstva, naglasiti kako se i kada razvija ugostiteljstvo u Hrvatskoj, ali i u svijetu. U drugom djelu govoriti e se o podjeli ugostiteljstva te definirati zasebno pojam hotelijerstvo i pojam restoraterstvo. U treem djelu pojasniti e se pojam poduzetnitva, naznaiti kako se razvijalo poduzetnitvo te definirati pojam poduzetnik. U etvrtome dijelu pojanjava se pojam inovacije te povezanost inovacije s poduzetnitvom, ali i sa ugostiteljstvom. U zakljuku se navodi rezime cjelokupnog seminarskog rada te bit seminarskog rada. 1. POJAM UGOSTITELJSTVO

Ugostiteljstvo je djelatnost pripremanja hrane i pruanja usluge prehrane, pripremanja i usluivanja pia i napitaka te pruanja usluga smjetaja. Ugostiteljstvo je gospodarska djelatnost koja se bavi pruanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim ugostiteljskim objektima. Ugostiteljstvo dolazi od rijei ugostiti to znai primiti, smjestiti i posluiti posjetitelja hranom i piem. Ugostiteljstvo zadovoljava i druge drutvene, kulturne, zdravstvene i ostale potrebe ljudi koje su ih i motivirale da potrae odreenu uslugu u ugostiteljskom objektu. Ugostiteljstvo, kao gospodarsku djelatnost, svrstavamo u grupaciju tercijarnih djelatnosti, odnosno uslune djelatnosti. Ugostiteljstvo ima veliki znaaj u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti jedne zemlje, a temeljnu ulogu ima u unapreenju turizma kao ekonomskog i drutvenog fenomena dananjice.

Ugostiteljstvo sudjeluje u: u stvaranju nacionalnog bruto proizvoda u robnom prometu izmeu proizvoaa i potroaa usklauje robne i kupovne fondove utjee na ponudu i potranju roba na tritu i na njihovu cijenu u potronji roba i usluga drugih djelatnosti ime se stvara dodatno trite i potie njihov rast i razvojUgostiteljstvo omoguuje razvoj ostalih gospodarskih sektora, ima znaajnu ulogu u razvoju odreenih regija te potie izvoz i plasman roba na stranom tritu. Ugostiteljstvo je usluna djelatnost koja je razliita od svih drugih, ne samo u pogledu predmeta poslovanja ve i po svojim specifinim karakteristikama. Ugostiteljstvo je vrlo sloena djelatnost jer se u njoj susreu karakteristike proizvodne, trgovake i isto uslune djelatnosti (proizvodno usluna djelatnost). Kao gospodarska djelatnost ima komercijalno obiljeje, jer njezina gospodarska aktivnost ima za cilj ostvarenje prihoda. Ugostiteljstvo kao organizirana djelatnost namijenjena je zadovoljavanju potreba turista za smjetajem i hranom, te kao takva predstavlja osnovni receptivni imbenik turizma. Meusobna ovisnost ugostiteljstva i turizma je velika a potkrepljuje se injenicom da preko 50% prihoda ostvarenog u turizmu otpada na ugostiteljstvo.

Posebne mjere namijenjene poticanju razvoja ugostiteljstva:

osiguranje sredstava za kreditiranje investicija u ugostiteljstvu odobravanje povoljnih kredita za investicije u ugostiteljstvo davanje dravnih garancija kreditorima izrada prostornih i urbanistikih planova za potrebe ugostiteljske izgradnje fiskalno poticanje izgradnje (oslobaanje poreznih obveza pri uvoenju hotela u funkciju, smanjenje raznih davanja izvan sezone)Suvremeno ugostiteljstvo koristi se dostignuima znanosti, tehnike i tehnologije i tako ulazi u proces ubrzanih promjena, posebno na podruju novih tehnologija, tehnike poslovanja i ugostiteljskog menadmenta. Za ugostiteljska poduzea od presudne je vanosti istraivanje postojeeg stanja, unapreenje poslovanja, istraivanje trita, praenje i prouavanje razvojnih trendova te edukacija kadrova. Odgovore na brojne izazove novih uvjeta poslovanja mogu dati samo kadrovi visokog stupnja razliitog znanja, uz maksimalnu motiviranost za promjenu postojeeg stanja, inventivnost, ali i s osjeajem za realnost. S obzirom da ugostiteljstvo ima svoju specifinu tehniku, tehnologiju, sredstva za rad, organizaciju rada i menadment, razumljivo je da ih kao takve treba izuiti i primijeniti u praksi.

U gospodarstvu nae zemlje ugostiteljstvo predstavlja vanu gospodarsku djelatnost, a spektakularan razvoj turizma ini ugostiteljstvo najperspektivnijom granom gospodarstva. Gospodarski efekti koji se ostvaruju razvojem turizma nau zemlju intenzivnije ukljuuju na meunarodno trite i izazivaju opravdani interes naih turistikih podruja za ugostiteljstvom kao osnovom budeega gospodarskog razvoja. Za nae se uvjete poseban znaaj ugostiteljstva ogleda u osiguranju breg razvoja nedovoljno razvijenih atraktivnih turistikih podruja jer izgradnjom svojih kapaciteta stvara temelj za razvoj turizma. Aktualna turistika kretanja u svijetu ukazuju da se ugostiteljska ponuda mora u potpunosti prilagoditi sve zahtjevnijoj potranji potroaa i to neprestanim irenjem lepeze uvjeta za boravak u hotelima i u svim drugim objektima smjetaja. U svijetu i naoj zemlji uvjeti pod kojima se mogu obavljati ugostiteljske djelatnosti regulirani su zakonskim i mnogim podzakonskim aktima. Zakonom se ureuju i propisuju minimalni tehniki i zdravstveni uvjeti, kategorizacija ugostiteljskih objekata, edukacija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nain formiranja cijena i evidencija gostiju. Dva su temeljna naela poslovanja, a to su potenje i savjesnost.

1.1. Nastanak i razvoj ugostiteljstvaUgostiteljstvo je nastalo na odreenom stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, kada se javila drutvena potreba za njim, a kao gospodarska djelatnost javlja se jo prije nove ere u robovlasnikim dravama. Ve u robovlasnikom drutvu gostoprimstvo se transformira u prve oblike ugostiteljske djelatnosti kao gospodarske djelatnosti. Prvi ugostiteljski objekti za smjetaj javljaju se u robovlasnikim dravama: Egiptu, Babilonu, Asiriji, a nazivali su se karavan-saraji i sluili su za smjetaj hodoasnika. U najranijem razdoblju pojave drave postojali u brojni ugostiteljski objekti. Graevine s dvoritem i okruene trjemovima, namijenjene preteno strancima i visokim komforom kao ugostiteljski objekti, nazivali su se ksenodohije. Ugostiteljstvo je ponajprije bilo razvijeno u lukim gradovima Ateni i Sparti. U vrijeme procvata Rimskoga imperija snano se razvija promet, grade se mnogi i veliki gradovi, a to predstavlja povoljne uvjete za razvoj ugostiteljstva. Od ugostiteljskih radnji poznate su stabule, diversorie, kaupone, geneje, popine, termopolije, taberne. Kako u srednjem vijeku naglo i snano jaa uloga Crkve, ona postaje temeljna ideoloka snaga drutva i znaajan nositelj ugostiteljske djelatnosti. Tako se u okviru crkava i samostana otvaraju ponajbolja prihvatilita koja se nazivaju hospitali. Nastaju prvi propisi koji reguliraju otvaranje, poslovanje i sve oblike plaanja u ovim ugostiteljskim objektima. Razvoj ugostiteljstva u suvremenom smislu najprije je poeo u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Poetak industrijske revolucije oznaio je velike ekonomske i drutvene promjene , obiljeene migracijama ruralnog stanovnitva u industrijski razvijena podruja. Nastaje novi zamah u ugostiteljstvu izgradnjom modernih hotela - u Londonu 1774. God te u New York 1831. god. 19. stoljee predstavlja povijesnu prekretnicu u razvoju ugostiteljstva. 1841. god organizira se prvo turistiko putovanje eljeznicom. Prvi svjetski rat prekida ovu zlatnu eru razvoja ugostiteljstva. U ratu su mnogi ugostiteljski objekti ili potpuno uniteni ili devastirani. Razdoblje izmeu dva svjetska rata karakterizira u prvom redu razvoj hotelijerstva, uvoenje standarda poslovanja u usluni proces, a razvojno se naglaava educiranje kadrova. Drugi svjetski rat ostavlja sline posljedice na ugostiteljstvo poput prvoga svjetskog rata, ali je uslijedio znatno bri oporavak. Razdoblje od 70 80-tih godina 20. st karakterizira uvoenje i koritenje vrhunske tehnologije u procesu poslovanja te marketing koncepta kojim se ugostiteljske usluge maksimalno pribliavaju gostima. U nae se vrijeme javlja poduzetniki pokret kao temeljna karakteristika razvoja ugostiteljstva poetkom treeg milenija.

1.2. Razvoj ugostiteljstva u HrvatskojProces razvoja ugostiteljstva u naim se krajevima odvijao s velikim zakanjenjem u odnosu na europske zemlje jer je i industrijski razvoj uslijedio s velikim zakanjenjem. Sve do kraja 19. st ne moe se govoriti o suvremenom razvoju ugostiteljstva na podruju Hrvatske. Ugostiteljsku djelatnost izmeu dva svjetska rata karakterizira postojanje veeg broja malih radnji smjetenih preteito u gradovima. Osnovna karakteristika drutvenog ureenja karakterizira administrativno i centralistiko upravljanje. Novo povoljnije razdoblje za razvoj ugostiteljstva nastupa oko 1950. god kada zapoinje proces decentralizacije. Drutvenim planom od 1986. do 1990. predvia se politika razvoja turizma, prvenstveno s ciljem ostvarenja to veeg deviznog prihoda. 1974. do 1990. razdoblje intenzivne izgradnje turistiko ugostiteljskih kapaciteta. Danas Republika Hrvatska ima iznimne uvjete za brz razvoj turizma i ugostiteljstva kao temeljnog nositelja podmirenja turistikih potreba. 2. PODJELA UGOSTITELJSTVA

Ugostiteljstvo kao gospodarska djelatnost obavlja se u razliitim ugostiteljskim objektima. Podjela nastaje na temelju razlika koje proizlaze iz tehnolokog procesa, oblika finalnog proizvoda ili usluga, organizacijsko tehnikih karakteristika i naina pruanja usluga. Osnovna podjela ugostiteljstva je na hotelijerstvo s jedne te restoraterstvo s druge strane. U hotelijerstvo ulaze ugostiteljski objekti za smjetaj, a u restoraterstvo ugostiteljski objekti za prehranu. Ugostiteljska djelatnost vri se razliitim vrstama ugostiteljskih objekata s razliitom strukturom sadraja. Ugostiteljski objekt je ugostiteljska jedinica, koja u poslovnom, graevinskom i funkcionalnom pogledu ini cjelinu ili koja, u okviru ire graevinske cjeline, ima izdvojeni prostor i potrebitu funkcionalnost. Svi ugostiteljski objekti prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, razvrstavaju se u odgovarajue skupine koje ine objedinjene objekte pojedinih vrsta. Ugostiteljske objekte smo podjelili na ugostiteljske objekte za smjetaj i na ugostiteljske objekte za prehranu i pie. U ugostiteljske objekte za smjetaj ulaze hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj, a u ugostiteljske objekte za prehranu i pie ulaze restorani, barovi, kantine te pripremnice obroka.

2.1. Djelatnost hotela hotelijerstvoDjelatnost hotela hotelijerstvo je sastavni dio ugostiteljske mree namijenjene prihvatu turista i posjetitelja. Svojim objektima hotelijerstvo ini receptivnu osnovu. Temeljem ukupnog broja raspoloivih kreveta hotelijerstva ocjenjuje se turistiki potencijal jedne zemlje. Mjerenje turistikog potencijala pomou kapaciteta hotelijerstva rauna se na nain da se broj kreveta podjeli s brojem stanovnika. Hotelijerstvo je karakteristina djelatnost koja kupce svojih usluga veinom nalazi izvan podruja poslovanja hotela. Sam hotel nije jedini motiv koji privlai kupce ve i drugi, kao to su kvaliteta nuenih usluga, tako i njihova struktura i cijena. Za hotele je jedan od najvanijih i najteih zadataka traiti kupce svojih usluga na tritu. Potrebno je vriti stalna ispitivanja potranje i prilagoditi joj ponudu i strukturu vlastitih usluga. Trajanje boravka gosta u hotelu je vaan initelj poslovne politike i poslovanja hotela jer duim boravkom gosta se ostvaruje bolje koritenje kapaciteta. Poslovanje hotela ovisi o turistikom prometu, ostvarenom broju posjeta i noenja. Specifinost koja ima utjecaja na poslovanje hotelijerstva je sezonski karakter potranje i poslovanja koju rezultira mala iskoritenost kapaciteta u hotelima i slabiji rezultati poslovanja. Hotel u pravilu svoje usluge prodaje nepoznatim kupcima i na postranom turistikom tritu. Stoga prodaja nije jednostavna jer zahtijeva stalno osmiljavanje prodajnih i propagandnih akcija kako bi se dolo do kupaca. Hotel u pravilu prodaje svoje usluge preko posrednika poput turoperatora te putnikih agencija, iako moe prodavati vlastitim direktnim putem.

2.2. Djelatnost restorana restoraterstvoDjelatnost restorana moe se definirati kao djelatnost u okviru koje se pruaju usluge prehrane i toenja pia. Postoji vie oblika pruanja tih usluga kao to su pruanje usluga prehrane i pia u restoranima s klasinom poslugom, pruanje usluga prehrane i pia u samoposlugama, pruanje usluga prehrane i pia pokretnim objektima te pruanje usluga prehrane i pia u pripremnicama.

Obavljanje usluga hrane i pia moe se u naelu svesti na dva temeljna oblika:

u sklopu smjetajnih objekata u samostalnim objektima jedinicamaU smjetajnim objektima radi dopune djelatnosti kao i radi svestranog zadovoljavanja potreba njihovih posjetitelja pruaju se usluge iz djelatnosti restorana (prehrana i toenje pia). Poslovanje restorana u sklopu smjetajnih objekata tretira se kao sporedna djelatnost koja dopunjava osnovnu djelatnost smjetaja i kao takva se ukljuuje u ukupan rezultat poslovanja smjetajnog objekta. Djelatnost restorana kao samostalne jedinice se u principu ostvaruje u objektima koji samostalno posluju. Poslovanje restorana je karakteristino po odreenim specifinostima koje dolaze od obiteljskih obiaja i tradicije, te obiaja mjesta, podruja u kojim je lociran objekt. Najee posluju kao mali obiteljski poslovi obrti, no ima i sluajeva da posluju u velikom obujmu kao to su lanci restorana. 3. POJAM PODUZETNITVO U UGOSTITELJSTVU

Teorija poduzetnitva datira iz ranih industrijskih dana razvoja drutva. Ne samo da je poduzetnitvo nalo primjenu u ugostiteljstvu ve se poetno upravo i razvijalo u toj specifinoj grani tercijarnih gospodarskih djelatnosti. Za odreene uloge i znaaja poduzetnitva u ugostiteljstvu, potrebno je osvrnuti se na definiciju poduzetnitva, odrediti ulogu poduzetnitva u ugostiteljstvu te njegovu interakciju sa drugim elementima koji su doprinijeli razvoju ugostiteljstva. Poduzetnitvo se kao djelatnost razvilo izmeu 12. i 15. stoljea. Osnovni tipovi poduzetnika u to vrijeme bili su : gusari, feudalci, dravni inovnici, pekulanti, trgovci i obrtnici. Prvi zaeci trgovakih poduzea javljaju se u 12. stoljeu u Italiji, a od kraja 14. st. javljaju se trajna udruenja koja su imala poslovni oblik slian dananjim javnim trgovakim drutvima. Kao tipian masovni fenomen poduzee se javlja tek u 15. st. Stvaralako poduzetnitvo razvilo se masovno tek u 17. st., pa do tog razdoblja govorimo o ranom trgovakom tipu poduzetnika i tipu ranokapitalistikog poduzetnika. Specijalizacija na podruju trgovine i posebno odvajanje bankarskih poslova poelo je tek u 18. st.

Danas nema pokretanja proizvodnje ni bilo kakve druge poslovne aktivnosti bez odreenog temeljnog nositelja. U razvijenim drutvima to ulogu nosi na sebi poduzetnitvo. Poduzetnitvo ima za glavni cilj stvoriti nove vrijednosti pokretanjem i razvojem novih poduzea. Na taj nain poduzetnitvo otvara mogunost zapoljavanja, oslobaa sposobnost uvianja poslovnih mogunosti, inovacije, ulaganja,irenja na nova trita, razvoja novih proizvoda i proizvodnih tehnika.

Poduzetnitvo je bitan faktor proizvodnje, tako da je teko zamisliti razvijeno drutvo bez ljudi koji vode i organiziraju ekonomski ivot. Poduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa,novih tehnologija i tehnolokih rjeenja. Poduzetnitvo je naglaeno vezano za prijelomna vremena, za uvjete neizvjesnosti,krize i promjene u okruenju. Poduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, irenja na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa i novih tehnologija. Ekonomska teorija razvijenih zemalja istie poduzetnitvo kao kamen temeljac gospodarskog sustava i gospodarskog razvoja. Poduzetnitvo je posebna gospodarska funkcija, razliita od vlasnike i upravljake, ili moda jo bolje reeno skup vie meusobno povezanih funkcija usmjerenih na pokretanje novih poslovnih inicijativa s ciljem oekivanja iznad prosjenih prihoda. Poduzetnitvo uvijek predstavlja vii stupanj sposobnosti da se uoi i participira izvanredna prilika za mogui poslovni uspjeh, te poduzetniku odlunost da se ue u akciju i kada je poduzetniki rizik izuzetno visok. Poduzetnitvo je specifino obiljeje pojedinca ili institucije, tj. ponaanje ili nain ponaanja, a ne pitanje linosti. Poduzetnitvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzea s temeljnom svrhom stvaranja novog trita.

Poduzetnitvo je znaajna pokretaka sila razvoja djelatnosti poduzea koja obuhvaa odnose s dravom i drutvom, organizaciju, odnos s radnicima, inovaciju i odnose s tritem robe i kapitala. Poduzetnitvo je prije svega usmjereno na stalno inoviranje i po tome se razlikuje od menadmenta. Poduzetnitvo znai pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, dok se menadment odnosi na tekue koordiniranje proizvodnog procesa.

3.1. Poduzetnik Poduzetnik je osoba koja je nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na temelju inovacija i stalnog razvoja. Poduzetnik uoava prigode za nove poslovne pothvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani. Poduzetnici esto koriste ope informacije koje su svima dostupne kako bi proizveli neto novo. Poduzetnik u poduzeu moe biti vlasnik ili suvlasnik kapitala koji svoju uteevinu ulae radi otvaranja novog malog poduzea ili profesionalni menader koji radi za plau, ali svojim inovatorskim radom pridonosi stalnom razvoju poduzea.

Poduzetnik se moe okarakterizirati kao osoba sa:

visokim stupnjem motivacije

velikim umnim sposobnostima sposobnostima razumijevanja drugih sposobnosti donoenja odluka

sposobnosti realizacije ideja

sposobnosti komuniciranja

iznimnim strunim znanjem. Uz stalna organizacijska restrukturiranja i multifunkcionalni timski rad, uspjean poduzetnik posebnu pozornost posveuje buduim trinim kretanjima i stvaranju :

vizije najee osobni stav poduzetnika koji ne iznosi u pisanom obliku, komunikativnost i inspirativnost su temeljne znaajke vizije

misije predstavlja konkretniju varijantu vizije, u njoj se navode pravci poslovnog djelovanja; bitna je za onu vrstu poduzetnika kojima novac nije u prvom planu, putem nje stjee se povjerenje, osobni razvoj i korporacijski imid

specifinih svrha najue povezana s poduzetnikom samouvjerenou, vjera da su bolji od ostalih i da mogu ono to drugi ne mogu

strategijskih ciljeva predstavljaju dugoronu viziju poduzetnikih ciljeva i temeljne svrhe poslovanja; ciljevi odnosno njihovo ostvarenje moe posluiti kao mjerilo uspjenosti i poduzetnikog poslovanja, imaju i motivirajue i usmjeravajue efekte.

3.2. Vrste poduzetnikaPodjela poduzetnika je prema njihovom pojavnom obliku kroz faze razvoja poduzea. Svaka od tih faza zahtjeva i neka specifine sposobnosti na temelju kojih se javljaju specifine vrste poduzetnika kao to su:

Pionir (1. faza izgradnje)

Maher (2. faza rasta)

Strateg (3. faza diferencijacije)

Trener (4. faza konsolidiranja) [+ 5. faza likvidacije]

Intrapoduzetnici

Pioniri su osnivai malog poduzea. Javljaju se u fazi izgradnje poduzea. Oni su puni energije, ideja i odlunosti. U pravilu su osobe jakog karaktera.

Maheri su snane, autoritativne i ambiciozne osobe koje se javljaju u fazi rasta poduzea. Oni su vrlo dobro organizirani i uspjeno vode svoje poduzee ka uspjehu.

Stratezi su mislioci, vrlo su angairani i eljni uspjeha u fazi diferencijacije proizvoda. Svjesni su sloenosti posla kojeg obavljaju pa se usredotouju na strateko odluivanje.

Treneri su osobe sa liderskim karakteristikama koje oko sebe ire pozitivnu emocionalnu klimu. Oni komuniciraju sa svojim zaposlenima, nastoje ih motivirati, oslukuju njihove savjete i primjedbe.Intrapoduzetnici su najkvalitetniji ljudi svake kompanije koji uspijevaju pretvoriti svoje ideje u dodanu vrijednost za poduzee. Intrapoduzetnik je osoba koja je veim dijelom vizionar, te je iznutra motiviran samim izazovom snanim osjeajem to je potrebno poduzeu, a ne samo nastojanjima za vlastitim napredovanjem kroz hijerarhiju poduzea. To je osoba koje preuzima veliki osobni rizik u smislu proputenog vremena i plae u nastojanjima da prebrodi zapreke postavljene u samoj organizaciji.

4. POJAM INOVACIJE

Inovacija je otkrie, razvoj, usavravanje, primjena i komercijalizacija procesa i novih organizacijskih struktura. Inovacije i poduzetnitvo mogu ali ne moraju biti povezani. Inovacije mogu bez poduzetnitva ali poduzetnitvo bez inovacija ne. I inovacije se ne moraju, obavezno, komercijalizirati. S menadersko - organizacijskog stajalita pod inovacijom treba podrazumijevati svako otkrie u smanjenju trokova i (ili) poboljanju kvalitete, odnosno poveanja efekata poslovanja. Moderna definicija poduzetnitva istie snanu vezu izmeu poduzetnitva i inovacija. Poduzetnitvo se prepoznaje kao kritina veza izmeu novih znanja i gospodarskog rasta. Poduzetnik je inovator koji provodi promjene na tritu kroz provedbu novih aktivnosti kao to je uvoenje novih i kvalitetnijih proizvoda, uvoenje novih naina proizvodnje, otvaranje novih trita, pronalaenje novih izvora opskrbe novim materijalima ili dijelovima i slino. Poduzetnitvo je identificirano od strane mnogih istraivaa kao glavna pokretaka snaga slobodnog trinog gospodarstva.

U svijetu broj patenata stalno raste, a u Hrvatskoj se ak smanjuje. U svijetu najvei broj inovacija potie od organiziranih sustava, znanstveno - istraivakih ustanova, razvojnih i inovacijskih centara, a najmanje od pojedinaca,to je suprotno nego u Hrvatskoj gdje najmanje inovacija izlazi iz instituta. U razvijenim zemljama raste broj znanstvenika pa raste i broj izuma inovacija. U Hrvatskoj raste broj tehnike inteligencije (pa i znanstvenika), ali opada broj novih patenata iz godine u godinu. U svijetu se stimuliraju ne samo inovacije ve i same "gole" ideje i prijedlozi pa i najmanje poboljanje efekata poslovanja, dok u Hrvatskoj ne samo da se ne stimuliraju ve se, ak, i sprjeavaju i blokiraju. U razvijenim zemljama znanstveno - istraivaki rad je centraliziran (radi efikasnog sustava financiranja), sistematiziran, stalan i okrenut budunosti. Pod jednim krovom okupljaju se najbolji kadrovi, inovativni kadrovi te se formiraju snani istraivaki timovi.

Intenzitet i kvaliteta inovacija u znatnoj mjeri ovisi od organizacije drutva i poduzea jer polazna osnova svake inovacijske organizacije je stvaranje kreativne i stvaralake atmosfere u kojoj e temelj biti pojedinac (organiziran u timove). U takvim uvjetima inovacijska organizacija je raznovrsna i osigurava slobodu stvaralatva, dok je jednoobraznost katastrofa za kreativnost i stvaralatvo. Vano je istaknuti da inovacijske organizacije zahtijevaju samostalnost pojedinca, hijerarhija je nepoeljna i rad mora biti zadovoljstvo, a ne prinuda. Upravljanje inovacijskom organizacijom teak i sloen posao jer ono mora biti diskretno (a ne nametljivo). Odmah treba naglasiti da je motivacija za inovacijski rad bitno razliita od svih drugih vrsta motivacije. To je i logino jer su inovatori, u pravilu, visokostruni i njih ne moe, npr. motivirati isto to i kvalificiranog radnika. Motivacija mora biti tako organizirana da zadri talentirane i kreativne, a eliminira one koji nemaju takve kvalitete. U motivaciji je potrebno primijeniti razliite mjere, a naroito koncentrirati znanstveno - istraivake institucije.

Smjernicama koje je prihvatila Vlada RH pokrenut je u 2006. godini program "Poticanje poduzetnitva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama" koji sainjava niz od pet potprograma i ukljuuje dravne poticaje poduzetnitvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama. Rast svakog pa tako i hrvatskog gospodarstva ovisi o uspjenoj pretvorbi istraivakih rezultata i znanja u komercijalno iskoristive proizvode i tehnologije. Uspjena integracija na nova trita stoga zahtjeva prijelaz na gospodarstvo znanja u kojemu su znanost, tehnologija i inovativno poduzetnitvo meusobno povezani vie nego ikada ranije.

5. BICRO

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o.osnovala jeVlada Republike Hrvatske1998. godine radi provedbe Vladinih programa potpore tehnolokom razvoju kao sredinju ustanovu za razvoj i unaprjeenje inovacijskog i tehnologijskog sustava.

Znanostprua vaan doprinos jaanju ekonomije utemeljene na znanju. Znanstvena istraivanja dovode do novih spoznaja i tehnolokih rjeenja. Sposobnost da se znanstveni rezultat pretvori u uspjean komercijalni proizvod od kljune je vanosti za budui gospodarski razvitak nae zemlje. U tom procesu, tri su elementa potrebna za djelotvornu transformaciju znanstvenog rezultata u komercijalni proizvod ili uslugu na tritu. To su:

izvrsna i jaka znanstvena osnova

odgovarajui izvori financiranja

adekvatna poslovna i tehnologijska infrastruktura

BICROje kljuna organizacija u nacionalnom inovacijskom sustavu ije je osnovna uloga u razvoju i provedbi programa dravne potpore i tehnologijskog razvoja kao generatora odrivog rasta i na znanju utemeljenog gospodarstva sposobnog za ravnopravno sudjelovanje na globalnom tritu.Ciljevi:

pokretanje novih poduzea utemeljenih na znanju i naprednoj tehnologiji

promicanje uspostave i razvoja tehnologijske infrastrukture

doprinos stvaranju i razvoju industrije rizinog kapitala

jaanje suradnje znanstvene zajednice i gospodarstvaU skladu sa smjernicama za poticanje inovacijskog tehnologijskog sustava Vlade Republike Hrvatske, BICRO provodi Program poticanja poduzetnitva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama koji se sastoji od pet potprograma: RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO. Programima se financiraju inovativni tehnoloki projekti s ciljem podizanja konkurentnosti domaih poduzea i proizvoda, te stvaranja drugih uvjeta potrebnih za uspjean transfer znanja.

Program RAZUMZadatak drave je poticati i podupirati poetno financiranje novoosnovanih poduzea, ime e se u kasnijoj fazi osigurati i privui fondove rizinog kapitala, te postii pozitivan utjecaj na gospodarstvo kroz uspjean nastup financiranih poduzea na meunarodnom tritu. Programom se osigurava:

poetno financiranje novoosnovanih na znanju utemeljenih poduzea

financiranje istraivanja i razvoja novog proizvoda ili usluge u postojeim poduzeima

Program TEHCROUinkovita komercijalizacija istraivakih rezultata i novih tehnologija, te prijenos znanja sa sveuilita i znanstvenih institucija u gospodarstvo mogui su uz pomo adekvatne tehnologijske infrastrukture unutar koje akademska zajednica moe koristiti razliite usluge za transfer tehnologije, a novoosnovana inovativna poduzea resurse potrebne za njihov rast i razvoj. Programom se potie pokretanje i razvoj:

tehnologijsko-poslovnih centara

tehnologijskih inkubatora

razvojno-istraivakih centara

Program VENCRO Fondovi rizinog kapitala su jedan od glavnih izvora financijskih sredstava za inovativna mala i srednja trgovaka drutva zasnovana na visokim tehnologijama. Programom se potie:

osnivanje fonda rizinog kapitala

razvoj industrije rizinog kapitala

Program IRCROVaan element inovativnosti gospodarstva je istraivanje i razvoj. Svijest o potrebi ulaganja u istraivanje, preduvjet je potranje za uslugama znanstveno-istraivakih institucija od strane malih i srednjih poduzetnika. Programom se potie:

suradnja gospodarstva i znanosti

maksimalno iskoritenje infrastrukture u znanstveno-istraivakim centrima

ulaganje u istraivanje i razvoj malih i srednjih poduzetnika

Program KONCROUspjeh poduzea na globalnom tritu ovisi o njihovoj konkurentnosti. Investiranje u nove tehnologije i uspjeno stjecanje razliitih znanja i vjetina preduvjet su uinkovitog ukljuivanja u trinu utakmicu. Programom se osigurava laki pristup tehnologijskim i upravljakim znanjima:

sufinanciranjem savjetodavnih usluga s ciljem poveanja konkurentnosti

stvaranjem mree konzultanata

EU programiPoslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO d.o.o. aktivno sudjeluje u pripremi Hrvatske za europsko jedinstveno trite. U tijeku su pripreme za akreditaciju od strane Europske komisije, kojom e BICRO postati provedbeno tijelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta za budue strukturne fondove Europske unije.

BICRO je jedan od partnera u najznaajnijoj europskoj potpornoj mrei Enterprise Europe Network u kojoj ima glavnu ulogu za pitanja transfera tehnologije i inovacija.

BICRO je takoer i nacionalni ured za koordinaciju EUREKA programa. EUREKA je europska mrea za trino usmjereno istraivanje i razvoj.

U suradnji sMinistarstvom znanosti, obrazovanja i portai Sveuilitem u Zagrebu, BICRO je izradio i vodi projekt za pokretanje Inkubacijskog centra za bioznanost BIOCentar. Projekt e biti realiziran uz financijsku potporu Europske unije (IPA pretpristupni fond).6. PRIMJERI INOVACIJSKOG PRISTUPA PODUZETNITVA U UGOSTITELJSTVU POD BICRO-om-Univerzalni zatitni ureaj za boceProizvodnja univerzalnog zatitnog ureaja za boce sa pipom za toenje, za koji je dobivena svjedodba o pravu prvenstva., a koji sprijeava naknadno dolijevanje drugih tekuina u novo otvorenu bocu. Posebnu namjenu ima u ugostiteljstvu gdje su zlouporabe najizraenije i najuestalije. Primarni cilj izuma je zatiti originalnost sadraja novo otvorene boce od otvaranja do potpunog istakanja, potpuno onemoguiti dolijevanje drugih tekuina, a s time povezano poveati povjerenje u kvalitetu usluge, izbjei verbalne sukobe izmeu ugostitelja, osoblja i gosta, poveati prodaju i zaradu ugostitelja kroz prodaju, a drave kroz porez.-Besplatni turistiki vodi za mobitele

Tvrtka Gideon ve je poznata na hrvatskom i inozemnom tritu po implementaciji vlastitih softverskih rjeenja za koja su primili brojne meunarodne nagrade. Turistiki interaktivni informacijski sustav za mobitele, mobiEXPLORE rezultat je rada strunog tima splitskog poduzea i originalni je hrvatski proizvod namijenjen koritenju na prijenosnim ureajima (mobiteli, depna raunala). Sustav omoguuje pristup razliitim sadrajima; interaktivnim kartama drave, regija i gradova, mnogim korisnim informacijama o povijesnim i kulturnim znamenitostima, smjetaju, zabavi, gastro ponudi, vijestima, savjetima. Informacije su prikazane na vie stranih jezika i na vizualno atraktivan nain. Projekt koji je meunarodno patentno zatien, tritu nudi nove funkcionalne i sadrajne mogunosti te izravno utjee na promociju turistikih destinacija i stimuliranje turistike potronje kroz direktnu, interaktivnu komunikaciju s turistima tijekom njihovog boravka u odreenoj turistikoj destinaciji.

ZAKLJUAK

Inovacijski pristup poduzetnitva danas je u cijelom svijetu u sreditu interesa jer se daljnji gospodarski rast i smanjenje nezaposlenosti moe zasnivati samo na poduzetnikom drutvu. Poduzetniko drutvo karakterizira poduzetnika ekonomija sa poduzetnicima u kojoj postoji veliki broj novih poduzetnitva. Poduzetnik je osoba koja je spremna preuzeti rizik pokretanja poslovnih pothvata i osnivanja novog poduzetnitva. Poduzetnitvo definiramo kao ukupnost poduzetnikovih znanja, vjetina i sposobnosti za uspjeno voenje poslova. Dinaminom razvoju poduzetnitva najvie doprinosi inovacija i kreativnost povezana sa modernom informatikom tehnologijom koja omoguava ubrzanje radnih procesa i novu kvalitetu rada. Poduzetnike u svojim poduzetnitvima karakterizira poduzetniko ponaanje koje uvijek eli iskoristiti povoljnu poduzetniku priliku. Osim osobina kojima raspolae poduzetnik za uspjeh je potrebno i znati rukovoditi i komunicirati sa zaposlenima u poduzetnitvu. Poduzetniko ponaanje predstavlja stalni proces istraivanja, analize, donoenja odluka, preuzimanja rizika i ostvarenja poduzetnike dobiti. Privatno poduzetnitvo na temelju iskustava u razvijenim zemljama, a takoer i u Hrvatskoj, ima najuinkovitije ekonomsko poslovanje. Uspjenost poduzetnitva zasniva se na stalnim promjenama i reagiranju na promjene. U osnovi svih promjena lei inoviranje proizvoda i usluga i visoka kvaliteta novih proizvoda koju jedino moe potvrditi trite. I postupne i radikalne inovacije temeljni su pokretai gospodarskog razvoja. Inovativnost moe biti pokretana ponudom na podruju istraivanja i razvoja, potranjom na tritu, neophodnim pomacima u konkurentnosti, pojavom novih tvrtki i slino. Da bi se stvorili sinergijski uinci, politika na podruju znanosti i tehnologije te inovacija mora biti meusobno povezana i s politikama u pojedinim gospodarskim granama, kao i s drugim podrujima od vanosti za razvoj drutva. Inovativna znanost, sustav generiranja i komercijalizacije ideja te razvoj poduzetnitva nune su pretpostavke za oporavak gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti. Zbog navedenog, uspjeni razvoj poduzetnitva u drutvu moemo oekivati samo u trokutu znanja obrazovanju istraivanju inovacijama gdje e se stvoriti uvjeti za nastanak novih tehnologija i inovacija u obliku novih proizvoda, proizvodnih procesa i usluga u skladu s konkurentnosti na tritu. LITERATURA

Dobre, R., Menadment ugostiteljstva,Visoka kola za turizam, ibenik, 2003.krti M., Vouk R., Osnove poduzetnitva i menadmenta, Zagreb, 2005.

Smolji M., Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetnitvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaInternet:http://vijestigorila.jutarnji.hr/gorilopedija/lifestyle/ekonomija_i_pravo/inovacije_u_poduzetnistvuhttp://www.rrif.hr/wct_index.php?run=tab&wct=242#http://fmtu.lumens5plus.com/sites/fmtu.lumens5plus.com/files/33-98ca2cdece79c5699c06e3f4d618ceb8.pdfhttp://fmtu.lumens5plus.com/sites/fmtu.lumens5plus.com/files/33-6bf151d59118c7a345bff1aa29609951.pdf

http://fmtu.lumens5plus.com/sites/fmtu.lumens5plus.com/files/33-db1d7de377f4e8ae08b9a0be14b94a65.pdfhttp://www.bicro.hr

PAGE I