Informatika-za prverazrede gimnazije

2

Sadraj

Uvodno poglavlje ................................................................................. 51. to je informatika .......................................................................... 52. Pojam podatka i informacije .......................................................... 53. Hardver i softver ............................................................................ 6

3.1. to je raunalo? .............................................................................. 63.2. Funkcijski opis raunala von Neumannov model ........................... 7

3.2.1. Memorija ........................................................................................... 83.2.2. Operativna memorija ........................................................................ 93.2.3. Radna memorija (RAM) .................................................................... 93.2.4. ROM memorija .................................................................................. 93.2.5. Vanjske memorije ........................................................................... 103.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD) .............................................................. 11

3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji ............................................ 113.3.1. Tipkovnica ...................................................................................... 113.3.2. Mi .................................................................................................. 123.3.3. Skener ............................................................................................ 123.3.4. Monitor ........................................................................................... 123.3.5. Pisai (printeri) ............................................................................... 13

Poglavlje 1: Ideje za uporabu informacija i informatikih sredstava ... 151. Informacijsko drutvo i mediji ..................................................... 152. Informacijska sredstva i raunalne mree ................................... 15

2.1. Rjeavanje problema ..................................................................... 152.1.1. Pojanjenje problema .................................................................... 162.1.2. Ureivanje/analiza informacija .................................................... 162.1.3. Uporaba i istraivanje rezultata .................................................... 16

3. Prijenos informacija .................................................................... 173.1. Komunikacija ................................................................................ 173.2. Uspjena komunikacija ................................................................. 18

3.2.1. Opa struktura prezentacije ........................................................... 183.2.2. Izgled prezentacije ......................................................................... 19

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i uporaba informacijskih sredstava ........................................................................................... 20

1. Pretraivanje informacija ............................................................. 202. Primjer uspjenog pretraivanja informacija ............................... 203. Pretraivanje informacija pomou Interneta .............................. 21

3.1. Koritenje pretraivaa .................................................................. 21

33.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza ................................ 223.3. Pretraga pomou kategorija - direktorija ........................................ 243.4. Pretraivanje uporabom liste linkova ............................................ 24

4. Dijeljenje i prijenos informacija ................................................... 254.1. Saimanje (kompresija) informacija ................................................ 254.2. Razmjena informacija ................................................................... 264.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija .......... 26

5. Komunikacijski protokoli ............................................................ 285.1. Formati podataka .......................................................................... 285.2. Prijenos podataka ......................................................................... 30

5.2.1. Prijenos podataka web stranicama ................................................ 305.2.2. Prijenos informacija elektronikom potom .................................... 31

Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunala ............................. 341. Uporaba softvera za tablini proraun ......................................... 342. Princip rada digitalne kamere ...................................................... 353. Princip rada skenera .................................................................... 364. Proces sjedinjavanja podataka ..................................................... 37

4.1. Multimedijalni sadraj ................................................................... 374.2. Vrste grafikih prikaza................................................................... 384.3. Obrada zvuka ................................................................................ 38

5. Proces obrade pokretnih slika ...................................................... 396. Stvaranje crtea, prezentacija i multimedijalnih djela .................. 40

6.1. Upotreba programa Draw ............................................................ 406.2. Uporaba programa Impress ........................................................ 41

7. HTML jezik i izrada web stranica ................................................ 43

Poglavlje 4: Informacijsko drutvo i na ivot ................................... 461. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu ............. 46

1.1. Problemi u informacijskom drutvu ............................................... 461.2. Internetsko drutvo i standardizacija ............................................ 47

2. Zajedniki rad na ostvarivanju Informacijskog drutva ............... 493. Informacijska komunikacija (povijesni naini prikupljanja i razmjene informacija) ..................................................................... 494. Vremenska crta ........................................................................... 55

Poglavlje 5: Utjecaj raunalnih mrea na promjene u drutvu 601. Prednosti informacijskoga drutva ............................................. 60

1.1. IT i informacijsko drutvo ............................................................. 601.2. Zabava, kultura, umjetnost ........................................................... 61

4

1.3. Obrazovanje ................................................................................. 611.4. Promjene u nainu rada ............................................................... 611.5. Ostalo .......................................................................................... 61

2. Raunalna sveprisutnost (eng. ubiquitous computing) .................. 613. Problemi u informacijskome drutvu .......................................... 62

3.1. Komunikacija u informacijskome drutvu ...................................... 623.1.1. Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija i odgovor-nost pojedinaca ........................................................................................ 62

4. Upravljanje raunalnom mreom ................................................. 634.1. Administracija korisnikoga udjela na mrei ................................. 634.2. Kontrola podataka ........................................................................ 634.3. Administracija mree .................................................................... 644.4. Kontrola sigurnosti ....................................................................... 644.5. ifriranje ....................................................................................... 65

5. Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskoga doba ................... 675.1. Pravila i ponaanje u umreenom drutvu .................................. 705.2. Informatika etika (moral) ........................................................... 705.3. Potreba upoznavanja s informatikim moralom ............................. 70

6. Utjecaj Informacijskih tehnologija na ivot .................................. 716.1. Ovisnost o informacijama .............................................................. 716.2. Manipuliranje (zlouporaba) informacija .......................................... 716.3. Tehnoloki stres (eng. techno stress).............................................. 71

7. Preporuke, savjeti, vjebe ........................................................... 72

5Uvodno poglavlje

1. to je informatika

Informatika je znanost o informacijama. Njen zadatak je izuavati oblik informacije, naine pamenja, obradu i uporabu informacija. Moemo je definirati i kao znanstvenu disciplinu koja prouava naine oblikovanja, prijenosa, uvanja i uporabe informacija.Informacija je obavijest koja ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavijesti koja nije informacija je psovka ona openito nema svrhu.)

Informatika je znanstvena disciplina koja prouava naine oblikovanja, prijenosa, pohranjivanja, obraivanja i koritenja informacija.

Nastanak i razvoj informatike vezani su uz primjenu elektronikih raunala kompjutora. Zahvaljujui raunalima i stalnoj potrebi za to brom i tonijom obradom informacija, informatika je danas vrlo primjenjiva i suvremena znanost.Izraz informatika prvi put se pojavljuje u Francuskoj, a nastaje spajanjem dvije rijei: informacija i automatika. Izraz je prihvaen u Europi. U Americi se koriste dva izraza:

raunalna znanost (eng. Computer Science)-ako se govori o primjeni elektronikih raunala

informacijska znanost (eng. Information Science)- ako se govori o obradi i nainu uporabe informacija.

Razlika izmeu informatike i raunalstva je u sljedeem: informatika razmatra probleme uvanja, prijenosa i obrade podataka ukljuujui sve tehnike, metode, ureaje i drugo to moe biti od vanosti, a raunalstvo obuhvaa iste probleme, ali samo u onoj mjeri u kojoj se odnose na raunala. Prema tome, raunalstvo je samo dio informatike.

2. Pojam podatka i informacije

Informacije postoje od pamtivijeka. Potreba za sredstvima koja e omoguiti uvanje, prijenos i obradu informacija postoji jo od prvih dana ljudske civilizacije i traje do dananjeg dana. Veliki korak u ovom smislu je uinjen stvaranjem pisma. Ono je omoguilo zapis informacija i njihovo prenoenje u prostoru i vremenu. Drugi veliki korak je uinjen stvaranjem brojanih sustava kojima su stvoreni uvjeti za zapis kvantitativnih (koliinskih) informacija. Ovo malo vraanje u povijest razvoja ljudske civilizacije ima za cilj ukazati kako su uvjeti uvanja, prijenosa i obrade podataka stvoreni prilino davno. Meutim, stvaranje alata i orua koja podravaju pismo i raunanje sporo je napredovalo. Ljudi su kroz stoljea razmjenjivali informacije na razliite naine: glasom, dimnim i svjetlosnim signaloma i sl. Dugo vremena nakon toga iz niza glasova razvija se govor, nakon nekoga vremena pisana rije, a tek prije nekoliko stoljea tiskana. Pisane i tiskane rijei prenosile su se na razliite naine poevi od potanskih konja i kola modernijih prijevoznih sredstava pa do dananjih ianih i beinih veza. Poruke koje se prenose idu uvijek od poiljatelja primatelju. Primatelj na odreeni nain obrauje poruku i na osnovi dobivenih rezultata donosi odgovarajue odluke.

Poiljatelj PrimateljSlika 1. Prijenos poruke

Uvodno poglavlje6

Poruku u osnovi ini niz podataka koji primatelja poruke potiu na neku akciju. Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primatelja poruke potakne na neku akciju. U svakodnevnome ivotu esto poistovjeujemo pojam podatka i informacije. Razlika postoji i trebamo je uoiti. Podatak i informacija su rijei koje se esto koriste u svakodnevnom ivotu. Naravno, intuitivno je jasno to koji od ovih pojmova znai, ali ako se elimo baviti problemima informatike, ovi pojmovi zasluuju veu pozornost. U svakodnevnom ivotu imamo potrebu razgovarati i zapisivati razliite injenice, dogaaje, ideje i sl. U ovu svrhu moramo raspolagati notacijom koja e to omoguiti.

Ono to predstavlja injenicu, dogaaj ili ideju zovemo podatak. Podatak sam po sebi nema znaenje, on je sirova injenica - neobraena informacija. Poto smo definirali podatak ostaje nam vidjeti u kakvom je odnosu ovaj pojam s pojmom informacije. Pojam informacije moe biti definiran na razliite naine ovisno o tome za to ga koristimo. Navedimo jedan primjer: Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za primatelja ili upravljakom stroju. Iz ove definicije slijede neka svojstva informacija: informacija obogauje fond znanja primatelja, mora biti razumljiva za primatelja, vrijednost informacije zavisi od prethodnog znanja primatelja i postojanje informacije je zasnovano na postojanju poiljatelja i primatelja. Informacija koja je precizna, relevantna, te dobivena na vrijeme klju je za donoenje dobrih odluka.

3. Hardver i softver

Kako bismo podatke mogli pohranjivati i obraivati potrebni su nam hardver i softver. Put razvoja informatike, odnosno raunalstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tijekom godina razvoj ideja poticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova oprema i ideja koriste dva puno odreenija pojma: hardver (eng. hardware) i softver (eng. software).

Hardver ili sklopovlje je tehniki ili materijalni dio nekoga stroja, tj. sve to je vrsto, vidljivo i opipljivo. Tu ubrajamo sve elektronike i druge ureaje: tipkovnicu, monitor, pisa, mi, disketu, ipove itd.

Softver je programska komponenta raunalnog sustava i obuhvaa nematerijalni dio tj. programe. Prema namjeni programa u raunalnom sustavu, dijelimo ih na sistemske i aplikativne. Sistemski programi slue kako bi upravljali radom ureaja i omoguavali lagan i jednostavan nain rukovanja ureajima. Primjeri takvih programa su operativni sustavi. Aplikacijski programi slue korisnicima za rjeavanje odreenih zadataka, kao to su razliita izraunavanja, rad s tekstom, grafikom i sl. Primjeri takvih programa su programi za obradu teksta, programi za rad s tablinim kalkulacijama, itd.

3.1. to je raunalo?

Suvremena tehnologija je omoguila veliku minijaturizaciju raunalnih sistema, to je dovelo do izrade raunala namijenjenih jednom korisniku poznatih pod imenom osobno raunalo (PC). Ovdje postoji mala terminoloka nepreciznost. Termin PC ili osobno raunalo, ne opisuje samo mikroraunalo ve i na periferne ureaje neophodne za rad s raunalom. Zapravo, misli se na mikroraunalni sistem, pa bi pravilno bilo rei osobni mikroraunalni sistem. Meutim krai i jednostavniji termin je osobno raunalo ili samo raunalo. Mi emo u daljnjem tekstu upotrebljavati termin raunalo.Raunalo ili kompjutor elektroniki je ureaj koji ima sposobnost primati, obraivati, pohraniti podatke i davati rezultate obrade (informacije) kroz razne izlazne ureaje.Rije kompjutor nastala je od latinske rijei computare to znai raunati.

7ULAZ OBRADA IZLAZpodaci

naredbe

rezulati

Slika 2. Osnovna funkcionalna shema raunala

Mnogi korisnici raunala misle da je raunalo pametno. Ovo je sasvim pogrena zamisao jer je raunalo u osnovi tehniki sklop koji jednostavno ponavlja niz unaprijed zadanih radnji.Dakle, raunalo nije pametno. Mogunosti raunala u potpunosti ovise o sposobnostima ljudi koji ga koriste. Kako bismo raunalo uope mogli koristiti, osim hardvera potreban mu je i odgovarajui softver. Raunalo je u stvari pametno onoliko koliko je dobar softver koji programeri naprave i koliko su vjeti korisnici koji se njime slue.

3.2. Funkcijski opis raunala von Neumannov model

Grau i djelovanje raunala opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Model raunala kojeg je on tada postavio vrijedi u naelu i za veinu dananjih raunala.

Von Neumannov model utvruje da svako raunalo mora imati sljedee dijelove:

ulazni dio preko kojega se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; izlazni dio preko kojega se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa; radna memorija u koju se pohranjuju svi podaci i instrukcije programa uneseni

izvana, kao i rezultati djelovanja instrukcija; aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadane aritmetike i

logike operacije; upravljaka jedinica koja dohvaa instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i

na temelju toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, te ulaznim i izlaznim dijelovima.

Sljedea slika ilustrira meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici su oznaeni tijekovi podataka, instrukcija i upravljakih signala.

Slika 3. Von Neumannov model raunala

Uvodno poglavlje8

3.2.1. Memorija

Kako bismo razumjeli karakteristike memorije raunala, potrebno je znati kako se prikazuju informacije u raunalu. Sve podatke, kao i rezultate piemo u naoj abecedi, a takoer i rezultate iz raunala. Meutim, podaci se u raunalu prikazuju u binarnoj abecedi. Prvu abecedu emo zvati eksternom, a drugu internom abecedom. Eksterna abeceda moe biti bilo koja abeceda prirodnog jezika. Uzimajui u obzir velika i mala slova, kao i interpunkcijske znakove, naa eksterna abeceda ima oko 90 znakova. Interna abeceda raunala ima samo dva slova. Takvu abecedu nazivamo binarnom abecedom, a slova ove abecede oznaavamo sa 0 i 1. Slovo binarne abecede zove se Bit (Bit je skraenica od BInary digiT). Raunalo prihvaa bilo kakav tekst preko ulaznih ureaja tako to svakom znaku eksterne abecede pridruuje jednu rije slova binarne abecede. Naravno, ovo pridruivanje rijei binarne abecede znacima eksterne abecede moe se uraditi na razliite naine. Kako se to ne bi razlikovalo od raunala do raunala uveden je i standard poznat kao ASCII- kod. Navedimo primjere nekih slova eksterne abecede i pridruene binarne rijei u ASCII-kodu:

A 01000001

B 01000010

C 01000011

Prema tome, ako se na tipkovnici raunala otipka tekst ABA, u memoriji raunala e se nai niz od 24 bita:

01000001 01000010 01000001

Tako e svaki tekst koji se priopi raunalu u eksternoj abecedi biti 8 puta dui u internoj abecedi. Niz od 8 bita se zove Bajt (eng. Byte). To je osnovna jedinica memorije raunala. Jednim bajtom moemo prikazati 256 = 28 kombinacija binarnih brojeva. S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 bajt memorije moe upamtiti jedno slovo knjige. Kapacitet operativne memorije i diska se izraava u broju bajtova. Oznaka za bajt je B.

Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice od bajta, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!).

Kilobajt: 1 KB = 210 B = 1024 B

Megabajt: 1 MB = 210 KB = 1024 KB = 220 B = 1048576 B

Gigabajt: 1 GB = 210 MB = 1024 MB = 220 KB = 1048576 KB = 230 B = 1073741824 B

Za korisnike raunala naroito su znaajne dvije karakteristike memorija, a to su kapacitet i vrijeme prilaza. Prvu osobinu smo ve objasnili. Objasnimo i drugu. Druga vana karakteristika memorije je vrijeme prilaza. Pod vremenom prilaza se podrazumijeva vrijeme koje protekne od trenutka obraanja memoriji radi dobijanja podataka, do trenutka dobijanja podataka iz memorije. Oigledno, to je vrijeme prilaza krae memorija je bra, a to je ovo vrijeme due, memorija je sporija. Vrijeme prilaza memoriji izraava se u sekundama. Kapacitet memorije izraava se u veim jedinicima od osnovne, a vrijeme prilaza manjim jedinicama od osnovne.

9Manje jedinice su prikazane u tablici ispod.

Simbol Prefiks Veliina

m mili 10-3

mikro 10-6

n nano 10-9

p piko 10-12

f femto 10-15

Tablica 1. Jedinice kojima oznaavamo male veliine (vrijeme prilaza memoriji)

Kako nema jedne savrene memorije, u raunalima se nalazi nekoliko memorijskih ureaja koji se razlikuju po brzini, kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti, pouzdanosti, cijeni i namjeni.

3.2.2. Operativna memorija

Operativna memorija se sastoji od dva dijela. Prvi, manji dio, namijenjen je uvanju sistemskih programa koji upravljaju radom ureaja. Drugi, vei dio namijenjen je uvanju aplikativnih programa i podataka korisnika. Iz dijela memorije u kome se nalaze sistemski programi mogu se samo donositi instrukcije i podaci u mikroprocesor, a to znai da se ovakva memorija moe jedino itati. Za memoriju koja ima ovo svojstvo kaemo da je ROM (eng. Read Only Memory). Naravno, dio memorije u kome se nalaze programi i podaci korisnika mora biti takav da omogui upis i itanje. Ovakva memorija se zove RAM (eng. Random Access Memory).

3.2.3. Radna memorija (RAM)

RAM ili radna memorija predstavlja najvei dio memorije. Osobina RAM memorije ogleda se u tome da se svakom njenom bajtu moe slobodno pristupiti neovisno od prethodne memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (eng. write) i iz nje itati (eng. read). Svakim upisom podatka u neku lokaciju njen prethodni sadraj se automatski gubi. Druga vana osobina RAM memorije je da podatke koji se u njoj nalaze zadrava (uva) samo dok postoji napajanje na njoj. im nestane napajanje kompletan sadraj memorije se gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sljedeem ukljuivanju raunala) ona je potpuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je pogodna za izvravanje programa i obradu podataka. Iz tog razloga se programi i podaci uitavaju u RAM memoriju (obino s hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvravajui uitane programe kojima obrauje dobijene podatke. On to moe raditi samo u ovoj memoriji pa se zato RAM memorija obino naziva i radna memorija. Brzina rada raunala je direktno proporcionalna s koliinom RAM memorije. Poveanjem koliine RAM memorije znatno se ubrzava rad raunala.

3.2.4. ROM memorija

ROM je najmanja memorija, tvorniki upisana i njezin se sadraj ne moe mijenjati niti izbrisati. Nije ovisna o napajanju elektrine energije, a nalazi se na matinoj ploi. Po ukljuenju raunala prva se aktivira, a zbog svoje sposobnosti trajnoga pamenja (i dok je raunalo iskljueno) sadri iskljuivo sistemske podatke neophodne za rad raunala, tj. koristi se za pohranjivanje upravljakih programa.

Uvodno poglavlje10

Slika 4. ROM na matinoj ploi i RAM memorija

3.2.5. Vanjske memorije

Da bi procesor koristio programe i podatke oni se moraju nalaziti u radnoj memoriji. Meutim, programi i podaci se mogu nalaziti u radnoj memoriji samo kada je raunalo ukljueno u elektrino napajanje. Za due uvanje programa i podataka koristi se vanjska memorija iz koje se po potrebi programi i podaci dopremaju u radnu memoriju. Proces dopremanja treba biti to bri, ali i kapacitet memorije treba biti to vei. Postoje razliite vanjske memorije, ali se na raunalima najee koriste disk, optiki diskovi (CD i DVD) i memorijski stik (eng. Memory Stick). Disketa (eng. floppy disk) i magnetna traka su vanjske memorije koje su se ranije koristile. Zbog malog kapaciteta danas se vie ne koriste.

Tvrdi (hard) disk je memorija najveega kapaciteta, sadri sav raspoloivi softver, a slui i za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunalo iskljueno, ali se ne moe (zasebno) prenositi jer se nalazi u kuitu raunala. Brzina tvrdog diska je velika u odnosu na ostale vanjske nositelje podataka, ali je znatno sporija od radne memorije. Kapacitet dananjih diskova izraava se u GB. U konfiguraciji raunala moe biti i vei broj diskova ili se jedan disk moe podijeliti u vie dijelova (particija). U svakom sluaju korisnici trebaju imati u vidu kako je kapacitet diska vana karakteristika raunala.

Memorijski stik (eng. Memory Stick) korisnik moe prenositi, pa slui za uvanje i prijenos podataka i programa. Prvi put se pojavio 1998. godine i imao kapacitet 4MB, to je u odnosu na disketu (kapaciteta 1,44 MB) bilo znatno poboljanje. Kapacitet dananjih stikova izraavamo u GB.

Slika 5. Memory Stick i Hard disk

11

3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD)

CD ROM je kratica od Compact Disc Read Only Memory. CD ROM disk je optiki disk koji se uspjeno koristi u oblasti raunalstva za potrebe pohranjivanja velike koliine podataka na malom prostoru. Najee se koristi kao medij na koji se podaci mogu zapisati samo jednom (jednom zapisani ne mogu se brisati), a mogu se itati neogranien broj puta. Otuda i naziv CD-ROM. Na optiki disk podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploi diska. Plastina ploa presvuena je aluminijskom legurom. Podaci se pohranjuju u obliku udubljenja u aluminijskom sloju (1), a ako udubljenja nema, podatak se ita kao (0). Laserska zraka osvjetljava mali dio povrine diska (s donje strane) i reflektira se samo ako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserska zraka je vrlo uska tako da moe proitati jedan bit i s vrlo male povrine. Zbog toga se na optiki disk moe pohraniti velika koliina podataka. Danas se na tritu mogu nai i CD-RW (eng. Compact Disc-ReWritable), tj. diskovi na koje korisnik moe podatke upisivati i brisati.DVD je kratica od Digital Versatile Disc. DVD disk ima kapacitet od 4,7 GB do nekoliko desetaka GB pa je pogodan za pohranu videozapisa. Na DVD-ove obino zapisujemo filmove. Prednosti gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS kazete su: bitno kvalitetnija slika, digitalni zvuk, interaktivni izbornici, mogunost odabira jezika i brojne druge. DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-ova.

3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji

U von Neumannovom modelu raunala ulazni i izlazni dio osigurava komunikacijuraunala s vanjskim svijetom. Pritom, ulazni ureaji korisniku pruaju mogunost unoenja podataka u raunalo, dok se izlazni koriste za prikaz rezultata obrade na raunalu u obliku pogodnom za uporabu. Najei ulazni ureaji raunala su tipkovnica, mi i skener, ali ulazni ureaji su i videokamera, mikrofon, glazbena klavijatura, joystick, ita linijskoga koda, itd.Najei izlazni ureaji raunala su monitor, pisa i zvunici, ali ilani ureaji su i videorekorder, ploter (za crtanje slika), robotska ruka, itd. Neke jedinice mogu izvravati i ulazne i izlazne operacije pa ih nazivamo ulazno-izlazne jedinice. Primjeri takvih jedinica su modem i zvuna kartica.Raunalo na koje je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istodobno prihvaa, pohranjuje, obrauje i izdaje informacije u pisanom, slikovnom i zvunom obliku. Za takvo raunalo kaemo da je sposobno za multimedijsku obradu informacija. Multimedija je svaka interakcija teksta, zvuka, slike, animacija i videa.

3.3.1. Tipkovnica

Izgled tipkovnice (eng. keyboard) je slian tipkovnici pisaih strojeva. Ima vei broj tipki koji slue kako bi korisnik mogao unijeti slova, brojeve i interpunkcijske znakove. Meutim, ono po emu se razlikuje od tipkovnice pisaeg stroja je postojanje kontrolnih tipki i numerikog dijela. Kontrolnim tipkama se daju naredbe koje raunalo izvrava neposredno po pritisku na odgovarajuu tipku. Neke naredbe sa tipkovnice zahtijevaju istovremeni pritisak dvije ili vie tipki. Na ovaj se nain izbjegava aktiviranje naredbe sluajnim pritiskom jedne tipke. Raspored tipki na tipkovnici donekle se razlikuje od drave do drave. Kod nas se koriste dvije vrste tipkovnica: jedna s engleskog govornog podruja na kojoj su u prvom redu tipke QWERTY (ita se kverti) i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesta pa su u gornjem redu tipke QWERTZ. Posebna slova nae abecede , , , , su na desnom dijelu na kojima su na engleskim tipkovnicama uglate i vitiaste zagrade i jo neki posebni znakovi.Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta pomou raunala i tipkovnice u odnosu na pisae strojeve?

Uvodno poglavlje12

3.3.2. Mi

Mi (eng. mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom. Mi je pokazivaka naprava (eng. pointing device) ijim se kretanjem po ravnoj povrini bira pozicija na zaslonu, a pritiskom na neku od tipki aktivira odreena funkcija. Mi je smjeten u kutijicu na kojoj se nalaze dvije ili vie tipki i toki koji slui za kretanje kroz tekst u smjeru dolje - gore. Kabel koji povezuje kutijicu s kuitem raunala podsjea na miji rep pa je po tomu i dobio svoje ime. Pomjeranjem mia raunalu prenosimo podatak o kretanju nae ruke koje on pretvara u digitalnu informaciju.Danas se uglavnom koristi optiki mi koji umjesto kuglice koristi optiki senzor.

Slika 6. Mi i tipkovnica

3.3.3. Skener

Skener je ulazni ureaj koji se koristi za unos slika, rukopisa, ilustracija u raunalo u svrhu daljnje obrade i umetanja u druge dokumente, web stranicu itd. Predloak (najee slika) se dijeli na konaan broj elemenata (tokica) koje se izlau bijeloj svjetlosti, zatim se registrira intenzitet svjetlosti za svaku pojedinu toku, a reflektirajui odraz pomou CCD -a1 pretvara u digitalni oblik. Raunalu se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu toku. Takav oblik predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njezini elementi (sitne tokice) pikseli. Veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stolni (desktop), rotacijski. Danas se za kunu uporabu najvie kupuju stolni skeneri.

3.3.4. Monitor

Monitor je najvie koritena izlazna jedinica jer putem monitora primamo najvie informacija. Naime, na zaslonu (ekranu) monitora se mogu pratiti rezultati rada i rezultati unosa putem tipkovnice. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14, 15 17, 21 (1 in = 2,54 cm), a taj broj oznaava duljinu dijagonale monitora. Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monokromatski monitori koji prikazuju nijanse sivoga.Danas se koriste dva osnovna tipa monitora: monitor koji koristi zaslon s katodnom cijevi (CRT) slinoj onoj koja se koristi u

televizorima. Slika na zaslonu dobiva se tako to snop elektrona emitiran iz katode (elektronskoga topa) udara na zaslon i time izaziva svjetlost. Viebojni monitori koriste tri topa koji na zaslonu pogaaju tri sloja nanesenoga materijala. Slojevi emitiraju crvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem tih triju boja stvara se itava paleta boja na zaslonu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedine toke na zaslonu postupno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati.

1 CCD (Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor u leama kamere koji pretvara svjetlosne odraze u elektronike signale.

13

Zbog tromosti ljudskoga oka to nee previe smetati ako se slika redovito obnavlja. Dananji monitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 i vie puta u sekundi pa kaemo da monitor ima frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz;

monitor koji koristi zaslon od tekuega kristala (LCD). Ti zasloni su tanki, troe manje energije i stoga se preteito koriste u prijenosnim raunalima (eng.notebook). Skuplji su od CRT monitora.

Osnovna svojstva monitora su:

broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija broj razliitih boja

Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih toaka zaslona koje se dobiju kao umnoak horizontalne i vertikalne rezolucije.

horizontalna rezolucija X vertikalna rezolucija broj toaka zaslona 640 x 480 307200800 x 600 4800001024 x 768 786432

Sve slike koje se stvaraju na zaslonu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji se od sitnih kruia zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela), slika e biti ljepa. Inae, u raunalnoj grafici piksel je osnovni slikovni element i moemo ga zamisliti kao mali krug/etverokut. Moemo jo rei da je piksel mjesto na zaslonu koje kod monitora u boji moe poprimiti jednu od moguih (npr. 256) boja.Osim u struju monitor mora biti prikljuen i na grafiku karticu koja je posrednik izmeu procesora i monitora. O njoj ovisi koliko kvalitetnu sliku moemo dobiti, te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280 x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 milijuna ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.

3.3.5. Pisai (printeri)

Pisa (printer) je izlazni ureaj pomou kojih se binarno-kodirana informacija iz raunala prenosi na papir. Na tritu se nalazi veliki broj razliitih printera koji se razlikuju po principu rada, ali i po karakteristikama. Vane karakteristike printera su: kvaliteta ispisa i brzina ispisa. Podjela pisaa moe se izvriti i prema tehnologiji stvaranja ispisa. Razlike u tehnologiji stvaranja dovode do razlika u njihovim mogunostima: kvaliteti i brzini, pouzdanosti, ekonominosti i cijeni. Podjela pisaa:

Matrini (iglini) pisai su najjednostavniji. Kod matrinih pisaa znak se formira tokama na papiru koje se dobijaju udarcima iglica iz pokretne glave pisaa. Papir se pomie valjkom tako da se pie red po red, a glava za pisanje pomie se uzdu valjka i preko obojene trake iglicama ispisuje znakove na papir. Tipografski znaci nastaju tako to se crne tokice ispisuju u pravilno rasporeenoj mrei rasteru (matrici) na unaprijed dogovoreni nain. Stvaranje buke pri ispisu, mala brzina rada i nedovoljno kvalitetan otisak za sloenije poslove ispisa su glavni nedostaci matrinih pisaa.

Uvodno poglavlje14

Slika 7. Shema mehanizma za ispis matrinog pisaa

Ink-jet (tintni) pisai tekst ili sliku formiraju slino kao i matrini. Na glavi pisaa se nalaze otvori kroz koje se na papir ubrizgava tinta. Ispis moe biti crno-bijeli ili u boji. Ovi pisai su po cijeni i kvaliteti nalaze izmeu matrinih i laserskih pisaa.

Laserski pisai imaju veu brzinu rada i bolju kvalitetu ispisa od matrinih i ink-jet pisaa. Laserska zraka stvara na valjku elektrini naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka na kojima postoji elektrini naboj. Nakon toga se prah s valjka prenosi na papir i uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, a laserska zraka se pomie uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja praha stvori nevidljiva rasterska slika elektrinoga naboja. Ta tehnika je poznata i kod fotokopirnih strojeva. Izvedba dananjih laserskih pisaa omoguuje vrlo veliku rezoluciju (gustou tokica). Uobiajena gustoa tokica je oko 120 tokica po centimetru. Ovi pisai imaju najbolju kvalitetu otiska, ali su i najskuplji.

15

Poglavlje 1: Ideje za uporabu informacija i informatikih sredstava

1. Informacijsko drutvo i mediji

Medij je sredstvo za razmjenu informacija. U informacijskom drutvu TV i tisak se smatraju masovnim medijima.Informacijsko-komunikacijske mree su suvremene raunalne mree nastale spajanjem informacijskih tehnologija i tehnologija komunikacije.

Osnovni elementi informacijskog drutva su: informacija i znanje, informacijske tehnologije i pristup informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te njihova uporaba. Moemo rei da je drutvo u kojem je informacija glavni proizvod informacijsko drutvo. Nagli razvoj informacijskog drutva je posljedica rasta brzine i koliine raunalno obraenih podataka, stalnog razvoja i uveanja broja kunih i poslovnih komunikacijskih mrea, te rasta ope dostupnosti pristupa Internetu. Primatelji informacija mogu iste dalje prenositi sada kao poiljatelji, te tako uspostaviti viesmjerni protok informacija. Kako onda u takvom drutvu skupiti, izabrati i prenijeti informaciju?

2. Informacijska sredstva i raunalne mree

Informacijska sredstva, ukljuujui i raunala, koriste se za dobijanje informacija. Moemo ih smatrati i sredstvima koja obrauju i prenose informacije. Na primjer, pomou njih se mogu koristiti usluge banke i pote, izvriti rezervacija karata za koncert, vlak ili avion, prikupiti informacije o geografskim kartama, podatke o vremenu itd. S obzirom na mogunosti koje imaju ova sredstva, broj raunala i kolskih konferencijskih sustava u stalnome je porastu, te se stoga ova oprema sve ee koristi u redovitoj nastavi. Raunalna mrea je napravljena u cilju razmjene informacija povezujui raunala jedne s drugima. Raunalne mree razliitih obima koriste se u zajednicama, tvrtkama, kolama, domovima itd. Internet je mrea koja meusobno spaja manje mree, te tako omoguuje dijeljenje razliitih vrsta informacija globalno. Da bismo pristupili Internetu, moemo koristiti telefonske veze, iznajmljene stalne veze, ISDN/ADSL, beine veze i sl. Razvoj infrastruktura za podatkovni prijenos usavrava se paralelno s daljnjim napretkom i razvojem raunalnih tehnologija.

2.1. Rjeavanje problema

Svakodnevno se suoavamo kako s razliitim problemima, tako i s odlukama koje moramo donijeti, a koje su vezane za stvari i pojave iz naega svakodnevnog ivota. U postupku rjeavanja dvojbi pokuavamo olakati rjeenje istih tako to prikupljamo informacije o pojedinanim zadacima i ciljevima, te iznalazimo razliita sredstva i metode koristei se svojim prethodnim iskustvima i dostupnim informacijskim sredstvima. U cilju jednostavnijega otkrivanja i rjeavanja problema prvenstveno je vano isti u potpunosti razumjeti kako bismo potom bili u mogunosti i razraditi odgovarajuu metodu za njegovo razrjeenje. Procedure rjeavanja problema su razliite i ovise o tome kako pojedinci isti problem doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobivanja informacija koje osoba eli, kao to je npr. koritenje knjiga i raunala, dobivanje savjeta od nastavnika, prijatelja, lanova obitelji itd.

Poglavlje 1: Ideje za uporabu informacija i informatikih sredstava16

Razmotrite koji mediji odgovaraju vaim potrebama, te kojim sredstvima i metodama biste mogli prikupiti informacije i proniknuti u njihovo znaenje.

Razmislite o svojoj buduoj karijeri ili koli vaega izbora, o tomu prikupite dostupne informacije koristei se raunalnom mreom i drugim dostupnim izvorima informacija.

Koristite sljedee smijernice1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje 2. Napiite kratke teze 3. Izraavajte se svojstveno (u svom stilu, svojim rijeima)

2.1.1. Pojanjenje problema

Uinite rjeavanje problema oiglednim tako to ete isti razloiti na vie pojedinanih, jednostavnijih problema. Analizirajte problem i ogranienja ako postoje. Prikupite potrebne informacije za rjeavanje problema.

2.1.2. Ureivanje/analiza informacija

Uredite informacije prikupljene u prethodnom koraku koristei tablice i grafikone. Izvrite analizu prikupljenih informacija.

2.1.3. Uporaba i istraivanje rezultata

Openito, prikupljanjem informacija preko Interneta moe se osigurati veliki broj informacija u kratkom vremenskom razdoblju. Meutim, mora se potpuno provjeriti pouzdanost i sadraj informacija prije samoga koritenja istih. S druge strane, ako koristimo tiskane kataloge, pod uvjetom da su ih izdale vjerodostojne ustanove, moemo oekivati s visokom pouzdanou da sadre tone informacije. U takvom sluaju se prikupljanje informacija moe izvesti relativno lako i uinkovito. Razliite vrste informacija mogue je pribaviti iz magazina, dnevnih novina itd.Kao to je to to gore opisano, moe se koristiti vie vrsta sredstava za prikupljanje informacija. Svaki tip informacije ima svoje vlastite karakteristike. U procesu pribavljanja informacija brzina, koliina i, izmeu ostalog tonost jako su vani. Vano je razumjeti karakteristike pojedinanih tipova sredstava za prikupljanje informacija, te znati izabrati sredstva koja odgovaraju ciljevima, kao i kako ista po potrebi kombinirati.

U cilju pojanjenja i obrade informacija, uporaba raunala kao pomagala za pravljenje tablica i grafova jest uinkovita. Meutim, raunalna obradba podataka nije uvijek dobar nain. Kada je u pitanju mali broj informacija, katkad runa izrada tablica i prorauna moe biti uinkovitija.

I kada se ureuju i obrauju informacije, podjednako je vano izabrati sredstva koja odgovaraju eljenom cilju.

Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan za rjeenje problema. 1. Promijenite svoju sobu.2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskoj priredbi. 3. Nainite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednosti jela.4. Razmotrite odjeu pogodnu za bavljenje sportom.

17

5. Razmotrite problem odvajanja i recikliranja otpadnih sirovina u koli. 6. Ustanovite koji model raunala elite kupiti. 7. Razmislite o svom planu osobne karijere.

3. Prijenos informacija

3.1. Komunikacija

Komunikacija je proces prijenosa informacija. Kodiranje je poces pretvorbe informacija (npr. slika, zvuk, tekst itd.) u oblik razumljiv raunalu i pogodan za prijenos.Dekodiranje je vraanje informacije u njezin prvobitni oblik, razumljiv primatelju.

Proces u kojem jedna osoba izraava svoje misli i osjeaje kako bi ih prenijela drugoj osobi, te tako bi kod nje(ga) potakla razumijevanje, osudu, donoenje odluka i akcija, zove se komunikacija. Kako bismo drugima prenijeli ono o emu razmiljamo na to razumljiviji i uinkovitiji nain, koristimo sredstva kao to su jezici, geste, simboli. U komunikaciji je vano razumjeti proces prijenosa informacija. Poiljatelj prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk, znakove itd. Primatelj dekodira kodiranu informaciju od poiljatelja u informaciju koju primatelj moe razumjeti. Komunikacija moe biti jednostavno izvrena kada procesi kodiranja i dekodiranja tono funkcioniraju.

Slika 8. Proces prijenosa informacija

ak i kada nismo u neposrednom odnosu s drugom osobom moemo joj prenijeti svo-je osjeaje razliitim sredstavima prijenosa. Na primjer, usluge pote, faxa/telefona, SMS-a, Vibera, e-pote, itd. mogu se smatrati sredstvima prijenosa informacija udaljenome sudioniku komunikacije.

Poglavlje 1: Ideje za uporabu informacija i informatikih sredstava18

Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabrati sredstvo koje odgovara svim sudionicima komunikacije ili pak vrsti sadraja koji se prenosi. Zanemarivanje odabira uzajamno pogodnoga medija za prijenos nekoga sadraja, kao i nepriklad-nost odabranoga formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje velikih razlika izmeu informacije koju poiljatelj eli prenijeti i informacije koju je primatelj zaprimio.

Poiljatelj informacije treba :1. prikladnim odabirom komunikacije zadovoljiti potrebe i interese primatelja, 2. koristiti optimalnu koliinu informacija i nain izraavanja, 3. izabrati ono sredstvo prijenosa koje najbolje odgovara odabranom nainu izraavanja.

Slika 9. Mediji za pohranu i prijenos podataka

3.2. Uspjena komunikacija

3.2.1. Opa struktura prezentacije

Kada elite prenijeti svoje misli drugima, potrebno je uzeti u obzir prijanje znanje i stupanj zanimanja/radoznalosti sluatelja. Ponekad je odluku o odabiru metode prijenosa mogue donijeti tako to e se prezentirati nova informacija, a potom pratiti reakcija sluatelja. Ukoliko reakcije izostanu, potrebno je odustati od pokuaja daljnjeg razvoja komunikacije.

U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija koje treba prenijeti, te da je sadraj istih kompliciran, kao to je to npr. sluaj s prezentacijom istraivakoga rada ili nekoga znanstvenog predavanja, tada je iznimno vano oblikovati sadraj tako da u potpunosti odgovara namijenjenoj svrsi prezentacije, auditoriju, duljini vremena prezentacije, veliini mjesta itd. Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo: 1. metode zasnovane na problemu koji je analizom postojeega stanja prvotno detaljno razraen, a potom je ponueno i valjano rjeenje2. metode koje koristimo i vane toke su predstavljeni u ranom stadiju prezentacije, a objanjenje i zakljuak naknadno dodani.

19

Korisni savjetiPrezentacija je izraavanje informacija koje netko eli prenijeti znakovima, crteima, multimedijalnih sadrajima itd. Prezentacija treba biti saeta ali i jasna. Vano je je znati cilj prezentacije.

Samo napisati reenice kako bi se razumjelo itanjem (npr. pisanje izvjetaja) jednostavno nije dovoljno za uspjenu prezentaciju. Naime, potrebno je napraviti prezentaciju za gledatelje kako bi razumjeli gledanjem. Prezentacija tek tada ima mo sugestije, tj. svojim reenicama, crteima, grafovima, fotografijama itd. moe pokrenuti osjeaje gledatelja i potaknuti ih na donoenje odluka i poduzimanje akcija.

3.2.2. Izgled prezentacije

Nekad su se prezentacije radile runo. Danas se rade na raunalu koristei softver za prezentacije. Osim samih znakova, sada se i crtei, tablice, slike, zvuk i videozapisi mogu podjednako jednostavno koristiti u prezentacijama. Brzo ureivanje rada, dodavanje i ponovno koritenje novih informacija, te auriranje istih znatno je olakano koritenjem raunala. Prezentacije ne moraju biti popraene iscrpnim sadrajima na zaslonu, jer je mnogo toga mogue predoiti i putem dodatnih verbalnih pojanjenja predavaa. No, vano je da su slova, crtei i ostali vizualni sadraji dovoljno veliki tako da su jasno vidljivi i osobama u posljednjim redovima. U cilju pojednostavljenja prezentacije poeljno je usredotoiti se na predoavanje osnovnih teza i pojmova koje je vano naglasiti.Kada se priprema materijal za objavu putem Web-a, izuzetno je vano da je sadraj to je mogue jednostavniji, a istovremeno jako informativan i razumljiv za primatelja. Potrebno je uinkovito koristiti crtee, tablice, grafove, fotografije, zvukove itd. i pogodno ih rasporediti na zaslonu radi lake vidljivosti, kao i i ukljuiti raznovrsnost u prikazu radi odravanja pozornosti gledatelja.

Slika 10. Pitanja koja postavljamo pri izradi prezentacije

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i uporaba informacijskih sredstava20

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i uporaba informacijskih sredstava

1. Pretraivanje informacija

Odabir potrebnih informacija iz obilja ponuenih zove se pretraivanje informacija. Mi pretraujemo i prikupljamo dijelove svrhovitih informacija koristei se dostupnim izvorima za rjeavanje razliitih problema. Postoji veliki broj razliitih izvora informacija: dnevne i tjedne novine, televizija, radio, knjige, magazini, te knjinice, muzeji, raunala, internet, ljudi koji vas okruuju itd. Kvaliteta prikupljene informacije je esto upitna, jer se u procesu pretraivanja relevantnih injenica mogu preuzeti i nepotrebni dijelovi istih, ovisno o koritenoj proceduri i metodi za pretraivanje informacija. Svakako je vana procjena pouzdanosti koritenoga izvora. Svakodnevni rad donosi iskustvo i vjetinu u izboru i nainu koritenja razliitih izvora nunih za postizanje zadanog cilja.

(Izvori informacija)

Osobe, tiskani materijali, baze podataka, novine, asopisi, TV i drugi mediji izvori su informacija.Svjedoci smo modernog doba tako da je Internet, odnosno njegov najpoznatiji servis WWW (World Wide Web) glavni izvor prijeko nam potrebnih informacija. Za pronalaenje eljenih informacija koristimo Internet trailice npr.

www.google.bawww.yahoo.comwww.bing.com

Ne treba zaboraviti kako se korisne informacije danas standardno distribuiraju i putem socijalnih mrea kao to su Facebook, Twitter i sl.

2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija

Kro sljedei promjer objasnit emo kako se uspjeno pretrauju informacije.Pretpostavimo da elite posjetiti neko mjesto u Bosni i Hercegovini po prvi put. Napravite plan puta do mjesta po izboru. Uzmimo na primjer, da ste odluili posjetiti Stari most i jo neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolici. Naravno, uzet emo u obzir injenicu da se pripremate kao da niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za neko drugo mjesto: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Livno, Bijeljina, Neum...

Prvo je potrebno provjeriti gdje se nalazi Stari most. Pretraivanjem pojmova Stari most i Mostar putem Interneta zasigurno ete pronai mnotvo linkova. Neki od njih e vam poblie objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji dolaze u Mostar potrebno je nai prenoite, po mogunosti u blizini Staroga mosta. Nakon toga slijedi odabir hotela, motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u blizini.Potom je potrebno razraditi itinerar (raspored) posjeta oblinjim znamenitostima. Treba uzeti u obzir kada i to ete se posjetiti, koliko vremena ete se zadrati na pojedinim

21

mjestima, gdje ete objedovati, itd. Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljenje i obogaene tako to ete prethodno istraiti povijest i kulturni znaaj ovih mjesta. Istraivanje klimatskih uvjeta u periodu vaega posjeta pomae vam u odabiru odjee, obue i drugih stvari neophodnih tijekom putovanja. Kao to je to prethodno opisano, za kreiranje kvalitetnoga plana puta, potrebno je prvenstveno pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz obilja izvora informacija potrebno je odluiti se za one koji se ine najpouzdanijima, te koristei se istima s razumijevanjem odabrati informacije koje odgovaraju vaem cilju.

3. Pretraivanje informacija pomou Interneta

3.1. Koritenje pretraivaa

U svrhu pronalaenja informacija koje odgovaraju naem cilju, koristit emo se pretraivaima ili trailicama. Postoje dvije vrste pretraivanja:

1. Pretaivanje pomou kljune rijei ili fraze (najee Google, Yahoo ili Bing trailice)2. Pretraivanje pomou kategorija ili Direktorija (npr. Yahoo direktorij ili ODP (Open directory project)

Pretraiva

Glavno pretraivanje je usluga pomou koje je mogue pronai traenu informaciju pretraivanjem kategorija pojmova(primjeri: travelling, tourism, accommodation, itd).Potpuna pretraga teksta je usluga pomou koje je mogue pronai traenu informaciju pretraivanjem pojmova koji sadre neku kljunu rije(primjeri: Mostar, Stari most, Old Bridge itd).Kljuna rije - pojam koji se koristi kao osnova za pretraivanje potrebnih informacija iz baze podataka. Operator - pretraiva doputa uporabu logikih simbola koje nazivamo operatori.(AND) I : elimo li u naoj pretrazi nai sve termine koje traimo upotrijebit emo operator AND. Takoer je koristan kada elimo suziti pretragu. (OR) ILI : Koristei logiki operator OR moemo objediniti sve sline pojmove jer e u rezultat pretrage ui svi zapisi koji imaju bar jedan od pojmova za pretraivanje. Koristan je za ire pretaivanje.NOT (NE) : elimo li eliminirati neki pojam koristiti emo operater NOT

Primjer: Pretraivanje kljunim rijeima Mostar i most.

1. Operator I: Mostar I mostDobit emo samo one dokumente u kojima se spominje i Mostar i most.2. Operator ILI: Mostar ILI mostDobit emo sve dokumente o Mostaru, sve dokumente o mostu i sve dokumente o Mostaru i mostu.3. Operator NE: Mostar NE mostDobit emo samo dokumente o pojmu Mostar, ali emo izgubiti dokumente u kojima se spominje i Mostar i most.


3.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza

Kada u web pretraiva utipkate neku kljunu rije u potrazi za potrebnom informacijom koristei se Internetom kao izvorom, pokae se lista web stranica koje dijelom sadre utipkani pojam. Uinkovita pretraga zahtijeva paljiv odabir kljunih rijei kako bi ponuene web stranice, to je vie mogue, odgovarale traenom pojmu. Rezultati pretrage ovise i o koritenom web pretraivau, te je stoga poeljno koristiti nekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite znati ili za koju vjerujete da bi mogla pomoi u rjeavanju nekoga problema.

Slika 11. Primjer pretraivanja upotrebom OR operatora (oko 1.830.000.000 rezultata)

Slika 12. Primjer pretraivanja upotrebom AND operatora (oko 8.200.000 rezultata)

23

Slika 13. Primjer pretraivanja upotrebom NOT operatora (oko 1.800.000 rezultata)

Slika 14. Primjer naprednog pretraivanja


3.3. Pretraga pomou kategorija - direktorija

Direktorij (folder ili mapa) je virtualni registar u kojem su podaci (datoteke - fajlovi) organizirani i pohranjeni pojedinano ili u okviru poddirektorija/podmapa (eng. subfolders). Da bi se dolo do web stranice koja nosi traene informacije potrebno je proi vie razina klasifikacije pojmova poevi od ope klasifikacije pojma, pa kroz seriju uzastopnih koraka, prema sve finijim razinama.Kada se pretraivanje vri pomou glavne pretrage, vano je tono procijeniti kojoj kategoriji traena informacija pripada. Meu poznatijim su Open Directory Project (www.dmoz.org) i Yahoo direktorij (dir.yahoo.com)

Slika 15. Pretraivanje pomou kategorija - direktorija

3.4. Pretraivanje uporabom liste linkova

Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane s pojmom koji traimo. Tako npr. dolje ponuena lista web linkova predstavlja dobar poetak za uinkovito pretraivanje turistikih znamenitosti u vaoj neposrednoj blizini.

Poznato mjesto URL

Gradovi http://www.sarajevo.ba

http://www.banjaluka.com

http://www.mostar.ba

http://www.livno.ba

http://www.zenica.ba

http://www.bijeljina.com

Turizam http://www.tripadvisor.com/

Edukacija http://www.sve-mo.ba

http://www.unmo.ba

http://www.unsa.ba

http://www.znanje.org

Pretraivai http://www.google.ba

http://www.yahoo.com

http://www.bing.com

Tablica 2. Primjer liste linkova

25

4. Dijeljenje i prijenos informacija

Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja radi kojega ste istu i traili. Svrha tako odabrane informacije mora biti jasno definirana kako bi je i ostali mogli lako koristiti. Sada emo pojasniti informacije iz navedenog primjera koje smo prikupili putem Interneta, knjiga, itd. Prvo emo klasificirati prikupljeni materijal o putu u Mostar u nekoliko kategorija ukljuujui : samo mjesto, njegovu kulturu, povijest, klimu i prirodne pojave, promet, smjetaj Materijal slaemo prema sadraju, (fotografije, dokumente i sl.) na hard disk raunala. Tiskani materijal moemo prebaciti u digitalni format i pohraniti na raunalo uporabom skenera. Dijelovi prikupljenih informacija zovu se podaci, a oni su opet rasporeeni po mapama (eng. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednom direktoriju dalje klasificirati po srodnim osobinama u podmape (eng. subfolder, subdirectory). Ovako klasificirane podatke lake je pronai i koristiti pri naknadnom pretraivanju prikupljenoga materijala, pogotovo ako vie osoba radi na istome projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturu moemo smatrati manjom bazom podataka. Uvid u cjelokupni materijal olakava pravljenje analiza, saetaka i presjeka.

Datoteka (File): U raunarstvu datoteka je skup binarnih podataka koji su spremljeni na medij dostupan programu za itanje ili promjenu. Operacijski sustav datoteke gleda kao niz binarnih podataka, dok se na razini programa binarni podatak moe pretvoriti u znak, broj, sliku, zvuk, izvorni program, izvrni program, itd. Mapa (Folder): Mjesto u kojemu se uvaju fajlovi i programi, poznato i kao direktorij. Mapa moe sadravati mnotvo datoteka i mapa koji se nazivaju podmape (mapa unutar mape). Dajemo im logika imena kako bismo znali to se nalazi u njima. Npr. za .mp3 pjesme kreirali bismo mapu i dali joj ime PJESME, a ona bi dalje mogla sadravati podmape s imenima pjevaa.

4.1. Saimanje (kompresija) informacija

Kompresija podataka se bavi predstavljanjem informacija u kompaktnom (saetom) obliku. Tehnike kompresije podataka se koriste u velikom broju aplikacija i esto se kompresija podataka odvija potpuno bez znanja korisnika (npr. Facebook automatski radi kompresiju prenesene slike).Komprimirane (saete) datoteke i mape zauzimaju manje prostora za pohranu i mogu se prenijeti na druga raunala bre nego nekomprimirane datoteke. S komprimiranim datotekama i mapama (direktorijma) radi se na isti nain kao s nekomprimiranima. S obzirom na mogunost rekonstrukcije originalnih podataka, sve tehnike kompresije se dijele na: kompresiju s gubicima (lossy compression) kompresiju bez gubitaka (lossless compression)Kompresija podataka gubicima (eng. lossy compression) ne moe iz komprimirane datoteke u potpunosti rekonstruirati izvornu datoteku. Promatrano sa stanovita zahtjeva u pogledu kvalitete dekomprimiranih podataka prilikom provoenja postupka


kompresije gube se beznaajni detalji. Kompresija podataka bez gubitaka (eng. lossless compression) je nain kompresije kod kojeg ne dolazi do gubitaka podataka i smanjenja kvaliteta informacija. Postupak je u potpunosti reverzibilan, to znai da se dekompresijom komprimirane datoteke dobiju podaci koji potpuno odgovaraju onima sadranim u originalnoj datoteci.Neki od poznatijih programa su Winzip, 7-zip, WinRAR.

Slika 16. Komprimiranje mape

4.2. Razmjena informacija

Ideja razmjene informacija roena je iz elje pojedinaca da s drugima na uinkovit nain podijele informacije koje su prikupili vlastitim radom i zalaganjem. U naelu postoje dvije metode razmjene informacija. Prva metoda se zasniva na pohrani svih prikupljenih materijala na jednom raunalu tako da svatko od korisnika moe sa svoga raunala pristupiti tom sredinjem izvoru - tzv. centralizirani pristup. Druga se metoda pak zasniva na naelu uvanja informacija na raunalima pojedinaca, s tim da im i druge osobe mogu izravno pristupiti sa svojih raunala- tzv. distribuirani pristup. Stalni porast brzine raunala i tome obrnuto proporcionalno smanjenje njihove veliine, te nagli razvoj informacijsko komunikacijskih raunalnih mrea uvjetovali su da distribuirani pristup razmjene informacija prevladava u svijetu. Jedna od najpoznatijih realizacija ove metode su mree za razmjenu sadraja pojedinaca ili P2P (eng. peer to peer) mree, poput Gnutelle1 i Freeneta2. U nekim drugim realizacijama ove metode, radi lakega pretraivanja srodnih podataka, stvara se povezujua relacija koja se zove link s drugim srodnim mreama tako da se korisnici mogu slobodno kretati od jednoga do drugog izvora informacija.

4.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija

Viejezine poruke i cjeline mogu sadravati tekst u jezicima koji zahtijevaju razliita pisma. Jedno pismo moe se koristiti za vie jezika.Na primjer, latinino ili rimsko pismo ima oblike znakova - grafeme - za 26 slova (i velika i mala slova) engleske abecede, te naglaene (proirene) znakove koji se koriste u drugim zapadnoeuropskim jezicima.

1 Gnutella je naziv protokola za distribuirano dijeljenje datoteka. Sam naziv je kombinacija rijei GNU (GNU je raunalni operacijski sustav koji se potpuno sastoji od slobodnog softvera (izgovara se gnju) i Nutella (okoladica).

2 Vano je napomenuti kako pristupom Freenetu i slinim mreama pristajete na to da vae raunalo postaje jo jedna mrena toka, odnosno server u necentraliziranoj mrei, to moe dovesti do toga da e prije ili kasnije postati mjesto hostanja nelegalnih materijala.

27

Latinino pismo ima grafeme za sve znakove veine europskih jezika uz jo neke jezike. Neki azijski jezici koriste ideografska pisma s grafemima temeljenim na kineskim znakovima. Ostali jezici poput tajlandskog i arapskog koriste pisma s grafemima sastavljenim od nekoliko manjih grafema koji se razliito oblikuju ovisno o susjednim znakovima.Kada se u web pretraivau otvara stranica iz druge zemlje, vrlo je vjerojatno da e se bar dio sadraja te stranice prikazati kao skupina besmislenih znakova (eng. garbled text). Slino, prilikom prijenosa elektronike pote iz Japana negdje u Europu po dolasku na odredite ista moe imati iskrivljene znakove i sadraj poruke moe biti neitljiv. Ovo se dogaa u sluaju kada raunalo primatelja ne moe prikazati jezik poiljatelja. Zbog toga su se morali uspostaviti posebni znakovni kodovi (eng. character codes). Svaka od zemalja svijeta pripada nekoj od znakovnih skupina. Za tonu razmjenu podataka izmeu poiljatelja i primatelja potrebno je upotrijebiti kompatibilne sustave kodiranja. Tablica zajedno grupiranih znakova naziva se kodna stranica. Kodne stranice sa znakovima od jednog bajta sadre maksimalno 256 vrijednosti od po jedan bajt jer je svaki znak u kodnoj stranici predstavljen jednim bajtom. Zato kodna stranica moe sadravati najvie 256 znakova.Jedna kodna stranica s ogranienjem od 256 znakova ne moe biti dovoljna za sve jezike jer svi jezici zajedno koriste mnogo vie od 256 znakova. Zato razliita pisma koriste odvojene kodne stranice. Postoji posebna kodna stranica za grki, posebna za japanski itd. Za latinino i irilino pismo, tj. jezik s naih prostora, danas se u prikazu web stranica uobiajeno koristi UTF-8 jer podupire mnotvo razliitih jezika i grafema. UTF-8 nije optimalan nain zapisa za kineski i japanski tekst jer bi se umjesto dva bajta po znaku, morala upotrijebiti tri.

Slika 18. Vrste pisama u europi1-latinica 2-irilica 3-latinica/irlica 4-grki 5-gruzijski

6-armenski 7-grki/latinica


Otvorite mapu u koju ste spremili va dokument i otvorite ga. estitamo, upravo ste napravili svoju prvu web stranicu pisanjem HTML oznaka. Kako su HTML dokumenti ustvari tekstualni dokumenti, moemo ih stvarati i u tekstualnim ureivaima.

Slika 18. Primjer izgleda teksta kodiranog drugaijom kodnom stranicom

Ukoliko se web stranica prikazuje slino kao na primjeru iznad, potrebno je u postavkama web preglednika (Chrome, Firefox, Internet Explorer i sl.) provjeriti je li odabrana ispravna kodna stranica npr. UTF-8.

5. Komunikacijski protokoli

Za informacijsko-komunikacijske mree, ukljuujui Internet, definirano je vie skupina pravila za nesmetan protok razliitih tipova informacija i da bi iste bile razumljive raunalima, bez obzira koju platformu koristili (npr. Windows, Apple OSX ili pak neku distribuciju Linuxa). Ove skupine pravila razumljive raunalima zovu se komunikacijski protokoli. Tako npr., postoje protokoli za slanje, prijenos, kontrolu slijeda, potvrdu prijenosa podataka itd.Internet koristi TCP/IP paket protokola koji omoguava toan prijenos podataka od izvorita do odredita koristei naelo slanja podataka kao sukcesivnoga niza povezanih djelia poruke, tzv. paketa. S obzirom da se paketi pojedinano alju i da samostalno putuju internetom, esto se dogaa da u razliitom redosljedu stignu na odredite gdje ih je potrebno ponovno vratiti u originalni slijed. Proces prijenosa pojedinanih paketa preko niza mrea koje ine Internet, od izvorita do odredita, vri se procesom koji se zove rutiranje (eng. routing).

Rutiranje je proces prijenosa pojedinanih paketa pri emu se svakom od njih dodaju podaci o poiljatelju i primatelju, te utvruje najkrai, odnosno najpouzdaniji put do odredita. Potvrda prijenosa je protokol koji potvruje da su pojedinani paketi stigli do odredita. U sluaju da su isti u prijenosu oteeni ili je dolo do nekog drugog problema zahtijeva njihovo ponovno slanje.Kontrola slijeda je protokol koji osigurava da se po stizanju na odredite pojedinani paketi vraaju u originalni slijed. TCP/IP: Protokol kontrole prijenosa/Internet protokolPaketni prijenos je shema komunikacije zasnovana na prijenosu podataka nakon to su isti izdijeljeni u jedinice koje se nazivaju paketi

5.1. Formati podataka

Postoje odreena pravila kojih se treba pridravati prilikom razmjene podataka. Tako npr. razmjena velike koliine podataka odjednom namee veliki teret primatelju, te je stoga preporuljivo smanjiti veliinu fajla primjenom nekog programa za saimanje (eng. compression), npr. Winrar,WinZip. Razliiti aplikativni softveri pohranjuju korisnike podatke u formatima koji su (uglavnom) samo njima itljivi i razumljivi. Na primjer, ako pokuate otvoriti dokument napisan u programu za obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za obradu slika, npr. Photoshopu, raunalo ga ili uope nee otvoriti, ili ete dobiti dokument pun besmislenih znakova koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S druge

29

strane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Word dokument i obratno, jer programi MS Office paketa podravaju mogunost uvoza/izvoza (eng. import-export) podataka iz jednog MS Office formata u drugi. Zato je poeljno (ako je mogue) koristiti formate fajlova koji su univerzalni i itljivi raunalu, bez obzira koja je raunalna platforma u pitanju, kao to je to npr. sluaj s PDF formatom (Adobe Acrobat Reader je PDF ita dostupan na svim platformama).Mnogi dijelovi web stranica pisani su u univerzalnom jeziku koji se zove HTML i bez obzira koja je raunalna platforma u pitanju, web pretraiva je u stanju pravilno proitati i prikazati HTML dijelove stranice. Kao to je to gore opisano, postoji vie naina razmjene podataka, no vano je uvijek imati na umu potrebe i ogranienja s kojima se susreu osobe s kojima se eli uspostaviti komunikacija.

Veliina fajla se odnosi se na veliinu fajla ili koliinu informacija u njemu.Kompresija: kako bismo smanjili veliinu fajla, koristimo metode kompresije (saimanja). Veliina fajla se moe smanjiti uporabom softvera za kompresiju. Proces vraanja komprimiranoga fajla u prvotno stanje zove se dekompresija. PDF (dokument prenosivoga formata): Fajlovi ovoga formata sadre sve potrebne informacije o korisnikom tekstu, slikama, fontovima itd., to omoguava njihovo pravilno pregledavanje, bez obzira o kojoj je raunalnoj platformi rije.HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTML koristi tagove (etikete) koji odreuju izgled stranice

Format datoteke Nastavak Karakteristike

TextTekst

txt Sadri samo znakovne podatke.

Rich textBogati tekst

rtf Sadri znakove ali i informacije o rasporedu teksta, fontu itd.

MS Office Word doc Format dokumenta koji stvara program za obradu teksta MS Office paketa.

MS Office Excel xls Format dokumenta koji stvara program za tabline proraune MS Office paketa.

PDF pdf Koristi se ponajvie za elektroniko distribuiranje dokumenata putem mree itd.

HTML html, htm Jezik za izradu web stranica.

Tablica 4. Primjeri razliitih formata datoteka


Tip fajla Format fajla Nastavak Karakteristike

Slike BMP bmp Format podatka, slike koji nije saet.

PICT pct, pict Format podatka, slike koji nije saet.

JPEG jpg, jpeg Omjer saimanja moe se izabrati. Ovo je pogodno za slike koje ukljuuju fotografije (u boji).

GIF gif Slike koje imaju do 256 boja mogu se saeti. Ovo je pogodno za slike koje imaju malo boja kao to su ilustracije. Koristi se i za animacije.

TIFF tif, tiff Sadri podatke o rezoluciji i broju boja u slici.

Pokretne slike AVI avi Format video podatka s niim omjerom saimanja.

MPEG mpg, mpeg Format video podatka s velikim omjerom saimanja. Omjer saimanja je varijabilan.

Zvuk WAVE wav Format zvunog podatka koji nije saet.

AIFF aif Format zvunog podatka koji nije saet tvrtke Apple.

MIDI mid Format koji ne nosi sam zvuni signal, ali nosi informaciju kako napraviti zvuk.

MPEG-1Audio Laver-III

mp3 Jedan od formata saimanja zvuka koji se koristi je MPEG format.

Tablica 5. Primjeri tipova komprimiranih (saetih) fajlova

Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti uporabom nepovratne kompresije, u nekim sluajevima, razlika izmeu saetoga i originalnog podatka skoro se ne moe primijetiti, jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni. Meutim, nijedno saimanje nepovratnom kompresijom ne moe se koristiti za podatke kod kojih se znaenje gubi ak i kad nedostaje samo jedan znak, npr. tekst, brojne vrijednosti, programi, itd.

5.2. Prijenos podataka

5.2.1. Prijenos podataka web stranicama

Razmotrimo kako na Web (WWW) postaviti web stranicu. Potrebno je najprije prenijeti cjelokupni kreirani sadraj s lokalnog raunala na neki WWW server koji prua uslugu smjetaja web stranica. Ova se operacija zove slanje, podizanje (eng. uploading). Raunalni protokol koji se koristi u ovoj operaciji zove se FTP. URL pokazuje lokaciju vae stranice na odabranom WWW serveru. Nakon toga korisniku je dovoljno da utipka URL vae web stranice u web pretraiva kako bi mogao pregledati web stranicu. Pretraiva automatski obavjetava ciljni WWW server o zahtjevu za slanjem informacija (datoteke/

31

fajla) pretraivau. Kada WWW server zaprimi zahtjev, traenu informaciju, datoteku raunalu koji je traio tu informaciju alje natrag kako bi je ovaj prikazao na ekranu. Bilo tko na svijetu putem web pretraivaa moe pristupiti web stranici i pregledati informacije koje ona sadri. Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (eng. update) kako bi uvijek prikazivala najsvjeije informacije.

WWW server: uopeno ime za hardverske i softverske komponente koje web pretraivae opsluuju web stranicama.Web server se moe instalirati i lokalno na vlastitom raunalu (Microsoft IIS server kao dio Windows OS-a ili Apache web server).FTP (File transfer protocol): Protokol za prijenos fajlova (slanje upload i preuzimanje download s Interneta. URL (Uniform Resource Locator): Predstavlja niz znakova koji podlijeu odreenim standardiziranim formatima za izraavanje lokacija web stranica npr. www.google.ba

Obratite poznornost na osnovna pravila prije nego svoje web stranice uinite javnima:1. Potrudite se da ne otkrijete osobne informacije ali i one vaih prijatelja. 2. Potrudite se napraviti web stranicu tako da ista svojim sadrajem nije ni na koji nain uvredljiva za ljude drugih kultura i obiaja.3. Ne koristite fotografije, ilustracije, glazbu itd. bez suglasnosti onih koji na njih imaju autorska prava. Traite (npr. putem elektronike pote) dozvolu za materijal nad kojim druge osobe dre autorska prava.

5.2.2. Prijenos informacija elektronikom potom

Mail Server je uopeno ime za hardver i softver komponente potrebne za slanje, prijenos i primanje elektronike pote. SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) je protokol koji se koristi za slanje elektronike pote. Elektronika pota se prenosi SMTP serverima.POP (Post Office Protocol) je protokol koji se koristi za primanje elektronike pote.Elektronika pota se prima spajajui se na POP server.ISP (Internet Service Provider) je posluiva usluge pristupa Internetu, kao npr. Teol.net, BHTelecom ili HTNet.

Razmislite na koji nain bi vam osobe koje su posjetile vau web stranicu mogle proslijediti svoje dojmove o onome to su imali prigodu vidjeti. Elektronika pota (eng. e-mail) je vjerojatno najbolje sredstvo za tu vrstu komuniciranja. Elektronika pota je jedna od uvrijeenih metoda za razmjenu poruka informacijsko-komunikacijskim mreama. Poruka koju je stvorio poiljatelj je kao dolazea pota isporuena odgovarajuem POP serveru, ovisno o mail adresi primatelja. Primatelj potom koristi odgovarajui e-mail program (eng. client), poput Outlooka, Eudore, Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektroniku potu s POP mail servera do svoga raunala. Nakon to je pregledao potu primatelj moe odgovoriti poiljatelju, s tim to sada odlazna poruka ide mreom od raunala poiljatelja do odgovarajuega SMTP servera, odnosno servera za odlaznu potu.Za poiljatelja, korisnika elektronike pote, vrijeme potrebno za prijenos pote je kratko, ak i kada ista putuje na jako udaljenu lokaciju. Elektronika pota je takoer izuzetno jeftin nain komunikacije, jer poiljatelj alje potu samo do svoga ISP-a, te je


ukupna cijena komunikacije mnogo nia od cijena meunarodnih telefonskih poziva ili potanske slube. Osim toga, poiljatelj se ne mora obazirati na doba dana prilikom slanja elektronike pote ili vremensku razliku u odnosu na zemlju u kojoj boravi primatelj. Pristigla pota e svejedno biti pohranjena na POP serveru sve do onoga momenta dok primatelj istu e-mail klijentom ne prebaci na svoje raunalo. Jo jedna pogodnost je to to je elektronikom potom mogue jedan dokument istovremeno poslati na vie e-mail adresa. Tako se npr. moe kreirati lista e-mail adresa (eng. mailing list) najdraih prijatelja, te im jednim klikom mia svima istovremeno odaslati istu potu.

Webmail (Web-based e-mail) predstavlja uslugu elektronike pote koja kao suelje za pristup prvenstveno koristi web-preglednik. Za razliku od uobiajenog pristupa e-poti preko zasebnih klijentskih programa za e-potu (kao to su Microsoft Outlook, Live ili Mozilla Thunderbird) koji poruke uvaju na korisnikom raunalu, u webmailu se poruke ne trebaju prenositi i uvati na korisnikom raunalu ve mogu ostati pohranjene samo na posluiteljima pruatelja usluge. Popularniji pruatelji usluge webmaila su Gmail, Yahoo! Mail, Hotmail (sada Outlook) i AOL.

Slika 19. Gmail - jedan od popularnijih besplatnih webmail servisa

33

Google dokumenti (eng. Google docs) su servis za upravljanje dokumentima koji se izrauju i upravljaju putem web suelja. Za njegovu uporabu dovoljan je Google e-mail raun.

Kingsoft Office (http://www.kingsoftstore.com/) LibreOffice (http://www.libreoffice.org/)Apache Open Office (http://www.openoffice.org/)

su samo neki od besplatnih softverskih paketa, koji se, za razliku od Google dokumenata, trebaju najprije preuzeti i instalirati na lokalno raunalo. Zajedniko im je da imaju program za obradu teksta, tablini kaklulator i prezentacijski softver, a ovisno o proizvoau i odabranom paketu i programe za rad s bazama podataka, crtanje i sl.

Osnovna prednost webmaila je to svaki korisnik moe pristupiti svom potanskom sanduuu s bilo kog mjesta u svijetu ako ima raunalo povezano na Internet. Hotmail (sada Outlook) je 1997. predstavio novu uslugu - website posveen samo elektronikoj poti. Slijedei uspjeh Hotmaila Google je 2004. pokrenuo Gmail s mnogim inovacijama, kao to su JavaScript izbornici, tekstualne reklame i veliki besplatni skladini prostor od 1 000 MB (u odnosu na, u to vrijeme, uobiajeni prostor od ispod 30 MB), to je vodilo naglom razvoju webmaila.Iako je webmail prvenstveno orijentiran na web-pristup, neki pruatelji webmaila omoguuju pristup potanskom sanduiu i na uobiajen nain putem protokola SMTP/POP3/IMAP.

Mailing Lista: grupiranje e-mail adresa veega broja ljudi pod jednim zajednikim nazivom: razred, informatika sekcija, itd. Kada se alje pota navede se odabrano ime grupe i pota je istovremeno poslana svim lanovima grupe. Nekada se mailing liste zlouporabljuju za irenje neeljene pote (eng. unsolicited mail) koja se u raunalnom argonu naziva spam.

Elektroniku potu je izuzetno brzo i lako koristiti uz mnotvo pogodnosti koje prua, ali treba imati na umu da postoje izvjesna pravila ponaanja kojih se treba pridravati (korisniki bonton). Primjeri korisnikoga bontona 1. Elektroniku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeaje primatelja. Izbjegavajte mogue nesporazume uzimajui u obzir da je elektronika pota prvenstveno komunikacija znakovima. 2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s opim kontekstom komunikacije. 3. Ne aljite velike dokumente (pogotovo ne bez prethodnoga saimanja).

Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunala 34

Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunala

1. Uporaba softvera za tablini proraun

Softver za tablini proraun se zbog svojih raunskih i ureivakih mogunosti smatra snanim oruem za poslovnu uporabu u okviru kojega moete vriti napredna izraunavanja, prikazati grafikone, te lako rukovati manjim bazama podataka. Podaci, matematiki izrazi, funkcije ili slino se unose u podruja koja se zovu elije (presjek stupca i retka) kako bi se izraunao neki zbroj i sl.

Slika 20. Primjena proraunske tablice

Primjer 1: Koristei npr. LibreOffice Calc napravite tablicu kao na slici i izraunajte sljedee vrijednosti: zbroj, najveu i najmanju vrijednost, prosjenu vrijednost, te prebrojite koliko je knjiga na ponudi. Upotrebljeni softver: LibreOffice Calc Primjer 2: Iz prethodno uraene tablice kreirajte i uredite grafikon kao na slici.

Slika 21. Izrada grafikona iz postojeih podataka

35

2. Princip rada digitalne kamere

Pojam digitalna kamera u irem smislu obuhvaa digitalne fotoaparate raznih klasa, te digitalne video kamere za snimanje pokretnih slika (eng. camcorder) koje u svakodnevnom govoru nazivamo video kamere. Danas ve i mobiteli i digitalni fotoaparati omoguuju snimanje filmskih sekvenci, automatski nasnimavaju i reproduciraju zvuk. Takoer nude opcije nekoliko vrsta pretapanja iz kadra u kadar, omoguuju reprodukciju na ugraenom LCD ekranu ili na televizijskom ekranu direktno iz kamere, a sve to bez, ili s minimalnom intervencijom snimatelja. Objasnimo sada princip rada ovih ureaja. U digitalnom foto aparatu CCD pretvara svjetlo koje je sakupila optika lea u elektrine signale, a oni se potom ponovno pretvaraju u digitalne signale putem A/D konvertera. CPU pretvara digitalne signale u elektroniki prikaz, nakon ega je tako nastalu sliku mogue pohraniti na neki medij za pohranu (memorijske kartice) ili pak u internu memoriju same kamere. Tako spremljene slike i video zapise moemo pregledavati direktno na televizoru, prenijeti na raunalo kako bismo ih prikazali na zaslonu monitora, dodatno obradili i/ili ispisali na papir.

Slika 22. Digitalni fotoaparat i prikaz principa rada

CCD (Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor u lei kamere koji pretvara svjetlosne obrise u elektroniki signal. A/D (Analogno-Digitalni) pretvara analogne u digitalne signale. CPU (Centralna procesorska jedinica) je mozak suvremenih elektronikih ureaja, koji kontrolira njihov rad, te vri proraune za potrebe namjenskih programa koji ga u tom momentu koriste. Mediji za pohranu su mediji koji se koriste za spremanje podataka.

Slika 23. Planina Vele

Na slici su prikazani krajolici snimljeni digitalnim fotoaparatom i preneseni u raunalo radi prikaza istih na ekranu. Koriteni softver: Ugraeni softver za prijenos (uvoz) slika iz digitalnog fotoaparata u raunalo.


3. Princip rada skenera

Skener je optiki ulazni ureaj koji slike, printani tekst, rukopis ili neki drugi objekt pretvara iz analognog formata u digitalni format radi dalje obrade, pregledavanja i/ili pohrane. Mehanizam glave skenera ini sustav ogledala, lea, filtera i CCD polja koja skener lampom (hladno katodna fluorescentna ili xenon) osvetljava red po red skeniranog objekta (dokumenta, slike i sl.). Svijetlost se odbija od skeniranog objekta i dolazi do sustava ogledala koji odbijenu zraku alje do lee. Lea dijeli dobijenu zraku na tri jednaka dijela i fokusira na filtre koji je razlau na tri osnovne (RGB) boje i alju na CCD koji fotone (zrake svjetlosti) pretvaraju u elektrini naboj. Kontrolna logika odreuje to predstavlja odreni naboj i alje u odgovarajuem obliku putem suelja raunalu. Kada se skenira jedan red dokumenta prelazi se na sljedei pomou step motora koji pomjera glavu skenera veoma preciznim koracima du itavog dokumenta. Stabilizator osigurava da ti pokreti budu to mirniji. Ovaj proces se naziva skeniranje (eng. scanning). Kvaliteta produkta dobivenoga digitalizacijom ispisanoga sadraja zavisi od kvalitete skenera, koja se izraava u dpi (toka po inu) jedinicama. Tako npr. u sluaju 150 dpi skenera, jedan in ispisa (2,5 cm) opisuje 150 toaka prigodom prijenosa u raunalo. to je ova vrijednost via, digitalni oblik je vjerniji originalu, a dobivena slika preciznija. Skeneri se razlikuju po rezoluciji, otrini skenirane slike i dubini boje. Veina skenera ima hardversku rezoluciju od najmanje 300x300dpi. Rezolucija je odreena brojem senzora u jednom retku i preciznou step motora. Neki marketinki odjeli proizvoaa skenera rezoluciju istiu na 48004800 ili ak 96009600, to je hardverski teko dostii. Ovo su oznake za rezolucije dobijene softverskim putem, odnosno interpolacijom. Interpolacija je proces koji softver skenera koristi za poveanje rezolucije, uporabom ekstra piksela koje ubacuje izmeu onih ostvarenih pomou CCD-a. Najjednostavniji nain ubacivanja ovih ekstra piksela je dodavanje po jednog piksela koji predstavlja srednju vrednost susjedna dva.

Slika 24. Skeniranje

37

4. Proces sjedinjavanja podataka

4.1. Multimedijalni sadraj

Naziv multimedijalni sadraji odnosi se na kombiniranje digitalnih podataka ukljuujui tekstove, slike, audio i video materijale u jednu cjelinu, a u cilju njihova prijenosa krajnjim korisnicima.Osim same mogunosti kombiniranja razliitog multimedijalnog sadraja, te pretvorbe iz jednoga digitalnog oblika u drugi, vana osobitost multimedije lei u interaktivnosti. To znai da postoji vie naina prikazivanja istoga sadraja, a ovisno o potrebama i znanjima korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanje audiovizualnih sadraja u stvarnom vremenu (eng. real time). Materijali iz digitalnog foto aparata, kamere, skenera i digitalne kamere (DV kamere) prebacuju se u raunalo s ciljem stvaranja kombiniranoga sadraja.

Slika 26. Objedinjavanje podataka

Interaktivnost Odnosi se na mehanizam dvosmjerne komunikacije pri emu stroj u stvarnom vremenu odgovara zahtjevima korisnika.

CAD (Computer Aided Design) ili dizajniranje pomou raunala odnosi se na softverske pakete za 2D/3D dizajniranje i tehniko iscrtavanje grafikih oblika putem raunala.


4.2. Vrste grafikih prikaza

Postoje dvije vrste grafikih prikaza: raster slika i vektorska slika. Raster slika se sastoji od velikog broja kvadratnih tokica ili piksela (eng. pixel). Poveavanjem slike, poveavaju se i tokice pokazujui cik-cak rubne crte tako znatno gube na otrini prikaza. Raster grafika se obino koristi kod fotografija i skeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP, JP(E)G, TIFF, GIF, ICO, PNG, PSD itd...

Vektorska slika se obrauje matematiki kao kolekcija toaka, crta, krivulja ili poligona. S obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunalnih zbrajanja, kvaliteta slike je zadrana ak i nakon viestrukoga smanjenja ili uveanja originala. Iako je teko izraziti fine dodire objekata bez tragova preklapanja, ovaj format slike je pogodan za stvaranje tehnikih ilustracija itd. Termin vektorska grafika danas se uglavnom koristi u kontekstu raunalne izrade dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi za izradu arhitektonskih i strojarskih komponenti i objekata, kao to su npr. CAD programi, koriste vektorsku grafiku u radu. Vektorsku sliku prepoznajemo po nastavcima AI, CDR, EPS, SVG itd..

Slika 26. Vektorska i rasterska grafika

4.3. Obrada zvuka

Kao to vam je vjerojatno poznato iz fizike, zvuk se kroz zrak prenosi oscilacijom estica na izvjesnoj frekvenciji i to u obliku sinusoide. Prijenos u digitalni format za obradu raunalom vri se uzorkovanjem (eng. sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvunoga signala u utvrenim vremenskim intervalima tako stvarajui aproksimaciju (opis priblinom tonou) originalnoga signala. Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.

39

Slika 27. Analogno-digitalni signal

MIDI je standard za digitalizirani audiopodatak, odnosno za digitalizaciju glazbenih nota i tonova glazbenih instrumenata. Tako je npr. uporabom odgovarajueg softvera mogue svirati instrumente, kombinirati ih i pohraniti krajnji produkt odnosno pisati note i kreirati nove skladbe.Prednost MIDI-ja lei u mnogo manjoj veliini proizvedenih datoteka u usporedbi s, recimo, WAV formatom. Veini prosjenih korisnika najpoznatiji je tzv. mp3 ili MPEG-1 Audio Layer 3 format iroko rasprostranjen uporabom Internet servisa. MP3 nije zaseban format, nego dio MPEG-1 formata. MP3 nudi dobru kvalitetu zvuka, zauzimajui relativno malo prostora. Openito govorei, MP3 radi tako da iz audio zapisa izvade komponente koje ljudsko uho ne moe uti ime se veliina datoteka, u odnosu na .wav format, umanjuje viestruko.

MIDI (Musical Instruments Digital Interface)WAV (ili WAVE) Format audio datoteka koji koristi Windows OS.

5. Proces obrade pokretnih slika

U pokretnim slikama ili animaciji pokreti su izraeni sukcesivnom smjenom pojedinanih slika u nizu u kojem pojedinana slika (eng. frame) predstavlja djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih sliica u jedinici vremena (eng. frames per second (fps)), to su meki opisani pokreti (manje trzaja u animaciji). Frekvencija od 30fps koristi se za TV prijenos, dok je 24fps dostatno za filmove na celuloidnoj traci.Suvremene videokamere pohranjuju snimke u DV formatu na DV kompatibilnim medijima: DV kasetama,

DVD-u ili memorijskim karticama. Digitalnim zapisom vizualnoga materijala stvaraju se jako velike datoteke, tako npr. dva sata videozapisa zauzima cjelokupni DVD medij kapaciteta 4,7GB. Veliinu datoteke mogue je smanjiti kodiranjem (eng. encoding) iste u neki drugi manje zahtjevan format, pritom (vrlo esto) znatno gubei na kvaliteti snimke (npr. DVD u DiVX format). Postoje i postupci za lossless encoding. Nema gubitka u kvaliteti snimke, a mogue je i obrnuti proces dekodirati (eng. decoding) datoteku, ime se ista vraa u prvotno stanje prije saimanja. Programi koji se koriste za kodiranje i dekodiranje datoteka zovu se kodek (eng. codec).


Saimanje audio-video datoteka je (zbog njihove veliine) neophodno u cilju prenoenja istih putem raunalnih mrea (Internet), pogotovo ako se prijenos vri u stvarnom vremenu (real time) kao to je to npr. sluaj kod prijenosa RTV signala putem Interneta. esto ete uti da se ovakva vrsta prijenosa audio/vizualnih sadraja naziva streaming (protok).

Fps (broj pokretnih sliica u jedinici vremena) Sliica (frame) odnosi se na jednu pojedinanu sliku od 24/30 u sekundi, potrebnih za jednu sekundu animacije. DV Camera (Digitalna videokamera) Streaming (protok) odnosi se na tehnologiju koja se koristi za distribuiranje datoteka putem Interneta tako da korisnik moe u kontinuitetu pregledavati ili presluavati (u pravilu multimedijalne) sadraje dok dijelovi istih jo pristiu preko mree; umjesto da pregled materijala poinje tek nakon to je cijela datoteka mreom prebaena na lokalno raunalo (npr. gledanje filma).

6. Stvaranje crtea, prezentacija i multimedijalnih djela

6.1. Upotreba programa Draw

Draw je aplikacijski softver iz LibreOffice paketa kojeg moemo kreativno iskoristiti za crtanje ili izradu kolskog projekta, a nakon toga crte ispisati ili upotrijebiti u bilo kojoj drugoj aplikaciji. Upotrijebite Draw kako biste napravili kolski poster na neku od tema, npr: Znamenitosti moga grada Poznati nogometai, koarkai, glumci, pjevai i sl... Zato je ... moj najdrai automobil i koje su njegove karakteristike Abeceda/azbuka za osnovnokolce-povei slovo i sliku Pravila ponaanja u kabinetu informatike

Slika 28. Crte kreiran u LibreOffice Draw programu

41

Slika 29. kolski (web) poster na temu: Sokratova pravila u svakodnevnoj komunikaciji

6.2. Uporaba programa Impress

Impress je aplikacijski softver iz LibreOffice paketa za pripremu i izvoenje prezentacija. Svojim funkcijama, upotrebom grafikona, tablica ili animacija omoguava stvaranje atraktivnih i dinaminih prezentacija.Upotrijebite Impress za izradu prezentacijskih slajdova putem kojih biste predstavili neku znamenitu osobu, svoje zamiljeno putovanje u neki grad po izboru i sl... Iskoristite Internet za prikupljanje informacija.

Slika 30. Primjer naslovne stranice prezentacije


Slika 31. Oblikovanje teksta, slike i zvunih efekata u programu Impress

Slika 32. Rad s grafikonima

43

7. HTML jezik i izrada web stranica

HTML je kratica za HyperText Markup Language, tj. hipertekstualni jezik za izradu dokumenata namjenjenih webu. To je najjednostavnija komponenta onoga to ini web stranice dostupne putem WWW servisa kao dijela Interneta kojem pristupate web pretraivaem sa svoga raunala. HTML ima svojstvo dokumentacijskog jezika, jer predstavlja kombinaciju engleskoga jezika i skupine specijalnih instrukcija (eng. Markup), tj. oznaka pomou kojih se dodaju posebna znaenja podatku, a koje su razumljive raunalnim programima. Raspored tekstova, slika i ostalih sadraja na jednoj web stranici, kao i raspored ostalih veznika (eng. hyperlinks) na drugoj stranici u HTML-u opisani su posebnim znakovnim obiljejima koja se esto nazivaju etiketama, elementima, oznakama ili tagovima (eng. tags). Tagovi nisu namijenjeni krajnjem korisniku koji ih pri pregledavanju dokumenta, tj. stranica ni ne vidi. Koristi ih web preglednik za pravilan prikaz sadraja stranice. Ukoliko je u html-u potrebno npr. umetnuti sliku ili link na web stranicu trebati e nam tag za sliku, odnosno link, itd. Web pretraivai (Firefox, IE, Opera, Chrome, Safari i sl.) su u stanju deifrirati tagove, te u skladu s kontekstom koji tag oznaava, prikazati traene podatke na ekranu raunala. Pravilo pripreme izrade web stranice kae kako je prije nego se krene s izradom web stranice poeljno pripremiti na jednom mjestu, npr. nekoj mapi, sadraj (tekst, slike itd.) koji elimo pokazati buduim posjetiteljima web stranice.

Otvorite Notepad (Blok za pisanje) i upiite slj

Documents

Informatika-za prverazrede gimnazije