Embed Size (px)
INKLUZIJA DJECE S GOVORNO JEZIČNIM POEŠKOĆAMA U DJEČJEM VRTIĆU
Dragan LISICA, logoped-savjetnik, DV Cvit Mediterana Split
E-pošta: [email protected]
Djeca s govorno-jezičnim teškoćama u vrtiću Djeca s poteškoćama izgovora (dislalije) Djeca s poteškoćama glasa (disfonije) Djeca s poteškoćama govornog ritma i
tempa ( mucanje...) Djeca s različitim oblicima usporenog
i/ili nerazvijenog govora
Poteškoće izgovora
Oko 60-70% svih GJT u dječjem vrtiću Funkcionalne disalije (slabost usklađene
uslužnosti artikulatora i fonematskog sluha) Organske dislalije (posljedice nepravilnosti
ugrađi artikulatora – zagriza, npr.) Najučestaliji sigmatizmi i rotacizmi U procjeni značajna tablica razvoja glasova (
vidi u prilogu!)
Poteškoće glasa (boja, visina, jačina) U dječjoj dobi, najčešće kao posljedica
nepravilnog foniranja (‘previsoko impostiran glas’)i /ili preglasnog govora zna doći do poteškoća – najčešće do tzv. hiperkinteske disfonije
Čuvajući djecu od preglasnog govorenja –‘ekologija glasa’ - brinemo se i za svoj glas, najčešće jedini instrument kojim možemo obavljti svoj posao
Prevencija: briga oko očuvanja trenutaka u kome možemo čuti svoj glas – zvonki, baršunast, topao... – nasuprot trajnoj buci
Poteškoća govornog ritma i tempa
Mucanje (poremećaj fluentnosti) pretjerno ubrzan govor ( brzopletost) Pretjerano usporen govor
Mucanje ili poremećaj fluentnosti
Gotovo 80% svih mucanja započne između 2. i 5. godine,
Rizici: broj ponavljanja, količina naprezanja, stav roditelja
U odgojnoj skupini značajno stvaranje ozračja tolerancije i strpljivosti ( vidi u prilogu!)
Za vrtićku dob značajan rad s roditeljima (izgradnja pozitivnog stava prema djetetovoj poteškoći)
Usporen govorno –jezični razvoj Uzroci mogu biti:Ozljeda prije, za vrijeme i poslije porodaSmetnje u spoznajnom razvoju ( MR...)NagluhostSociokulturna deprivacijaAutizam i njemu slična stanja (...)
Značaj predjezičnog razvoja za jezični razvoj
1. Kvaliteta gukanja ( kanoničko brbljanje )2. Združena pažnja3. Govorno razumijevanja4. Kvaliteta igre (kombinatorička,
simbolička)
1. Kvaliteta djetetovog brbljanja (prema Oller i sur. 1995.)
Fonacijsko (0-2), gukanje (2-4), marginalno brbljanje (4-7), kanoničko brbljanje (7-10)
Slogovi kanoničkog brbljanja vrlo slični riječima –javlja se samo u ljudi
Količina brbljanja dobar je znak za uredan ekspresivni jezični razvoj (Mc Cathren i sur. , 1996.)
Odgođena pojava kanoničkog brbljanja upozoravajući znak za kasniji jezično-govornirazvoj (Oller i sur. 1999.)
2.Združena pažnja(Carpenter, Nagel, Tomaselo, 1998.)
Započela interakcijom licem u lice a dovršava se iza 9.mjeseca združenom pažnjom,
Pažnju dijete združuje s pažnjom odraslog na istom objektu, osobi ili situaciji(gesti pokazivanja, na pr.),
Što leži u osnovi ZP? – Spoznaja da je drugi biće namjere, te da se na njegove namjere može djelovati
Više epizoda ZP (socio-kognitivni fenomen!)u dijadi majka-dijete=opsežniji vokabular s 18 mjeseci
3.Jezičko razumijevanja
Prethodi urednom razvoju produkcije riječi, Situacijsko razumijevanje (riječ u situaciji) Razumijevanje riječi (fonološka stuktura:
a_u_t_o , i značenje: ono što se pokreće i čime se igram),
Najkasnije progovaraju i imaju najslabiji priraštaj riječi ona djeca koja imaju slabo razumijevanje riječi (tzv. late talkers)
4. Kvaliteta djetetove igre (prema J. Piagetu)
Istraživačka (0-12): Što posjeduje predmet u sebi? (trešnja, stavljanje u usta...)
Kombinatorička (početak 2. godine): dovođenje predmeta u međusobne odnose.. (beba u kolica, gradnja kula...)
Simbolička igra (tijekom 2. godine): ˝Kao da igre( list je ptica, štap telefon...)
Uredna progresija igre, makar i uz kašnjenje u GJR, uvijek ima dobar ishod, što se ne može reći za obrnutu situaciju ( simboličko=riječ)
Kombinatorička i simbolička igra i GJR (Bloom, 1993. , prema M. Ljubešić),
Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja,
Raniji ulazak u fazu kombinatoričke igre obično je povezan s pojavom govora
Djeca koja imaju poteškoće u razvoju igrepotrebna je rana (preventivna)logopedskaterapija kako bi se potakle kombinatorička i simbolička igra (→ razvoj govora)
Prikaz slučaja: Dječak UGJR u odgojnoj skupini Izbor odgojitelja Izbor programa /skupine Dječakova prilagodba na vrtić Očekivanja roditelja
Prikaz djeteta s UGJR -( poster )
Što sadrži poster ‘ Kornjačin galop ‘ ? Anamnestički podaci (prilog 1-poster) Stanje govora i jezika na početku
tretmana (prilog 2 – poster) Sadašnje stanje (prilog 3: 17-19) Što je udruga ˝Kornjača˝? (prilog-bilten)
˝Gusjenica strašna!˝ (Slika 1.) Ožujak, 2007. (KD=5;6)
Zapazio skejt u izlogu tijekom šetnje s majkom, Na skejtu je bio zeleni zmijoliki zmaj s
velikom glavom: Povuče mamu za ruku i reče joj: ‘Vidi
mama gusjenica strašna!˝
P.S. Roditelji slave tjedan dana!
Kuc! Kuc! – ‘Ko je ?! (slika 2.)
Kad stigne na vježbe redovito dotrči iz čekaonice i pokuca ali nikada ne uđe, Redovito izađem ispred svoje sobe
pozdravim njega i roditelja, ali on šmugne kroz moje noge u sobu; (Ovaj put: ) Primih ga objema rukama za
lice i upitah: ‘Ko je kucao na moja vrata? Mihovil je kucao na vrata. - odgovori
˝Boli me rukav.˝ (slika 3.)
Leksičko znanje je u ‘donjoj granici prosjeka’ Artikulacijska zrelost je prosječna Na razini pojedinačnih riječi egzistiraju
nesustavne greške tipa:Ruka = rukav ( Kada ga boli ruka reći će: Boli
me rukav.)Svinja=sniga (...)
Iskustvo iz odgojne skupine: mišljenje odgojitelja (2/2007.)
Uključivanje dječaka M. u redoviti program rezultiralo je velikim napretkom u svim područjima, osim u govoru.
Iznenadni nekontrolirani ispadi sve su rjeđi, motorički nemir manje izražen, uspijeva se usredotočiti,
Rjeđi su prekidi komunikacije s okolinom Veseli se boravku u vrtiću Topao je vedar i veseo
Neke misli vezane uz prikaz slučaja: Okanite se iluzije ako mislite da za vaše dijete*
postoji već gotov recept; Postoje neki slični putovi, iskustva, koja mogu
pomoći da se uspije, kao i da se ustraje na pogrešnim pretpostavkama;
Prikazi slučajeva stoga najviše služe da nas podrže u namjeri da svome dijetetu* pristupimo vodeći računa o njegovim poteškoćama injegovim sposobnostima.
Inkluzija - zaključna razmatranja (1/3)
Klinička istraživanja potiču praktičare na mijenjanje dijagnostičkih stereotipa (‘logoped se treba baviti djecom predškolske dobi’) procjena nedovršenog predgovornog
razvoja otvara put logopedu među djecu jaslične dobi,
Inkluzija-zaključna razmatranja (2/3) Slijede djeca koja mucaju kojima bi se
trebalo preventivno baviti već od prvih pojava mucanja - treća/četvrta godina,
I najzad razni poremećaji izgovora‘čekaju’ svoje vrijeme - redovito, ne prije sredine pete godine godine djetetova života
Inkluzija –zaključna razmatranja (3/3) Kako se približiti tom idealnom
preventivnom logopedskom modelu s 10 (deset) logopeda u predškolskim ustanovama naše županije ?
Jedan od ciljeva i ovog predavanja je: osvijestiti značaj rane logopedske pomoćiza dijete s govorno-jezičnom teškoćom
Hvala vam na strpljenju!
