Inkluzija U Praksi - Borovac Bekaj Arnela novi 1

ISTRAŽIVAČKI RAD

Inkluzija u praksi*Uključivanje učenika sa Downovimsindromom u redovnu školu

Prof,Borovac-Bekaj Arnela Sarajevo 2007/2008

Inkluzija u praksi Borovac -Bekaj Arnela______________________________________________________________________________________

2

Sadržaj

Uvod 3

Nastavnik u inkluziji 6

Nenastavnik u inkluziji 7

Kratak osvrt o karakteristikama J. K. 7

Uspjesi J. K. kroz predmete 11

Maslowljeva hijerarhija potreba 18

Kratak opis J. K. kroz Maslowljevuhijerarhiju potreba

18

Howard Gardnerova teorija multiplekorelacije

20

Moj jednostavni zaključak 21

Prilozi 22

Popis pojmova 33

Literatura 36


3

Uvod

Gledajući na prošlost možemo reći da se u znatno većem stepenuposvećuje posebna pažnja odgoju i obrazovanju osoba sa posebnim potrebama inastoji se omogućiti njihov puni razvoj u skladu sa naučnim dostignućima isaznanjima o njihovim mogućnostima. Prisutan je mnogo humaniji i otvoreniji odnos prema osobama sa svimpoteškoćama u razvoju.

Poseban zadatak u ovom pogledu imaju odgojno -obrazovne institucijekoje su dužne provoditi inkluziju u njenom punom i suštinskom smislu.Odgajati i obrazovati djecu uz spoznaju da smo različiti, ali da svi imamo istaprava na dostojanstven život i ostvarenje svojih mogućnosti najpotpuniji jepristup u ostvarenju osnovnog zadatka odgojno –obrazovnih institucija.

Pedagoška uvjerenja nastavnika u OŠ „Skende r Kulenović“ zasnivajuse na naprijed navedenom shvatanju.

U Osnovnoj školi „Skender Kulenović“ ima inkluzivnih odjeljenja,redovnih odjeljenja osnovne škole u koje je uključeno najmanje je dno dijete saposebnom potrebom. U ovim odjeljenjima organizuje se i realizuje odgojno-obrazovni proces u skladu sa principom individualizacije, kako bi zadovoljileindividualne potrebe svih učenika, uklonile barijere učenja i stvorili uvjeti kojidoprinose maksimalnom i svestranom razvoju učenika, njihovom do življavanjuuspjeha, sreće i pripadnosti grupi. Tako je u jedno m od tih inkluzivnihodjeljenja uključen i dječak sa Downovim sindromom. S obzirom da inkluzivniproces zahtijeva fleksibilnost u Nastavnom planu i programu, poseban pristup uradu, metodologiju, tehnologiju i prihvaćanje jednakosti i poštovanjarazličitosti. Nastavničko vijeće Škole je u dogovoru sa mobilnim timom izCentra za opservaciju i dijagnostiku „Vladimir Nazor“ verificiralo individualniprilagođeni program za učenika.


4

Nastavnik u inkluziji

Kao učiteljica tog učenika mogu slobodno istaći da je nastavnik u inkluziji:

Glavni akter realizacije inkluzivnog procesa;Edukator koji treba da reaguje na programske sadržaje kod učenika sa

posebnim potrebama;Osoba koja prilagođava nastavno gradivo,sposobnostima i

mogućnostima svakog djeteta (pažljivo određuje obim nastavne građe ipravilno doziranje nastave);

Stvoritelj razredne klime koja utječe na maksimalan i svestran djetetovrazvoj, a umanjuje efekte restriktivnosti;

Fascilator adaptivne edukacije (prožimanje specijalnog odgoja iobrazovanja sa uključivanjem djece u redovan školski sistem);

Provoditelj obrazovne politike kojom se uvažavaju različitos ti,prevazilaze elementi podijeljenog karaktera odgoja;

Kooperativan i posjeduje edukacijsko znanje , inkluzija mu je vodilja;Osoba koja zna specijalne i individualne strategije učenja, poštujući

bogatstvo individualnih razlika;Osoba koja minimizira efekt etikitiranja i stigmatiziranja prije svega u

razredu , a sutra jedan od svih onih koji će „biti zaslužan i za društvenoprihvaćanje individualnih razlika“;

Medijator učenja;Interpretator i dizajner programa i materijala za učenje;Vođa, administrator i menadžer ;Prilagodbenik didaktičkih aktivnosti učeniku ;Osoba koja ima u uvidu kognitivni stil djeteta ;Ima jasan fokus ciljeva obrazovanja ;Centralni pojam „to je najbolje što on/ona može“.


5

Nenastavnik u inkluziji

Nepoznaje specifične potrebe djeteta (needukovanost) ;Ima strah od odgovornosti;Ima negativan stav prema djeci sa posebnim potrebama što je rezultat

tradicije;Inkluziju obrazovanja stavlja samo na deklarativnom nivou, fizičkoj

integraciji djece sa posebnom potrebom;Nadripedagog;Ne spriječava stereotipije i negativne pristup e djeci smanjene

sposobnosti.

Kratak osvrt o karakteristikama učenika J. K.

J.K. rođen je 27. 12. 1995. godine u Sarajevu. Prije polaska u školu snjim se radilo u Nevladinoj organizaciji „Duga“ dva puta sedmično, defektologi logoped. Godinu dana prije polaska u redovnu osnovnu školu bio je upisan uobdanište „Srećica“. Intenzivan rad počinje polas kom u redovnu osnovnuškolu „Skender Kulenović“ školske 2004/2005 -e godine, od drugog razredaradi po individualnom planu i programu. IPP je urađen u odnosu na dječakovadosadašnja postignuća, na njegove mogućnosti, sposobnosti i interesovanja ipostavljeni su ciljevi.

J.K. je dječak koji ima hereditarno (urođeno) oboljenje koje nastajemutacijom gena. To je hromozomsk i poremećaj kod čovjeka kad dolazi do„greške“ koja mijenja pravilan broj hromosoma. Osnovi Downov og sindroma

čini poremećaj u 21-vom paru gena, gdje umjesto para imaju tri gena. Do ovegenetske nepravilnosti dolazi usljed nepravilne diobe gena, a kao mogući uzrokse navodi : starost majke, dugotrajne i teške hronične bolesti majke, nasljedniutjecaj, alkoholizam roditelja, itd.

Prema navodima majke u cjelokupnoj porodici, ni sa njene, ni sa očevestrane, niti u bližoj , niti i u široj rodbini, nije bilo takvih ni sličnih poremećaja.Pretpostavka ljekara da je mogući uzrok u starost majke. J.K. je treće dijete


6

po rođenju. Prva dva poroda protekla su normalno i rođena su djeca normalnogpsiho-fizičkog razvoj. Rizik rađanja bio je u korelaciji sa starošću ma jke kojaje tada imala 35 godina (učestalost poremećaja u 35 -im godinama je 1 od 365).

Kao većina „Downovaca“ učenik ima karakterističan izgled:- okrugla glava, nisko čelo, mali sedlasti nos, kosa je mehka ,tanka, prava,zadebljali jezik, izbrazdan, usne debele sa poprečnom brazdom, kose oči, usnaduplja je nešto smanjena, a nepce usko i visoko, ekstremiteti su izrazito kratki,zadebljani mišićni tonus je znatno snižen što utiče na mlitavost i rastegljivostzglobnih ligamenata, glas dublji, hrapav, itd.

Pored njegovog fizičkog izgleda J.K. ima i probavni h problema.

Bez obzira na njegov izgled koji odstupa od uobičajenog i problemekoje ima J.K. je potpuno prihvaćen u odjeljenju i ukazuje mu se posebna pažnjai pomoć. Ima potrebu da dio svog nastavnog procesa provodi van učionice, a utome mu najviše pomažu njegovi drugari iz razreda koji su u vijek tu da mupriskoče u pomoć i budu tu kada mu je to najpotrebnije. Zajedničko učenje sa J.K. i drugim učenicima omogućava da gradehuman odnos u stvarnoj životnoj situaciji, da se uče humanom odnosu ipokazivanju empatičnosti.

J. K. ima neobičnu sposobnost imitiranja i u komunikaciji sa drugimasklon je da pokazuje te svoje imitators ke sposobnosti i to ga čini jako veselim.Njegovu ličnost mnogi opisuju kao pr ijateljsku, afektivno toplo ekstrovertiranu.Ponekad nastupe trenuci pojačane tuge tada pokazuje da ga iritiraju drugi,glasna priča, ponašanje i ostalo . Jako je privržen jednom drugu iz razreda.

Voli pohvalu, raduje se svom uspjehu. Kod javnih nastupa je stidljiv iobori pogled. Voli muziku, sport, rad u grupi, rado učestvuje u prezentiranjurada grupe. Razumije i izvršava verbalne upute.

Teško mu pada kada mu se ukaže na pogreške, više nego drugoj djeci.To pokazuje da prilikom postavljanja zadataka nastavnik mora predvidjeti onošto će uspjeti uraditi kako se ne bi doveo u situaciju da nešto nije u mogućnostiobaviti. J.K.-ova postignuća ( napredovanje ) su, u odnosu na postavljeneciljeve individualnim prilagođenim planom i programom, su nešto usporenija.


7

Potrebno je dodatno motivisanje.I kada je posebno motivisan za rad, pažnja jekratkotrajna i brzo odustaje od započete aktivnosti. Potrebno ga je češćepoticati.

Nije agresivan, ali u pokazivanju sopstvenih emocija nema granica ( kada grli druga ili drugaricu stisak je prejak ). Pretpostavljam da ni on samnije svjestan svog načina pokazivanja emocije, tj. da to radi iskreno i sponta nobez saznanja da to drugima možda i nije prijatno.

Ovladao je brojanjem do 20, sabiranjem i oduzimanjem do 10, naučio jelatinična slova (štampana i pisana), riječi koristi u pis anom obliku i imapoteškoća u verbalnoj komunikaciji. Njegova izvedba je bolja kada je zadatakvizuelno prezentiran, nego kada je prezentiran audi tivno i kada odgovor trebadati manuelno, nego verbalno. J.K. mnogo uživa učeći informacije datevizuelno. Vjerovatno je razlog bolje razvijena vizuelna memorija .

Za uspješno J.K.-ovo učenje potrebno je mnogo strpljenja i upornosti uzobavezan timski rad i partnerski odnos stručnjaka, porodice i škole.


8

Uspjesi J. K. kroz nastavne predmete

Bosanski,Hrvatski,Srpski jezik i književnost

Pravilno drži olovku u desnoj ruci. Piše pisana latinična slova i piše diktatsastavljen od dvije rečenice sa jednostavnim riječima (rečenica od 3 do 4riječi), uz često napominjanje slova po slova kako bi napisao riječ. Nerazumijepročitano. Zna kada piše imena ljudi – stavi veliko slovo. Pri pisanju slovauočljiva je nejednakost slova, riječi nisu napisane u nizu.

Muzička/Glazbena kultura

Pokazuje interes za ritam i takt, to ga čini sretnim i zadovoljnim, voli slušatimuziku i učestvuje u pjevanju. I ma teškoća u memorisanju teksta i melodijepjesme zbog poteškoća u govoru – nerazgovijetnost.

Matematika

Zna riješavati matematičke zadatke sabiranje i oduzimanje do 10, mada seod njega u individualnom prilagođenom programu očekuje sabiranje ioduzimanje do 20, a evidentna je apatičnost prema daljim brojevima.Interes za matematiku mu je slabiji. Zna razlikovati boje, oblike, djelimičneodnose i pravce u prostoru. Uživa u crtanju geometrijskih oblika, ali su prisutnisamo pokušaji jer mu je više in teresantan pribor i njegova upotreba, a manjesuština (funkcija).

Moja okolina/ Likovna kultura

Pokazuje interes za rad sa sadržajem iz „Moje okoline“ kada je prisutnakorelacija navedenog predmeta sa likovnom kulturom. Zainteresiran je zacrtanje, rad sa bojom i crtežom, pokazuje da prepoznaje predmete iz okoline.Upoznat je sa značajem higijene za zdravlje, koristi sve potrebne stvari zaodržavanje lične higijene i zna svojim drugarima kada je to potrebno posuditipapirne maramice.


9

Tjelesni i Zdravstveni odgoj

Učenik J.K. ima dobar stav prema sportu, teže prati zadate aktivnosti, volida izvodi vježbe gimnastike uz pomoć nastavnika i u skladu sa svojimmogućnostima. Evidentni su problemi koordinacije, široke muskulature,nespretnost pokreta, teškoće sa osjećajem gdje mu se tijelo nalazi u prostoru.Rado i veselo učestvuje u sportskim igrama, iako ne razumije suštinu sportskeigre, pa ga njegovi drugari iz razreda nastoje uključiti u te aktivnosti i uvijek jejedan učenik sa njim koji ga vod i kroz igru.

Engleski jezik

Pokazuje interese za čas Engleskog jezika, uz pomoć nastavnice i CD -playera sa poteškoćama izgovara englesku abecedu. Pokazuje, slabije izgovaradjelove čovjekovog tijela iz navedenog predmeta, koristi adekvatne boje uradu. Pokazuje životinje, slabije izgovara, tako što zna pokazati životinju iobojiti nakon dobijenih uputa. Manje je zainteresovan za čitanje kratkihrečenica (sastavljenih od 2 do 3 riječi) iz navedenog predmeta.


10

Maslowljeva hijerarhija potreba

A.H. Maslow je dao sljedeću hijerarhiju potreba koja je prikazana kroz prizmu -piramidu.

Izvor: www. deepermind. com

Slika 1. Maslowljeva piramida potreba

Kratak opis J. K. kroz Maslowljevu hijerarhi ju potreba

Fiziološke potrebe :

Ima potrebu da su zadovoljene fiziološke potrebe. Sklon jetraženju dopuštenja da pije vodu, na velikom odmoru sam sehrani, a kada je pospan zna leći na sto i zaspati.


11

Sigurnost:

Ne želi sjesti sa djecom koja su sklona narušavati bezbjednostdjece i reagira burno u tim situacijama odbija, grči se , plače svedok se ne osjeti sigurnim na drugom mjestu.

Pripadanje i ljubav:

Zna da pripada IV-1 razredu (devetogodišnjeg školovanja). Znasam doći do svoje učionice, ide za djecom gdje se oni okupljaju, akada je neraspoložen, bježi od drugara i traži samoću. U stanju jepredvidjeti da će mu učiteljica ili pojedini drugari biti naraspolaganju i da će ga zaštititi.

Poštovanje:

U onome gdje je dobar, što on i drugi označavaj u „dobrim“ težipokazivati drugima kako bi oni to potvrdili i pohvalili njegov rad ine odustaje dok mu bar jedno od njih ne kaže „bravo“.

Saznanje:

Zna za znakove održavanja discipline u razredu npr; podignutaruka je znak da je prisutna priča i da je t reba prekinuti; on tadasem što podigne ruku, drugu ruku stavi na usta što dvostrukoukazuje na značaj znaka i njegovo saznanje. Kada nađe papir uučionici na podu, zna da mu je mjesto u kanti za smeće i sam papirbaci u kantu, ali pri tome da bi drugi vid jeli njegov postupakveselo poskakuje uz nerazgovijetan govor.

Estetika:

Kada ima na sebi neku novu stvar zna je pokazati drugovima isvim drugim ljudima s kojim dolazi u dodir, kontakt tog dana.Tada razumljivo i razgovijetno zna reći: „K. lijep!“.


12

Samoaktualizacija:

Na svakom času nastoji pokazati svoje crtačke sposobnosti, volicrtati sebe.

Howard Gardnerova teorija multiple korelacije

„Prema H.Gardnerovoj teoriji multiple inteligencije postoji sedam tipovainteligencije:verbalno-lingvistička,logičko-matematička,spacijalna (prostorna),

tjelesno-kinestetička, muzička, interpersonalna i intrapersonalna . „2

H.Gardner je svoju teoriju bazirao na posmatranjima i istraživanjima okapacitetima djece s poteškoćama i značaju inteligencije u razl ičitimkulturama. „ Nastavnici su ti koji organizuju aktivnosti učenja kojima će seznanje izraziti na različite načine i korištenjem različitih inteligencija.Nastavnici mogu iskoristiti najčešće učeničke adute kao praktičnu snagu „3.

Teorija multiple inteligencije nedozvoljava da se učenik posmatra kroz skučenuprizmu logike i jezika. Učenje i pamćenje se smatraju višeslojnim procesima.Prihvatanje ove teorije prekida praksu etikitiranja i društvene konstrukcijupoteškoća mjerenih iz samo dva aspekta sp osobnosti.

Orijentacija prema H. Gardnerovoj teoriji oslobađa nastavnike koji su u stanjuvidjeti povezanost stilova učenja i diferencirati kurikulum za sve učenike,čineći tako da “različitosti“ budu uobičajenosti u razredu.

2 www.howardgardner.com

3 Goleman ( 2002 ): Emocionalna inteligencija, Geopoetika, Beograd, str. 128.


13

Moj jednostavni zaključak:

Iako raspolaže sa mnogo manje činjeničnog znanja u odnosu na drugeučenike J. K. se već ostvario kao biće jer ima punu svijest o svom postojanju iuživa u tome. Ostali učenici koji imaju više znanja još uvijek su na putuostvarivanja svog bića jer su još nepoznate mogućnosti njihovog razvoja.


14

Prilozi

Školski radovi Učenika J.K.Učeničko viđenje na učenika J.K. sa jednog od časova Odjeljenskezajednice


15


16


17


18


19


20


21


22


23


24


25

Popis pojmova

ADAPTACIJA je prilagođavanje organizma sredini - okolini. Svakiorganizam jeste u dinamičnom odnosu sa svojom okoli nom težeći da se održi uživotu. Adaptacija je način na koji se organizam održava u životu upromenjivim životnim okolnostima.

BOLEST predstavlja promjene u strukturi i funkciji organizma koje moguizazvati niz uzročnih okolnosti. Može se definirati i kao kraći i nagli ilidugotrajni patološki proces normalnih fizioloških funkcija organizma koji imauzrok, početak i kraj.

DEFEKTOLOG je stručnjak koji se bavi izučavanjem nedostataka u oblastirazvoja čula, motorike, mentalnih funkcija i društvenog ponašan ja djece iomladine.

DISKALKULIJA je djelomičan poremećaj u procesu usvajanja matematike,koji se može pojavljivati u svim ili samo određenim matematičkim područjima.Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojihvršnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi.

DISLEKSIJA je poremećaj sposobnosti čitanja ili razumevanja pročitanog, uzočuvanu senzornu i opštu sposobnost. Poremećaj veština čitanja i pisanja, čestosa tendencijom da se izokreću slova ili reči dok se čita il i piše ili da se neprimećuju određena slova ili reči.

DISGRAFIJA je nesposobnost ili oštećena sposobnost pisanja.Komunikacioni poremećaj koji uključuje parcijalnu ili potpunu nemogućnostpisanja slova, reči ili fraza od strane osobe koja je posedovala te sposobnosti.

DOWNOV SINDROM je urođeno oboljenje koje nastaje mutacijom gena. Toje jedan od najčešćih hromosomskih poremećaja kod čovjeka. Na početkutrudnoće ( iz još nepoznatih razloga u razvoju jajne ćelije ili spermatozoida ilinakon njihovog spajanja ) dolazi do «greške» koja mijenja pravilan brojhromosoma.


26

HABILITACIJA podrazumijeva čitav sustav specijalnih pedagoških mjera ufunkciji uklanjanja ili ublažavanja raznih psihičkih ili fizičkih nedostataka. Tose postiže razvijanjem novih sposobnosti ili funkci ja koje mogu nadoknaditioštećene ili one koje ne postoje.

HENDIKEP označava poteškoće pojedinca koje proizilaze iz nekog oštećenjaili invaliditeta koje ograničavaju ili sprečavaju da se ostvari funkcija koja je zatog pojedinca normalna. Proizilazi iz nemogućnosti prilagodbe očekivanjima ilidruštvenim normama.

INDIVIDUALIZACIJA podrazumijeva planiranje, programiranje ioživotvorenje rada u skladu s mogućnostima i ograničenjima pojedinačnihučenika, njihovim predznanjem, te općim i specifičnim potreba ma.

INKLUZIJA je proces učenja i odgajanja djece s posebnim potrebamazajedno s djecom koja nemaju takvih potreba. Tada ta djeca imaju jednakemogućnosti u razvoju svojih tjelesnih, emocionalnih, društvenih i drugihsposobnosti.

INTEGRACIJA je kreiranje takvih uvjeta za djecu s teškoćama u razvoju kojiće osigurati u svakom konkretnom slučaju najmanje restriktivnu okolinu zanjihov razvoj, otvarajući tako niz alternativa na odgojno – obrazovnomkontinuumu.

INVALIDITET predstavlja bilo kakvo ograničenj e ili smanjenje sposobnostiizvođenja neke aktivnosti na način ili unutar raspona koji se smatra normalnimza ljudsko biće.

KATEGORIZACIJA je dijagnostički postupak utvrđivanja vrste, stepena imogućih posljedica smetnji u razvoju radi primjene pedagoške , psihološke isocijalne pomoći koje djetetu treba pružiti radi efikasnijeg razvoja.

LOGOPED je učitelj posebno osposobljen za rad sa djecom koja imaju veće ilimanje govorne smetnje koje su posljedica različitih uzroka, sa zadatkom daodgovarajućom metodom ispravlja, popravlja i razvije verbalnu komunikacijuučenika do nivoa normalne jasnoće.


27

OŠTEĆENJE je svaki gubitak ili nepravilnost psihičke, fiziološke ilianatomske strukture i funkcije.

PREVENCIJA je sprečavanje nastanka posljedica invalidnosti.

REHABILITACIJA podrazumijeva proces u kome se koordinirano ikombinirano poduzimaju medicinske, socijalne, edukativne i profesionalnemjere čija je svrha da olakšavaju osobi sa hendikepom da se razvije domogućeg maksimuma i integrira u svoju okolinu.

SEGREGACIJA podrazumijeva odvajanje, tj. spariranje djece sa posebnimpotrebama u specijalne odgojno – obrazovne institucije.

SOCIJALIZACIJA je složen i slojevit proces koji planski i sistematskisprovode porodica, škola i društvena zajednica kako bi se socijalno nezreladeca postepeno osposobila za život u socijalnoj zajednici.

SPECIJALNO ODJELJENJE osnovano je u okvru redovnih škola, a sastojise od određenog broja učenika sa smetnjama u razvoju.

SPECIJALNI ODGOJ predstavlja djelatnost posebnih obrazovnih ustanova ukojima djeci sa smetnjama u razvoju, djeci sa devijatnim ponašanjem iizuzetnoj djeci obezbjeđuju odgoj i obrazovanje, kao i osposobljavanje za rad.

SPECIJALNE ŠKOLE predstavljaju ustanove odgoja i obrazovanja koje uzposebni nastavni plan i program, posebne uvjete i organizacije, posebne metoderada i pomoću nastavnih pomagala i nastavne tehnike uopće, ostvaruju zadaćeodgoja i obrazovanja za osobe koje na nekom području razvoja imajuograničenja koja se često mogu nadoknaditi u drugim područjima za kojeučenici iskazuju interes.

SPECIJALNA DIDAKTIKA je područje didaktike koje se baviistraživanjem, sistematizacijom i primjenom općih zakonitosti, načela i metodarada sa učenicima koji imaju raznovrsne smetnje u razvoju.


28

Literatura

Birkenbihl, F.V.(1988)“ Uključite svoj mozak: Iskoristite svoje mentalnesposobnosti“ Jastrebarsko, Naklada Slap;Davis,H.(1998) „Pomozimo bolesnoj djeci“ Jastrebarsko; Naklada Slap;Fulgosi, A. (1984) „Psihologija ličnosti“ Zagreb; Naklada slap;Goleman, D. ( 2002 ), „ Emocionalna inteligencija „Beograd,Geopoetika;Hwang,D.& Nilsson,B.(2000) „Razvojna psihologija: od fetusa doodraslog“ Sarajevo, Filozofski fakultet;Kocijan-Hercigonja, D.(2000) „Mentalna retardacija“ Jastrebarsko;Naklada Slap;Kostić,D. (1988) „Psihološki riječnik“ Beograd;Pehar Lidija, „Psihološke posljedice reforme osnovne škole“, JP NIOSlužbeni list BiH;Pijaže, Ž. , Inhelder, B.(1978) „Intelektualni razvoj djeteta“ izabraniradovi, Beograd;Stančić, V.(1985) „Djeca sa po teškoćama u razvoju u redovnoj školi“,Zagreb, Fakultet za defektologiju;Teodorović, B. , Levandovski, D. ,Pintarić -Mlinar,Lj. , Kiš-Glavaš, L.(1987) „Stimulacija perceptivnih i motoričnih sposobnosti“Zergollem-Čupak, Lj.(1998) „Downov sindrom -iskustva i saznanja“www.education-world.comwww.howardgardner.comwww.os-sk.edu.ba

www.education-world.com

www.howardgardner.com

www.os-sk.edu.ba

Documents

Inkluzija U Praksi - Borovac Bekaj Arnela novi 1