Informacione tehnologije u biznisu

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    1/39

    Univerzitet u Beogradu

    Via poslovna kola Beograd

    SEMINARSKI RAD

    Predmet: Informacione tehnologije u biznisu

    Student: Profesor:Dr. Miomir Todorovi

    Beograd, April 2010.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    2/39

    2Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Sadraj

    Sadraj........................................................................................................... 2

    Raunari......................................................................................................... 4

    Istorija raunara .......................................................................................... 4Raunarski sistem - arhitektura .................................................................. 6

    Osnovne sistemske komponente ................................................................ 6

    Eksterna memorija ...................................................................................... 7

    Hard disk interfejsi (IDE, SCSI) .................................................................... 8

    Ulazni ureaji.............................................................................................. 9

    Izlazni ureaji............................................................................................ 10

    Klase raunara .......................................................................................... 10

    Raunarske mree ..................................................................................... 11

    Internet ........................................................................................................ 14

    Istorija ....................................................................................................... 14

    Povezivanje na Internet ............................................................................. 15

    Servisi....................................................................................................... 15

    Softver za Internet .................................................................................... 16

    Programi za izradu Web prezentacija ........................................................ 17

    Pronalaenje informacija na internetuMaine za pretraivanje ............................................................................ 18

    Konferencije na internetu .......................................................................... 19

    Internet trgovina i novane transakcije ..................................................... 19

    Zatita i mere bezbednosti........................................................................ 21

    Intranet ..................................................................................................... 21

    Extranet .................................................................................................... 22

    Softver .......................................................................................................... 23

    Podela softvera ......................................................................................... 23

    Sistemski software

    Operativni sistemi..................................................................................... 23

    Sistemski softver za razvoj aplikativnog softvera ..................................... 25

    Pojam algoritma i osnovne algoritamske strukture ................................... 25

    Aplikativni softver ..................................................................................... 26

    Pojam sloga, polja i datoteke .................................................................... 27

    Tipovi datoteka ......................................................................................... 27

    Baze podataka .......................................................................................... 28

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    3/39

    3Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Informacioni sistemi..................................................................................... 30

    Pojam kibernetike ..................................................................................... 30

    Informacija i podatak ................................................................................. 30

    Predstavljanje informacija - brojni sistemi................................................. 30

    Entropija .................................................................................................... 31

    Pojam, elementi, cilj i funkcije IS ............................................................... 31

    IS za obradu podataka .............................................................................. 32

    Upravljaki IS (MIS - Management Information Systems) .......................... 32

    IS za podrku odluivanju (DSS - Decision Support Systems) ................... 32

    Ekspertni sistemi....................................................................................... 33

    Vrste obrade podataka .............................................................................. 34

    PIS i bankarski sistemi............................................................................... 35JUPLAT mrea ............................................................................................ 36

    EDI i EDIFACT standardi............................................................................ 36

    Numeriko i simboliko oznaavanje artikala - sistem EAN ....................... 37

    Zatita informacionih sistema ................................................................... 37

    Literatura ...................................................................................................... 39

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    4/39

    4Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Raunari

    Raunar (eng. Computer) predstavlja ureaj opte namene iji se princip rada, u osnovi,

    zasniva na preuzimanju podataka, obradi i davanju novih podataka kao rezultata obrade. I pored

    jednostavnog principa rada, predstavlja obeleje dvadesetog veka i jednu od najuticajnijih

    pojava na praktino sve aspekte ivota ljudi.

    Iako se moe rei da su prvi raunari nastali jo veoma davno, poevi sa abakusom,

    nastanak savremenih raunara se vezuje za etrdesete godine dvadesetog veka dok je prelomni

    trenutak u razvoju prelazak na tehnologiju integrisanih kola sedamdesetih.

    Poevi kao ogromne maine bazirane na elektromagnetnim prekidaima, preko slinih

    napravljenih od mikroprekidaa i nastavivi uz integrisana kola kao svoju usnovu, raunari su

    postali deo naeg svakodnevnog ivota. Potujui Murov zakon, postajali su sve manji i pri

    tome poveavajui performanse iz godine u godinu. Iz istraivakih centara preselili su se u

    obrazovne institucije, firme, nae kue pa ak i u nae depove.

    Istorija raunara

    Uopteno reeno, raunari su se poeli praviti davno, od abakusa starog oko 4500

    godina, preko mehanikih maina za raunanje upravljanih buenim kartama iz i trakama iz 19.

    veka do analognih elektrinih raunara iz prve polovine 20. veka.

    Prvi raunar koji spada u nae dananje poimanje raunara je Z3. U pitanju je digitalni,

    elektro-mehaniki, programabilni raunar, napravljen 1941. godine u Nemakoj. Sastojao se od

    2000 releja, imao radni takt od 5 do 10Hz i bio teak oko jedne tone.

    Prvi elektronski raunar ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer)

    napravljen je u USA, kao tajni projekat u vojne svrhe. Koristei prednosti elektronike u odnosu

    na elektro-mehanike komponente, imao je 1000 puta vei radni rakt u odnosu na Z3 - radio je

    na 5kHz.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    5/39

    5Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Glavna upravljaka tabla ENIAC raunara

    Komercijalna proizvodnja raunara je poela sa Ferranti Mark 1 dok je prvi raunar u

    masovnoj proizvodnji (za tadanje pojmove) bio UNIVAC koji je imao 5200 vakuumskih cevi i

    troio 125kW elektrine energije. Cena je bila neto preko 1000000$ po komadu sto bi danas

    iznosilo, usled inflacije, 8,2 miliona dolara.

    Pomenuti elektronski raunari kao i mnogi koji su usledili pripadaju prvoj generaciji

    raunara, zasnovani na vakuumskim cevima. Od 1955. godine nadalje sledi druga generacija

    raunara baziranih na tranzistorima. Prvi raunar ovog tipa napravljen je na Manester

    univerzitetu i postao je operativan 1953. godine. Tranzistori su, iako u poetku manje pouzdani

    od vakuumskih cevi, doneli manju potronju energije, manju veliinu komponenti i poveanje

    brzine rada.

    Trea generacija raunara, koja je i sada u toku, poela je primenom integrisanih kola, u

    poetku gradei hibridnu tehnologiju do potpunog prelaska na integrisana kola i pronalaska

    mikroprocesora.

    Od tada, pa do naeg vremena, mikroprocesori su osnovna gradivna komponenta

    raunara. Tokom vremena postojala su brojna usavravanja koja su dovela do smanjenja

    velicine procesora, povecanja broja elemenata kao i radnog takta, ali osnovna tehnologija je

    ostala ista. Poslednjih godina, kada se tehnologija pribliava fizikim limitima u gradnji

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    6/39

    6Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    proceosora, nova unapredjivanja se zasnivaju i na povecanju broja jezgara i paralelnoj obradi

    podataka.

    Raunarski sistem - arhitektura

    Tokom vremena i razvoja raunara, koriene su razne arhitekture, kako za ceo raunar,

    tako i za same mikroprocesore. Dananji PC (Personal Computer) raunari su meavina

    razliitih formalnih arhitektura. Umesto preopirnog opisivanja pojedinih arhitektura, bice

    prikazan sastav tipinog dananjeg PC-a.

    Raunar se satoji od:

    1. Centralnog procesora (glavni deo raunara koji vri obradu podataka)

    2. Memorije (komponente koje sadre podatke i programe)

    3. Ulaznih ureaja (ureaji koji slue za unos podataka u raunar)

    4. Izlaznih ureaja (ureaji koji slue za izlaz podataka iz raunara)

    5. Ulazno-izlaznih ureaja (imaju ulogu i ulaznih i izlaznih ureaja)

    6. Magistrala (koje povezuju ureaje)

    7. Napajanja (koje daje odgovarajuu elektrinu energiju raunaru)

    Osnovne sistemske komponente

    Najvanija komponenta raunara je svakako procesor (CPU - Central Processor Unit)

    koji zapravo obavlja zadatke koji su postavljeni raunaru. U linim raunarima se obino nalazi

    jedan procesor, retko dva dok se u serverskim konfiguracijama moe naci i vise desetina.

    CPU se nalazi na maticnoj ploi (eng. motherboard). To je tampana ploa koja

    povezuje komponente raunara. Omoguava protok informacija izmeu CPU i memorije kao i

    ulaznih i izlaznih ureaja.

    Radna memorija, RAM (Random Access Memory) je skup integrisanih kola koji u sebi

    uva program koji se izvrava kao i podatke koji se koriste u programu. Sadraj RAM-a je

    privremen i gubi se prilikom iskljuenja raunara.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    7/39

    7Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Hard-disk ili vrsti disk (Hard drive) je memorijski deo koji slui za trajno uvanje

    podataka kao i za uvanje velike koliine podataka. Dosta je sporiji od RAM-a pa se ne koristi u

    istu svrhu (osim kao privremena ispomo kada se RAM napuni) ali zato ima i 500 puta vei

    kapacitet u tipinoj konfiguraciji.

    Monitor (display) je izlazni ureaj sa ekranom koji nam prikazuje sliku onoga to

    radimo na raunaru. Postoji vie tipova: stariji CRT monitori sa katodnom cevi, LCD/TFT

    monitori manje zapremine i ravnog, tankog ekrana, plazma monitori slini TFT-u ali boljeg

    kvaliteta slike itd. Monitori mogu imati senzore za dodir pa na taj nain postaju ulazno-izlazni

    ureaji.

    Grafika ili video kartica predstavlja komponentu raunara koja ima osnovnu funkciju

    da podatke o slici pretvara u odgovarajui oblik za slanje monitoru. Pored ovog, savremene

    grafike kartice vre i obradu grafike rastereujui time CPU.

    Tastatura je ulazni ureaj za unost teksualnih podataka. Sastoje se od tastera za unos

    slova i brojeva i navigaciju kroz programe za unos i obradu teksta. Mogu imati i izvestan broj

    upravljakih (tzv. multimedijalnih) tastera.

    Mi je pokazivaki ulazni ureaj ijim se pomeranjem po horizontalnoj povrini pomera

    pokaziva na ekranu. Standardni mi ima dva tastera. On je jedan od najvanijih obeleja

    Windows-a i nije na ekranu ve se nalazi isopd ruke korisnika. Tasterima (najee tri, alineretko i vie) se omoguava interakcija sa objetima prikazanim na ekranu. Takoe obino

    sadri jedan a nekada dva scroll valjka koji sluze za pomeranje sadraja vertikalno ili

    horizontalno.

    Optiki memorijski ureaji, u koje spadaju CD, DVD, Blu-Ray Disk i HDDVD, slue

    za najee trajno skladitenje podataka. Kod veine nije mogue menjati sadraj nakon to se

    jednom upie. Najvie se koriste za distribuciju muzike, filmova i software-a.

    Floppy diskovi su magnetni diskovi upakovani u plastini omot. Retko se sreu udananjim raunarima zbog malog kapaciteta u odnosu na svoju veliinu (1,44MB).

    Eksterna memorija

    Eksterna, ili sekundarna, memorija je ona kojoj centralni procesor ne pristupa direktno

    ve preko ulazno-izlanih kanala. One su za nekoliko redova veliine sporije i nekoliko redova

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    8/39

    8Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    veeg kapaciteta od radne memorije. Karakteristika ovih memorija je da svoj sadraj zadravaju

    nakon prestanka napajanja. Tu spadaju:

    Hard disk. Ureaj koji sadri vie diskova prevuenih magnetno-osetljivom

    supstanocom na ijoj povrini elektromagnetna glava upisuje podatke. Diskovi rotiraju a glavehard diska se mogu pomerati tako da svaki deo povrine bude dostupan. Brzine obrtanja diskova

    su standardno 5400, 7200 i 10000 obrtaja u minuti. Kapaciteti uobiajenih diskova u kunim

    raunarima su najee u opegu 200GB do 1TB.

    Optiki diskovi. Ovde spadaju CD, DVD, Blu-Ray Disc, HDDVD. Zajednika osobina

    je da se sastoje od providnog, plastinog diska prevuenog tankim slojem metala. Upis i itanje

    podataka se vre laserskim zrakom. Veina podrava samo jedan upis podataka koje kasnije nije

    mogue promeniti. Oni koji omoguavaju visestruke upise imaju oznaku RW (rewriteable).

    Kapaciteti diskova za najese tipove diskova su: 700MB za CD, 4.5GB za jednoslojni i 9GB za

    dvojslojni DVD. Blu-Ray disk ima kapacitet od 25 ili 50GB zavisno da li ima jedan ili dva sloja

    dok su kod HDDVD-a ti kapaciteti 15 i 30GB.

    Flash memorije. Postoje razni memorijski ureaji bazirani na flash memoriji i tu

    spadaju memorijske kartice u nekoliko standarda i veliina, USB stick-ovi, SSD (Solid State

    Drive) itd.

    Magnetne trake. Trake sa megnetnim materijalom, stavljene na dva kotura upakovaneu kutije tako da se mogu premotavati sa kotura na kotur. Koriste se najvie za pravljenje

    rezervnih kopija.

    Hard disk interfejsi (IDE, SCSI)

    IDE (Integrated Drive Electronics) je standard za povezivanje eksterne memorije kao

    to su hard diskovi i optiki diskovi sa procesorom. Razvijen je od strane kompanije Western

    Digital a pojavio se u Compaq-ovom (sada Hewlett-Packard) PC-u 1986.

    Povezivanje se vri 40pinskim pljosnatim kablom (u obliku je trake) koji omoguava

    paralelni prenos podataka i prikljuenje jednog ili dva udedjaja po kablu. Ukoliko su povezana

    dva, samo jedan moze u datom trenutku prenositi podatke.

    Naslednici prvobitnog standarda (jo nazvanog ATA ili PATA - Parallel AT

    Attachment) su EIDE (Enhanced IDE), ATAPI (ATA Packet Interface) i ATA-4 sa podrskom za

    UDMA (Ultra DMA) i dalje ATA-5, 6, 7 i 8.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    9/39

    9Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    SCSI (Small Computer System Interface) je skup protokola za povezivanje i prenos

    podataka izmedju kompjutera i periferijskih ureaja. Najece se koristi za hard diskove i

    magnetne trake ali je u upotrebi i za druge vrste ureaja kao sto su skeneri, tampai i sl.

    Postoje etiri naina povezivanja SCSI ureaja:

    Tradicionalni, paralelni SCSI koji koristi 50 ili 68pinski trakasti kabl

    Serijski SCSI (Serial Attached SCSI) koji koristi modifikovani SATA kabl

    iSCSI (Internet SCSI) najece koristi Ethernet kabl

    USB Attached SCSI omoguava povezivanje SCSI ureajima da se poveu na USB

    port.

    Ulazni ureaji

    Ulazni ureaji su preiferijski ureaji ija je namena da dovode podatke i/ili upravljake

    informacije raunaru. Najee se povezuju preko PS/2 ili USB porta, bilo da su sa kablom ili

    beini.

    Tastatura je verovatno najbitniji ulazni ureaj raunara. Standardna tastatura sadriizvestan broj tastera ijim se pritiskom unosi odgovarajue slovo ili cifra. Takoe, neki tasteri

    (takozvani komandni tasteri) slue za upravljanje programom u kojem se radi, pomeranje

    kursora i sl.

    Mi je pokazivaki ureaj. Dri se u ruci i pomera po povrini stola kako bi se

    ekvivalentno pomerao pokaziva na ekranu. Pritiskom na tastere vri se pokretanje komandi ili

    premetanje objekata.

    Skener je, namenjen skeniranju slika, dokumenata, rukopisa itd. i konverziji njihovogizgleda u digitalne slike. Pored ovog uobiajenog, postoje i druge vrste skenera kao to su

    skeneri otisaka prstiju, bar-kod itai, skeneri ronjae itd. Svi predstavljaju ulazne ureaje.

    Grafika tabla daje slian rezultat kao mi, ali se koristi na drugaiji

    nain. U pitanju je tabla uparena sa odgovarajuom olovkom. Olovkom se

    moe oreivati polozaj pokazivaa. Na olovci su takoe i dva do tri tastera

    koja se mogu koristiti u istu svrhu kao tasteri mia. Za razliku od mia,

    grafika tabla taje i informaciju o jaini pritiska. Najee se koristi uprogramima za obradu grafike i za unos rukopisa.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    10/39

    10Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Mikrofon belei zvuk i prenosi ekvivalentne elektrine signale do

    audio kartice koja ih konvertuje u digitalni zapis.

    Kontroleri za kompjuterske igre (joystick, gamepad, paddle, Wii

    Remote...) su ureaji specijalizovani za igranje.

    Izlazni ureaji

    Izlazni ureaji su oni koji daju podatke iz raunara korisniku ili drugom ureaju.

    Monitorje ureaj koji vizuelno prikazuje podatke na ekranu. Monitori se razlikuju povrsti ekrana - CRT, LCD, TFT, plazma ekrani. U toku su razvoj i retke primene OLED

    savitljivih ekrana.

    Projektor ima istu namenu kao monitor ali ne sadri ekran ve sliku projektuje na

    ravnoj provrini (zidu, platnu, papiru...). Najvie se koristi prilikom prezentacijovanja.

    tampa kreira sliku i tekst na papiru na osnovu podataka iz raunara. Najee vrste

    tampaa su matrini (koristi iglice koje pritiskom preko trake sa bojom ostavljaju trag na

    papiru), ink-det (izbacuje male mlazeve boje na papir), laserski (laserskim zrakom se zagrevajudelovi na kojima ce ostati boja) i LED bazirani stampai (slini laserskim ali koriste svetlosne

    diode umesto lasera).

    Zvunici se koriste za emitovanje zvuka od strane raunara.

    Klase raunara

    Po svojoj veliini i broju istovremenih korisnika, obiajena podela raunara je na

    mikroraunare, miniraunare i mainframe raunare.

    Mikroraunar su najei oblik koji se sree danas. Tu spadaju lini raunari (PC),

    laptopovi, tablet PC raunari, palmtop raunari, PDA (Personal Digital Assistant). Najbitnije

    odlike su kompaktost i korienje od strane jednog korisnika u jednom trenutku.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    11/39

    11Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Miniraunar je viekorisniki raunar koji je po veliini i mogunostima izmeu

    mikroraunara i mainframe-a.

    Mainframe raunari su veliki raunari koji vre obradu velike koliine podataka. Rade

    kao serveri i usluuju brojne mini i mikro raunare. Korste se u velikim vladinim institucijama,bankama i velikim firmama ali sve manje. Njihova uloga je bila pocela 60ih godina 20. veka,

    pre nego sto su mikroraunari nastali. Sada se sve vie zamenjuju manjim serverima u veem

    broju.

    Raunarske mree

    Raunarska mrea je skup raunara koji su povezani komunikativnim kanalima (dakle,

    ne obavezno fiziki, jer postoje i bezine, wireless, mree).

    Glavne namene raunarske mree su uspostavljanje komunikacije (ljudi mogu

    komunicirati razmenom elektronske pote, instant poruka, VoIP telefonijom itd.), deoba

    hardvera (npr. zajedniko korienje mrenog tampaa), deoba podataka putem fajl servera,

    deoba softvera (mogunost korisnika da pristupe programima putem mree).

    Po medijumu koji se koristi za povezivanje, raunarske mree se dele na kablirane i

    beine (wiredi wireless). Uobiajno je da se raunari i raunski terminali u podmrei nazivaju

    DTE ( Data terminal equipment), a ureaji u telekomunikacionoj podmrei (modemi,

    multipleksori i dr.) DCE (Data communications equipment) ureajima. Raunarska mrea

    omoguava razmenu informacija i korienje zajednikih resursa radi obezbeenja usluga svim

    korisnicima raunarske mree.

    Po prostoru koji zauzimaju, mree se uglavnom dele na lokalne (LAN - Local Area

    Network) i mree velikog podruja (WAN - Wide Area Network). Postoje i ree korienitermini za veliine izmeu ove dve (MAN, PAN, CAN, SAN). Posebna vrsta su VPN (Virtual

    Private Network) koje koriste ve postojeu mreu i softverski emuliraju povezanost izmeu

    raunara.

    Po topoloiji, mree se dele na:

    "Od take do dake" (point-to-point), u kojoj su direktno povezana dva raunara

    Mree bazirane na magistrali, u kojoj su raunari povezani na jedan kabl

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    12/39

    12Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    "Zvezda" u kojoj su na jedan centralni raunar ili hab ili switch povezani ostali raunari

    "Prsten" u kojoj je svaki raunar povezan sa dva druga formirajui niz. Prvi i poslednji

    u nizu su povezani jedan sa drugim pa se tako formira prsten.

    "Mrena" topologija (mesh topology) u kojoj su u sluaju potpuno povezane mree svi

    raunari povezani sa svim ostalim ili u sluaju delimino povezane, postoje parovi koji

    nisu povezani.

    Hijerarhijska topologija je ona u kojoj su vise "zvezda" topologija povezane tako sto su

    im povezani centralni raunari ili ureaji.

    Point-to-point Magistrala

    Zvezda Prsten

    Mesh (potpuno povezana) Hijerarhijska topologja

    Fizika povezanost raunara nije dovoljna da bi se obavljala komunikacija izmeu njih i

    postigli ciljevi zbog kojih se mra oupte pravi. Kao to kod komunikacije izmeu ljudi mora

    postojati definisan odgovarajui jezik da bi se mogli sporazumevati, tako i kod umreenih

    raunara postoje protokoli ijim se pridravanjem uspostavlja komunikacija.

    Uobiajeni zadaci koje opisuju protokoli su:

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    13/39

    13Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Detekcija tipa fizike konekcije

    "Pozdravljanje" (handshaking) - javljanje jednog raunara drugom da eli uspostaviti

    konekciju i prihvatanje ili odbijanje konekcije

    Razmena parametara konekcije

    Odreivanje poetka, kraja i formata poruke

    Ouvanje integriteta poruke

    Detekcija prekida konekcije

    Prekid konekcije (namerni)

    esto su protokoli pravljeni jedan u drugom tako da se poruka jednog protokola nalazi

    kao podatak unutar poruke drugog protokola (takozvana enkapsulacija, eng. encapsualtion).

    esto korieni protokoli su IP (Internet Protocol), TCP (Transmition Control

    Protocol), UDP (User Datagram Protocol), HTTP (HyperText Transfer Protocol) itd.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    14/39

    14Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Internet

    Internet je raunarska mrea rasprostranjena irom celog sveta. To je skup meusobno

    povezanih mrea provajdera (Internet posrednika) i njihovih korisnika. Internet je, u sutini,

    mnogo vie od raunarske mree i zbog toga se, kada se govori o irem uticaju na informacione

    sisteme i primenu uopte, koristi termin internet tehnologije. Osim raunara, tu mreu ine i

    razni drugi udreaji kao sto su ruteri, svievi, mobilni telefoni, sateliti itd. Nastao kao vojni

    projekat, irei se preko upotrebe u univerzitetima i velikim kompanijama, postao je iroko

    rasprostranjen i komercijalno dostupan stanovnitvu. Koristi se za irok skup radnji kao to su

    dobijanje informacija, prezentovanje kompanija, itanje vesti, razmena elektronske pote i

    instant poruka (chat), igranje komnpjuterskih igara, kupovinu, glasovnu komunikaciju (VoIP -Voice over Internet Protocol), marketing i mnoge druge.

    Istorija

    Za Internet se kae da postoji tridesetak godina, mada se imenica Internet prvi put

    pominje tek osamdesetih godina XX veka. Odeljenje za tehnologiju obrade informacija (IPTO)

    u agenciji amerikog ministarstva odbrane (ARPA - Advanced Research Projects Agency) je

    napravilo 1962. godine teorijsku osnovu za mreu baziranu na razmeni paketa (kasnije,

    sedamdesetih i za hijerarhijsku mreu koja se i sada koristi za Internet). Namera prilikom ovog

    rada je bila da se stvori proiriva mrea koja je pouzdana i koja moe raditi i kada neki njen deo

    bude izbaen iz rada (ideja je bila da mrea moe raditi i posle nukleranog napada).

    ARPANET, prva osnovna mrea koja e se kasnije raviti u Internet je nastala 29. 10.

    1969. spajanjem UCLA dela Univerziteta Kalifornije i Istraivakog institura Stanford. Zatim je

    usledila gradnja mree u Velikoj Britaniji od strane njihove potanske slube. Mree su se

    spajale i irile preko kanade i Hong Konga do Australije. Protokol koji se koristio u ovim

    mreama je X.25.

    ARPA je zatim radila na razvoju i objavila 1974. godine TCP protokol. Prvi put se re

    Internet koristila za globalnu mreu baziranu na TCP/IP protokolu decembra 1974.

    Mrea je postala otvorena za komercijalni pristup 1988. godine kada je NSFNET

    povezan sa MCI korporacijom. Zatim su usledila dalja pristupanja od raznih kompanija koje su

    koristile umreavanje za e-mail, telnet (udaljeno upravljanje raunarima), Usenet i sl.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    15/39

    15Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Ono to veina danas smatra Internetom a sto je zapravo samo jedan od servisa na

    njemu, World Wide Web (WWW ili samo Web), je izmiljen 1989. godine u CERN-ua postao

    dostupan 6. avgusta 1991. Prvi popularan browser je bio ViolaWWW koji je ubrzo zamenjen

    Mosaic-om.

    Procenjuje se da je sredinom 2009. godine bilo vise od jedne i po milijarde korisnika

    Interneta.

    Povezivanje na Internet

    Da bi neko bio povezan potrebno je da se umrei sa raunarom ili drugim ureajem

    baziranim na TCP/IP protokolu (ruter na primer) koji e vriti prosleivanje internet saobraaja

    izmeu korisnika i ostatka Interneta.

    Takvu uslugu pruzaju kompanije i nazivaju se dobavljai Inernet usluga (ISP - Internet

    Service provider). Za krajnje korisnike je najei nain povezivanja nekad bilo putem

    telefonske infrastrukture pozivanjem modema na serveru (Dial-up). Takoe je u istom vremenu

    bila aktuelna ISDN konekcija koja je radila po slinom principu kao Dial-up uz tu razliku da je

    prenos podataka digitalni i da je brzina transfera podataka bila zagarantovana.

    Sada se najee koriste ADSL (koji takoe koristi telefonsku infrastrukturu) ikablovski internet koji se prodaje uz kablosku televiziju i koristi se ista infrastruktura za oba. Za

    zahtevnije korisnike kao sto su firme, neki dobavljai nude i mogunost povezivanja optikim

    kablom koji nudi velike brzine prenosa podataka.

    Servisi

    Internet sam po sebi je samo mrea raunara i kao takav nije od koristi. Prava korist je uservisima koji se pruaju i koriste putem njega. Najkorieniji servisi su:

    World Wide Web (WWW ili samo Web), skup meusobno povezanih dokumenata koji

    omoguavaju prikaz teksta, slika, videa i drugih multimedijalnih sadraja. Navigacija

    izmeu njih se vri preko hiperlinkova (obino nazivanih samo link). Program koji se

    koristi za pregled sadrzaja je Web browser a najpopularniji su Internet Explorer,

    Firefox, Opera, Safari i Chrome.

    E-mail, sistem za ramenu elektronske pote. Zasniva se na tome da svaki korsnik imasvoju adresu (ili vie njih) i jedni drugima mogu poslati poruku. Ta poruka biva uvana

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    16/39

    16Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    dok je primalac ne preuzme. Programi koji se koriste za ovaj servis su e-mail klijenti a

    od popularnih su to Microsoft Outlook, Outlook Express, Thunderbird, The Bat itd.

    Instant poruke (IM - Instant Messaging) je servis za trenutnu razmenu poruka koje se

    drugoj strani prikazuju gotovo trrenutno nakon slanja. Ovo je tekstualna zamena zarazgovor pa se esto naziva chat (askanje). Osim komunikacije izmeu dve osobe,

    mogue je imati i grupne razgovore gde svako dobija svaiju poruku zajedno sa

    oznakom ko ju je poslao. Popularni programi su Microsoft Live Messenger, Yahoo

    Messenger, ICQ, AIM, Pidgin, Psi, GTalk itd.

    Razmena fajlova. Moe se ostvariti putem pomenutih servisa Web i e-mail, putem

    servisa FTP (File Transfer Protocol) kao i meusobnom razmenom fajlova izmeu

    krajnjih korisnika Intereneta programima specijalizovanim za to.

    Softver za Internet

    Da bi se ijedan od servisa na Internetu koristio, potrebno je imati odgovaraju softver tj.

    program koji je namenjen korienju tog servisa. Neki programi ukljuuju mogunost

    korienja vie od jednog servisa.

    Programi za Web se zovu Web Browseri ili itai. Najpopularniji su:

    Microsoft Internet Explorer. Dobija se uz Windows operativni sistem zbog ega je i

    najpopularniji jer je dostupan bez dodatne instalacije. Jednostavan je ali ima sve

    osnovne standardne funkcionalnosti. Poseduje mogunost za proirenja ali ista nisu

    naroito popularna.

    Mozilla Firefox. Drugi po popularnosti i poslednjih godina je uzeo solidan udeo u

    zastupljenosti od Internet Explorer-a. Glavna karakteristika je da u osnovi nema mnogo

    funkcionalnosti ve se oslanja na proirenja (add-ons).

    Opera. Browser koji ima veliki broj mogunosti ugraen bez ikakvih dodataka. Stabilan

    i brz. Mogunost dodataka postoji ali gotovo da uopte nije iskorena.

    Safari. Potie sa operativnog sistema MacOS. Skromnih mogunosti. Od skora

    dostupan na Windows operativnim sistemima.

    Google Chrome. Novijeg je datuma, potencijal je stavljen na brzinu izvravanja

    JavaScript koda kako bi Web aplikacije na sajtovima bolje funkcionisale.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    17/39

    17Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Najee korieni programi za korienje elektronske pote su:

    Windows Live Mail (stari naziv Outlook Express). Dobija se uz Windows operativni

    sistem ili je dostupan za preuzimanje sa Interneta, zavisno od verzije Windows-a. Ima

    standardni skup funkcija za rad sa elektronskom potom (primanje i slanje, listukontakata, filtere, ...). Uz elektronsku potu, Live Mail ima i podrku za RSS i Atom

    protokole, kao i kalendar.

    Mozilla Thunderbird. Ima standardni skup funkcija uz mogunost proirivanja

    aplikacije dodacima (add-ins).

    The Bat. Takoe ima standardne funkcionalnosti potrebne za rad sa elektronskom

    potom. Odlikuje ga minimalizam.

    Microsoft Outlook. Deo je Microsoft Office paketa. Pored standardnih funkcija, tu su i

    mogunost pravljenja beleki, podsetnika, kalendar, viekorisniki rad, sinhronizacija sa

    MS Exchange serverom itd.

    Programi za izradu Web prezentacija

    Web prezentacije se sastoje od Web strana i pomonih, uglavnom multimedijalnih,

    fajlova. Pod izradom Web prezentacije se podrazumeva pravljenje Web strana koje ga ine.

    Kako su Web strane zapravo tekstualni fajlovi koji opisuju kako sadrzaj treba da izgleda

    mogu se praviti u bilo kojem tekstualnom editoru. Meutim, takav rad je naporan i spor pa

    postoje programi specijalizovani za to. Treba napomenuti i da pored Web strana koje se

    prikazuju korisniku, neke prezentacije (dinamike) sadre serversku komponentu koja se pravi

    programiranjem i iji je rezultat Web strana koja se zatim daje onome ko pristupa Web

    prezentaciji. Neki od pomenutih programa imaju podrku za pravljenje i ovih serverskih delova

    Web prezentacije.

    Microsoft Visual Studio. Razvojni alat sa velikim spektrom mogunosti. U oblasti

    izrade Web prezentacija ima podrsku kako za pravljenje obinih Web strana, tako i za

    pravljenje Web aplikacija u ASP.NET jeziku (u kombinaciji sa Visual Bacis.NET ili

    C#) a uz odgovarajue dodatke i u drugim jezicima, kao na primer PHP. Pored Web

    prezentacija omoguava pravljenje i Windows aplikacija, servisa, rad sa bazama

    podataka itd.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    18/39

    18Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Microsoft FrontPage. Program sredjeg kvaliteta koji je bio veoma popularan ali se vise

    ne unapreuje i ne izdaju se nove verzije. Nema mogunost programiranja serverskog

    dela prezentacije. Glavni nedostaci, znog kojih je kritikovan, su pravljenje HTML koda

    koji je ptimizovan za Internet Explorer ali koji ne potuje standarde, kreiranje

    neefikasnog koda i ponitavanje manuelno menjanog koda.

    Adobe Dreamweaver. Uz Visual Studio, najpopularniji program za razvoj Web sajtova.

    Ima dobru podrsku za rad sa Web stranama i deliminu podrku za serversku stranu

    Web aplikacija (omoguava markiranje koda i automatsko kompletiranje koda za brojne

    programske jezike).

    Pronalaenje informacija na internetu

    Maine za pretraivanje

    Tokom vremena, i sa porastom popularnosti Weba, broj Internet prezentacija, njihova

    veliina i koliina dostupnih podataka su rasli eksponencijalnom brzinom. Vremenom je

    postajalo sve tee pronalaziti potrebnu informaciju. Dok je nekada bilo jednostavno za nekoliko

    stvari koje su nam potrebne znati tanu adresu, vremenom je postalo neizvodljivo pamtiti toliko

    razliitih lokacija.

    Da bi se olaksao ovaj problem, pojavili su se sajtovi koji su predstavljali neku vrstu

    imenika ili kataloga (Web Directories) i koji su imali izvestan broj sajtova rasporeenih po

    kategorijama i podkategorijama. Takoe, pored prelistavanja, dostupna je i pretraga tih kataloga

    po kljunim reima.

    Ovo je neko vreme bilo veoma korisno dok se Web nije toliko rairio i koliina

    informacija po jednom sajtu nije poveala u takvoj meri da nije vie bilo mogue samo na

    osnovu oblasti kojoj sajt pripada (a nekad i ne pripada samo jednoj) znati gde traiti

    informaciju. Odgovor na ovo su bile tzv. maine za pretraivanje (search engines)1. One se

    funcionalno sastoje iz dva dela. Jedan su programi koji uitavaju web strane pratei linkove od

    jedne do druge i indeksiraju sadraj. Drugi deo omoguava korisnicima da na osnovu zadatih

    kljunih rei ili fraza pronau tano onu Web stranu koja sadri taj pojam. Kvalitet pretrage

    koju obezbeuju ovakvi sajtovi se ogleda u broju indeksiranih strana, naprednim mogunostima

    za postavljanje upita i sortiranju rezultata (kako bi korisnik to lake dobio ba ono to mu

    treba).

    1 Svi bitniji sajtovi koji imaju maine za pretraivanje takoe imaju i Web kataloge

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    19/39

    19Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Yahoo! (http://www.yahoo.com), nekada najpopularniji pretraiva poeo je kao Web

    katalog a kasnije uveo i pretraivanje. Iako mu je popularnost opala jo uvek je meu prva tri

    sajta za pretragu Interneta. Postojali su neuspeni pokuaji da se Yahoo pripoji kompaniji

    Microsoft tokom tri godine (2005-2007) kao i ponuda Microsofta da otkupi Yahoo koja je bila

    odbijena.

    Google (http:www.google.com). Trenutno najpopularniji sajt za pretragu interneta.

    Zapoeo je kao projekat studenata koji su imali ideju o algoritmu za sortiranje rezultata pretrage

    sto je dovelo do dobrih rezultata i velike popularnosti. Uz reklame koje su prikazivali uz

    rezultate pretrage i kasnije uvoenje raznih drugih servisa, Google je postao kompanija vredna

    vie milijardi dolara i najpopularniji sajt za pretragu. Najee kritike ovoj kompaniji su

    nepotovanje privatnosti korisnika i krenje intelektualne svojine.

    Bing (http://www.bing.com). Nekada Live Search a jos ranije MSN Search. Sajt za

    pretragu kompanije Microsoft. Ranije ne toliko popularan ali nakon brojnih inovacija poslednjih

    godina, postepeno poveava svoj udeo na tritu. Microsoft i Yahoo su sklopili desetogodinji

    ugovor da se software koji se koristi za Bing koristi i za pretragu na Yahoo sajtu a zauzvrat

    Microsoft dobija 12% profita.

    Napomena: Svi pomenuti sajtovi za pretragu interneta imaju i dodatne servise koji su u manjoj

    ili veoj meri integrisani sa pretragom kao to su e-mail, geografske karte i satelitske mape,

    posredovanje u marktingu, objavljivanje video sadraja itd.

    Konferencije na internetu

    Konferencije na internetu su evolutivni korak telekonferencija baziranih na drugim

    tehnologijama. Mogu biti u tekstualnom obliku gde ljudi razmenjuju poruke u realnom

    vremenu, glasovne gde se koristi VoIP (Voice over Internet Protocol) tehnologija i koja je

    ekvivalent telefonskoj konferenciji ili video konferencija, gde se putem Interneta prenose i

    video i audio snimak svih uesnika konferencije. U poslednje vreme nisu retke ni konferencije

    unutar virtuelnih 3D prostora kao sto je SocondLife.

    Internet trgovina i novane transakcije

    Jedna od estih komercijalnih upotreba Interneta je prodaja artikala i usluga putem Web

    sajta. Prednost ovakve kupovine je sa strane poslodavca to to ne mora da zakupljuje iliposeduje poslovni protor za prodavnicu pa moe imati nie cene a sa strane kupca to to ne

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    20/39

    20Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    mora odlaziti u kupovinu a prednost za obe strane je mogunost trgovine po niim cenama

    upravo usled nepostojanja trokova za prodajne objekte.

    Primer Web prodavnice Nike patika

    Veina Web prodavnica radi po jednostavnom principu po kojem kupac pregleda

    katalog artikala, odabira koje eli i upisuje koliinu. Sve vreme ima mogunost da pogleda sta

    ima u "korpi". Kada zavri sa odabirom artikala, pristupa strani za naplatu gde upisuje potrebne

    podatke, obino line podatke i broj kreditne ili debitne kartice nakon ega se novac prebacuje

    direktno sa rauna kupca na raun prodavca a roba se alje potom ili nekom drugom kurirskom

    slubom.

    Savremene banke obino nude klijentima mogunost pristupa svojim raunima preko

    Interneta, obino preko sajta banke ili pomou posebnog programa. Na ovaj nain je mogue

    vriti direktne uplate na neki raun pa na taj nacin, na primer, plaati kune raune bez odlaska

    u potu ili banku, prebacivati novac izmeu svojih rauna i davati druge naloge banci. Takoe,

    firme mogu imati mogunost da im banke vre procesiranje kreditnih kartica pa im fizika lica

    mogu plaati na taj nain. Prilikom procesiranja, banka na osnovu podataka o kartici vri

    transfer novca sa rauna na koji je kartica vezana na raun firme.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    21/39

    21Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Zatita i mere bezbednosti

    Dok je raunar umreen sa Internetom, postoje izvesne opasnosti koje se ogledaju u

    mogunosti gubitka podataka, odavanja poverljivih podataka ili preuzimanja kontrole nad

    raunarom od strane neovlaene osobe.

    Postoji mnogo naina da se neto od ovog dogodi, ali najei su:

    Tzv. zlonamerni softver (malware) gde spadaju virusi, "trojanski konji", "crvi",

    pijunski programi (spyware) itd. Zatita su paljivost prilikom odluke da li pokretati

    neki program kao i posedovanje anti-virusnog softvera.

    Napad "oveka u sredini" (man in the middle) predstavlja situaciju kada neko ima

    mogunost nadgledanja saobraaja na putu izmeu krajnjih taaka komunikacije.

    Zatita od ovakvog napada i otkrivanja podataka je korienje kriptovane komunikacije,

    npr. SSL (Secure Sockets Layer) protokola.

    Tzv. socijalni inenjering gde se koristi nagovaranje, zavaravanje i korienje

    uobiajenih ljudskih osobina (elja da se pomogne, pohlepa, iskrenost, naivnost,

    neiskrenost...) kako bi osoba odala neke podatke o sebi ili uinila nesto u korist druge

    strane (npr. odavanje podataka o kreditnoj kartici ili lozinki). Ovde spadaju i takozvani

    phishing sajtovi koji izgledom imitiraju neki drugi sajt kako bi zavarali korisnika da

    unese podatke namenjene imitiranom sajtu. Osim obazrivosti, opreznosti i promiljenog

    komuniciranja sa drugima, druge zatite nema.

    Intranet

    Intranet predstavlja raunarsku mreu baziranu na istim principima i protokolima kao

    Internet ali umesto mree izmeu razliitih organizacija predstavlja mreu unutar jedne

    organizacije.

    Moe imati interne Web sajtove, najee za organizovanje obavljanja posla u firmi,

    FTP sajtove, e-mail servis itd. Takoe, esto je intranet mrea povezana sa Internetom i

    omoguava korisnicima pristup Internetu ali resursi interne mree nisu dostupni sa Interneta.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    22/39

    22Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Moe biti implementirana kao lokalna mrea (LAN), mrea na irem podruju (WAN)

    ili kao virtuelna mrea koriena preko Interneta (VPN).

    Extranet

    Extranet je deo intraneta koji se prostire van okvira organizacije i koristi Internet kao

    medijum ali nije dostupan od strane javnosti. Koristi se za pristup udaljenih korisnika intranetu.

    Povezivanje korisnika se vri spajanjem u virtuelnu privatnu mreu (VPN) sa intranetom

    organizacije.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    23/39

    23Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Softver

    Kako je raunar ureaj opte namene, ne moe raditi bez odgovarajuih instrukcija.

    Instrukcije se nalaze u memoriji. U radnoj memoriji se nalaze one koje se trenutno izvravaju

    dok se na spoljnoj memoriji uvaju u datotekama (fajlovima) one koje e se izvravati u

    odgovarajuem trenutku. Skup instrukcija koje izvrava procesor raunara naziva se software i

    moe biti sistemski ili korisniki (aplikativni). Elektronski raunar je univerzalni automat sa

    programskim upravljanjem. Sistem programa (software) raunara odreuje njegovu kvalitativnu

    stranu.

    Podela softvera

    Glavna podela softvera po ulozi je na sistemski, korisniki (aplikativni) i programerski

    softver. Sistemski predstavlja osnovu za rad korisnikog i programerskog softvera, korisniki je

    onaj kojeg korisnik raunara neposredno koristi a programerski slui za pisanje koda i

    pravljenje programa (kompajliranje, linkovanje itd.). Granice izmeu kategorija nisu otre i

    mnoge aplikacije spadaju u dve ili sve tri kategorije.

    Sistemski software

    Operativni sistemi

    Operativni sistem je skup sistemskih drajvera, programskih procedura, aplikacija i

    drugog softvera namenjen posredovanju izmedju hardvera i korisnika ili hardvera i aplikativnog

    softvera. Omoguava korisniku da obavlja osnovne radnje na raunaru. Obino sadri i manji ili

    vei broj programa iz grupe aplikativnog softvera.

    Glavni delovi operativnog sistema su: kernel (sadri osnovne funkcije za manipulaciju

    fajl sistemom, upravljanje memorijom, procesima, resursima itd.), drajveri (driver) koji

    apstrahuju ureaje raunara i omoguavaju da se ti ureaji koriste, "ljuska" (shell) koja

    predstavlja osnovnu aplikaciju za interakciju korisnika sa operativnim sistemom, dodatne

    korsnicke aplikacije.

    Unix je operativni sistem napravljen 1969. godine u Bell laboratorijama od strane

    AT&T kompanije (American Telephone & Telegraph). Osnovne karakteristike Unix

    operativnog sistema su portabilnost, viekorisniki sistem, sposoban da izvrava vie procesa

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    24/39

    24Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    istovremeno (multi-tasking). Koristi tekstualne datoteke za uvanje podataka, ima hijerarhijski

    fajl sistem, koristi pristup ureajima kao fajlovima, operacije u njemu se vre korienjem veeg

    broja malih programa u komandnoj liniji. U novije vreme se pod Unix-om podrazumeva

    standard pre nego konkretan operativni sistem a brojni su sistemi bazirani na Unix standardu:

    Solaris, HP-UX, AIX, GNU/Linux, BSD, MacOS X, itd.

    MS DOS je operativni sistem kompanije Microsoft napravljen za IBM PC raunare i

    one koji su kompatibilni sa njima. Predstavljao je glavni operativni sistem 80ih i prve polovine

    90ih godina prolog veka. Standardni nain rada je putem komandne linije u tekstualnom modu

    ali ima mogunost pokretanja i grafikih aplikacija. MS DOS je postepeno zamenjen Windows

    operativnim sistemima i sada se krajnje retko sree u upotrebi.

    MS Windows je operativni sistem kompanije Microsoft. Glavne osobine su mu

    viekorisniki rad, mogunost pokretanja vie procesa istovremeno, bogat grafiki interfejs, rad

    sa hijerarhijskim fajl sistemima NTFS i FAT. Predstavlja najpopularniji operativni sistem na

    linim raunarima. Prva popularnija verzija je Windows 3.1 koja se izvravala kao aplikacija u

    MS DOS-u. Kao zaseban operativni sistem pojavio se Windows 95 a zatim i 98 koje su i dalje

    dosta zavisile od DOS-a. Paralelno su razvijane nezavisne verzije Windows NT (popularne

    verzije 3.1, 3.5 i 4.0). Dananji Windows je naslednik Windows NT porodice i najnovija verzija

    je Windows 7.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    25/39

    25Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Radna povrina Windows7 operativnog sistema

    Sistemski softver za razvoj aplikativnog softvera

    U ovu vrstu softvera spadaju aplikacije koje programeri koriste kako bi pravili, testirali,

    ispravljali i odravali druge aplikacije. Ovde spadaju:

    prevodioci ili kompajleri (compiler) koji prevode izvorni kod u mainski kod

    debageri (debugger) koji slue sa praenje izvravanja koda i pronalaenje greaka

    interpreteri koji izvravaju kod bez prevoenja

    linkeri koji mainski kod dobijen od prevodioca i kreira izvsni fajl

    Tekstualni editori, koriste se za pisanje izvornog koda

    Poslednjih godina su najvie u upotrebi "integrisana okruenja za razvoj softvera" (IDE

    - Integrated Development Environment) koja obuhvataju funkcije svih prethodno navedenih

    aplikacija.

    Primeri integrisanih okruenja za razvoj:

    Microsoft Visual Studio, najobimniji IDE, podrava vei broj jezika, programiranje

    Web i desktop aplikacija kao i Windows servisa. Takoe omoguava rad sa velikim

    brojem formata fajlova

    Eclipse, IDE otovrenog koda, dostupan na razliitim operativnim sistemima,

    prevashodno se koristi za Java aplikacije ali se uz odgovarajue dodatke moe koristiti i

    za druge jezike.

    Pojam algoritma i osnovne algoritamske strukture

    Algoritam predstavlja opis reenja nekog problema u konanom broju koraka. Mogu se

    prikazati na vie naina: prirodnim jezikom (nekim od jezika koji ljudi koriste u meusobnom

    sporazumevanju), grafiki (dijagramom), tekstualno (pseudokodom), nekim od programskih

    jezika.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    26/39

    26Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Reenja problema koji se mogu reiti na dananjim raunarima se mogu izraziti kao

    superpozicija triju struktura: sekvence, selekcije i iteracije.

    Sekvenca je ureen niz instrukcija gde se po izvrenju jedne intrukcije prelazi na

    sledeu.

    Selekcija se koristi za odreivanje toka izvravanja instrukcija u zavisnosti od

    ispunjenog uslova. Postoje tri vrste: ona kod koje je odreeno ta se izvrava ako je dati uslov

    ispunjen, ona kod koje postoji i tok izvravanja ukoliko uslov nije ispunjen i selekcija kod koje

    postoji vie uslova i za svaki od njih po jedan tok izvravanja kao i za sluaj da ni jedan uslov

    nije ispunjen. Prva i trea vrsta selekcije se mogu ostvariti korienjem samo druge.

    Iteracija predstavlja ponavljano izvravanje neke sekvence dok se ne ispuni neki uslov

    ili odreen broj ponavljanja. Moe biti sa proverom uslova na poetku ili na kraju sekvence.

    Aplikativni softver

    U ovu grupu softvera spadaju aplikacije odreene namene koje korisnik neposredno

    koristi kako bi obavio neki zadatak. Dananja primena aplikativnog softvera je izuzetno

    raznolika pa e biti navedene samo neke od primena:

    1. Programi za obradu teksta (text processors) su programi za unos teksta,

    odreivanje tipografije, veliine, pozicije itd. teksta. Najpopularniji Microsoft

    Word, zatim Corel WordPerfect, OpenOffice Writer itd. Napredni programi za

    obradu teksta imaju i izvesne mogunosti rada sa grafikom kao i ukrasni tekst

    (videti sliku)

    2. Programi za obradu grafike. Postoje dva tipa, za vektorsku grafiku (baziranu na

    jednainama) i rastersku (npr. digitalne fotografije). Najpoznatiji programi su:

    CorelDraw i Adobe Illustrator za vektorsku a Adobe Photoshop, Corel

    PhotoPaint, Gimp za rastersku grafiku.

    3. Za tabelarne proraune se koriste programi koji imaju tabele u koje se mogu

    unositi vrednosti kao i relacije izmeu raitih polja tako da se vrednosti nekih

    polja izraunavaju na osnovu vrednosti u drugim poljima. Popularni programi:

    Microsoft Excel, OpenOffice Calc, IBM Lotus Symphony Spreadsheets

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    27/39

    27Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    4. Za pregled Web sajtova (Web browsers) se koriste programi kao to su

    Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Apple Safari, Google

    Chrome itd.

    5. Programi za 3D modelovanje i animaciju omoguavaju kreiranjetrodimenzionalnih modela, njihovo menjanje tokom vremena i kreiranje video

    materijala. Najea primena je u filmskoj intdustriji i industriji video igara.

    Popularni programi: Autodesk 3DSMax i Autodesk Maya.

    Pojam sloga, polja i datoteke

    Najei nain uvanja podataka je zapisivanjem u memorijskim ureajima u logike

    celine nazvane datoteka ili fajl (eng.file). Svaka datoteka je podeljena na manje logike celine -slogove. Pri tome, slogovi su jedinstvene logike celine to znai da se svi slogovi unutar jedne

    datoteke razlikuju po nekom detalju. Slogovi imaju strukturu koja odreuje entitet koji jedan

    slog opisuje. Delovi sloga se nazivaju polja (eng.field) i predstavljaju podatke koje slog sadri.

    Tipovi datoteka

    Kako su datoteke koriene od strane razliitih aplikacija i razliitih su namena,meusobno su im drugaije oranizovani podaci. Samim tim postoje razliiti tipovi datoteka

    odreeni unutranjom strukturom. Standardno, kranji deo imena datoteke odvojen takom

    (ekstenzija - eng. extension) ukazuje na tip datoteke, ali treba uzeti u obzir da ovo nije

    obavezujue i da se ekstenzija datoteke i njen tip ne moraju obavezno poklapati.

    Postoji na hiljade razliitih tipova datoteka. Neki od najeih su (podeljeno po

    ekstenziji datoteke):

    .txt - Tekstualna datoteka. Sadri ist tekst, bez ikakvih informacija o izgledu i nainuprikazivanja teksta

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    28/39

    28Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    .doc - Datoteka koju koristi Microsoft Word. Sadri tekstualne dokumente ukljuujui

    pored teksta i informacije o formatiranju.

    .xls - Datoteka za korienje u programu Microsoft Excel. Sadri tabele sa podacima i

    funkcionalnim relacijama izmeu polja tabela.

    .exe, .com - Izvrna datoteka je ona koja sadri aplikaciju.

    .html, .htm - Sadri tekstualni, HTML kod koji opisuje kako izgleda Web strana.

    Baze podataka

    Podaci su osnovni resurs svakog informacionog sistema. U njima se oslikavaju svielementi, veze i procesi koji se deavaju u sistemu. Konstanti podaci se tokom vremena ne

    menjaju. Takvi podaci su, na primer, mesto i datum roenja oveka, pol. Baze podataka su

    kolekcije logiki povezanih podataka skladitenih i organizovanih tako da omoguavaju brz

    pristup, pretraivanje i ureivanje. Prema organizovanju podataka, postoji vie modela baza

    podataka kao na primer relacione baze podataka, hijerarhijske, mrene, objektne, objektno-

    relacione itd.

    Najei model baze podataka u upotrebi su relacione baze. Kod njih su podaciorganizovani po tabelama tako da jedan red sadri predstavlja jedan entitet o kojem se uvaju

    podaci, kolone su definicije podataka a tabela je skup podataka o svim entitetima jedne vrste o

    kojima se uvaju podaci.

    Ukoliko se neki podaci esto ponavljaju, izdvajaju se u posebnu tabelu a u prvoj se

    samo upisuje jedinstveni identifikator podatka. Tako na primer, ako uvamo podatke o

    knjigama i autorima, neemo u tabeli sa knjigama imati i podatke o autoru jer e se ponavljati

    za svaku knjigu koja je napisana. Umesto toga ih upisujemo u posebnu tabelu samo za autore, a

    u tabelu sa knjigama imamo jednu kolonu koja sadri samo podatak koji je autor u pitanju

    (referencu). Tada su te tabele u relaciji pa otud i naziv modela.

    ID Naslov Godina izdanja Autor 1 Ana Karenjina 1995 22 Rat i mir 1990 23 2001: Odiseja u svemiru 2004 1

    ID Ime Prezime Godina roenja

    1 Artur Klark 19172 Lav Nikolajevi Tolstoj 1828

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    29/39

    29Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    3 Vasko Popa 1922Primer relacije izmeu tabela sa knjigama i autorima

    Kolona Autor u tabeli knjiga sadri samo ID autora i moe se ponavljati

    dok su svi ostali podaci upisani samo jednom

    Software koji zapravo omoguava rad sa bazom podataka se naziva DBMS (database

    management system). On ukljuuje:

    Deo za skladitenje podataka koji obavlja operacije sa fajlovima u cilju uvanja i

    izmene podataka i bavi se strukturom fajlova u kojima su podaci

    Deo za relacije (kod relacionih baza podataka) koji omoguava kreiranje, uvanje i

    korienje relacija izmeu objekata u bazi

    Deo zaduen za transakcije (skupove operacija koji se ili izvravaju u potpunosti ili

    uopste ne izvre)

    Deo zaduen za izvravanje upita (u slucaju relacionih baza upiti su u SQL jeziku)

    kojima se dobijaju, unose i menjaju podaci

    Interfejs za pristupanje od strane aplikacija.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    30/39

    30Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Informacioni sistemi

    Pojam kibernetike

    Kibernetika je grana nauke koja se bavi izuavanjem regulcionih sistema. Naziv

    kibernetika potie od grke rei kibernao to znai upravljam, krmanim(brodom), i rei

    kibernetes to znai upravljanje(brodom). Za razliku od drugih naunih disciplina koje su

    prouavale raznovrsne i pojedinane probleme upravljanja, kibernetika konstituie naunu

    teoriju upravljanja svim sistemima razliitih svojstava. Podjednako se moe primeniti kako na

    fizike tako i na socijalne sisteme. Bez obzira na vrstu sistema kojim se upravlja, to upravljanje

    se zasniva na prikupljanju podataka o trenutnom stanju sistema, parametrima, donoenjem

    odluke o potrebnim postupcima i sprovoenje istih.

    Kibernetika je blisko povezana sa oblastima kao sto su sistemi kontrole, mehaniko

    inenjerstvo, logika, neurologija, antropologija, psihologija, teorija igara, sociologija itd.

    Informacija i podatak

    Podatak, od latisnkog datum - ono to je dato, je predstavljanje injenice ili ideje

    pogodne za komunikaciju, interpretaciju i obradu od strane ljudi i maina. podaci su brojevi,

    karakteri, slike i sl. Primeri: 15, trei, uto...

    Kada se nekom podatku da kontekst, on dobija znaenje i smisao i tako se dobija

    informacija. Primeri: u korpi se nalazi 15 jabuka, danas je trei dan u nedelji, banana je ute

    boje.

    Predstavljanje informacija - brojni sistemi

    Brojni sistemi predstavljaju skupove znakova kao i pravila njihovog korienja za

    predstavljanje brojeva. U svakodnevnoj upotrebi je dekadni brojni sistem (sistem sa brojnom

    osnovom 10). Pored ovog, u raunarstvu se koriste jos binarni (osnova 2), oktalni (osnova 8) i

    heksadekadni (osnova 16).

    Zbog naina na koji raunari funkcioniu, svi podaci se uvaju u vidu niza vrednostikoje mogu imati dva stanja, uglavnom obeleenih nulama i jedinicama. Na koji nain se

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    31/39

    31Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    odreena vrsta podataka uva u memoriji zavisi od sluaja do sluaja, ali za odreene vrste

    postoje odgovarajui standardi.

    Za predstavljanje celih brojeva se koristi binarni sistem. Sa n binarnih cifara ili bitova

    se moze predstaviti 2n

    brojeva. U sluaju da se predstavljaju samo pozitivni brojevi opseg je od0 do 2n-1. Ukoliko je potrebno predstaviti i negativne brojeve, neophodan je nain za

    predstavljanje znaka broja. Ovo se radi na tri naina:

    1. Direktno kodiranje bita znaka kod kojeg se na poziciji bita koji oznaava znak upisuje 0

    ako je broj pozitivan a 1 ukoliko je negativan. Ostali bitovi se koriste da prikau

    apsolutnu vrednost broja u binarnom obliku. Iako najjednostavniji da predstavljanje

    ovaj oblik ima dva bitna nedostatka - zbog postojanja broja -0 postoji dupla nula i

    samim tim se moe predstaviti manje brojeva i osnovne aritmetike radnje se teko

    izvravaju nad ovako predstavljenim brojevima.

    2. Nepotpuni komplement. Za predstavljanje bita znaka se i ovde koristi isti nain kao i

    kod direktnog kodiranja. Zatim se u binarnoj reprezentaciji apsolutne vrednosti broja

    zamene cifre 0 i 1 na svakoj poziciji. Tako dobijamo preostalih n bita. Ovako

    predstavljen broj se moe sabirati ne uzimajui u obzir bit znaka ve i on ravnopravno

    uestvuje u operaciji a rezultat je ispravan.

    3. Putpuni komplement. Koristi se zbog toga to nepotpuni komplement ne reavaproblem dvostruke nule. Potpuni komplement se dobija kao i nepotpuni uz dodavanje

    broja 1.

    Entropija

    Entropija, kao mera neureenosti sistema usled tenje svakog sistema ka stanju sa

    najveom verovatnoom a to je stanje porpune neureenosti, u infomatici predstavlja nedostatak

    informacije o stanju.

    Entropija je usko povezana sa verovatnoom. to je ishod nekog rezultata sluajniji

    (nedostatak informacije o pravilnosti) to je entropija vea. Takoe, entropija predstavlja i stepen

    maksimalne mogue kompresije bez gubitaka nekog podatka.

    Pojam, elementi, cilj i funkcije IS

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    32/39

    32Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Informacioni sistem je skup komponeneti za sakupljanje, snimanje, uvanje, obradu i

    prenoenje informacija. Poslovna preduzea, druge vrste organizacija i pojedinci zavise od

    informacionih sistema za upravljanje svojim operacijama i delovanjima, odravanje

    komnkurentnosti na tritu, ponudu razliitih usluga itd. Na primjer, kompanije zavise od

    raunarskih informacionih sistema da bi procirale svoje finansijske raune i poslovne

    transakcije, upravljale ljudskim resursima i sl.; optinske uprave zavise od informacionih

    sistema za ponudu osnovnih usluga svojim graanima dok pojedinci koriste informacione

    sisteme da bi unapreivali svoja znanja, za kupovinu, upravljanje bankovnim raunima i

    transakcijama, kao i za razne druge finansijske operacije.

    Osnovne komponente informacionih sistema su hardver, softver, baze podataka,

    telekomunikacioni sistemi, ljudski resursi i procedure, odnosno metodologije procesiranja i

    prenoenja informacija.

    Neke od vrsta informacionih sistema su: upravljaki IS, IS za obradu podataka, za

    podrku u odluivanju, ekspetski sistemi, za automatizaciju kancelarijskih poslova itd.

    IS za obradu podataka

    Namena ovog informacionog sistema je obrada, analiza i konverzija podataka tako da se

    iz njih dobijaju novi podaci kao to su statistike, izvetaji i sl. Ovaj proces ukljuuje itanje,

    analizu, sortiranju, sumiranje, izraunavanje, skladitenje podataka. Moe ukljuivati i

    formatiranje izlaznih podataka kako bi bili adekvatno prezentovani.

    Upravljaki IS (MIS - Management Information Systems)

    MIS je skup inernih kontrola ljudi, dokumenata, tehnologija i procedura u cilju

    reavanja poslovnih problema. Predstavlja planirani sistem prikupljanja, obrade, skladitenja i

    raspodele informacija potrebnih za rad menadmenta organizacije. Ove informacije se mogu

    dalje koristiti u sistemima za podrku donoenju odluka, ekspertnim sistemima, izvrnim

    sistemima itd.

    Ljudi koji se bave MIS sistemima su projekt menaderi, sistem administratori, sistemski

    analitiari itd.

    IS za podrku odluivanju (DSS - Decision Support Systems)

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    33/39

    33Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    DSS su informacioni sistemi namenjeni kao pomo ljudima koji donose odluke u

    organizacijama. To ine kombinujuci osnovne podatke, dokumenta, biznis modele i sl. kako bi

    pruili pomo u donoenju odluka.

    Komponente DSS-a su:

    Ulazni podaci (osnovni podaci, brojevi, dokumenta...)

    Korisniko znanje i ekspertiza (manuelna obrada i analiza podataka)

    Izlazni podaci (obraeni podaci na osnovu internih pravila i korisnikih analiza)

    Odluke (rezultati bazirani na osnovu korisnikovih kriterijuma)

    Primer korienja DSS-a je u Kanadskoj nacionalnoj eleznici gde ovakav sistem znaajnopomae u donoenju odluka prilikom odravanja i nabavljanja pruga na osnovu testova

    kvaliteta.

    Ekspertni sistemi

    Ekspertni sistemi su programski sistemi koji sadre ljudsko znanje i koriste ga u

    resavanju problema koji su dovoljno teki da za njihovo reenje zahtevajuovekovu ekspertizu.Ekspertni sistem (ljudsko-raunarski sistem) je informacioni sistem koji je projektovan da

    modelira sposobnosti reavanja problema ljudskog eksperta u usko specijalizovanih oblasti.

    Sastoji se iz dva glavna dela - baze znanja (knowledge base) i maine zakljuivanja (inference

    engine). Znanje je u bazi predstavljeno injenicama, pravilima, konceptima i relacijama.

    Vrste znanja su:

    Proceduralno znanje, govori o nainu postizanja nekog cilja. Tu spadaju pravila,

    strategije, agende i procedure

    Deklarativno znanje predstavlja injenice, podatke i informacije. U ovu grupu spadaju

    koncepti, objekti i injenice

    Meta-znanje je znanje o drugim tipovima znanja i kako ih upotrebiti

    Strukurno znanje opisuje strukture drugih znanja skupovima pravila, konceptima i

    relacijama.

    Naini zakljuivanja su:

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    34/39

    34Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Deduktivno zakljuivanje - klasian oblik razmiljanja i zakljuivanja u kome se na

    osnovu postojeeg skupa injenica izvode novi zakljuci

    Induktivno zakljuivanje - na osnovu pravila koje vai za izvestan broj sluajeva donosi

    se uopteni zakljuak za svei broj sluajeva

    Abduktivno zakljuivanje - Zakljuivanje slino deduktivnog uz razliku da je

    dozvoljeno donositi mogue zakljuke (za koje se pretpostavlja ali nije sigurno da su

    tani)

    Analogino zakljuivanje - Zakljuivanje koje se bazira na principu da slini objekti

    imaju sline osobine pa se znanje o jednom objektu prenosi na drugi

    Nemonotono zakljuivanje - Unoenje novih injenica u bazu takvo da se usled njihpostojee injenice menjaju (u suprotnom je monotono).

    Vrste obrade podataka

    Obrada poda podrazumeva preuzimanje podataka i njihova analiza u cilju dobijanja

    korisnih informacija. Postoji vie razliitiv vrsta ovog procesa:

    Centralizovana obrada podataka je ona kod koje se oprema nalazi na jednom mestu.

    Izvrava se na jednom raunaru, klasteru ili serverskoj farmi. Prednost je u

    ekonominosti kao i lakoa pridravanja standarda a mana je nedostatak duplikacije

    (rezervnih podataka)

    Distribuirana obrada koja se vri na vie umreenih raunara gde razliiti raunari

    bivaju specijalizovani za odreene delove posla. Pri tome pojedini delovi mree mogu

    biti znaajno udaljeni (WAN ili VPN). Prednost u odnosu na centralizovanu obradu je u

    veoj mogunosti proiranja ali je odravanje skuplje.

    Serijska obrada (batch processing) je takva obrada gde se niz zadatih obrada primenjuje

    na jednu za drugom grupom podataka bez uea korisnika prilikom prelaska sa jedne

    grupe na drugu.

    Rad u realnom vremenu - time sharing predstavlja mogunost rada vie korisnika ili

    aplikacija pri emu se procesorsko vreme deli na kratke periode koji se naizmenino

    dodeljuju razliitim aplikacijama ili korisnicima tako da im deluje kao da im je

    mogunost rada dostupna sve vreme.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    35/39

    35Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Rad u realnom vremenu - real time je ono kod kojeg je osim logike obrade za ispravnost

    rezultata bitno i vreme u kojem se obrada izvrsi. Provera da li se je rad u realnom

    vremenu se vri postojanjem zadatog periodu u kojem se zadatak mora izvrsiti.

    Daljinska obrada podataka (teleprocessing) je ona kod koje se obrada podataka ne vrina istom mestu gde se podaci inicijalno nalaze i gde e se rezultati koristiti ve na

    udaljenoj lokaciji. Da bi se to postiglo, podaci se prvo alju na udaljenu lokaciju a zatim

    se, nakon obrade, rezultati dobijaju nazad. Ovaj transfer podataka i rezultata se vrsi

    preko odgovarajue telekomunikacione infrastrukture (WAN ili, najee, putem

    Inerneta). Postoje dva reima rada kod ove vrste obrade podataka a to su on-line kod

    koje su raunar koji zahteva i raunar koji vri obradu podataka sve vreme povezani od

    trenutka slanja podataka do trenutka dobijanja rezultata i off-line kada se ova veza

    uspostavlja po potrebi

    Simultana obrada podataka (multiprocessing) je situacija kada vie korisnika ili

    aplikacija istovremeno obrauje koristei vie procesora koji su deo jednog raunara ili

    vie jezgara jednog procesora (ili oba), zavisno od konfiguracije hardvera. Tada ovi

    procesori (ili jezgra) mogu obavljati istovremeno vie zadataka.

    PIS i bankarski sistemi

    Poslovni informacioni sistemi slue za koordinaciju i upravljanje poslovima u okviru

    organizacije. Tu spada raspodela poslova na timove ili pojedince, pregled toka poslova,

    kreiranje istorije uraenih zadataka itd.

    Elektronsko bankarstvo (electronic banking) omoguava da klijenti banke putem Web

    sajta banke ili odgovarajuce aplikacije vre transfere i druge operacije nad svojim raunom.

    Uobiajene mogunosti koje banke nude su elektronsko plaanje rauna, transfer uloenog

    novca sa jednog na drugi svoj raun ili sa svog na raun drugog klijenta, kreiranje izvetaja itd.

    POS -Point Of Sale je mesto gde se vri transakcija i najee se odnosi na mesto gde

    se moe kupiti odreena roba i platiti elektronskom karticom. Pos terminali su ureaji koji

    mogu itati magnetni zapis sa kartice ili na drugi nain izvriti autorizaciju i autentifikaciju

    kupca. Pos terminal moe biti i raunar opremljen odgovarajuim softverom ili koristei Web

    bazirani POS koji se izvrava na udaljenom serveru dok se na terminalu nalazi samo korisniki

    interfejs.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    36/39

    36Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    ATM - Automated Teller Machine je automatizovan aparat koji vri neke od bankarskih

    usluga, najee isplatu novca i uvid u stanje rauna. Neki od ATM aparata imaju mogunost i

    depozita novca. Da bi korisnik mogao da koristi usluge ATM-a mora se identifikovati

    odgovarajuom karticom i unosom linog identifikacionog broja (PIN - Personal identification

    number).

    SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) je

    meunarodna mrea za slanje finansijskih poruka izmeu banaka i drugih finansijskih

    institucija. Veina banaka u svetu je povezana u ovu mreu. SWIFT se ne bavi transferom

    novca i drugim finansijskim delatnostima ve samo uestvuje u prosleivanju poruka a banke

    koriste poruke da bi meusobno vrile transakcije. SWIFT je ISO standard za sintaksu

    finanskijskih poruka.

    JUPLAT mrea

    JUPLAT mrea je napravljena osamdesetih godina prolog veka i predstavlja

    elektronski informacioni sistem Slube za platni promet. Devedestih godina je bilo omogueno

    da se i uesnici u platnom prometu prikljue na ovu mreu i vre plaanje putem nje tako to

    izadju elektronske naloge za plaanje - virmane. Takoe, JUPLAT prua i dodatne usluge: uvid

    u stanje rauna, pregled naloga, uvid u registar imalaca rauna i, za banke, uvid u stanjedeponenata.

    EDI i EDIFACT standardi

    EDI (Electronic Data Interchange) je razmena izmeu kompjutera striktno formatiranih

    poruka koje predstavljaju dokument. Poruke mogu biti prenoene bilo telekomunikacionim

    putem, bilo fiziki na elektronskom memorijskom medijumu. Obrada ovakvih poruka je

    namenjena samo raunarima dok je ljudska intervencija jedino potrebna u sluaju da doe do

    greke.

    EDI je i pored razvoja drugih tehnologija i dalje najkorieniji format u transakcijama

    elektronske trgovine.

    Postoje etiri glavna EDI standarda:

    UN/EDIFACT, meunarodni standard, preporuen od strane Ujedinjenih Nacija i

    dominantan van Severne Amerike

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    37/39

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    38/39

    38Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Pod zatitom informacionih sistema se podrazumeva zatita od nedozvoljenog pristupa,

    korienja, otkrivanja, izmene ili unistenja. Postie se:

    definisanjem prava pristupa za korisnike

    ograniavanjem pristupa sa Interneta ako je informacioni sistem povezan sa Internetom

    kriptovanjem podataka i komunikacije

    ograniavanjem fizikog pristupa raunarima koji ine IS.

  • 7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu

    39/39

    39Beogradska poslovna kola - seminarski rad

    Literatura

    Predrag Bjeli - "Elektronsko posleovanje u Jugoslaviji i prespektive razvoja"

    Wikipedia, slobodna enciklopedia - http://www.wikipedia.org

    Bing pretraga - http://www.bing.com

    Prirodno-matematiki fakultet u Niu - http://www.pmf.ni.ac.yu