INKLUZIJA DJECE S GOVORNO JEZIČNIM POEŠKOĆAMA U DJEČJEM VRTIĆU

Dragan LISICA, logoped-savjetnik, DV Cvit Mediterana Split

E-pošta: dragan.lisica@st.t-com.hr

Djeca s govorno-jezičnim teškoćama u vrtiću Djeca s poteškoćama izgovora (dislalije) Djeca s poteškoćama glasa (disfonije) Djeca s poteškoćama govornog ritma i

tempa ( mucanje...) Djeca s različitim oblicima usporenog

i/ili nerazvijenog govora

Poteškoće izgovora

Oko 60-70% svih GJT u dječjem vrtiću Funkcionalne disalije (slabost usklađene

uslužnosti artikulatora i fonematskog sluha) Organske dislalije (posljedice nepravilnosti

ugrađi artikulatora – zagriza, npr.) Najučestaliji sigmatizmi i rotacizmi U procjeni značajna tablica razvoja glasova (

vidi u prilogu!)

Poteškoće glasa (boja, visina, jačina) U dječjoj dobi, najčešće kao posljedica

nepravilnog foniranja (‘previsoko impostiran glas’)i /ili preglasnog govora zna doći do poteškoća – najčešće do tzv. hiperkinteske disfonije

Čuvajući djecu od preglasnog govorenja –‘ekologija glasa’ - brinemo se i za svoj glas, najčešće jedini instrument kojim možemo obavljti svoj posao

Prevencija: briga oko očuvanja trenutaka u kome možemo čuti svoj glas – zvonki, baršunast, topao... – nasuprot trajnoj buci

Poteškoća govornog ritma i tempa

Mucanje (poremećaj fluentnosti) pretjerno ubrzan govor ( brzopletost) Pretjerano usporen govor

Mucanje ili poremećaj fluentnosti

Gotovo 80% svih mucanja započne između 2. i 5. godine,

Rizici: broj ponavljanja, količina naprezanja, stav roditelja

U odgojnoj skupini značajno stvaranje ozračja tolerancije i strpljivosti ( vidi u prilogu!)

Za vrtićku dob značajan rad s roditeljima (izgradnja pozitivnog stava prema djetetovoj poteškoći)

Usporen govorno –jezični razvoj Uzroci mogu biti:Ozljeda prije, za vrijeme i poslije porodaSmetnje u spoznajnom razvoju ( MR...)NagluhostSociokulturna deprivacijaAutizam i njemu slična stanja (...)

Značaj predjezičnog razvoja za jezični razvoj

1. Kvaliteta gukanja ( kanoničko brbljanje )2. Združena pažnja3. Govorno razumijevanja4. Kvaliteta igre (kombinatorička,

simbolička)

1. Kvaliteta djetetovog brbljanja (prema Oller i sur. 1995.)

Fonacijsko (0-2), gukanje (2-4), marginalno brbljanje (4-7), kanoničko brbljanje (7-10)

Slogovi kanoničkog brbljanja vrlo slični riječima –javlja se samo u ljudi

Količina brbljanja dobar je znak za uredan ekspresivni jezični razvoj (Mc Cathren i sur. , 1996.)

Odgođena pojava kanoničkog brbljanja upozoravajući znak za kasniji jezično-govornirazvoj (Oller i sur. 1999.)

2.Združena pažnja(Carpenter, Nagel, Tomaselo, 1998.)

Započela interakcijom licem u lice a dovršava se iza 9.mjeseca združenom pažnjom,

Pažnju dijete združuje s pažnjom odraslog na istom objektu, osobi ili situaciji(gesti pokazivanja, na pr.),

Što leži u osnovi ZP? – Spoznaja da je drugi biće namjere, te da se na njegove namjere može djelovati

Više epizoda ZP (socio-kognitivni fenomen!)u dijadi majka-dijete=opsežniji vokabular s 18 mjeseci

3.Jezičko razumijevanja

Prethodi urednom razvoju produkcije riječi, Situacijsko razumijevanje (riječ u situaciji) Razumijevanje riječi (fonološka stuktura:

a_u_t_o , i značenje: ono što se pokreće i čime se igram),

Najkasnije progovaraju i imaju najslabiji priraštaj riječi ona djeca koja imaju slabo razumijevanje riječi (tzv. late talkers)

4. Kvaliteta djetetove igre (prema J. Piagetu)

Istraživačka (0-12): Što posjeduje predmet u sebi? (trešnja, stavljanje u usta...)

Kombinatorička (početak 2. godine): dovođenje predmeta u međusobne odnose.. (beba u kolica, gradnja kula...)

Simbolička igra (tijekom 2. godine): ˝Kao da igre( list je ptica, štap telefon...)

Uredna progresija igre, makar i uz kašnjenje u GJR, uvijek ima dobar ishod, što se ne može reći za obrnutu situaciju ( simboličko=riječ)

Kombinatorička i simbolička igra i GJR (Bloom, 1993. , prema M. Ljubešić),

Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja,

Raniji ulazak u fazu kombinatoričke igre obično je povezan s pojavom govora

Djeca koja imaju poteškoće u razvoju igrepotrebna je rana (preventivna)logopedskaterapija kako bi se potakle kombinatorička i simbolička igra (→ razvoj govora)

Prikaz slučaja: Dječak UGJR u odgojnoj skupini Izbor odgojitelja Izbor programa /skupine Dječakova prilagodba na vrtić Očekivanja roditelja

Prikaz djeteta s UGJR -( poster )

Što sadrži poster ‘ Kornjačin galop ‘ ? Anamnestički podaci (prilog 1-poster) Stanje govora i jezika na početku

tretmana (prilog 2 – poster) Sadašnje stanje (prilog 3: 17-19) Što je udruga ˝Kornjača˝? (prilog-bilten)

˝Gusjenica strašna!˝ (Slika 1.) Ožujak, 2007. (KD=5;6)

Zapazio skejt u izlogu tijekom šetnje s majkom, Na skejtu je bio zeleni zmijoliki zmaj s

velikom glavom: Povuče mamu za ruku i reče joj: ‘Vidi

mama gusjenica strašna!˝

P.S. Roditelji slave tjedan dana!

Kuc! Kuc! – ‘Ko je ?! (slika 2.)

Kad stigne na vježbe redovito dotrči iz čekaonice i pokuca ali nikada ne uđe, Redovito izađem ispred svoje sobe

pozdravim njega i roditelja, ali on šmugne kroz moje noge u sobu; (Ovaj put: ) Primih ga objema rukama za

lice i upitah: ‘Ko je kucao na moja vrata? Mihovil je kucao na vrata. - odgovori

˝Boli me rukav.˝ (slika 3.)

Leksičko znanje je u ‘donjoj granici prosjeka’ Artikulacijska zrelost je prosječna Na razini pojedinačnih riječi egzistiraju

nesustavne greške tipa:Ruka = rukav ( Kada ga boli ruka reći će: Boli

me rukav.)Svinja=sniga (...)

Iskustvo iz odgojne skupine: mišljenje odgojitelja (2/2007.)

Uključivanje dječaka M. u redoviti program rezultiralo je velikim napretkom u svim područjima, osim u govoru.

Iznenadni nekontrolirani ispadi sve su rjeđi, motorički nemir manje izražen, uspijeva se usredotočiti,

Rjeđi su prekidi komunikacije s okolinom Veseli se boravku u vrtiću Topao je vedar i veseo

Neke misli vezane uz prikaz slučaja: Okanite se iluzije ako mislite da za vaše dijete*

postoji već gotov recept; Postoje neki slični putovi, iskustva, koja mogu

pomoći da se uspije, kao i da se ustraje na pogrešnim pretpostavkama;

Prikazi slučajeva stoga najviše služe da nas podrže u namjeri da svome dijetetu* pristupimo vodeći računa o njegovim poteškoćama injegovim sposobnostima.

Inkluzija - zaključna razmatranja (1/3)

Klinička istraživanja potiču praktičare na mijenjanje dijagnostičkih stereotipa (‘logoped se treba baviti djecom predškolske dobi’) procjena nedovršenog predgovornog

razvoja otvara put logopedu među djecu jaslične dobi,

Inkluzija-zaključna razmatranja (2/3) Slijede djeca koja mucaju kojima bi se

trebalo preventivno baviti već od prvih pojava mucanja - treća/četvrta godina,

I najzad razni poremećaji izgovora‘čekaju’ svoje vrijeme - redovito, ne prije sredine pete godine godine djetetova života

Inkluzija –zaključna razmatranja (3/3) Kako se približiti tom idealnom

preventivnom logopedskom modelu s 10 (deset) logopeda u predškolskim ustanovama naše županije ?

Jedan od ciljeva i ovog predavanja je: osvijestiti značaj rane logopedske pomoćiza dijete s govorno-jezičnom teškoćom

Hvala vam na strpljenju!