Click here to load reader

Informatika Za 1,2i 3.Razred Gimnazije

  • View
    588

  • Download
    18

Embed Size (px)

Text of Informatika Za 1,2i 3.Razred Gimnazije

  • UREDNICA Jasmina Alagic

    RECENZENTI Edin Hadzikadullic Robert Onodi Dzavid Osmanbegovic

    DIZAJN I GRAFICKO UREDENJE Izedin Sikalo Fotoarhiv Sarajevo Publishinga

    SLOG I PRI)ELOM DTP studio Sarajevo Publishinga

    LEKTURA I KOREKTURA Lektorsko~korektorska sluzba Sarajevo Publishinga

    Sarajevo-Publishing d.d. Sarajevo, 2003. Nijedan dio ave knjige ne smije se umnozavati, fotokopirati niH na bilo koji naCin reprodudrati bez izdavacevog pismenog odobrenja.

    Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke na osnovu odluke Vijeca za izradu i pracenje nastavnih planova i programa i odabir udibenika od 11. 06. 2003. godine, rjesenjem broj 03-38-2035/03~7S od 1. 07. 2003. odobrilo fe ovaj udibenik za upotrebu,

    Stampa: "GRAFOrrSAK" Grude ~ Bosna i Hercegovina

    eIP - Katalogizacija u publikaeiji Naeionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hereegovine, Sarajevo

    004,2/ .4 (075 3)

    JURIC:, Zeljko Informatika za 1, 2, :i 3. razred gimnazije /

    Z,eljko ,Turic, - Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2003. 372 St1'. : i1ustr. ; 26 em

    ISBN 9958-21-208-0 COBISS . Bfl-ID 12218118

    ZeUko Juric

    INFORMATIKA ZA 1, 2, I 3. RAZRED GIMNAZlJE

    SARAJEVO PUBLISHING, Sarajevo, 2005.

  • PREDGOVOR Ovaj udtbenik zamisljen je kao integralni udtbenik koji se moze koristiti u svim vrstama i tipovi-

    ma srednjih skala j u svim razredima u kojima se slusa predmet "Informatika". Odmah na pocetku neophodno je napomenuti da je ovakav ci!j veoma tesko postiCi, s obzirom da razBeiti profili sred-njih sl

  • obradene u prvoj cje!ini. Ovo ne bl bilo moguce da je istl materljal realizlran kao tfi neovisne cjeline u tri razlicita udzbenika. Na ova] nacin, ucenic! mogu lakse steei cjelokupnu sliku 0 informatici kao multidisciplinarnoj naueL

    Poznato je da je informatika nauka cije se vjestine rnogu steei iskljucivo kroz praktiean rad. Stoga je veOrna vazno naglasltl da oval udzbenik ni u korn slueaiu nE! moze nadomjestiii praktiean rad na racunaru. lz istih razloga, ovaj udtbenik nije zamisljen da sluzi kao priruenik za rad sa konkretnim operativnim sistemima (poput Windowsa), niti za rad sa konkretnim aplikaeijama (poput Worda i Exeela), jer se vjeStine rada sa ovim softverskim sistemima najbolje stieu kroz konkretan rad na racunaru i uz pornoe nastavnika. Bez obzira na to, u udzbeniku su dosta temeljito obradeni osnovni koncepti tekst procesora Word i programa za tabelarne prora6une Excel, koji predstavljaju dvije najeesee koristene racunarske ap!ikacije u danasnje vrijeme. Pri tome je akeenat stavljen na manje poznate osobine ovih programa (pogotovo programa Exce~, kOje se ne mogu tako laka savla-dati sarno kroz praktican rad. Ovdje cemo ponovo naglasiti da nastavne jediniee kOje obraduju konkretne raeunarske aplikacije (pretetno jedinice iz drugog dijela udzbenika) oe treba ni u korn slucaju uciti napamet, vee iskljucivo kroz praklican rad na racunaru. Pored toga, treba istaei da je osnovna vrijednost ovog udtbenika u tome SIO ucenicima nudi teoretske podloge koje predstavljaju "vezivno tkivo" izmedu prividno nepovezanih discipllna kojima S8 bay! informatika, a koje S8 ne mogu steei kraz praktican fad na ra6unaru. Naime, na nasim prostorima je primijetan braj samozvanih kompjuterskih "slrucnjaka" koji veoma dobro znaju kako nesto uraditi na racunaru, a bez ikakve predstave zasto se to radi bas na takav naGin. Takvi "strucnjaci" lipieno imaju probleme kada se god susretnu sa problemima sa kojima se nisu prije suoci!i. Gilj ovog udtbenika je, izmedu ostalog, i da umanji ovakve probleme tako sto te prutiti ueenicima solidne teoretske osnove na kojima se bazi-ra informatika kao nauka, a ne samo kao vjestina.

    Bitno je napomenuti i da Je udtbenik jezick! pri!agoden tako da se, bez veCih problema, maze koristiti na eitavom podrucju,Federacije. Da bi se postigao ova] cilj, u udtbeniku nisu upotrebljavani termini koji su posebno specificni za govor nekog od tri konstitutivna naroda na podrucju Federacije, nego je akcenat stavljen na upotrebu rijeGi koje su manje Hi vise univerzalne. Autor ne vidi nikakvu prepreku da se udzbenik, po telji nastavnika, mote koristiti i kao dopunska literatura na podrucju RepubHke Srpske, bez obzira sto je registriran za upottBbu na podrucju Federacije.

    Sadrzaj ovog udzbenika je takav da se moze koristi1i kao dopunski udtbenik ne samo u srednjim sko!ama, nego i na nitim godinama fakulteta na Kojima se izucava materija prezentirana u ovom udtbeniku, tim prije sto je evidentan nedostatak literature Koja na adekvatan naCin prezentira ovu materiju. Ovdje narocito mislimo na predmete "Osnovi racunarstva I programiranja" koji se izueava na I godini Elektrotehnickog fakulteta u Sarajevu, zatim "Osnovi kompjuterskih sistema' j "Uvod u racunare' koji se izucavaju na Prirodno-matematickom faku/letu u Sarajevu, kao i na predmete "Iniormatika t', "Informatika 2' i "Informatika 3' koji se izueavaju oa Pedagoskom fakultetu u Zenici.

    Autor udzbenika teli da Izrazi posebnu zahvalnost Lejli Ljubovi6, studentici Odsjeka za Racunarstvo i informatiku Elektrotehnickog Jakulteta u Sarajevu, za veliku pomoe u pripremi ovag 'materijala, korekciju uacenih propusta, kao i za veoma korisne sugestlje koje su bltno utjecale na poboljsanje kvaliteta udtbenika. Autor se takoder duboko zahvaljuje Dia,vldu' Dautbegovicu, asis~ tentu na Pedagoskom fakultetu u Zeniei, na mnogobrojnim, saVi_etlma koji- su 'narocitb unaprijedili dijelove udtbenika koji su posveeeni relacionim bazama -podataka kao Cprogramiranju u -program-skam jeziku Pascal. Na kraju, autor se zahvaljuje i svim osaba'ma koje ovdje,nisu. spGimenute: a koje su na direktan iii indirektan naCin doprinije!i da ovaj udzbenik ugl~_Qa syi,?HQst. dana'o:oyakvorr, obliku.

    Sarajevo, Juli 2003. Autor

    6

    1. OPCA INFORMATIKA

    1.1 UVOI) U INFORMATIKU KAO NAUKU 1.1.1 Sia je informalika?

    U danasnjem svakodnevnom tivotu neprestano se susreeemo sa pojmom informatike. Cesto mozemo euti kako "tivimo u eri informatlcke revolucije"-, i sticne fraze. Medutim, postavimo Ii pros-jecnom sagovorniku pitanje sla je zapravo informatika, dobi6emo veoma saro!ike i najceS6e veoma neprecizne adgovore. Nairne, danas se veoma cesto termini informatika i ra6unarstvo paistovjecuju, mada izmedu njih pastoje izvjesne razlike. Informatika je zapravo nastala neovisno ad samih raeunara kao nauka koja se bavi savremenim nacinima prikupljanja, memoriranja i obrade informaci~ ja. Interesantno je, medutim, da do danasnjeg dana ns postoji opteprihva6eni medunarodni konsen~ zus a tome sta je zapravo informatika. Na nasim prostorima najvise Se susrete sljedeca definicija:

    lnformatilw. je nauka koja se bal'i proucal'anjem i razvojem racullara kao _ saFremenih sreelstam za obradll inJormacija, te primjcnom rael/nara u mznim oblasiima ljttdske djelatllosti.

    8itno je naglasiti da ova definiclja nije opeeprihvacena definicija informatlke (kao, uostalom, nl jedna druga definiclja). Na primjer, u Sjedinjenim Ameri6kim Drzavama pravi se stroga razlika izmedu raeunarstva kao nauke koja se bavi racunarom kao slozenim tehnickim uredajem, kao i naCinom njegove konstrukcije i osnovnim principima rada, i intormalike kao nauke koja se bavi priku-pljanjem, prenosenjem, obradom i prezentaciiom informacija, pri cemu se racunar posmatra iskljuCivo kao etrkasno sredstvo za obradu informacija.

    Bez obzira na to koju definiciju informatike prihvatimo, moramo biti svjesni da je daMs infor-matika jedna kompleksna i multidisciplinarna nauka, koja ima mnostvo dodirnih taeaka kako sa prlrodnim i tehnickim, tako i sa drustvenim naukama. Tako, moderna informatika lma dodirnih tacaka sa matematikom, fizikom, e!ektrotehnikom, automatikom i kibernetikom sa jedne strano, ali i sa ekonomijom, dokumentaristikom, iurnalistikom itd. sa druge strane, Danas, informatika ima dodirnih taeaka sa gotovo svim naukama, cak i sa naukama koje bi malo 1(0 mogao povezati sa informatikom (npr. medidnom, filozofijom, psihologijom, soclologijom, ltd.).

    1.1.2 Podaci i informacije Rijeci informacija i podatak6esto se susrecu u svakodnevnom govoru. Medutim, nije nimaio lako

    precizno definirati ove pojmove, vjerovatno upravo zbog njihove elementarnosti i sveprisutnosti (u nauei je oduvijek bilo poznato da je najteze definirati upravo elementarne pojmove). Jasno-je, di3: je._ besmisleno govorit] 0 informatici kao nauei 0 obradi informacija ukoliko nismo u stanju definirati:poj~ -move kao SiD su informacija i podatak. Mada mnogi poistovjecuju pojam informacije i podatka, izmedu njih postoji znacajna razHka. Definirajmo prvo pojam podatka, kao elementarniji pojam:

    Podatakje bilo kakar zapis (l!- bilo kahom oblikll) u /wjemje zabiljeietl neki dogaaaj, poja;;a, lilljcllica iii z.apai.anj( iz okoline,

    Podaci mogu biti zapisanl na razne nacine. Na primjer, bilo kakav tekst ill sllka predstayljaju podatl

  • Bltno je primijetitl da lsti podatak moze imati razli6ita zna6enja za razlitite primaoce (subjekte). Na primjer, lstu umjetnicku sliku dva posmatraca mogu protumaCftl na sasvim razlicite nacine. Recenicu zapisanu na nekom stranom jeziku razlicito dozivljava onai ko razumije taj jezik i onaj ko ga ne razumije. cak i obican besmisleni niz znakova, poput XYZZY predstavlja podatak. Neko bi mogao re6i da taj podatak ne predstavlja ni5ta, medutim takav zakljucak je preuranjen, jer ne moze-mo znati da se mozda ne radi 0 nekoj sifrovanoj poruci. Na primjer, upravo besmislena rijec XYZZY ima znacenje kao jedna od magicnih rijedi u igrt "Colosal Cave". tz navedenog primjera vidimo cia 0 znacenju nekog podatka samag za sebe ne mozema govoriti. Mogu6e je govoriti jadino 0 tome kakvo znacenje oeki podatak predstavlja nekom primaocu.

    Podaci mogu postojatl neovisno od toga da Ii se koriste iii ne. Na primjer, bilo koja knjiga sadrzi ogromnu kolicinu podataka, neovisno od toga da

Search related