INFORMACIONE LISTE MAGISTARSKIH/MASTER STUDIJA · Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja:

112

INFORMACIONE LISTE MAGISTARSKIH/MASTER STUDIJA

113

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova (P+V)

Obavezni II 8 4P+1 V

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske (master) studije, modul krivično pravo-akademski studijski program za sticanje diplome magistarskih//master studija

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti međunarodnog krivičnog prava i komparacija sa nacionalnim krivičnim pravom.

ISHODI UČENJA: Nakon što student položi ovaj ispit biće osposobljen da: Definiše i objasni najvažnije pojmove iz Međunarodnog krivičnog prava; Sagleda odnos između međunarodnog krivičnog prava i nacionalnog krivičnog prava; Pravilno tumači najvažnije međunarodne pravne dokumente i uticaj tih dokumenata na izgradnju i unapređenje nacionalnog krivičnog zakonodavstva u širem smislu; Shvati rad i funkcionisanje međunarodnih Krivičnih sudova; Prepozna kakav je uticaj politike na osnivanje i rad međunarodnih Krivičnih sudova.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: prof.dr Drago Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časovi

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja Pripremna nedelja, pojam, sadržina i pravna priroda međunarodnog krivičnog prava

II nedelja Izvori međunarodnog krivičnog prava i istorijski razvoj

III nedelja Praktična nastava

IV nedelja Osnovna načela međunarodnog krivičnog prava

V nedelja Represivna vlast države i njeni dometi

VI nedelja Praktična nastava

VII nedelja Prvi kolokvijum

VIII nedelja Materijalno međunarodno krivično pravo

IX nedelja Međunarodno krivičnoprocesno pravo, međunarodni krivični sud

X nedelja Praktična nastava

XI nedelja Međunarodni krivični sud za prethodnu Jugoslaviju

XII nedelja Stalni međunarodni krivični sud

XIII nedelja Praktična nastava

XIV nedelja Pružanje međunarodne krrivično pravne pomoći

XV nedelja Završni ispit

XV-XIX nedelja Dopunska nastava i popravni ispit

Opterećenje studenata

Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: Osnovna: međunarodno krivično pravo, prof dr Drago Radulović Dodatna: međunarodno krivično pravo, prof dr Zoran Stojanović

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati u Ministarstvu pravde i Višem sudu u Podgorici, koji su uključeni u postupak međunarodne krivično pravne saradnje. Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kolokvijum i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof dr Drago Radulović

Napomena: Nema uslova za polaganje završnog ispita

114

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO EU

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni I 8 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Krivično pravo

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta:

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove Krivičnog prava EU, njihov nastanak i istorijski razvoj; Objasni u kojoj mjeri i na koji način je naglašena internacionalizacija krivičnog prava uticala na razvoj pojedinih specifičnih instituta ove grane prava ; Pravilno tumači propise koji uređuju krivičnopravne institute EU, njihovu kompatibilnost sa crnogorskim krivičnim zakonodavstvom kao i da odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje krivičnopravnih slučajeva;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Drago Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja,vježbe, praktična nastava, diskusije

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI - XIX nedelja

Pojam, izvori, predmet, zadatak i metodi Krivičnog prava EU Istorijski razvoj policijske i sudske saradnje u krivičnim stvarima u EU; okvir krivičnopravne saradnje u Evropi; Šengenski sporazum;Javni prihodi i njihova podjela Razvoj kroz osnivačke ugovore;od klasične sudske saradnje u krivičnim stavrima do međusobnog priznanja krivičnih sudskih odluka, Lisabonski ugovor; novi krivičniopravni okvir EU: integracija trećeg stuba u pravni poredak EZ, podijeljena nadležnost, reforma krivičnog postupka u krivičnopravnoj oblasti, Institucionalni aspekti, pravni akti, uloga tijela EU, zadaci i predmet, Tijela policijske i pravosudne saradnje, EUROPOL, Evropska sudska mreža, EUROJUST, OLAF, zajednički istražni timovi, pravni okvir za razmjenu podataka Praktična nastava ( Ministarstvo unutrašnjih poslova), I kolokvijum Instrumenti krivičnopravne saradnje u EU, evropski nalog za hapšenje i postupak predaje, evropski dokazni nalog, nalog za oduzimanje imovine ili predmeta, Međusobno priznanje odluka i presuda u krivičnom postupku, Prava okrivljenog u krivičnom postupku; Materijalno krivično pravo EU, pravni osnovi harmonizacije u primarnom i sekundardnom pravu EU II Kolokvijum Pravni mehanizmi harmonizacije, krivičnopravna implementacija zajedničkih odluka Praktična nastava ( Ministarstvo pravde) Reforma zaštite ljudskih prava u EU, Puna jurisdikcija Evropskog suda pravde Načelo ne bis in idem u sudskoj praksi Evropskog suda pravde Praktična nastava ( Viši sud Podgorica, Više državno tužilaštvo Podgorica) Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t

Opterećenje studenta



Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova..

Literatura (osnovna): Vervaele John, Evropsko krivično pravo i opšta načela prava Unije, HLJZKPIP, 2005, Satzger Helmut, Uticaj prava EU na nacionalno krivično pravo država članica, 2003,

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena). Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

115

Naziv predmeta: KRIMINOLOGIJA


Obavezni I 8 4+1

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master studije Krivično pravo

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti kriminoloske nauke u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: 1.Definiše kriminološke discipline i kriminalitet prema konotaciji i obimu;2. Protumači kriminološku etiologiju i fenomenologiju;3. Analizira faktore zločina i kriminaliteta i pojavne oblike kriminalnih ispoljavanja; 4. Utvrdi kriterijume za klasifikaciju i tipologiju kriminaliteta i priprema strategije suprotstavljanja kriminalitetu; 5. Organizuje kriminološka istraživanja krivičnih djela i njihovih počinilaca koristeći metode proučavanja kriminaliteta kao individualbne pojave i metode proučavanja kriminaliteta u totalitetu; 6.Primjenjuje kriminološka saznanja u praksi u cilju efikasnog suzbijanja i sprječavanja kriminaliteta .

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Velimir Rakočević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, studije slučaja, praktična nastava

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI-XIX nedelja

Pojam kriminologije, predmet kriminologije, odnos kriminologije i drugih naučnih disciplina, Metodi kriminologije ( proučavanje individualnih slučajeva kriminalnog ponašanja, klinički metod, anamnestički metod, dokumentaciona i analiza, tehnike koje se primjenjuju u proučavanju kriminalnog ponašanja kao pojedinačne pojave , Metodi i tehnike saznavanja kriminaliteta kao masovne društvene pojave, faze kriminološkog istraživanja, prikupljanje činjenica , primjena statistike u kriminologiji ( metod korelacije, statističke evidencije kriminaliteta, tehnike prikupljanja podataka o stvarnom kriminalitetu, statistička analiza dobijenih podataka, Praktična nastava ( kriminoloska ekspertiza,Zavod za izvršenje krivičnih sankcija), Metod prognoziranja u kriminologiji, Klasična orijentacija u kriminologiji, I KOLOKVIJUM Pozitivistička orijentacija u kriminologiji, Fenomenološka dimenzija kriminalne pojave, obim , dinamika i struktura kriminaliteta, struktura kriminaliteta prema polu, regionalne karakteristike kriminaliteta, sezonske i vremenske varijacije kriminaliteta. Tipologije kriminaliteta, Praktična nastava ( JU CENTAR „LJUBOVIĆ”) Organizovani kriminalitet, Pranje novca, kompjuterski, ekološki krim. zločini mržnje, II KOLOKVIJUM Egzogeni kriminogeni faktori, endogeni faktori kriminaliteta, Viktimološka dimenzija kriminalne pojave, Praktična nastava ( JU za smještaj, rehabilitaciju I resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ), Završni ispit, popravni ispit,


Nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

LITERATURA:• V. Rakočević, Kriminologija, Podgorica, 2010.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se: - Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena). - Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. - Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Velimir Rakočević

Napomena: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja, vjezbi ili konsultacijama

116

Naziv predmeta: CRNOGORSKA KRIVIČNOPRAVNA TRADICIJA


Obavezni I 6 4+1



Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznovanje studenata sa krivičnim pravom stare Crne Gore

Ishodi učenja: Ukorijenjenost studenata u svojoj pravnoj tradiciji sa sviješću o svim njenim mana i vrlinama; formirana svijest o dostignutim, osvojenim i usvojenim pravnim standradima koja obavezuje savremenike, kao primjera radi, svijest o humanizaciji krivične sankcije; produbljena svijest o razumijevanju prava, njegovih korijena sadašnjih oblika i budućih rješenja; svijest o tome da je domaća krivičnopravna tradicija, pored svojih specifičnosti, nastala i razvijala se u značajnoj mjeri pod uticajem evropskog prava i sledstveno tome da pripada evropskoj pravnoj familiji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ljiljana Jokić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, studije slučaja, istraživanja

SADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedjelja I nedelja


Krivično pravo za vrijeme Nemanjića, karakteristike, krivična djela i kazne; Krivično pravo u statutima primorskih gradova (Kotor, Budva); ,,Besudno doba'' u Crnoj Gori, plemenska organizacija, plemensko rješavanje sporova, nadplemensko sudstvo, krvna osveta, iniciranje i vrste, društvene posljedice osvete. Kompozicija, rezultati i vrste umira krvi; Krivično pravo za vrijeme Petra I, društveno ekonomske prilike, Stega, Zakonik opšti crnogorski i brdski, ubistvo, krvna osveta, krađa, otimica djevojke, vrste kazne; Praktična nastava (Arhiv Crne Gore) I KOLOKVIJUM Krivično pravo za vrijeme Petra II, država u Njegoševo vrijeme, Projekt zakona otečastva, djeteubistvo, preljuba, vrste kazni, senat; Krivično pravo za vrijeme knjaza Danila, Danilov zakonik, izdaja, ubistvo, krađa, tjelesne i druge kazne, ostaci krvne osvete i štetni običaji; Krivično pravo za vrijeme knjaza Nikole, problem vanbračne djece, potreba za donošenjem zakona, kaznene odredbe; O pritvoru, određivanje pritvora, obavezni fakultativni pritvor; Zakon o krivičnoj sudskoj nadležnosti; II KOLOKVIJUM Sudski odnosi sa stranim vlastima, problem i postupak izdavanja krivaca Krivični zakonik za Kraljevinu Crnu Goru, uređenje i sistematika, o kažnjavanju zločina, prestupa i istupa (prekršaja); Zakonik o postupku sudskom u krivičnim djelima iz 1910, opšte izlaganje, procesne odredbe Vojno zakonodavstvo, sistematika Vojno krivičnog zakona, opšte odredbe o zločinima i prestupima, kažnjavanje pojedinih zločina i prestupa. Završni ispit, popravni ispit;


Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta

Struktura: 4 sati predavanja

1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta

(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: M. Lj. Jokić, Državnopravna istorija Crne Gore, Podgorica, 2002. B. Pavićević, Stvaranje crnogorske države, Beograd, 1955. P. Stojanović, Istorijskopravna studija, Cetinje, 1982. I. Jelić, Krva osveta i umir u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji, Beograd, 1926. R. Petrović, Crnogorsko krivično pravo, Pravni zbornik 1-2, 1939.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 20 poena (ukupno 40 poena. Praktična nastava – 10 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave 120% ili 6 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

117

Naziv predmeta: MALOLJETNIČKO KRIVIČNO PRAVO


Obavezni II 8 4+1



Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti maloljetničke delinkvencije

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da:1. Navede pojam, sistem, izvore i karakteristike maloljetničkog krivičnog prava;2. Definiše krivičnopravni status maloljetnika, pojam i vrste maoljetnih učinilaca krivičnih djela, položaj maloljetnika kao žrtava krivičnih djela i položaj mlađih punoljetnih lica u krivičnom pravu; 3. Analizira krivično pravne odredbe za maloljetne učinioce krivičnih djela; 4. Objasni postupak izricanja i izvršenja maloljetničkih krivičnih sankcija; 5. Razvija oblike pomoći učiniocu posle izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora, 6.Primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Velimir Rakočević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, studije slučaja, istraživanja

SADRŽAJ PREDMETA



Izvori i valjanost podataka o maloljetničkoj delinkvenciji, obim i dinamika maloljetničke delinkvencije, pojam i značaj fenomenologije maloljetničke delinkvencije , recidivizam, ličnost kao faktor maloljetničke delikvencije Međunarodni standardi u oblasti maloljetničkog pravosuđa(Konvencija o pravima djeteta, Pekinška pravila, Rijadske smjernice I td. Modeli postupanja i osnovna načela, Krivičnopravne odredbe o maloljetnicima kao učiniocima krivičnih djela ( alternativne mjere, krivične sankcije ) Praktična nastava ( UP –Odjeljenje za maloljetnike ) Organi i krivični postupak prema maloljetnicima I KOLOKVIJUM Tok postupka, izviđaj, pripremni postupak, Postupak pred sudom, Posebne odredbe o zaštiti maloljetnih lica kao učesnika u krivičnom postupku Praktična nastava ( ODT- tužilac za maloljetnike) Primjena vaspitnih naloga, nastavak postupka, Izvršenje krivičnih sankcija, II KOLOKVIJUM Praktična nastava (OS- sudija za maloljetnike) Pomoć poslije izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora Prevencija maloljetničke delinkvencije; Završni ispit, popravni ispit;


Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta


1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta


U semestru Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 48 sati (dodatni rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: M. Škulić, Maloljetničko krivično pravo, Beograd, 2011, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku "Službeni list Crne Gore, broj 64/2011"

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena. Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

118

Naziv predmeta: MEDICINSKO KRIVIČNO PRAVO


Obavezni II 8 4P+1 V

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master Krivično pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti sudske medicine

Ishodi učenja: Nakon odslušane nastave iz predmeta Sudska medicina (Medicinsko krivično pravo) te položenog ispita, student bi trebao da zna:

- u kojim slučajevima pravosudni organi treba da zahtijevaju sudskomedicinsku obdukciju; - da zna razliku između prirodne i nasilne smrti; - pravila obrade lica mjesta, kod svih pojedinačnih povreda; uzimanje bioloških tragova sa lica mjesta; - da prepozna i posumnja na trovanje; zapažanje i uzimanje bioloških tragova sa užeg i šireg lica mjesta; - kako se i kada uzimaju krv i urin na analizu alkohola, te nedostatke „dreger“ aparata; - da u saobraćajnom traumatizmu postoji polifazičnost povređivanja; da se sa lica mjesta nađu i uzmu biološki (DNK) i drugi

tragovi;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragana Čukić, spec. za sudsku med.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Osnovnom, Višem i Apelacionom sudu, Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu ,upoznavanje sa sudskom i tužilačkom praksom, analizu sudske prakse i izradu pravnih akata iz krivičnopravne oblasti u cilju ovladavanja studenata prakticnim znanjima i vjestinama iz krivicnopravne oblasti.

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XVI-XIX nedelja

Istorijat sudske medicine. Umiranje i smrt. Pregled leša i osnove obdukcije. Prirodna smrt. Prirodno i nasilno oštećenje zdravlja. Zaživotne reakcije. Mehaničke povrede. Ozlede i rane. Razderine. Sjekotine. Ubodine. Strijelne rane i posebne vrste strijelnih rana. Specifičnosti obrade lica mjesta. Fizičke povrede. Djelovanje električne energije i visoke i niske temperature. Nutritivne povrede. Asfiksije Sudskomedicinski aspekti trovanja. Podjela otrova. Pojedine vrste otrova. Trovanje ljekovima. Alkoholizam. Narkomanija. Pojedini narkotici. HIV u sudskomedicinskoj praksi. Kolokvijum Sudskomedicinski značaj povreda glave, grudnog koša, trbuha i ekstremiteta. Saobraćajni traumatizam. Mehanizam povređivanja kod pada sa visine. Sudskomedicinski aspekti seksualnog nasilja. Sudskomedicinski aspekti novorođenosti i zlostavljanja djece. Identifikacija. Vještačenje bioloških tragova. Ekshumacija. DNK analiza. Rekonstrukcija. Sudskomedicinska ekspertiza. Vještačenje. Klasifikacija i kvalifikacija povreda. Profesionalne i deontološke obaveze ljekara. Medicinska dokumentacija. Pojam i elementi zadesa, samoubistva, ubistva. Klinička sudska medicina. Tortura. Nasilje u porodici Završni ispit, Popravni ispit i Zaključivanje ocjena


` Struktura: 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta 4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i polažu kolokvijum.

Literatura: Prof. dr Dragana Čukić, SUDSKA MEDICINA, Policijska akademija, Danilovgrad, 2008.; Prof. dr Dragana Čukić MEDICINSKA DOKUMENTACIJA KOD POVREĐIVANJA MEHANIČKIM ORUĐEM, Specijal, Podgorica 2004.; Doc. dr Vesna Popović, van. prof. Tatjana Atanasijević: SUDSKA MEDICINA, Medicinski fakultet Beograd, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje - kolokvijum 40 poena - isticanje u toku predavanja 5 poena - isticanje u toku vježbi 5 poena - završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se obezbijedi najmanje 50 poena Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

119

Naziv predmeta: DIGITALNA FORENZIKA


Obavezni VI 8 4+1



Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet je koncipiran kao uvod u kompjutersku forenziku. Studenti će se na početku upoznati sa definicijom digitalne forenzike. Dalje je focus na izučavanje alata i tehnika koji omogućavaju potpunu realizaciju forenzičke analize računarskih sistema, koja obuhvata prikupljanje, skladištenje, analizu i prezentaciju digitalnih dokaza.

Ishodi učenja: Osposobljenost za zakonito i profesionalno obavljanje poslova iz oblasti digitalneforenzike.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Predrag Stanišić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije

SADRŽAJ PREDMETA



Uvod i definicija digitalne forenzike. Pregled kursa. Razumijevanje potrebe za digitalnom forenzikom. Kratak pregled istrage i prikupljanja digitalnih podataka. Isključivanje računara sa Windows OS Pregled hardverskih komponenti računarskog sistema. Digitalni mediji. Hard disk. Proces podizanja OS Windows, Linux. BIOS. Forenzička laboratorija. Harvrski i softverski alati Priprema za forenzičku analizu računara. Prikupljanje i upravljanje digitalnim dokazima EnCase alat Forenzika fajl sistema – Windows Manipulacija fajlovima. Detektovanje promjena. Forenzika fajl sistema – Linux Manipulacija fajlovima. Detektovanje promjena. E-mail forenzička analiza. Webmail. POP. IMAP Forenzika Internet Explorer i Mozilla browser-a Kolokvijum Kolokvijum Forenzička analiza mobilnih uređaja Koncept korisnika i log fajlovi u operativnim sistemima GREP. Regularni izrazi. GREP na Linux-u Heširanje. Algoritmi za heširanje. Primjena osnovnih algoritama za heširanje fajlova Forenzička analiza računarskih mreža Transferi fajlova. Direktno umrežavanje Privremeni i drugi forenzički relevantni fajlovi. Datum i vrijeme kao digitalni dokaz Datum i vrijeme u Windows i Linux OS. Datum i vrijeme u Internet Explorer-u Primjer Pisanje forenzičkog izvještaja Odbrana domaćih zadataka Odbrana domaćih zadataka




Obaveze studenta u toku nastave: Student je obavezan da prisustvuje časovima predavanja i vježbi. Obavezna je izrada domaćih i seminarskih radova, te polaganje kolokvijuma i završnog ispita.

Literatura: Hacking Exposed: Computer Forensics. Davis, Philipp, and Cowen Digital forensics with open source tools, Altheide and Carvey Digitalna forenzika računarskog sistema, Milosavljević, Grubor

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: 5 domaćih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 10 poena (2 poena za svaki domaći zadatak), kolokvijum od 40 poena, završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen. Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Predavanja i vježbe se izvode za grupu od oko 40 studenata. Predavanja se mogu izvoditi i na engleskom jeziku.

120

Naziv predmeta: PREKRŠAJNO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Krivično pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dražen Cerović – nastavnik

Ciljevi predmeta: Uvođenje studenata u prekršajno pravo, kao vrlo rašireno područje s kojim se, zbog masovnosti broja propisanih prekršaja i velikog broja počinilaca, svakodnevno susreću građani i poslovni subjekti. Budući se prekršajno pravo u pravnom s istemu nalazi na razmeđi upravnog i kaznenog prava, učenje načela prekršajnog prava doprinosi razumijevanju cjelokupnog pravnog sistema. Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da: objasni pojam prekršajnog prava i njegov odnos prema drugim pravnim granama te odnos između prekršaja i drugih kažnjivih radnji; kritički vrednuje i prepoznaje važnost poštovanja temeljnih opštih načela prekršajnog prava i postupka (načelo zakonitosti, načelo pravičnosti i dr.); razumije i objasni temeljne institute prekršajnog prava i postupka (vrste prekršajnopravnih sankcija, obvezni prekršajni nalog i dr.); definiše posebnosti sistema prekršajnopravnih sankcija (izricanje, izvršenje itd.); grupiše pojedine prekršaje prema objektima prekršajnopravne zaštite i objasni obilježja najvažnijih prekršaja (prekršaji protiv sigurnosti saobraćaja, finansijski prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, prekršaji nasilja u porodici, prekršaji nasilja na sportskim terenima itd.); izdvoji osnovna obilježja sistema odgovornosti pravnih lica za prekršaje.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: primijeni stečeno znanje iz opšteg i posebnog dijela prekršajnog prava u praksi; koristi i na ispravan način interpretira propise s područja prekršajnog prava u svakodnevnom radu. provjeri stepen i opseg ostvarivanja načela vladavine prava u segmentu prekršajnog zakonodavstva i prakse; uporedi crnogorski prekršajnopravni sistem sa prekršajnopravnim sistemima drugih država i ispita njegovu usklađenost s pravom Evropske unije; izdvoji disfunkcionalne norme prekršajnog prava i ispitati uzroke i posljedice stvaranja takvih normi; ispita i kategorizuje različite teorijske modele prekršajnog prava i njihovu primjenu u sudskoj praksi; analizira postojeću sudsku praksu u segmentu prekršajnog prava; predlagati potrebne izmjene prekršajnog zakonodavstva i sudske prakse; pripremi podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta prekršajnog prava; formuliše osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske i sudske politike kažnjavanja i predlaže rješenja za poboljšanje tih sistema.

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i uporedne primjere iz evropske prakse. Nastava obuhvata sistematski pregled materije uz interaktivni pristup i učestvovanje polaznika u raspravi i rješavanju problemskih pitanja.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja i na vježbama i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i evropskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata, sa ciljem da se uporedi crnogorski prekršajnopravni sistem sa prekršajnopravnim sistemima drugih država i ispitata njegova usklađenost sa pravom Evropske unije.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Pojam prekršaja i prekršajnog prava. Razlikovanje od drugih kažnjivih radnji. Odnos krivičnog i prekršajnog postupka. Uporednopravni pregled koncepcija o prekršajima i prekršajnom pravu.

II nedjelja Izvori prekršajnog prava i njihovo važenje. Međunarodnopravni aspekti prekršajnog prava-praksa Evropskog suda za ljudska prava.

III nedjelja Opšti dio materijalnog prekršajnog prava: prekršaj, ovlašćenje za propisivanje prekršaja, načelo zakonitosti, činjenje i nečinjenje, krivica, vrste prekršajnih sankcija, kazne, zastara, ostali instituti opšteg dijela materijalnog prekršajnog prava.

IV nedjelja Pregled posebnog dijela materijalnog prekršajnog prava: prekršaji protiv sigurnosti saobraćaja, finansijski prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, specifičnosti prekršaja nasilja u porodici i nasilja na sportskim terenima.

V nedjelja Prekršajni postupak. Načelo pravičnosti, načelo ekonomičnosti, načela neposrednosti, usmenosti, javnosti i kontradiktornosti. Stvarna nadležnost za vođenje prekršajnog postupka: sudovi i upravna tijela.

VI nedjelja Praktična nastava – predavanje stručnjaka iz prakse i analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VII nedjelja

Kolokvijum

VIII nedjelja

Odgovornost pravnih lica za prekršaje

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja

Prekršajni nalog. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

XI nedjelja

Rasprava pred Sudom za prekršaje

XII nedjelja

Praktična nastava – posjeta Sudu za prekršaje (mjesto održavanja: Sud za prekršaje);

XIII nedjelja

Dokazi u prekršajnom postupku. Vrste odluka u prekršajnom postupku. Pravni ljekovi.

XIV nedjelja

Izvršenje rješenja o prekršaju. Izvršenje novčane kazne i kazne zatvora. Supletorni zatvor.

XV nedjelja

Izvršenje ostalih mjera.

XVI – XIX nedjelja

Završni ispit Popravni ispit


Nedjeljno U semestru

6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 3 sata individualnog rada studenta

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

121


Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.

Literatura: Obavezna literatura: Aviani, Damir: Prekršajno pravo, treće izmijjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2013). Igor Vuković, Prekršajno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015. Zakon o prekršajima, ("Sl. list Crne Gore", br. 01/11 od 11.01.2011, 06/11 od 25.01.2011, 39/11 od 04.08.2011, 32/14 od 30.07.2014). Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, "Sl. list Crne Gore", br. 33/12 od 28.06.2012). Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, ("Sl. list Crne Gore", br. 46/10 od 06.08.2010, 40/11 od 08.08.2011). Dodatna literatura: Petar Veić i Stjepan Gluščić, Prekršajno pravo - Opći dio, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Pravna biblioteka - udžbenici, studeni 2013. Kovačić, Antonija: Prekršajno sankcioniranje nasilja u obitelji, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ), - Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma. - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe); - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili na kolokvijumu i završnom ispitu), a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Posebnu naznaku za predmet: -

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dražen Cerović

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na: www. pravni.ucg.ac.me i www.drazencerovic.me

122

Naziv predmeta: KRIVICA I SAUČESNIŠTVO


obavezni III 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome magistra/master pravnih nauka (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova


Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: - definiše i objasni odnos i razliku između pojmova krivice i odgovornosti za krivično djelo; - spozna značaj subjektivnog elementa u pojmu krivičnog djela i njegovog odnosa sa ostalim elementima krivičnog djela ; - definiše oblike saučesništva,odredi uslove za njihovo postojanje i primjenu u praksi; - prepozna razliku između saizvršilaštva i pomaganja i sagleda koje posljedice proizilaze iz utvrđenog postojanja jednog ili

drugog oblika saučesništva u širem smislu; - analizira činjenični opis događaja iz kojeg je proistekla krivična stvar i utvrđuje postojanje uslova za primjenu određenih

intituta iz oblasti krivice i saučesništva;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe,seminarski radovi, konsultacije i praktična nastava

SADRŽAJ PREDMETA


II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI nedelja XVII nedelja XVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestra Pojam i elementi krivice Odnos pojmova krivice i odgovornosti za krivično djelo Oblici krivice-umišljaj i nehat, praktična nastava Pojam direktnog i eventualnog umišljaja i njihovi elementi Pojam svjesnog i nesvjesnog nehata i njihovi elementi Osnovi isključenja krivice,neuračunljivost, stvarna i pravna zabluda Sila i prijetnja, posebni oblici odgovornosti u krivičnom pravu,praktična nastava Kolokvijum Pojam i pravna priroda saučesništva Teorije o akcesornoj prorodi saučesništva,dvostruka akcesornost Saizvršilaštvo, podstrekavanje i pomaganje,praktična nastava Odgovornost saučesnika, ekscesi saučesništva Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni završni ispit



6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit.

Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g., Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g, N.Jovančević-Podstrekavanje-oblik saučesništva i samostalno krivično djelo,Beograd,2008.g..

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poena Prelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100). Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.

Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz posjete Osnovnom i Višem sudu u Podgorici gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih sudskih postupaka steknu kvalitetna znanja iz oblasti praktične primjene instituta krivice i saučesništva.Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kol. i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka iz ovih oblasti.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Darko Radulović


123

Naziv predmeta: DOKAZNO PRAVO I OGRANIČENJA SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA U KRIVIČNOM POSTUPKU


Obavezni III 6 4P+1 V

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske (master) studije, modul krivično pravo-akademski studijski program za sticanje diplome magistarskih/master studija


Ciljevi izučavanja predmeta: rodubljivanje znanja iz pojedinih instituta krivičnog procesnog prava koji su u osnovnom studiju uže izučavani.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da sagleda značaj dokaznog procesnog prava kao najvažnijeg dijela Krivično procesnog prava u kontekstu ograničenja slobode i prava čovjeka u krivičnom postupku

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: prof.dr Drago Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časovi

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI nedelja XVII nedelja XVI-XIX nedelja

Pripremna nedelja, načela krivičnog postupka i dokazno procesno pravo Pojam i vrste činjenica koje se utvrđuju u krivičnom postupku Subjekti koji utvrđuju činjenice i stepen uvjerljivosti potreban za donošenje odluka Praktična nastava Procesni tok dokazivanja Dokazna sredstva u krivičnom postupku Prvi kolokvijum Praktična nastava Ljudska prava i slobode u Ustavu Crne Gore i međunarodnim dokumentima Zaštita ljudskih prava Praktična nastava Mjere procesne prinude kao vid ograničenja slobodda i prava čovjeka Pritvor Praktična nastava Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispit







Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i polažu kolokvijum.

Literatura: Osnovna: Krivično procesno pravo, prof dr Drago Radulović Pritvor u krivičnom posrtupku, prof dr Drago Radulović Dodatna: Komentar Zakonika o krivičnom postupku, prof dr Drago Radulović

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje - Kolokvijum 45 poena - Završni ispit 50 poena - Seminarski rad 5 poena

Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).

Posebne naznake za predmet; Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati u Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, te Osnovnom i Višem sudu u Podgorici, gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih postupaka steknu osnovna znanja vezana za praktičnu primjenu najvažnijih instituta ove grane prava.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof dr Drago Radulović


124

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVNE KLINIKE



Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome magistra/mastera pravnih nauka (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita)



Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: - definiše i opiše pojedine institute i pojmove opšteg i posebnog dijela krivičnog prava; - razlikuje pojmove i institute opšteg i posebnog dijela krivičnog prava i njihovu međusobnu povezanost ; - primjeni određene institute opšteg dijela krivičnog prava na konkretan činjenični opis događaja; - analizira činjenični opis događaja iz kojeg je proistekla krivična stvar i utvrđuje postojanje elemenata određenog krivičnog

djela; - utvrdi postojanje uslova za primjenu i nekih drugih bitnih instituta krivičnog prava na konkretan slučaj iz prakse što je od

velikog značaja za pravilnu primjenu krivičnopravnih normi .

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe, konsultacije i praktična nastava

SADRŽAJ PREDMETA


II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI nedelja XVII nedelja XVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestra Opšti elementi krivičnog djela, biće krivičnog djela, praktična nastava Mjesto i vrijeme izvršenja krivičnog djela,praktična nastava Vremensko i prostorno važenje krivičnog zakonodavstva,praktična nastava Osnovi isključenja protivpravnosti, nužna odbrana i krajnja nužda Analiza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakse Analiza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakse Analiza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakse Kolokvijum Oblici krivice,osnovi isključenja krivice,praktična nastava Saučesništvo, saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje, praktična nastava Krivične sankcije, praktična nastava Analiza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakse Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni završni ispit







Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit.

Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog Zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g. Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g. Praktikumi iz oblasti krivičnog prava.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poena Prelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100). Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.

Posebne naznake za predmet:Značajan dio nastavnih aktivnosti iz ovog predmeta biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz simulaciju suđenja,analizu konkretnih situacija iz prakse,zatim gostujaća predavanja od strane stručnjaka iz prakse (policija, tužilaštvo,sud).Vrednovanje znanja iz ovog predmeta ostvariće se na osnovu praktičnih zadataka.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Darko Radulović


125

Naziv predmeta: FINANSIJSKE ISTRAGE


Obavezni III 6 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije-Krivično pravo(studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o finansijskoj istrazi u krivičnopravnoj teoriji i praksi,da analizira postupak i efekte finansijske istrage u pravnom sistemu savremenih država , da poznaje zakonske propise kojima je regulisana finansijska istraga u Crnoj Gori kao da ocijeni rezultate dosada sprovedenih finansijskih istraga.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da 1.definiše i razumije značaj i osnovne elemente finansijske istrage u krivično pravnom sistemu savremenih država,2. razlikuje i objasni finansijsku istragu u krivično pravnoj teoriji i praksi 3. analizira postupak i efekte finansijske istrage u pravnom sistemu Crne Gore i drugih država, 4. poznaje zakonske propise kojima je regulisana finansijska istraga u Crnoj Gori, 5. da ocijeni rezultate dosadašnjih sprovedenih finansijskih istraga, 6. demonstrira i objasni značaj finansijske istrage kao efikasno sredstvo u borbi protiv kriminala i teških krivičnih djela.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Gordana Paović-Jeknić – nastavnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima, diskusije, istraživanja, seminare kao i individualne zadatke i aktivnosti. Praktična nastava: Obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) a obuhvata: predavanja gostujućih predavača i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima (Uprava policije, Državno tužilaštvo, Državna revizorska institucija, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma), analizu zakona i upoznavanje sa sprovedenim pojedinačnim postupcima finansijske istrage u Crnoj Gori.

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI-XIX nedelja

Pojam finansijske istrage, finansijska istraga u krivično pravnoj teoriji i praksi Značaj finansijske istrage u pravnom sistememu savremenih država Finansijska istraga u Krivičnom zakoniku Crne Gore, Oduzimanje prihoda i imovine stečenim krivičnim djelom organizovanog kriminala kao efikasno srestvo u borbi protiv kriminala i teških krivičnih djela Praktična nastava: praksa u državnim organima –gostujuće predavanja stručnjaka iz prakse Metodi finansijske istrage,finansijske istrage u oblasti finansijskog izvještavanja Blagajničko poslovanje i finansijski kriminal, pranje novca, primanje i davanje mita Praktična nastava: praksa u državnim organima- analiza pojedinačnih slučajeva Prvi kolokvijum Krivična dijela iz oblasti izbjegavanja plaćanja poreza (poreska utaja i krijumčarenje) Praktična nastava: praksa u državnim organima Popravni Prvog kolokvijuma Institucije odgovorne za finansijku istragu i međunarodna saradnja Izvještaj o finansijskoj istrazi i rezultati sprovedenih istraga Kontrola trošenja državnog novca u funkciji borbre protiv korupcije Završni ispit Popravni ispit







Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obavljaju praksu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada

Literatura: Osnovna:T. Lukić, Oduzimanje imovine kriminalcima, Poslovni biro, Beograd 2009. A.Fatić,B.Banović,Društveni aspekti organizovanog kriminala,Institut za međunarodnu politiku i privredu,Beograd 2011 Dodatna: A. Vranko, Finansijske istrage poresko kaznenih djela, Poreski vijesnik 5/2012 A, Orlović, L. Sokanović, Gospodarski kriminalitet, Split 2013.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum - do 40 poena(studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma) Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena Završni ispit - do 40 poena Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili kolokvijumu i završnom ispitu). Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).

Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gordana Paović-Jeknić

Napomena: Sve dodatne informacije moguće je dobiti na www. pravni.ucg.ac.me

126

NAZIV PREDMETA METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni / Magistarske/master studije III 6 4P + 0V

Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog rada Magistarske/master studije: Građansko pravo / Poslovno pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo

Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa: vrstama naučnih radova, tehnikom izrade naučnih radova i metodima istraživanja, sistemima citiranja i navođenja literature, u cilju sticanja i razvijanja sposobnosti za samostalnu izradu naučno-istraživačkog rada.

Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.

Nastavnik: doc. dr Marko Dokić

Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastava

PLAN RADA PO NEDJELJAMA: Pripremne nedjelje Nedjelje za nastavu, kolokvijume i završni ispit:

I Uvodno predavanje II Određenje nauke – elementi, postulati, podjela III Pojam i predmet metodologije naučno-istraživačkog rada IV Metode naučno-istraživačkog rada V Karakteristike naučnog rada; naučno djelo VI Praktična nastava - Pisanje naučnog članka; vrste naučnih radova VII Praktična nastava - Pojedini djelovi naučnog članka VIII Praktična nastava - Pisanje drugih naučnih djela IX Kolokvijum X Popravni kolokvijum XI Praktična nastava - Sistemi citiranja XII Objavljivanje naučnog rada – kako odabrati časopis XIII Naučni citatni indeks i izračunavanje impakt faktora časopisa XIV Rangiranje i organizacija časopisa XV Etika naučnog rada XVI Završni ispit

Završna nedjelja – ovjera semestra i upis ocena XVIII-XXI Nedjelje dopunsku nastavu i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno U toku semestra 6 kredita x 40/30 = 8 sati Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme pre početka semestra (administracija, upis ovjera) 2 x 8 sati = 16 sati Struktura: Ukupno opterećenje 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom roku, uključujući i 4 sata predavanja polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja 4 sata samostalnog rada, za predmet) uključujući konsultacije Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Osnovna literatura: M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003. M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010. Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004. M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum – maksimalano 50 poena - Završni ispit (teorijski i praktični dio)– maksimalno 50 poena - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

127

Naziv predmeta: ISTORIJAT I RAZVOJ MEĐUNARODNOG PRAVA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS Fond časova

Obavezni I 8 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Magistarske/master studije:Međunarodno pravo

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za izučavanje istorijata I razvoja međunarodnog prava kroz teoriju i praksu i njegovo primjenjivanje poslije završetka studija

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita shvate uticaj političkih I ekonomskih kretanja u međunarodnoj zajednici ni njihov uticaj na stvaranje novih tendencija u razvoju međunarodnog prava

Ime i Prezime nastavnika:prof. dr Ranko Mujović i prof. dr Nebojša Vučinić

Metod nastave i savladivanje gradiva: Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama.

SADRŽAJ PREDMETA

Nedjelja datum

Pripremna nedelja

I nedjelja Preteče međunarodnog javnog prava (Stari istočni narodi, stara Grčka, Rim, srednji vijek) Period evropskog međunarodnog prava Konstituisanje opšteg ili univerzalnog međunarodnog prava Doktrina međunarodnog prava Pravna prioda klasičnog međunarodnog prava Periodi između dva svjetska rata I TEST Značaj Društva naroda za razvoj međunarodnog prava Značaj Ujedinjenih nacija za razvoj međunarodnog prava Razvoj međunarodnog prava poslije 1990 Odnos unutrašnjeg I međunarodnog prava Globalizacija i njen uticaj na razvoj međunarodnog prava II TEST Savremene tendencije u razvoju međunarodnog javnog prava Uticaj ekonomske krize na razvoj međunarodnog prava Završni ispiti Ovjera semestra i upis ocjena

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVII XVIII

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata slučajeve iz prakse država i međunarodnih organizacija

Opterećenje studenta u časovima:

nedeljno

Nedjeljno 8 kredita x 40/ 30 = 10 sati i

40 minuta Struktura:

3 sata predavanja 1 sat vježbi

6 sati i 40 minuta samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja:

170sati i 40 minuta(Nastava)+21 sat i 20 minuta(Priprema)+ 48 sati (Dopunski rad)

Literatura: Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; Avramov, Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007.; Milan Bartoš, Međunarodno javno pravo, 1. , 2. i 3., Beograd. 1954/6.; lan Brovvnlie, Principles of International Public Law, Oxford., New York, 2001. ; Malcom Shaw, International Law, forth ed., Cambridge, 1997. ; P. M. Dupy, Droit international public, Paris, 1995 Collier, Lowe, The Cettlement of Disputes in International Law - Institutions and Procedures, Oxford, 2000. ; Rosenne, The Law and Practice of the International court, I, II, III, The Hague/Boston/London, 1997. Updates 2001. C. Redgwell, International Environmental Law, y International Law, M. Evans ed., Oxford, 2003, CTp. 657-688,; Birnie, Boyle, International Law and The Environment, 2n .ed., Oxford, 2002.; Gligorije Geršić, Diplomatsko i konzularno pravo, Klasici jugoslovenskog prava, Beograd, 1995.; Đorđević, Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2000. ; M. Fitzmaurice, international Protection of the Environment” Recueil des Course, 2001. R. VVolfrum, „Means of Ensuring Compliance with the Enforcement of International Environmental Law”, Recueil des Course, 1999. Milenko Kpeća, Jus cogens u međunarodnom javnom pravu, Beograd, 19 Milenko Kreća, Ugovorna sposobnost država u međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na federativne države, Beograd, 1988; W.Gould, An Introduction to International Law, 1957

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović

128

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO


Obavezni I 8 4P+2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za izučavanje međunarodnog humanitarnog prava kroz teoriju i praksu i njegovo primjenjivanje poslije završetka studija

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodno humanitarno pravo mogu da: definišu i objasne pojam međunarodnoh humanitranog pravau užem i širem smislu kao i da analiziraju osnovne izvore međunarodnog humanitarnog prava; opišu i analiziraju razloge usvajanja novih pravnih pravila o zabrani i ograničenju upotrebe nekih sredstava ratovanja uspostavljanjem krivične odgovornosti za kršenje pravila međunarodnog humanitarnog prava; pravilno protumače pravila o načine vođenja oružane borbe; pravilno objasne pojam ranjenika, bolesnika,brodolomnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva; samostalno rade u nadležnim institucijama kojima se zbog prirode posla moraju poznavati pravila međunarodnog humanitarnog prava.

Ime i Prezime nastavnika: doc. dr Bojana Lakićević -Đuranović


SADRŽAJ PREDMETA

Nedjelja datum

Pripremna nedelja

I nedjelja II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVII XVIII

Evolucija medjunarodnog humanitarnog prava Pregled razvoja međunarodnog humanitarnog prava i izvori Pravo oružanih sukoba Pravila ratovanja i ograničenja u pogledu sredstava i metoda ratovanja Lica zaštićena u oružanim sukobima Ratni zarobljenici I TEST Civilno stanovništvo:zaštita objekata u oružanim sukobima Međunarodne humanitarne intervencije- praksa MUP CG Djelovanje međunarodnih organizacija u oružanim sukobima I prekid neprijateljstva Ratni zločini – praska Specijalno državno tuzilastvo CG, Viši sud Zaštita objekata I prostora u oružanim sukobima, Sudovi međunarodnih organizacija II TEST Međunarodno humanitarno pravo u praksi- praksa Ministarstvo odbrane Crne Gore Najnovije tendencije izučavanja međunarodnog humanitarnog prava Završni ispiti Ovjera semestra i upis ocjena

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu odbrane Crne Gore, Specijalnom državnom tužilaštvu, Višem sudu u Podgorici i Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore .


nedeljno

Nedjeljno 8 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 minuta

Struktura: 3 sata predavanja

1 sat vježbi 6 sati i 40 minuta samostalnog

rada

u semestru Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja:

170sati i 40 minuta(Nastava)+21 sat i 20 minuta(Priprema)+ 48 sati (Dopunski rad)

Literatura: Osnovna: 1.V. Jončić, Medjunarodno humanitarno pravo, 2. Izdanje, Beograd,2015. 2. V. Joncic, Međunarodno pravni status učesnika oružanih sukoba, kroz istoriju I prema savremenom međunarodnom planu, Beograd, 2012 3. Weiss, G. Thomas, Humanitarian intervention: war and conflict in the modern world, 2nd edition (with a foreword by Gareth Evans), Polity Press, UK, 2012. 22. Wheeler, J. Nicholas, UK 2012 Dodatna: 1. Flinn, Matthew J., First strike, preemtive war in modern history, New York and London, 2008. 8. Forest Martin, Francisco 2. Forest Martin, Francisco et al., International Human Rights and Humanitarian Law – Treaties, Cases, Analysis,Cambridge Univesristy Press, New York, 2006. 3. Gardam, Judith, Necessity, Proportionality and the Use of Force by States, Cambridge 2009



Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama I putem maila [email protected]

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Bojana Lakićević – Đuranović

mailto:[email protected]

129

Naziv predmeta: DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO


Obavezan I 8 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Međunarodnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima i institutima međunarodnog diplomatskog i konzularnog prava, radi primjene prava u praksi.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

razumije i objasni nadležnost tijela međunarodnih odnosa, kao i funkcije diplomatskih i konzularnih predstavništava;

pokaže razumijevanje privilegija i imuniteta diplomatskih i konzularnih službenika;

definiše i objasni specifičnosti bilateralne i multilateralne diplomatije;

razumije odnos između diplomatskih i konzularnih funkcija i poslova;

analizira i rješava pravne probleme primjenom pravnih instrumenata i dobre prakse među državama, imajuži u vidu veliki broj dispozitivnih odredaba ovog prava.

Ime i Prezime nastavnika: Ivana Jelić

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminarske radove, kao i individualne zadatke i aktivnosti.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI – XIX nedjelja

Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Diplomatsko pravo – osnovi: pojam, istorijat, pravni okvir Tijela medjunarodnih odnosa – pojam, vrste, nadležnosti i funkcije. Bilateralna diplomatija, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, diplomatska predstvanistva, diplomatske funkcije. Diplomatski službenici, rangovi šefova diplomatskih predstavništava, diplomatske privilegije i imuniteti. Preventivna diplomatija. Diplomatski azil; diplomatska zaštita. I kolokvijum Praktična nastava: studije slučaja iz oblasti bilateralne diplomatije. Multilateralna diplomatija, odnosi multilateralne i bilateralne diplomatije Popravni kolokvijum Praktična nastava: analiza sadržaja diplomatskih nota. Stalne i specijalne, ad hoc misije. Status i prava međunarodnih službenika. Privilegije i imuniteti u multilateralnoj diplomatiji. Predstavljanje na konferencijama i eksperstske funkcije u održavanju multilateralnih međunarodnih odnosa. Praktična nastava: studije slučaja iz diplomatske prakse, semianr i diskusija Konzularno pravo – pojam, istorijat, pravni okvir . Konzulati, konzuli i vrste konzula. Konzularni odnosi, tijela konzularnih odnosa. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija. Konzularne funkcije, konzularne privilegije i imuniteti. Konzularne funkcije. Međusobni odnosi konvencija iz diplomatskog i konzularnog prava i kumulacija finkcija. Paradiploamtija i slični oblici diplomatskog opštenja. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija. Doplomatski protokol. Praktična nastava: Simulacija suđenja pred Međunarodnim sudom pravde (Moot Court) Završni i popravni ispit



8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta

Struktura:

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta

130

4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.

Literatura: M. Mitić, S. Djordjević: Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2007. Dodatna literatura: M. Mitić: Diplomatija, Beograd, 2004, S. Berković: Diplomacija, Zagreb 2006.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Test do 40 poena, - Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučaja, tematske debate, seminarski radovi i drugi oblici participacije u predviđenim segmentima praktične nastave. - Završni ispit do 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Posebnu naznaku za predmet: /

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ivana Jelić

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

131

NAZIV PREDMETA PRAVO MORA


Obavezan I 6 4P

STUDIJSKI PROGRAM ZA KOJI SE ORGANIZUJE: Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore Magistarske/master studije:Međunarodno pravo

USLOVLJENOST DRUGIM PREDMETIMA : Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

CILJEVI IZUČAVANJA PREDMETA:

Upoznavanje sa osnovnim institutima Prava mora koji su od velikog znacaja za pomorsku drzavu kakva je Crna Gora

Očekivani ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit iz predmeta Pravo mora biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti prava mora; navede i objasni pravnu podjelu mora, kao i pravni okvir kojim je uređeno ovo pitanje; raspravlja o pravima obalnih i neobalnih država, kao i zaštiti i očuvanju morske okoline; uporedi različ ita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja; objasni nadležnost Međunarodnog suda za pravo mora.

IME I PREZIME NASTAVNIKA I SARADNIKA: Doc. dr Bojana Lakićević - Đuranović

NASTAVNI METOD: Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama

SADRŽAJ PREDMETA:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Pojam i značaj prava mora,

II nedjelja Izvori prava mora ,

III nedjelja Unutrašnje morske vode i arhipelaško more ,

IV nedjelja Teritorijalno more, Spoljnji morski pojas, Epikontinentalni pojas,

V nedjelja Isključiva ekonomska zona, Međunardna zona,Otvoreno more,

VI nedjelja Zatvorena i poluzatvorena mora, Neobalne države ,

VII nedjelja I TEST

VIII nedjelja Moreuzi i morski kanali

IX nedjelja Pojam i uslovi za naučnog istraživanja mora,

X nedjelja Međunarodni sud za pravo mora,

XI nedjelja Zaštita i očuvanje morske okoline – praksa u Centru za ekotoksikoloska ispitivanja CG

XII nedjelja II TEST

XIII nedjelja Plovidba;Ribarstvo – praksa u Barskoj plovidbi i Ministarstvu saobracaja i pomorstva

XIV nedjelja Mirno rješavanje sporova u području međunarodnog prava mora - praksa u Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma

XV nedjelja Razgraničenje morskih pojaseva ;Prevlaka ;

XVI nedjelja Završni ispit

Završna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8sati Struktura:

4 sata predavanja 4 sata samostalnog rada uključujući konsultacije

Po semestru Nastava i završni ispit:

8h x 16 =128sata Neophodne pripreme prije početka semestra

(administracija, upis, ovjera) 8h x 2 = 16h

Ukupno sati za predmet: 6 x 30 = 180sati

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore, Barskoj plovidbi, Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma CG i Centru za Ekotoksiloška ispitivanja Crne Gore

LITERATURA: Obvezatna literatura: Andrassy, Medjunarodno pravo mora,Zagreb 2004.

M.Kreća, Pravo mora- naučno istraživanje mora i prenos pomorske tehnologije,Beograd, 2010 M.Kreća, Međunarodno javno pravo, 8.izdanje, Beograd, 2016 Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004, str. 3-9, 83-109, 133-154, 281-289, 291-315. Enciklopedijski rječnik međunarodnog prava mora, Davorin Rudolf

METODE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Posebne primjedbe za predmet: Prema potrebi, nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

PODATKE PRIPREMIO: Doc. dr Bojana Lakićević – Đuranović

132

Naziv predmeta: EVROATLANSKE INTEGRACIJE

Šifra predmeta


Obavezni II 8 4P+1V


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Razumijevanje prava evroatanskih integracija u sistemu savremenog medjunarodnoG pravnog poretka

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Evroatlanske integracije mogu da: protumače i objasne ideju evropskog ujedinjenja i razvoj evropske integracija od njenog istorijskog razvoja do danas, kao i razvoj politike proširenja; opišu savremene međunarodne organizacije, kao i oblik institucionalizacije međunarodnih odnosa, ugovornu sposobnost međ.organizacija i specifičnosti procesa pridruživanja i pristupanja, koje su karakteristične za Evropsku uniju, kao jedinstvenu međunarodnu organizaciju, nadnacionalnu organizaciju sui generis; pravilno upoznaju uslove koji predstavljaju analizu institucionalizacije ustrojstva Unije koja je definisana kroz Ugovor o EU i Ugovor o funkcionisanju EU, čije važne izmjene su uvedene kroz Lisabonski reformski ugovor; izvrše pravilan pregled složenosti današnjeg procesa pristupanja Uniji kao i hronologiju procesa evropskih integracija Crne Gore koja počinje polovinom šezdesetih godina XX vijeka; samostalno rade u nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. Dr Bojana Lakićević – Đuranović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, analiza konkretnih, stvarnih i hipotetičkih slučajeva, istraživanje, konsultacije, razgovori, debate.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja

Upoznavanje sa predmetom, planom rada i načinom provjere znanja

I nedjelja Uvod u pravo evropskih integracija

II nedjelja Evropska integraciona ideja

III nedjelja Nastanak i razvoj evropskih zajednica

IV nedjelja Glavni organi EU,organizacija,nadležnost i funkcionisanjee

V nedjelja Jedinstveno tržište evropske unije i osnovne sloboe

VI nedjelja I TEST

VII nedjelja Radno i socijalno pravo u EU;Pojačana saradnja u EU

VIII nedjelja NATO novi strateški koncept

IX nedjelja Članstvo u EU

X nedjelja Stvaranje prava unije

XI nedjelja Izvori prava EU

XII nedjelja II TEST

XIII nedjelja Izazovi EU integracija Crne Gore –praksa u Zavodu za medjunarodnu saradnju

XIV nedjelja Crna Gora na putu ka EU- praksa u Delegaciji EU u CG

XV nedjelja Pregovori o pristupanju – praksa u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija CG


XVII nedjelja

Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI ned

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i

evropskih integracija Crne Gore, Zavodu za međunarodnu saradnju , Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.


Nedjeljno



1 sati vježbi 5 sati i 40

minuta individualnog rada studenta (priprema za

laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada

domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru



Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da polažu kolokvijume, aktivno učestvuju na vježbama i pri odbrani

133

seminarskih radova.

Literatura: Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski o evropskoj integraciji ,Branko M. Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje, 2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012; Dodatna literatura: Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić Vukadinović, Davor Božinović, NATO Euroatlantska integracija, Zagreb, 2007.; Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić, Drago Lovrić, NATO u međunarodnim odnosima, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2006. Arnold R., The European Union and its Court of Justice , Oxford University Press, 2006

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Bojana Lakićević - Đuranović

Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama i putem maila [email protected]


134

Naziv predmeta MEĐUNARODNA IMPLEMENTACIJA LJUDSKIH PRAVA


Obavezan II 8 4P + 2V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojša Vučinić – nastavnik

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: o Razumije i objasni međunarodnopravne institute i mehanizme zaštite ljudskih prava, o uporedi domašaj pravnih normi i mehanizama međunarodnog nadzora nad poštovanjem ljudskih prava; o tumači međunarodnopravne norme i savremene međunarodne standarde; o primijeni međunarodnopravne norme zaštite ljudskih prava na konkretne primjere; o doprinosi razvoju kultureljudskih prava.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Pojam međunarodne implementacije ljudskih prava.

II nedjelja

Međunarodna imlpementacija ljudskih prava – pojam, istorijat, metode i značaj.

III nedjelja

Granice suverenosti država u implementaciji ljudskih prava. Suprematija međunarodnog prava u odnosu na nacionalno pravo.

IV nedjelja

Unutrašnja implementacija ljudskih prava. Odgovornost država za preuzete ugovorne obaveze. Praktična nastava: Analiza sadržaja relevantnih pravnih akata.

V nedjelja Mehanizmi zaštite ljudskih prava u međunarodnom pravu.

VI nedjelja

Sistemi kontrole poštovanja ljudskih prava. Metod izvještavanja o poštovanju međunarodnih ugovornih obaveza. Praktična nastava: Analiza sadržaja izvještaja Crne Gore i Mišljenja ugovrnih tijela UN-a.

VII nedjelja Kolokvijum

VIII nedjelja

Regionalni sistemi zaštite ljudskih prava. Praktična nastava: Simulacija procesa podnošenja izvještaja i vođenja dijaloga ekspertskog tijela sa delegacijom država.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Komplementarnost različitih nivoa i sistema zaštite Praktična nastava: Analiza presuda Suda o pojedinim aspektima prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku.

XI nedjelja

Individualna zaštita ljudskih prava. Pravna sredstva u zaštiti ljudskih prava u univerzalnom i regionalnim sistemima. Praktična nastava: Analiza presuda međunarodnih sudova.

XII nedjelja Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava. Uloga međunarodnih nevladinih organizacija u zaštiti ljudskih prava. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIII nedjelja

Mehanizmi zaštite od masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja

Međunarodne mjere imlementacije i region Zapadnog Balkana – predstavljanje i analiza jurisprudenicije. Praktična nastava: simulacija suđenja pred međunarodnim krivičnim tribunalom.

XV nedjejlja Međunarodna implementacija ljudskih prava i Crna Gora. Praktična nastava: odbrana seminarskih radova i diskusija.


Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t



8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih


135

zadataka) uključujući i konsultacije

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, dok ostali studenti učestvuju u diskusiji nakon prezentacije rada.

Literatura (osnovna): M.Nowak, UN Convenant on Civil and Political Rights, 1993. A.Eide, C.Krause, A.Rosas, Economic, Social and Cultural Rights, 2001. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998; B.Rudden, D.Wayatt, Basic Community Laws, Oxford, 1999; M. Janis, R.Kay, A.Bradley, European Human Rights Law, Oxford 2000.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se: - Kolokvijum - 40 poena. - Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 30% ili 18 časova nastave. Oblici praktične nastave: razrada slučajeva o kršenju prava na jednakost, analiza mišljenja i izvještaja evrospkih ekspertskih tijela, simulacije sudjenja, studije slučajeva, seminarski radovi, učešće u diskusijama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. - Završni ispit - do 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


136

Naziv predmeta: KOMPARATIVNI PRAVNI SISTEMI

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedeljni fond časova

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE

Obavezan II 8 4 P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: AKADEMSKE MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE-MEĐUNARODNO PRAVO( studije traju 4 semestra, 120 kredita)



Ishodi učenja- Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

-definiše i objasni razvoj i različite svjetske pravne sisteme;

-raspoznaje razlike i osnovne zajedničke crte svetskih pravnih sistema i objašnjava njihovu uslovljenost;

-pravilno ocijeni i protumači potrebu stvaranja jedinstvene osnove zajedničke pravne regulative na globalnom nivou;

-izvede zaključke o recepciji pravila i standarda u raznim pravnim oblastima, a naročito u oblasti ugovornog prava i zaštite ljudskih

prava na globalnom nivou;

-uporedi različita pravna rješenja za neko pravno pitanje , kritički analizira i nađe najadekvatnije u pogledu njihovog unapređivanja;

-objasni savremene pravne reforme u Evropi i svijetu;

- shvati značaj konvergencije pravnih pravila iz različitih pravnih sistema i raznih pravnih oblasti i objasni u kojoj mjeri i na koji način

se može uticati na intenziviranje procesa njihove implementacije na međunarodnom planu.

Ime i prezime nastavnika: Prof.dr Nevenka Bogojevic-Gluščević

Metod nastave i savladanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, pisane projekte ili

seminare, analizu slučajev iz prakse, komparaciju pravnih rješenja kroz individualne zadatke i aktivnosti studenata.

Sadržaj predmeta:

I nedelja Komparativni pravni sistemi. Problemi klasifikacije sistema i njihovih naziva.Metodi velikih pravnih sistema. Pojam i istorijski nastanak evropskog- kontinentalnog sistema prava..Pojam izvora prava u evropskom- kontinentalnom sistemu prava.

II nedjelja

Komparacija ustavnog zakonodavstva u zemljama koje pripadaju evropskom-kontinentalnom sistemu prava.Francuska. Njemačka. Švajcarska.Pruska. Austrija.Balkanke zemlje..

III nedjelja Komparacija pravosudnog zakonodavstva u zemljama koje pripadaju evropskoj porodici prava. Francuska. Njemačka. Švajcarska.Pruska. Austrija.Balkanke zemlje..

IV nedjelja Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu).Zakon kao izvor prava. Analiza slučajeva. Pravna rješenja i komparacija.

V nedjelja

Običaji i uzanse kao izvor prava .Praktična nastava.Osobenosti prava Crne Gore i uticaj Imovinskog zakonika na prava drugih zemalja. Komparativna analiza OIZ-a i drugih pravnih spomenika.

VI nedjelja Anglosaksonsko pravo. Osnovna obilježja ove porodice prava. Izvori prava u angloameričkoj porodici prava. Ustavno zakonodavstvo Engleske i SAD . Struktura Common low-a. Pravo pravičnosti. Statute law i drugi izvori prava. Hijerarhija izvora prava.


VIII nedjelja Englesko pravo.Ugovorno pravo.Pojam i karakteristike ugovora. Ponuda i prihvat ponude. Ništavi i rušljivi pravni poslovi. Delikti. Pojam, nastanak i vrste trasta. Američko pravo. Prava čovjeka u SAD. Lično i porodično pravo u SAD. Pravna lica i društva u pravu SAD. Nasleđivanje u pravu SAD. Sličnosti i razlike engleskog i američkog prava.

IX nedjelja Sudska praksa kao izvor prava. Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu) .Uvid u sudsku praksu odabranih slučajeva( ugovorno, statusno, porodično i nasljedno pravo) angloameričke porodice prava i njihova međusobna uporedno-pravna analiza, posebno sa pravnim rješenjima u evropskim državama.

X nedjelja Popravni kolokvijum

XI

Pravni sistemi zemalja na koje je značajno uticala religija: islam, konfučijanstvo, šogunat, hinduizam .Šerijatsko pravo . Izvori i osnovne karakteristike šerijatskog prava. Osnovne postavke primjene šerijatskog prava i njihov značaj danas.

XII Osnovni instituti šerijatskog prava. Pravo ličnosti, bračno i porodično pravo. Imovinsko pravo.Ugovori. Delikti. Vakuf. Serijatsko pravo u savremenim islamskim drzavama.

XIII Pravni sistemi Dalekog istoka. Osnovne karakteristike. Kinesko pravo. Izvori. Zakoni. Shvatanje prava konfučijanizma. Primjena konfučijanstva u kineskom pravu.Pravo Japana.Stariji period istorije japanskog prava i šogunat. Japansko pravo danas. Izvori prava.Ustav i japanski zakonici.

137

XIV Hinduisticko pravo i pravo Indije.Religijsko-filosofske pretpostavke hinduističkog prava i kastinski sistem. Indijsko pravo u vrijeme britanskog kolonijalizma i danas.Jevrejsko pravo.

XV Konvergencije izmedju velikih pravnih sistema u svijetu.Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu). Analiza i komparacija odabranih slučajeva iz raznih savremenih pravnih sistema .Razmatranje i analiza pravnih transplanta iz evropske pravne tradicije (romansko-germanske-slovenske porodice prava) u pravne sisteme vanevropskih zemalja.

XVI-XIX nedjelja Završni ispit

Popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku nastavu, učestvuju u debatama, praktičnoj nastavi i polažu kolokvijum. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane.Nakon prezentacije rada u debati učestvuju ostali studenti.


Nedjeljno

8 kreditax 40/30= 10 sati i 40 minuta

Struktura:

4 sata predavanja

1 sat vježbi

5sati i 40 minuta samostalnog rada studenta ( priprema za praktičnu nastavu, za kolokvijum, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i zavrsni ispit ( 10 sati i 40 minuta) x 16= 170 sati i 40 minuta

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x(10 sati i 40 minuta)=21 sat i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 sati=240 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljucujuci i polaganje popravnog ispita 0-30 sati

Struktura opterecenja:

170 sati i 40 minuta ( nastava) + 21 sat i 20 minuta ( priprema) + 30 sati ( dopunski rad)

Literatura: 1. B. Košutic, Uvod u velike pravne sisteme danasnjice, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu , Beograd 2008. 2.M. Jovicic, Veliki ustavni sistemi, IRO Svetozar Markovic, Beograd 1984. 3.A. Watson, Pravni transplanti- pristup uporednom pravu, Službeni glasnik,Beograd 2008. 3.S. Sarkic-D.Popovic, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Savremena administracija, Beograd 1994 4.Glendon, Gordon, Osakwe, Comparative Legal Traditions, Text, Materials and Cases on the Civil and Common Law Traditions, with special reference to French, German, English and European Law , second edition, American Casebook Series, Minn, 1994. 5.K.Zweigert and H. Kotz, An introduction to Comparative Law, second edition, Clarendon Press, Oxford 1993.

Oblici provjere znanja, udio praktične nastave i ocjenjivanje: Provjere znanja su usmene i pismene.

Ocjenjuju se: -Kolokvijum i popravni kolokvijum – usmeno, do 38 bodova -Praktična nastava – do 15 bodova( usmeno ili pismeno). Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave ( 4 časa x 15 nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Oblici praktične nastave: Studije slučajeva, seminarski radovi, diskusije i kritički osvrti na rješenja simulovanog slučaja uz pravnu elaboraciju, učešće u debatama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentima praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta uz upotrebu komparativnog metoda).Praktična nastava se vrednuje i u usmenoj i u pisanoj formi. Završni ispit i popravni ispitdo 47 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Pozitivne ocjene izražene u bodovima:

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79

60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:prof. dr Nevenka Bogojevic-Gluscevic

138

NAZIV PREDMETA EVROPSKA USTAVNOST


Obavezan II 6 60+15/4P+1V

STUDIJSKI PROGRAM ZA KOJI SE ORGANIZUJE: Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore Magistarske/master studije:Međunarodno pravo

USLOVLJENOST DRUGIM PREDMETIMA : Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

CILJEVI IZUČAVANJA PREDMETA: Izučavanjem predmeta student stiče neophodna teorijska i praktična saznanja u vezi sa ustavnim uređenjem, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih sistema pojedinih evropskih država.

IME I PREZIME NASTAVNIKA I SARADNIKA:

NASTAVNI METOD: Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama

Očekivani ishodi učenja: Nakon što student položi ispit iz predmeta Evropska ustavnost biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u ustavnoj komparativnoj teoriji; navede i objasni različite koncepte organizacije vlasti sa osvrtom na njihove prednosti i nedostatke; razumije funkcionisanje najvažnijih institucija u ustavnom sistemu i njihove međusobne odnose; shvati posebnosti pojedinih ustavnih sistema evropskih država; Upoznavanjem sa ustavnim sistemima evropskih zemalja sa bogatom ustavnom tradicijom student će lakše moći da prepoznaje prostor za reformu i snaženje institucija države Crne Gore. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.

SADRŽAJ PREDMETA:


I nedjelja Pojam ustava i istorijat evropske ustavnosti;

II nedjelja Struktura evropskih ustava, preambula, normativni dio, amandmani;

III nedjelja Organizacija vlasti, parlamentarizam i njegovi oblici;

IV nedjelja Parlament, zakonodavna nadležnost i savremeni trendovi njene razgradnje;

V nedjelja Monocefalna ili bicefalna izvršna vlast, ustavna pozicija vlade i šefa države;

VI nedjelja Kontrola ustavnosti, različiti koncepti – praksa u Ustavnom sudu;

VII nedjelja TEST I

VIII nedjelja Ustav UK, Ustav Francuske iz 1958, Osnovni zakon Njemačke iz 1949;

IX nedjelja Evropske federacije, primjeri Njemačke, Švajcarske i Belgije;

X nedjelja Italija i Španija kao regionalne države;

XI nedjelja Švedska država blagostanja, primjer skandinavskog modela;

XII nedjelja TEST II

XIII nedjelja Ustavna transformacija postkomunističkih zemalja;

XIV nedjelja Ustavni sistemi zemalja nastalih disolucijom SFRJ;

XV nedjelja Ustavni sistem Crne Gore; praksa u Skupštini Crne Gore;


Završna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena



Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8sati Struktura:

4 sata predavanja 1 sat vježbi

3 sata samostalnog rada uključujući konsultacije

Po semestru Nastava i završni ispit:

8h x 16 =128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra

(administracija, upis, ovjera) 8h x 2 = 16 sati


Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja i vježbe, i obuhvata posjete Ustavnom sudu Crne Gore i Skupštini Crne Gore.

LITERATURA:Obavezna literatura: Đuzepe de Vergotini, Uporedno ustavno pravo, Službeni glasnik, Beograd, 2015. Vučina Vasović, Savremene demokratije I i II, Službeni glasnik, Beograd, 2007. Miodrag Jovičić, Veliki ustavni sistemi, Službeni glasnik, Beograd, 2006. Tom Ginsburg, Rosalind Dixon, Comparative constitutional law, (Research handbooks in comparative law), Edvard Elgar Publishing, 2011. Izvorni ustavni tekstovi evropskih država.

METODE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 20 poena (ukupno 40 poena). Seminarski rad 10 poena. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Posebne primjedbe za predmet: Prema potrebi, nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

PODATKE PRIPREMIO:

139

Naziv predmeta MEĐUNARODNOPRAVNA KLINIKA


Obavezan III 6 4P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Medjunarodnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa primjenom instituta međunarodnog javnog prava, a posebno u oblasti izbjegličkog prava, zaštite ljudskih prava ugroženih grupa i obaveza država.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ivana Jelić – nastavnik

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, praksu u UNHCR/u ili drugim medjunarodnim organizacijama, posjetu relevantnim institucijama i individualne zadatke i aktivnosti

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: pravilno tumači praksu u oblasti međunarodnopravne zaštite ljudskih prava, sa posebnim akcentom na prava izbjeglica, azilanata, imigranata i apatrida; primijeni relevantne međunarodnopravne i domaće propise i standarde nastale u praksi međunarodnh tijela, sa posebnim akcentom na UNHCR; daje pravne savjete u oblasti prava izbjeglica, imigranata, azilanata i apatrida; doprinosi aktivnostima u borbi protiv apatridije; širi znanja o relevantnim međunarodnopravnim pravilima, kako na nivou Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i Evropske unije, tako i na nivou prava Crne Gore.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI – XIX nedjelja

Upoznavanaje sa materijiom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Uvodni teorijski osvrt na osnovne pravne institute međunarodne zaštite ljudskih prava u miru i oružanim sukobima Opšte karakteristike (načela) međunarodnog humanitarnog prava i prava ljudskih prava, prava izbjeglica, azilanata, imigranata i apatrida, analiza relevantnih pravnih akata. Upoznavanje sa slučajem, koji je predmet klinike; teorijska obrada i podjela zadataka; razrada opštih pojmova predmetnog slučaja; analiza sadržaja Praktična nastava: Posjeta kancelariji UNHCR-a, predavanje o mandtau UNHCR-a. Razrada ključnih pravnih instituta i primjena međunarodnih standard u vezi sa predmetnim slučajem. Analiza ključnih odredaba iz Konvencije UN o statusu izbjeglica, Protokola uz nju, Deklaracije o teritorijalnom azilu. Praktična nastava: Debata i pravna argumentacija pro et contra. Zakon o azilu CG, Zakon o državljanstvu CG. Praktična nastava: Razrada pojedinačnih tema zadatog slučaja, po ulogama Istraživanje I analiza relevantne legislative. Kolokvijum I Teorijski osvrt na medjunarodno procesno pravo - sudsko rjesavanje sporova, sa akcentom na Medjunarodni sud pravde; praktična razrada zadatog slučaja. Praktična nastava: studija slučaja iz međunarodne sudske prakse. Razmatranje rezultata istraživanja relevantne medjunaronopravne legislacije; Praktična nastava: izrada i izlaganje pravne argumentacije kroz uporednopravnu analizu sudske i arbitražne prakse, kao I primjenu svih relevantnih izvora na slučaj. Kolokvijum popravni Praktična nastava Role play I Praktična nastava: Role play II Praktična nastava: Simulacija sudjenja I Praktična nastava: Simulacija sudjenja II Završni i popravni ispit




Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za



140

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura: Literatura: Relevantni pravni akti medjunardnog i domaćeg prava, Praktikum iz medjunarodnog javnog prava, S. Djajić, Novi Sad, 2012; Praktikum iz ljudskih prava, M. Kreća, M. Paunović, 2002. Public International Law-cases and materials, West Law, 2014. Dodatna literatura: I. Brownlie: Basic Principles of Public International Law, Oxford, 2010, I. Jelić: Odgovornost država u međunarodnom pravu, UCG, Podgorica, 2009.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum - do 20 poena - Praktična nastava – do 40 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4 časa x 15nedjelja): 70% ili 42 časa nastave. Oblici praktične nastave: studije slučaja, role play, tematske debate, posjete relevantnim institucijama, simulacija suđenja (Moot Court)- do 40 poena. - Završni ispit do 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Posebnu naznaku za predmet:



141

Naziv predmeta EVROPSKA KONVENCIJA U PRAKSI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA






Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojša Vučinić – nastavnik


Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: o objasni na napredan način sistem međunarodnopravne zaštite ljudskih prava u Savjetu Evrope; o pravilno tumači Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i protokole uz nju, o razumije praksu Evrospkog suda za ljudska prava i njene standard,

o primijeni relevantna međunarodnopravna pravila u kontekstu zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Pojam evropskog prava ljudskih prava.

II nedjelja

Evropska konvencija o ljudskim pravima – pojam, istorijat, pravna priroda i značaj.

III nedjelja

Evropska konvencija o ljudskim pravima – sadržina.

IV nedjelja

Protokoli uz Evropsku konvenciju ljudskim pravima. Praktična nastava: Analiza sadržaja pomenutih pravnih akata.

V nedjelja

Evropska konvencija za ljudska prava – II dio. Nadzorni mehanizmi zaštite ljudskih prava u Evropi, s posebnim osvrtom na Savjet Evrope.

VI nedjelja

Evropski sud za ljudska prava – istorijat, uloga, sastav, izbor sudija, nadležnost i postupak. Praktična nastava: Komparativna analiza procesnih odredbi Protokola 11 i Protokola 14 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.


VIII nedjelja

Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite fizičkog integriteta ličnosti. Praktična nastava: Analiza presuda Suda o kršenju prava na život, o mučenju, trgovini ljudima.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite pravnog integriteta ličnosti. Praktična nastava: Analiza presuda Suda o pojedinim aspektima prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku.

XI nedjelja

Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite duhovnog i moralnog integriteta ličnosti. Praktična nastava: Analiza presuda Suda o kršenju prava na privatnost, slobode mišljenja i vjeroispovijesti.

XII nedjelja Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava na slobodu informisanja. Praktična nastava: Analiza presuda Suda o slobode informisanja.

XIII nedjelja

Crna Gora i Evropski sud za ljudska prava – predstavljanje i analiza jurisprudenicije. informisanja.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja

Evropski sud za ljudska prava i region Zapadnog Balkana – predstavljanje i analiza jurisprudenicije. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava – problem u praksi. Praktična nastava: analiza slučajeva međunarodnih krivičnih tribunala.






Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 3 sati individualnog rada studenta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje

142


popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura (osnovna): Dragoljub Popović, Evropski sud za ljudska prava, Službeni glasnik, Beograd, 2008, Karen Rid, Evropska konvencija o ljudskim pravima – vodič za praktičare, Beogradski centar za ljudska prava, 2007. R.A.Lawson, H.G.Schermers, Leading Cases of the European Court of Human Rights, Ars Aequi Libri, Nijmegen – 1999. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998.




143

Naziv predmeta: MEĐUNARODNI ODNOSI


Izborni III 6 4P+ 2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje I razumijevanje procesa i tendencija međunarodnih odnosa, njihovih osnovnih nosilaca i mogućih pravaca daljeg razvoja

OČEKIVANI ISHODI UČENJA Očekuje se da student nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodni odnosi razumije proces i tendencija međunarodnih odnosa, njihovih osnovnih nosilaca i mogućih pravaca daljeg razvoja

Ime i Prezime nastavnika: prof. dr Ranko Mujović


SADRŽAJ PREDMETA

Nedjelja datum

Pripremna nedelja

I nedjelja Uvod

II P/V Pojam i značaj međunarodnih odnosa

III P/V Istorijski razvoj sistema međunarodnih odnosa

IV P/V Teorijski okviri modernog posmatranja međunarodnih odnosa

V P/V Faktori međunarodnih političkih odnosa

VI P/V Subjekti međunarodnih odnosa

VII P/V I TEST

VIII P/V Spoljna politika

IX P/V Međunarodna zajednica

X P/V Glavni tokovi promjena savremenih međunarodnih odnosa

XI P/V Načini i sredstva komunukacije u međunarodnim odnosima- praksa

XII P/V II TEST

XIII P/V Kontroverze u međunarodnom položaju UN i EU- praksa

XIV P/V Novi svjetski poredak;Dinamina savremenih međunarodnih odnosa- praksa

XV P/V Najnovije tendencije izučavanja međunarodnih odnosa u teoriji i praksi

XVI P/V Završni ispiti

XVII P/V Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII P/V

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Zavodu za međunarodnu saradnju





Literatura: Filip Turčinović, Uvod u međunarodne odnose, Banja Luka,2007. Radovan Vukadinović, Međunarodni politicki odnosi, Zagreb, 2004 Čarls V., Kegli, Judžin R., Vitkof, Svetska politika: trend i transformacija, Beograd, 2006 Radovan Vukadinović, Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb, 2000 Radovan Vukadinović, Teorije međunarodnih odnosa, Zagreb, 2005 Dodatna literatura: Zbignjev Bžežinski, Velika šahovska tabla, Zbignjev Bžežinski, Američki izbor, Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila, Džozef Naj, Kako razumevati međunarodne sukobe, Semjuel Hantington, Sukob civilizacija, Imanuel Volerstin, Moderni svetski sistem, Džon Gedis, Hladni rat, Radovan Vukadinović, Vanjska politika SAD u doba hladnog rata, Radovan Vukadinović, Amerika i Rusija, Remon Aron, Mir i rat među nacijama, Paul Johnson, Moderna vremena, Žorž-Anri Sutu, Evropa od 1815. do naših dana, Hans Morgentau, Teorija međunarodne politik

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović

144

Naziv predmeta: EVROPSKO ANTIDISKRIMINACIONO PRAVO





Ciljevi izučavanja predmeta Upoznavanje studenata s osnovnim konceptima antidiskriminacionih pravila, radi primjene prava u praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ivana Jelić – nastavnik



Definiše i objasni pojavu diskriminacije, kao i mehanizme za zaštitu od diskriminacije u Evropi i Crnoj Gori,

Razumije evropske antidiskriminacione standarde i primjenjuje ih,

Pravilno tumači propise koji uređuju materiju antidiskriminacionog prava iz oblasti nacionalnog i međunarodnog prava,

Poveže relevantne činjenice s pravnim načelima i evropskim standardima i da relevantni pravni savjet;

Kritički analizira ključne propise i pokazuje sposobnost formiranja konkretnih predloga za pravnu zaštitu od diskriminacije..

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Pojam i izvori antidiskriminacionog prava.

II nedjelja

Pojam diskriminacije, posredna i neposredna diskriminacija, pozitivna diskriminacija. Analiza relevantnih slučajeva iz međunarodne jurisprudencije.

III nedjelja

Međunarodni univerzalni instrumenti i praksa ugovornih tijela UN-a, Konvencija o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, Komitet za zabranu diskriminacije – mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse.

IV nedjelja

Konvencija o sprečavanju diskriminacije prema ženama (CEDAW) i odnosni Komitet - mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse. Praktična nastava: Razrada slučaja povodom ugrožavanja prava na jednakost i formulisanje pravne argumentacije.

V nedjelja

Pravni instrumenti i tzv. meko pravo Savjeta Evrope, Komisija protiv rasne diskriminacije (ECRI) mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse. Praktična nastava: Analiza ECRI izvještaja o Crnoj Gori.

VI nedjelja

Pravni instrumenti i tzv. meko pravo Evropske unije, Povelja o temeljnim pravima i praksa Agencije EU za temeljna prava. Praktična nastava: Analiza svih Izvještaja o napretku Crne Gore u vezi sa diskriminacijom, odbrana seminarskih radova i diskusija.

VII nedjelja

I Kolokvijum

VIII nedjelja

Diskriminacioni osnovi u medjunarodnim instrumentima, pravu Crne Gore i praksi evropskih pravnih tijela. Diskriminacija po osnovu pola, rodnog identiteta i starosne dobi.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Diskriminacija po osnovu vjere, vjeroispovijesti i uvjerenja. Praktična nastava: Analiza slučaja pred Evropskim sudom za ljudska prava u vezi sa diskriminaciji zbog pripadanja odredjenoj vjeri ili posjedovanja uvjerenja, a u vezi sa pravom na prigovor savjesti.

XI nedjelja

Diskriminacija prema rasi i etničkom porijeklu. Položaj Roma i ostalih etničkih manjina u Evropi. Strateški dokumenti za ostvarivanje jednakosti. Afirmativna akcija u Evropi i Crnoj Gori.

XII nedjelja

Diskriminacija prema pripadanju nacionalnoj manjini. Evropksi standardi zaštite manjina. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i prksa Savjetodavnog komiteta za nacionalne manjine Savjeta Evrope (ACFC). Praktična nastava: Analiza ACFC izvještaja o Crnoj Gori.

XIII nedjelja

Praktična nastava: Studija slučaja «Sejdić i Finci protiv BiH», similacija suđenja pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu povrede člana 14 EKLJP i Protokola 12 uz Konvenciju. Odbrana seminarskih radova; Diskusija;

XIV nedjelja

Ostali oblici diskriminacije, sa posebnima akcentom na lica sa invaliditetom i LGBT osobe. Evropski standardi u oblasti zaštite od diskriminacije posebno ranjivih grupa.

145

XV nedjejlja

Kultura ljudskih prava. Etika ljudskih prava. Antidiskriminaciona kultura i etika. Promocija poštovanja različitosti, kao pravna obaveza po evropskim pravnim standardima. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova; Diskusija;










Literatura (osnovna): Popović D.: Evropsko pravo ljudskih prava, Beograd, 2014, Etinski R, Krstić I.: EU Law on the Elimination of Discrimination, Beograd, 2009. Jelić I: Prava manjina, Podgorica 2004, Jelić I.: Ljudska prava i multikulturalizam, Podgorica, 2013.




146















Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

147

Naziv predmeta: PRAVO SVOJINE


Obavezni I 7 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski magistarski/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.


Ciljevi izučavanja predmeta: Dublje teorijsko izučavanje stvarnog prava. Analiza domaćeg zakonodavstva u ovoj oblasti. Povezivanje ranije stečenih znanja iz predmeta Stvarno pravo sa novinama u savremenom pravu.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove stvarnog prava; kritički posmatra propise koji uređuju materiju stvarnog prava; argumentuje, ocijeni i kritikuje prednosti i nedostatke pojednih instituta u nacionalnom pravu; primijeti razlike, i raspravlja o njima, u uređenju određenih instituta u nacionalnom i uporednom pravu; uporedi različite pravne institute stvarnog prava koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih slučajeva; analizira konkretno činjenično stanje i povezuje relevantne činjenice s pravnim pravilima i na osnovu toga odredi koja ovlašćenja pripadaju imaocima stvarnih prava, ali i drugim osobama; analizira, kritikuje i opravdava pojedina rješenja iz sudske prakse iz oblasti stvarnog prava.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Zoran Rašović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispit

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

PLAN RADA

Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja (Pz)

Pripremna nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja P/V Subjekti i objekti prava svojine

II P/V Državna svojina; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

III P/V Ustavna garancija svojine

IV P/V Svojina kao društvena funkcija

V P/V Zloupotreba prava svojine; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VI P/V I KOLOKVIJUM

VIII P/V Ograničenja prava svojine

IX P/V Sticanje prava svojine

X P/V Zaštita prava svojine; Praktična nastava – Posjeta Osnovnom sudu u Podgorici (mjesto održavanja: Osnovni sud Podgorica);

XI P/V II KOLOKVIJUM

XII P/V Susvojina

XIII P/V Zajednička svojina

XIV P/V Etažna svojina; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

V P/V

XVI Završni ispiti

XVII Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII Popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijume.

Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja





Literatura: Stavarno pravo-Zoran Rašović Stvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag Orlić Stvarno pravo-Dragoljub Stojanović Osnovi stvarnog prava-Andrija Gams Komentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa-Zoran Rašović

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 35 poena ). - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 30 poena; - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 35 poena). - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

Napomena:

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja, vjezbi ili konsultacijama

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zoran Rašović

148

Naziv predmeta: STVARNOPRAVNA KLINIKA


Obavezni I 8 4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski specijalistički studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje sudske i druge prakse iz Građanskog prava. Primjena zakonodavstva. Prožimanje teorijskog i praktičnog. Priprema studenata za pravnu praksu.

ISHODI UČENJA: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: sagleda i objasni tok parničnog postupka kao i ulogu stranaka u tom postupku; objasni ovlašćenja i poziciju punomoćnika u parničnom postupku i šta ga razlikuje od branioca u krivičnom postupku; objasni ulogu notara i koje su njegove nadležnosti; napiše građansko-pravnu tužbu; sastavi ugovor iz oblasti građansko pravnih odnosa (npr. Ugovor o kupoprodaji nepokretne stvari, Ugovor o poklonu, Ugovor o hipoteci, Ugovor o lizingu....); napiše izreku parnične presude i sagleda bitne elemente koja svaka parnična presuda sadrži; razlikuje formu presude donijete u parničnom postupku od presude donijete u krivičnom postupku; primijeni metodiku pisanja rada, da pravilno citira autora i analizira slučaj iz prakse i izvede svoj zaključak i stav u odnosu na predmetni slučaj

Ime i Prezime nastavnika: doc. dr Draginja Vuksanović

Metod nastave i savladivanje gradiva: I Predavanja; konsultacije II Praktičan rad: 1) Rad u parovima; 2) Diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 3) Mini-debate i lične opservacije; 4) Sokratov metod; ‘’Pro et contra’’; 5) Analiza slučaja i pravnog stava; 6) ‘’Rješavamo moj ili slučaj mog prijatelja ili rođaka’’ 7) Vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 8) Čitanje zakonskih tekstova i sudskih analiza; 9) Samoocjenjivanje kolega 10) Simulacije. III Testiranja i završni ispit

PLAN RADA

Nedjelja datum Naziv metodskih jedinica za predavanja (P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja (Pz)

Pripremna nedelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedjelja Pojava, razvoj i značaj pravnih klinika

II Ništavi i rušljivi pravni poslovi u praksi; Tužbe radi utvrđivanja ništavosti pravnog posla; Tužbe radi poništenja radi poništenja rušljivog pravnog posla

III Zabluda, prevara, prijetnja i prinuda u praksi; Konvalidacija rušljivog pravnog posla u praksi

IV Deklerativne, kondematorne i konstitativne tužbe u praksi; Deklerativne, kondematorne i konstitativne presude u praksi

V Državina u praksi; Zaštita državine u praksi kroz simulovana suđenja

VI Sticanje prava svojine u praksi; Derivativno sticanje prava svojine u praksi. Sačinjavanje svojinsko.pravnih tužbi

VII Praktične vježbe iz državine i sticanja prava svojine

VIII Provjera stečenog znanja (analiza prethodnog rada i slučajeva koji nastavnik na času bez prethodnik priprema)

IX Orginarni načini sticanja prava svojine u praksi

X Zaštita prava svojine u praksi; Reivindicatio, publicijanska tužba, negatorna tužba,

XI Susvojina, zajednička svojina i etažna svojina u praksi

XII Stvarne i lične službenosti u praksi; Sticanje i zaštita službenosti u praksi

XIII Stvarne garancije u praksi; zaloga, hipoteka i fiducijarna svojina u praksi

XIV Katastar nepokretnosti, uknjižba, predbilježba i zabilježba u praksi

XV Provjera stečenog znanja (analiza prethodnog rada i slučajeva koji nastavnik na času bez prethodnik priprema)

XVI Završni ispiti



Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade domaće zadatke, analiziraju slučajeve iz sudske prakse koje im nastavnik da da riješe

Konsultacije: Poslije termina predviđenog za predavanja





Literatura: Zoran Rašović, Građansko pravo, Podgorica, 2006. Zoran Rašović, Stvarno pravo, Beograd, 2005. Obren Stanković – Miodrag Orlić, Beograd, 2001. Massimo Bianca, Diritto civile, VI La proprieta, Milano, 1999. Radoje Korać – Zoran Rašović, Ugovori u obrascima, Podgorica, 2002. Rašović – Korać, Tužbe u obrascima i sudska praksa iz Stvarnog prava, Podgorica, 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Rad na Pravnoj klinici Građanskog prava podrazumijeva sticanje trajnih, praktično primjenjenih znanja. Pretpostavka dobrog rada na Klinici je dobro predznanje iz materije Građanskog prava. Rad sa studentima se konstantno prati, a ocjenjuje se na sljedeći način: Tri kvalitetno analizirana i javno prezentirana primjera iz sudske prakse boduju se po 32 boda, s tim što se za prelaznu ocjenu, mora dobiti minimum 16 bodova za svaki anlizirani slučaj. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova. Na završni ispit ne mogu izaći studenti koji nijesu uradili i odbranili najmanje dva slučaja ili praktična primjera iz sudske prakse.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Napomena: Angažovanje studenta na pronalaženju primjera iz sudske prakse boduje se po 4 boda.

Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Draginja Vuksanović

149

Naziv predmeta: UGOVORNO PRAVO


Obavezni I 7 4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski Magistarske/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje materije Ugovornog prava. Analiza domaćeg zakonodavstva u oblasti zaključenja i ispunjenja ugovornih obaveza i detaljno izučavanje tekstova PECL i DCFR. Povezivanje ranije stečenih znanja iz predmeta Obligaciono pravo sa novinama u savremenom ugovornom pravu.

ISHODI UČENJA: definiše i objasni pojam, značaj i ulogu ugovornog prava u njemu; definiše i objasni uslove nastanka, dejstvo, načine i uslove prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u ugovornom pravu;čita i tumači pravne propise koji uređuju ugovorno pravo i analizira sudsku praksu; uoči i shvati odnos, sličnosti i razlike evropskog i domaćeg ugovornog prava; zaključi u kojoj mjeri je domaće zakonodavstvo usklađeno sa evropskim ugovornim pravom.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Snežana Miladinović

Metod nastave i savladanja gradiva: - Predavanja, vježbe, konsultacije, diskusije, individualni zadaci, analiza primjera iz sudske prakse -Vježbe čine 20% fonda časova predviđenih za predmet Ugovorno pravo. -Vježbe se sastoje iz pratičnog rada studenata koji obuhvata pisanje ugovora i analizu primjera iz sudske i poslovne prakse. Metodi rada na vježbama su: metod slučaja, simulacija, Sokratov metod.

PLAN RADA

Nedjelja i datum


Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja P/V Ugovorno pravo – pojam, razvoj i značaj. Mjesto Ugovornog prava u sistemu imovinskog prava

II P/V Načela ugovornog prava. Osnovna načela ZOO

III P/V Ugovorno pravo u ZOO, PECL, DCFR

IV P/V Pojam ugovora; Podjele ugovora

V P/V Uslovi za zaključenje ugovora

VI P/V Zaključenje ugovora (pregovori, ponuda, prihvat ponude)

VII P/V Tumačenje ugovora; Integracija ugovora

VIII P/V Sadržina i dejstvo ugovora

IX P/V Obligacionopravni ugovori sa više subjekata

X P/V Zamjene subjekata u ugovornom odnosu (ustupanje potraživanja, prezimanje duga, ustupanje ugovora)

XI P/V Sredstva obezbjeđenja

XII P/V Ispunjenje ugovora

XIII P/V Neispunjenje ugovora. Prava za slučaj neispunjenja ugovora

XIV P/V Ostali načini prestanka ugovora

V P/V Zaključna ramatranja

XVI Završni ispiti



Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijume.

Konsultacije: Poslije termina predviđenog za predavanja


nedjeljno Ukupno: 7 kredita x 40/30 = 9.3 sati Struktura: 4 sata za predavanja 2 sata za vježbe 3.3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije.

u semestru Ukupno: 7x30 = 210 sati Struktura: Nastava i završni ispit: 10x14nedelja= 140 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 12x2= 24 sata. Dopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 46 sati.

Literatura: 6. Snežana Miladinović: Načela evropskog ugvornog prava (osnova novog evropskog ugovornog prava i uticaj na Zakon o

obligacionim odnosima Crne Gore), Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet, Podgorica, 2011. 7. Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. 8. Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990. 9. Ilija Zindović, Obligaciono pravo, posebni deo, Poslovni biro, Beograd, 2010. 10. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1995. 11. Dodatna literatura (članci i rasprave stranih i domaćih autora) za izradu seminarskih radova i eseja

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:

Studenti polažu jedan kolokvijum koji se boduje od 0 do 45 bodova.

Kolokvijum, popravni kolokvijum i ispit polažu se usmeno.

Na kolokvijumu i popravnom kolovijumu i završnom ispitu student izvlači tri pitanja koja se pojedinačno vrednuju

150

Aktivnost na vježbama (praktična nastava) vrednuje se od 0 do 10 bodova.

Na završnom ispitu student može osvojiti od 0 do 50 bodova

Konačna ocjena se formira sabiranjem ukupnog broja osvojenih bodova.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Napomena:

Dodatne informacije o predmetu: Dodatne informacije je moguće dobiti na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Snežana Miladinović

151

Naziv predmeta: OBLIGACIONOPRAVNA KLINIKA


Obavezan I 8 4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Akademski Magistarske/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Obnavljanje i praktična primjena teorijskih znanja stečenih iz predmeta Obligaciono pravo. Čitanje opštih i pojedinačnih pravnih akata Sticanje trajno primjenjivih znanja kroz simulaciju, metod slučaja, praktičan rad i eksternatsku praksu Supsumcija konkretnih slučajeva i pravnih problema pod opšte norme

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Snežana Miladinović

Metod nastave i savladanja gradiva: I Predavanja o kliničkom pravničkom obrazovanju; konsultacije; praktični rad sa izabranim sudijom i advokatom (eksternatska praksa) II Tehnika pisanja pravnih dokumenata i tehnika intervjuisanja III Izrada “domaćih zadataka” IV Praktičan rad na času: A) 1) Čitanje zakonskih tekstova i sudskih odluka i njihova analiza; 2) Vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 3) Rad u parovima; 4) Diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 5) Mini-debate i lične opservacije; 6) Sokratov metod; 7) “Pro et contra”; 8) Analiza slučaja i pravnog stava; 9) “Rješavamo moj, slučaj mog prijatelja ili rođaka” 10) Samoocjenjivanje i ocjenjivanje kolega. B) Simulacije. V Eksternatska praksa: Odlazak u sud i advokatsku kancelariju (individualno) i angažovanje sudija u radu Klinike. VI Testiranja i završni ispit

ISHODI UČENJA Nakon što student položi ispit Obligacionopravna klinika u mogućnosti je da: Zahvaljujući kliničkom pravnom obrazovanju i

metodama rada na klinici (kao što su: metod slučaja, Sokratov metod, “pro et contra”, debate i lične opservacije, rad u paru, metod simulacije) kompetentno i profesionalno primijenjuje znanje stečeno iz predmeta Obligaciono pravo; Da se, zahvaljujući primjeni kliničkog metoda kao interaktivnog, kooperativnog i participativnog metoda pravničkog obrazovanja, na profesionalan i kompetentan način suoči sa konkretnim slučajem u praksi, svestrano prouči slučaj, izvrši preliminarnu identifikaciju problema, problem hronološki sagleda, prikupi i rezimira dobijene činjenice, izvrši preliminarnu pravnu kvalifikaciju i na kraju pravilno izvrši supsumciju; Profesionalno, odgovorno i savjesno vodi pravni intervju imajući uvijek u vidu značaj etapa i tehnika njegovog vođenja za konačan ishod i rezultat rada; Kompetentno i znalački čita i analizira zakonske tekstove, sudske odluke, piše podneske i formira omot spisa; Poštuje, afirmiše i štiti principe na kojima se temelje pravni profesionalizam i pravna etika.

PLAN RADA

Nedjelja i datum



I nedelja P/V Predavanje na temu: Pojava, razvoj i značaj pravnih klinika

II P/V Područja primjene pravnih klinika: Intervjuisanje i konsultacije sa klijentima; Izrada strategijskog plana; Usvajanje kodeksa pravne etike; Informaciona tehnologija i pravna informatika; Komunikacija i psihologija vođenja razgovora; Istupanje advokata (plan rada, analiza, retorika); Mogućnosti alternativnog rješavanja sporova (pregovaranje, medijacija)

III P/V Predavanje na temu : a) Pojam etike, Grane etike, Predmet normativne etike, Odnos prava i morala (osnovne teorije, normativna uzajamnost, pojavni oblici). b) Kodeksi profesionalne etike, načela sudske i advokatke etike.

IV P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse i objašnjenjem metoda rada na Klinici i to: 1. Metod slučaja; 2. Sokratov metod; 3. “Pro et contra”; 4. vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 5. čitanje zakonskih tekstova i sudskih odluka i njihova analiza; 6. rad u parovima; 7. diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 8. mini-debate i 9. lične opservacije

V P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ugovorno pravo - zaključenje i dejstvo ugovora (ocjena rezultata rada)

VI P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ugovorno pravo - ispunjenje ugovornih obaveza i prestanak ugovora (ocjena rezultata rada)

VIII P/V Provjera stečenog znanja: 1. Kratka analiza prethodnog rada; 2. Test: slučaj iz sudske prakse koje studenti pojedinačno i samostalo rade na času 3. Ocjena testova

IX P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada materijalne štete (podjela zadataka, davanje instrukcija za rad, analiza zakonskih rješenja)

X P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada materijalne štete (ocjena rezultata rada)

XI P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada nematerijalne štete (ocjena rezultata rada)

XII P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ostali izvori obligacija (Nezvano vršenje tuđih poslova; Neosnovano obogaćenje; Javno obećanje nagrade) Obezbješenje obligacije, Zamjena subjekata u obligacijama; Sredstva obezbjeđenja obligacija, Zamjena subjekata u obligacijama (ocjena rezultata rada)

XIII P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatom

XIV P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatom

XV P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatom

152

XVI Završni ispiti

XVII Popravni ispitni rok

XVIII Ovjera semestra i upis ocjena

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade zadatke, analiziraju slučajeve iz sudske prakse koje im nastavnik dâ da riješe i sami pripremaju slučajeve.



nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura: Klinika za građansko pravo Pravnog fakulteta u Nišu – Praktično obrazovanje pravnika, Niš, 2003. Drago Radulović, Speedy Rice, Kevin Ruser, Biljana Đuričin, Alicia Henderson, Snežana Miladinović, Maja Kostić-Mandić – Pogledi u

pravne klinike (A Spectrum of Views on Legal Clinics) - CID, Podorica, 2004. Bilten pravnih klinika, CID, Podgorica, 2005. Džerald F. Hes, Stiven Fridlend, Tehnike podučavanja prava, CID, Podgorica, 2005. Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore, Službeni list CG 47/08 Komentar Zakona o obligacionim odnosima – Glavni redaktor dr Slobodan Perović, Savremena administracija, Beograd, 1995. Slobodan Perović - Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990. Jakov Radišić, Obligaciono pravo, Beograd, 2002. Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. Leposava Karamarković, Rasprave iz ugovornog, odštetnog i procesnog prava, Glosarijum, Beograd, 2001. Snežana Miladinović, Poslovno pravo, Pravni fakultet, Podgorica, 2012. Mladen Krvavica, Obligacioni odnosi kroz sudsku praksu, Glosarijum, Beograd, 2001. Đorđe Nikolić – Praktikum za Obligaciono pravo, Beograd, 2002. Dragoslav Veljković, Ranko Vukić – Obligaciono pravo kroz Komentar ZOO CG, za praktičnu primjenu, sa primjerima ugovora i tužbi

za ostvarivanje prava iz tih ugovora, kroz pravne stavove, zaključke i sudsku praksu najviših sudova, Knjiga I i II, Podgor ica, 2012. V. Rištić, M. Ristić - Praktikum za parnicu, Savremena administracija, Beograd, 1993. Radoje Korać, Zoran P. Rašović – Ugovori u obrascima, Službeni list RCG, Podgorica, 2002.


Rad na Obligacionopravnoj klinici podrazumijeva sticanje trajnih, praktično primjenjivih znanja.

Kvalitetan rad na Klinici uslovljen je dobrim poznavanjem materije Obligacionog prava.

Rad studenata se konstantno prati, a ocjenjuje se na sljedeći način: o dva javno prezentirana primjera iz sudske prakse boduju se do 10 bodova. o Vlastiti, samostalno pripremljeni i analizirani slučaj iz sudske prakse – 10 bodova o Dva testa za provjeru pređenih cjelina gradiva – 2 puta po 15 bodova o Završni ispit 35 bodova

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod. - Prisustvo, izlaganja i aktivnost u radu Klinike boduje se do 5 bodova.

Ocjena A B C D E

Broj bodova 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Termini testiranja, završnog i popravnog završnog ispita biće utvrđeni u dogovoru sa studentima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na časovima predavanja i konsultacijama

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Snežana Miladinović

153

Naziv predmeta: PRAVA DJETETA


obavezni II 7 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa ostvarivanjem i zaštitom prava djeteta

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radoje Korać

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe

Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: interpretira pravne norme o zaštiti prava djece i objacni filozofskopravne osnove nastanka posebnog korpusa prava djece; prepozna obilježja najvažnijih porodičnopravnih instituta u okviru kojih se štite prava djece; obajsni sadržaj najvažnijih prava djeteta; označi društvene činioce koji utiču na prepoznavanje dječijih potreba i nastanak njihovih prava; definiše osnovne međunarodne dokumente relevantne za prava djece; izdvoji najvažnija obilježja i principe Konvencije o pravima djeteta; grupiše prava djece zajemčena Konvencijom o pravima djeteta prema različitim kriterijumima; upozna karakteristike postupka zaštite prava djeteta; razlikuje pojedinačne povrede prava djece i uporedi nacionalnu sudsku praksu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVII -XX nedelja

Konvencija o pravima djeteta Pravo djeteta na život, opstanak i razvoj Najbolji interes djeteta. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Pravo djeteta da zna ko su mu roditelji Pravo djeteta da živi sa roditeljima Pravo djeteta na lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Pravo djeteta na obrazovanje Pravo djeteta da preduzima pravne poslove Pravo djeteta na slobodno izražavanje mišljenja Pojam i sadržina roditeljskog prava Vršenje roditeljskog prava (zajedničko i samostalno). Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Nadzor nad vršenjem roditeljskog prava (preventivni i korektivni) Postupak u sporu za zaštitu prava djeteta. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Porodična sredina i alternativna briga o djetetu Dijete u posebnim situacijama Završni ispit, Popravni završni ispit


nedjeljno 7 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 min. Struktura: 4 sata predavanja 1 sat vježbi 6 sati i 40 min. samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: (10 sati 40 minuta) x 16 = 170 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 8x30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 170 sati i 40 min. (Nastava)+21 sat i 20 min.(Priprema)+48 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijuma

Literatura: Janjić-Komar, Marina, Pravo djeteta, pravo čoveka, Beograd, 1996 Vučković-Šahović, N., Pravo deteta i međunarodno pravo, Beograd, 2000 Draškić, Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2011 Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 10 poena Seminarski rad do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 30 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Završni ispit do 50 poena

Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radoje Korać

Napomena: nema

154

Naziv predmeta: PORODIČNOPRAVNA KLINIKA


obavezni II 8 4P+1V



Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima porodičnog prava

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radoje Korać

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, pisanje podnesaka, analiza sudske prakse

Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna značenje i objasni smisao najvažnijih instituta Porodičnog prava u pravnom sistemu; primijeni stečena znanja o materijalnopravnom i procesnopravnom uređenju porodičnih postupaka u praksi; praktično demonstrira znanja i vještine stečene tokom osnovnih studija; razlikuje opšta i posebna pravila sudskih postupaka u porodičnopravnim stvarima, izabere odgovarajuće zakonsko rješenje i pravilno ga primijeni prilikom rješavanja konkretnog pravnog problema i sastavlja odgovarajuće podneske i odluke, kao model rada u praksi; da objašnjava primjenu opštih normi na konkretne sudske slučajeve.

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja


Specifičnosti parničnih postupaka u porodičnopravnim stvarima Postupak u bračnim parnicama. Praktična nastava – pisanje podnesaka (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Postupak u paternitetskim i maternitetskim parnicama. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Postupak u parnicama za zaštitu prava djeteta. Praktična nastava – pisanje podnesaka (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Postupak u parnicama za izdržavanje. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Tužba za razvod braka i tužba za poništenje braka. Praktična nastava - pisanje podneska I Kolokvijum Sadržaj presude o razvodu braka i pravni ljekovi. Praktična nastava – pisanje presude i pravnih ljekova (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava – pisanje akta Tužba za osporavanje bračnog očinstva. Praktična nastava - pisanje podneska Tužba za utvrđivanje vanbračnog očinstva. Praktična nastava - pisanje podneska II Kolokvijum Tužba za izdržavanje maloljetne djece. Praktična nastava - pisanje podneska Tužba radi promjene visine izdržavanja. Praktična nastava – pisanje podneska Bračni ugovor. Praktična nastava - pisanje notarskog zapisa Završni ispit, Popravni završni ispit


nedjeljno 7 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 min. Struktura: 4 sata predavanja 1 sat vježbi 6 sati i 40 min. samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: (10 sati 40 minuta) x 16 = 170 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 8x30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 170 sati i 40 min. (Nastava)+21 sat i 20 min.(Priprema)+48 sati (Dopunski rad)


Literatura: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Crnić, Ivica, Parnični postupak u praksi, Zagreb, 2006 Stanković, Gordana, Petrušić, Nevena., Praktikum za građansko parnično procesno pravo, Niš, 2007 Stanojčić, Gordana, Porodični zakon kroz sudsku praksu, Beograd, 2013 Živković, Sreten, Parnica u praksi, Beograd, 1982

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 20 poena Analiza slučaja do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 20 poena E (50-59);D (60-69);C (70-79) B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 20 poena Završni ispit do 30 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radoje Korać

Napomena: nema

155

Naziv predmeta: SLOBODA ZAVJEŠTANJA I NJENA OGRANIČENJA


Izborni II 8 4+1

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master studije – Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti penološke doktrine u svrhu implementacije naučnih saznanja u praktičnom postupanju

Ishod učenja: definiše i objasni institute nasljednog prava kojima se uređuje sloboda zavještanja i nužni dio; objasni područje primjene ovih pravnih pravila i pretpostavke za njihovu primjenu; objasni zašto su za nastanak ovih nasljedno - pravnih odnosa zakonom predviđene određene pretpostavke; objasni svrhu pojedinih instituta nužnog nasljednog prava; pravilno tumačiti propise koji uređuju materiju nužnog nasljednog prava; odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja u okviru nužnog nasljednog prava.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ljiljana Kadic

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i kolokvijumi

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra.

I nedjelja Pojam i viseslojnost slobode zavjestanja.Sloboda zavjestanja u drevnim pravima u

II nedjelja antičkoj Grčkoj . rimskom pravu Jevrejskom pravu,indijskom... .

III nedjelja Mjesto slobode zavjestanja u kontinentalnom i anglosaksonskom pravnom sistemu.

IV nedjelja IKolokvijum.

V nedjelja Odnos slobode zavjestanja prema drugim gradjanskopravnim institutima; prava

VI nedjelja svojine i slobode ugovaranja.

VII nedjelja Razlike i sličnosti u pogledu usiova za njenu realizaciju.

VIII nedjelja forma ,volja, sposobnost,predmet

IX nedjelja Tumačenje, dejstva i prestanak testamenta i ugovora.

X nedjelja Autonomija volje.

XI nedjelja ograničenost ili neogranicenost slobode zav jestanja.

XII nedjelja li-kolokvijum.

XIII nedjelja ograničenja slobode zavjestanja u rimskom pravu , srednjovjekovnim

XIV nedjelja kontinentalnim pravima, i engleskom pravu..

XV nedjelja Ograničenja u angloameričkim pravnim sistemima (SADu i Engleskoj )


XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena






Skloboda zavjestanja i Nužni dio. Ljiljana Kadio Nasljedno pravo-Oliver Antic Obligaciono pravo - Slobodan Perovic Priručnik za nasljedno pravo-0 Antić, D Đurđević

Handbook on the Low of VVills-Atkinson T E

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma po 20 poena - Isticanje u toku predavanja- 5 poena - Seminarski rad – 5 poena - Završni ispit do 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100)

Posebnu naznaku za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ljiljana Kadic

Napomena: /

156

Naziv predmeta: NASLEDNO-PRAVNA KLINIKA


obavezni II 8 4P+1



Ciljevi izučavanja predmeta Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz relevantnih oblasti nasljedjivanja u svrhu implementacije naučnih saznanja u praktičnom postupanju Cilj je da se ukaže na praktičm značaj pravnih poslova: testament i ugovora kroz mnogobrojne pnmjere kako iz domaće. tako i inostrane notarske i sudske prakse Insistira se na potrebi da studenti razvijaju pravmčki način rezonovanja i smisla za rešavanje slučajeva u praksi Praktićan rad odvija se kroz analizu različitih slučajeva pojedinačno i radom u grupama. suprotstavljanjem argumenata i nalaženje rešenja. kao i odlaskom kod notara. advokata i sudija i na taj način se uvodi ekstematska praksa u postupak edukacije specijahzanata.

Ishodi učenja. Definiše i objasni osnovne institute i pojmove testamentarnog prava i paranaslednih ugovora; objasni značaj i svrhu forme u testamentarnom pravu i ugovornom pravu sa nasljednopravnim dejstvom; pravilno tumači propise koji uređuju materiju testamentarnog i ugovornog nasleđivanja i odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja; analizira konkretno činjenično stanje i razlikuje bitne od nebitnih činjenica, radi pravilne primjene propisa iz oblasti testamentarnog i notarskog prava. poveže relevantne činjenice s naslednopravnim pravilima i na temelju toga odredi koja prava pripadaju naslednicima, legatarima i drugim učesnicima u ostavinskom postupku; formuliše sadržaj podnesaka koji služe ostvarivanju i zaštiti subjektivnih prava, ugovora i drugih pravnih akata; riješi problem pravnih praznina; izradi nacrte testamenata, nacrte notarskih zapisa, sadržaj podnesaka i drugih pravnih akata; uporedi različite pravne institute naslednog prava koji stoje na raspolaganje za rješavanje konkretnih praktičnih primjera; učestvuje u radu tima prilikom rješavanja slučajeva (seminar); procijeni i preispita opravdanost pojedinih instituta testamentarnog prava (seminar); zaključi koje su posljedice primjene pojedinih instituta testamentarnog prava.

Ime i prezime nastavnika Prof dr Ljiljana Kadić

Metod nastave i savladavanja gradiva: I - Upoznavanje specijalizanata sa ciljem i značajem nasljedno pravnih klinika II - Praktićni rad studenata sa notarom. advokatom i sudijom; III - Praktičan rad sa studentima pojedinačno i grupno. IV - Pisanje pravmh akata i podnesaka. upoznavanje sa zakonskim tekstovima i relevantnom sudskom praksom. Ućešće u diskusiji povodom individualnog prezentiranja slučaja da se određeno ćinjemčno stanje podvede pod zakonom određenu formu testamenta ili ugovor o nasljeđivanju i iznošenje argumenata za i protiv datog rješenja i ukazivanje na znaćaj kritićkog promišljanja; V - Seminarski radovi i individualne konsultacije; VI - U cilju integralnog procesa uključena je i eksternatska praksa - posjeta izabranom notaru. advokatu i sudiji; VII - Dva testiranja (kolokvijumi, završm ispit)

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja

Predavanje na temu: rekapitulacija testamentarnog i ugovornog nasljeđivanja koje je izučavano na osnovnom studiji sa ciljem utvrđivanja kvanta stečenog znanja. Predavanje na temu: Značai testamentarnoa nasljeđivanja. pravna priroda testamenta; Forma testamenta po ZON-CG; Tesfamentami svjedoci; Apsolutna i relativna ništavost testamenta Praktičan rad sa primjerima koje studenti sami konstruišu na temu Privatni testamenti (alografski i oloarafski) Analiza i debata arupe gdje prezentiraju slučajeve iz sudske prakse i čitanje zakonskih tekstova. ... , , . . . Praktični rad sa individualnim primierima sa temom redovm oblici testamenta (sudsko. notarsko, dipfomatsko-konzularno i medunarodno) Analiza prezentiranja slučajeva i debata uz konsultovanje sudske prakse Praktični rad sa individualnim primjenma na temu: vanredm oblici testamenata (brodski i vojnički) i Izuzetm testament (usmem) Analiza obrademh slučajeva uz konsultovanje sudske prakse i zakonskih tekstova 1-kolokvijum. Predavanje na temu ucjovorno nasljedjivanje ili ugovor u nasljednom pravu Specifičnosti, tj problematika ugovori sui gueneris. Predavanje na temu Apsolutno ništavi nasljedno pravm ugovor u pozitivnom pravu Crne Gore. Argumenti pro et contra zakonodavnoa rješenja izuzetak od navedenog pravila (ugovor o odricanju nasljeda koje nije otvoreno). Kritićko opserviranje problema Predavanje na temu: Obhgaciono pravm ugovori sa nasljedno pravnim dejstvom (ugovor o doživotnom izdrzavanju. ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života ostavioca) Praktićan rad pisanje podnesaka - ugovor o doživotnom izdržavanju pisanje istog u formi notarskog zapisa

XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVII -XX nedelja

Praktičan rad: pisame podnesaka. ugovora o ustupan/u i raspodjeli imovme za života; Pisanje istog u formi notarskog zapisa Praktičan rad pisanje podnesa~ka nasledno pravnoaugovora - ugovora o odricanju o nasljede koje nije otvoreno; Pisanje islog u formi notarskoq zapisa Praktičan rad iz oblasti ugovornoa prava se dopunjava sa pnmjenma notarske, sudske. advokatske prakse uz učešće u radu notara, sudija, advokata (eksternatska praksa). Završni ispit. Popravni završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena

Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sata predavanja i 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada

Po semestru Nastava i završni ispit: 10 sati i 40 minuta x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 = 240 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)

Struktura opterećenja: 170 sati (Nastava) + 21 sat i 20 min (priprema) + 48 sati (dopunski rad)

157

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju: nastavu, da aktivno ućestvuju u analizama, debatama, da samostalno kreiraju slučajeve i primjere za sastavljanje odgovarajućih pravnih podnesaka (testamenata i ugovora), da izlaze na kolokvijurn i završm ispit

Literatura: - O Antić, Lj. Kadić, Osnovi naslednog prava Srbije i Crne Gore. Podgorica. 2012

IX - N Stojanović, Praktikum nasledno pravo, Niš, 2012

X - 0. Antić, Z M Balinovac, Komentar zakona o nasleđivanju, Beograd, 1996

XI - 0. Antić, D. Đjurđević, Priručnik za nasledno pravo, Beograd, 2003

XII - Lj. Kadić. Izvori naslednog prava u pozitivnom pravu Crne Gore. Podgorica. 2010

XIII - Bilten pravnih klinika. CID, Podgorica. 2005

XIV - S. Perović, Obligaciono pravo. Beograd. 1990

XV - Zakon o obligacionim odnosima, Službeni list 47/08, Podgorica

XVI - R Korać. Z. Rašović, Ugovori u obrascima, Službeni list RCG. Podgorica, 2002

- T E Atkinson, Handbook of the law of wills and admimstration of decedents estates including principles of intestate succession, St Paul. Minnesota, 1937

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:


Dva kotokvijuma po 20 poena Isticanje u toku predavanja- 5 poena - Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbi/edi najmanje 50 poen E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Završni ispit do 40 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Ljiljana Kadic

Napomena: nema

158

Naziv predmeta: GRAĐANSKO DOKAZNO PRAVO


Obavezan III 6 4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko Pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa teroijskim i praktičnim aspektima Dokazivanja

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Biljana Đuričin

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, praktičan rad (seminarski rad, analiza sudske prakse, kritički osvrt na rješenja u zakonodavstvu i praksi, istraživačka praksa), pismene provjere i završni ispit.

Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

razumije dokazivanje i sam postupak;

upozna se sa sistemima dokazivanja u anglosaksonskom i kontinentalnom pravu;

razumije ocjenu dokaza;

razvije kritičko rasuđivanje I mišljenje;

primijeni stečeno teorijsko saznanje u praksi;

opiše dokazivanje u najširem smislu riječi;

pravilno upotrijebi pojedina dokazna sredstva;

izabere i pravilno primijeni odgovarajuću pravnu normu radi razrješavanja određenog procesnog problema;

analizira konkretne predmete naučene preko prakse sa poznatim advokatima;

kritički se odnosi prema postoječim rješenjima u teoriji I praksi u našem pravu.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja poznatih prakticara, upoznavanje sa sudskom praksom i analizom od strane studenata, i naucnoistraživačka praksa u sudovima.

PLAN RADA

Nedjelja I datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V)

Pripremna nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja

P/V Načelo iostine, metodi za utvrđivanje istine, istina u filozofiji.

II nedelja

Uporedno građansko dokazno pravo , evropsko iskustvo i USA.

III nedelja

P/V Utvrđivanje istine u pravu stare Cgrne Gore.

IV nedelja

P/V Pojam dokazivanja, dokazi i dokazna sredstva.

V nedelja

P/V Činjenice koje se ne dokazuju, od kojih je sud oslobođen, predmet dokazivanja.

VI nedelja

P/V Teret dokazivanja, dokazivanje u širem smislu riječi.

VII nedelja

Ocjena dokaza.

VIII nedelja

Svjedok, dokazna snaga svjedoka, psihologija iskaza svjedoka.

IX nedelja

Uviđaj, vještak.

X nedelja

I KOLOKVIJUM

XI nedelja

Isprave, tehnički snimci kao dokazna sredstva, slučaj iz lijepe književbnosti

XII nedelja Saslušanje stranaka, dileme u procesu dokazivanja

XIII nedelja Popravni kolokvijuma

XIV nedelja Pogređno i nepotpuno činjenično stanje, analiza slučajeva iz prakse

XV nedelja Propusti suda i stranaka u postupku dokazivanja Završni ispit Popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijum.

Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja.



159





Literatura: Obavezna- Đuričin, Utvrđivanje istine u parničnom postupku, Podgorica, 1998, Grajzberg, Psihologija krivičnog postupka, 1958, McCormick, Handbook of the Law of Evidence, 2004, Petrović, o dokazu, 1959, Uzelac, Teret dokazivanja, 2003, Bentham at All, Theories of Evidence, 1985, kao i svi udžbenici građanskog procesnog prava.


Kolokvijum maksimalno do 40 poena.

Praktičan rad do 10 poena.

Završni ispit maksimalno do 40 poena.

Prisustvo na nastavi do 10 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjena A B C D E

Broj poena

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja i vjezbi i na mail: [email protected]

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Biljana Đuričin


160

Naziv predmeta: ALTERNATIVNO RJEŠAVANJE SPOROVA


Obavezan III 6 4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko Pravo


Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje sa teroijskim i praktičnim aspektima Alternativnog rješavanja sporova

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Biljana Đuričin

Metod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja, konsultacije, vježbe, praktičan rad: simulacije, tehnike, transakciona analiza, učenje kroz praksu, provjere znanja i završni

ispit.

ISHODI UČENJA: definiše i objasni pojam alternativnog rješavanja sporova, kritički posmatra, klasifikuje i objasni pojedine oblike alternativnog rješavanja sporova; razlikuje alternativne načine rješavanja sporova od građansko procesnog prava i analizira i ukazuje na razlike između posredovanje i arbitraže; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj

oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovoj oblasti i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima

pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege

ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem

naučnom i praktičnom radu.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata:

predavanja poznatih prakticara (medijatora, pregovrača i arbitara), simulacije studenata na času, analiza pojedinih primjera, posjeta

centrima ARS i arbitražama.

PLAN RADA

Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V)


I nedelja P/V Pojam i prednosti metoda ARS

II nedelja Posredovanje i ostale metode ARS

III nedelja P/V Razvoj posredovanja u Crnoj Gori sa osvrtom na Zakon, Posredovanje u okviru EU-regulativa i praksa, i u

USA

IV nedelja P/V Načela posredovanja, uloga posrednika, sudije punomoćnika

V nedelja P/V Simulacija posredovanja- film

VI nedelja P/V Etičke dileme u posredovanju, tehnike posredovanja, postupak posredovanja, troškovi i zaključenje poravnanja

VII nedelja Arbiraža kao metod ARS

VIII nedelja Arbitražni postupak

IX nedelja UNCITRAL pravila i Njujorška konvencija

X nedelja I KOLOKVIJUM

XI nedelja Posjeta Centru za posredovanje CG

XII nedelja Pregovaranje kao metod ARS/a

XIII nedelja Simulacija pregovaranja

XIV nedelja Nedelja poravnanja

XV nedelja Popravni prvog

kolokvijuma

Završni ispit

Popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijum

Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja.


161






Literatura: Obavezna- Đuričin, Posredovanje, 2009, Đuričin, Handbook of ADR and Mediation Terms, 2013, Zakon o posredovanju CG, Zakon o arbitraži CG, Kneževič i ostali, Arbitraža i ADR, 2009, Mihailović, Komentar Zakona o prsredovanju, 2007, Fisher at All, Getting to Yes, Negotiation Agreement Without Giving In, 1991, Jakšić, Međunarodna trgovačka arbitraža, 2003.


Kolokvijum maksimalno do 40 poena.

Praktičan rad do 10 poena.

Završni ispit maksimalno do 40 poena.

Prisustvo na nastavi do 10 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja i vjezbi, kao i na mail: [email protected]

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Biljana Đuričin


162

Naziv predmeta: FORMALNI UGOVORI





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima prava

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Snežana Miladinović Prof. dr Radoje Korać Prof. dr Zoran Rašović Doc. dr Ljiljana Kadić


Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni smisao principa formalizma i konsensualizma u pravnom sistemu; objasni razloge „renesanse forme“ u savremenom pravu; objasni različite forme ugovora; prepozna različite funkcije forme ugovora; objasni pravne posljedice nepoštovanja forme; objasni notarsku formu kao najznačajnij oblik forme ad solemnitatem u našem pravu; prepozna osobenosti različitih formalnih ugovora za čije zaključenje je forma uslov punovažnosti; uporedi pozitivnopravna rješenja o formalnim ugovorima sa rješenjima u uporednim zakonodavstvima

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja


Princip konsensualizma i formalizma u istorijskom presjeku Pojam i pravna priroda formalnih ugovora Vrste formi Pravna pitanja koja se pokreću povodom formalnih ugovora Prestanak formalnih ugovora Pravne posljedice nepoštovanja forme kod formalnih ugovora. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) I Kolokvijum Formalni ugovori u našem pravu Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Ugovor o hipoteci II Kolokvijum Bračni ugovor Ugovor o doživotnom izdržavanju Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Završni ispit, Popravni završni ispit

Opterecenje studenta:







Literatura: Perović, Slobodan, Formalni ugovori u građanskom pravu, Beograd, 1964 Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Beograd, 1980 Antić, Oliver, Nasledno pravo, Beograd, 2007 Rašović, Zoran, Stvarno pravo, 2010

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 25 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 25 poena Završni ispit do 40 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

Napomena: nema

163

Naziv predmeta: NOVI INSTITUTI PRIVATNOG PRAVA


obavezni III 6 4P+1



Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima porodičnog prava

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zoran Rašović Prof. dr Radoje Korać Prof. dr Miladinović Snežana Doc. dr Ljiljana Kadić


SADRŽAJ PREDMETA

u semestru Nastava i završni ispit: 10 sati i 40 minuta x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 = 240 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 170 sati (Nastava) + 21 sat i 20 min (priprema) + 48 sati (dopunski rad)

I nedelja


MEDIJACIJA. Alternativni način rješavanja sporova. Medijacija u porodičnim odnosima. Medijacija u građanskom i privrednom pravu. Praktična nastava – simulacija medijacije (mjesto održavanja: Pravni fakultet) JAVNI IZVRŠITELJI. Organizacija javnih izvršitelja. Imenovanje, odgovornost, prestanak obavljanja djelatnosti. Praktična nastava – pisanje akata (mjesto održavanja: Pravni fakultet) NOTARIJAT. Organizacija notara. Prava i dužnosti notara. Notarska komora. I Kolokvijum ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU. Pravna sredstva: kontrolni zahtjev, tužba za pravnično zadovoljenje, naknada štete. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) EVROPSKI IZVRŠNI NASLOV. Regulativa. Pretpostavke za izdavanje potvrde o Evropskom izvršnom naslovu. PRAVNA DEJSTVA VANBRAČNE ZAJEDNICE. Imovinski odnosi. Nasljeđivanje. Izdržavanje. II Kolokvijum PRAVO NA SLOBODNO RODITELJSTVO. NOVI UGOVORI. Ugovor o lonu. Ugovor o svič poslu. Ugovor o barteru. Ugovor o korišćenju morskog dobra. NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE PRAVNIM LICIMA. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) PRAVO NA PORODIČNI DOM – PRAVO STANOVANJA PRAVA ŽIVOTINJA FIDUCIJA KAO SREDSTVO OBEZBJEĐENJA SPORTSKI UGOVORI UGOVORI O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Praktična nastava – pisanje ugovora (mjesto održavanja: Pravni fakultet) UPRAVNI UGOVORI – odnos prema ugovorima privatnog prava Završni ispit, Popravni završni ispit

Opterećenje studenata:

Nedjeljno: U semestru:






Literatura: Karamarković, L., Poravnanje i medijacija, Beograd, 2004 Bodiroga, N., Teorija izvršnog postupka, Beograd, 2012 Trgovčević-Prokić, M., Ovlašćenja javnog beležnika, Beograd, 2007 Vodinelić, V., Građansko pravo, Beograd, 2012 Korać, R., Porodično pravo, Podgorica, 2011 Rašović, Z., Stravno pravo, 2010

164

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 25 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 25 poena Završni ispit do 40 poena



Napomena: nema

165



Obavezni / Magistarske/master studije

III 6 4P + 0V












Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

166

NAZIV PREDMETA PRAVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I BERZANSKO PRAVO


Obavezan I 8 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Magistarske/master ) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir Savković – nastavnik

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa ključnim pojmovima iz oblasti prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava, razvojem ove oblasti prava i ključnim izazovima u razvoju, načinu na koji su prevazilaženi u prošlosti i mogućnostima prevazilaženja kada je riječ o aktuelnim izazovima, analizirati ključne karakteristike i vrste hartija od vrijednosti u Crnoj Gori, način njihovog izadavanja, odnosno emisije, pojasniti detaljno postojeći regulatorni okvir finansijskog tržišta, odnosno tržišta hartija od vrijednosti, upozanti studente sa načinom rada ključnih institucija finansijskog tržišta u Crnoj Gori, kao i grupa stejkholdera, njihovim interesima, te institucionalnim i vaninstitucionalnim mehanizmima ostvarivanja istih.

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, posjetu relevantnim institucijama/ nosiocima javnih ovlašćenja i individualne zadatke i aktivnosti

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Objasni i prepozna mjesto u pravnom sistemu osnovnih pravnih pojmova iz oblasti prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava; Razgraniči domen primjene pravnih pravila iz oblasti prava hartija od vrijednosti, odnosno berzanskog prava ostalih grana prava; Pravilno tumači propise koji uređuju materiju prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava, kao i da odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje činjeničnih okolnosti u složenim slučajevima; Nakon što utvrdi pravna pravila koja se imaju primijeniti na konkretne činjenične okolnosti, ustanovi ključne pravne odnose koji se uspostavljaju primjenom odgovarajućih pravnih pravila, odnosno propisa, a koji su proučavani u toku semestra; Na osnovu stečenih znanja i vještina, pruži osnovne savjetodavne usluge potencijalnim klijentima.

Praktična nastava: Oblici praktične nastave: studije slučaja (na primjer: amortizacija hartija od vrijednosti, konverzija, vinkulacija, izdavanje, prenos, simulacije postupka emisije hartija od vrijednosti, tematske debate i posjete relevantnim privrednim subjektima i agencijama koji su nosioci javnih ovlaščenja u oblasti regulacije tržišta hartija od vrijednosti (Komisija za hartije od vrijednosti, CDA, Montenegroberza) Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanaje sa materijiom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Iznošenje uzajamnih očekivanja na relaciji nastavnik – studenti; Izvori prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava; Razvoj regulatornog okvira u 19. i 20. vijeku;

II nedjelja Opšte karakteristike (načela), razlike u odnosu na druge isprave i značaj (funkcije) hartija od vrijednosti; Klasifikacija hartija od vrijednosti; Ostala opšta pravila o harhijama od vrijednosti; Pravna priroda hartija od vrijednosti;

III nedjelja Hartije s pravom učešća – Akcije: pojam, karakteristike, vrste i rodovi (klase) akcija; Dužničke hartije od vrijednosti ––Obveznice: Pojam i vrste;

IV nedjelja Mjenica: Pojam i osobine mjenice, istorijat, izvori prava, pravna priroda, vrste, načela i elementi mjenice;

V nedjelja Mjenične radnje: Radnje oblikovanja mjenice, radnje garancije plaćanja;

VI nedjelja Mjenične radnje: radnje realizacije mjenice; Domicilirana, blanko i sopstvena mjenica; Neosnovano obogaćenje i zastarelost u mjeničnom pravu;

VII nedjelja Kolokvijum I; Ček: pojam, istorijat, izvori prava, vrste čeka i elementi čeka; Čekovne radnje (izdavanje, umnožavanje, prenos i dr.) Ostale novčane hartije od vrijednosti (zapisi i certifikat o depozitu);

VIII nedjelja Robne hartije od vrijednosti: skladišnica, tovarni list, konosman i isprave kombinovanog prevoza robe;

IX nedjelja Legitimacione isprave, polisa osiguranja, kreditna karta;

X nedjelja Kolokvijum II; Pojam istorija i vrste berzi; Pravni položaj berze u crnogorskom pravu;

XI nedjelja Finansijska tržišta – organizacija, uslovi kotiranja; Učesnici u trgovini hartijama od vrijednosti;

XII nedjelja Praktična nastava – posjeta berzi; Berzanski posao – pojam, vrste i bitni sastoci;

XIII nedjelja Emisija hartija od vrijednosti (pojam, pravna priroda, subjekti emisije, predmet, postupak i vrste emisije hartija od vrijednosti);

XIV nedjelja Praktična nastava: posjeta Komisiji za hartije od vrijednosti ili gostujući predavač – član Komisije za hartije od vrijednosti; Emisija hartija od vrijednosti.

XV nedjelja Praktična nastava: odbrana seminarskih radova i rasprava o stručnim pitanjima nakon odbrane sa nastavnikom i studenti međusobno.


Završni i popravni ispit




Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati



Literatura: Vasiljevic Mirko, Trgovinsko pravo, Beograd, izdanje od. 2009.. godine i dalje (poglavlja prema nastavnom programu); Jovanović Nebojša, Berzansko pravo, Beograd, 2009. (poglavlja prema nastavnom programu) Zakon o hartijama od vrijednosti ("Sl. listu CG", br. 59/00;10/01; 28/06); "Sl. list Crne Gore", br. 53/09 od 07.08.2009, 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2012.) (uskoro novi Zakon o tržištu kapitala) Dodatna literatura: Raj Pansar, Philip Boeckman, eds, European Securities Law, Oxford University Press, 2010.

167

Marcus Best, Jean-Luc Soulier, eds, International Securities Law Handbook, Kluwer Law International, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Dva testa - do 20 poena (ukupno maksimalnih 40 poena), - Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. - do 20 poena. - Završni ispit do 40 poena. - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladimir Savković


168

NAZIV PREDMETA: PORESKO PRAVO


Obavezni I 7 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije-Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o poreskom pravu koji je dio pravnog sistema ,da razumije principe poreskog prava izvedene iz ustavnog principa vladavine prava, da upozna poreski sistem Crne Gore i poresko pravo EU, da simulira i demonstrira poreski postupak za pojedine vrste poreza u poreskom pravu Crne Gore.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni osnovne elemente poreskog prava; razlikuje i objasni pojedine vrste poreza u poreskom sistemu Crne Gore i savremenih država; analizira i razumije poreski postupak i poreskopravni odnos od nastanka poreske obaveze do naplate poreza; analizira zakonski opis poreskog činjeničnog stanja od poreskog obveznika do poreskih olakšica; razumije pojam dvostrukog oporezivanja, razlikuje fenomene slične dvostrukom oporezivanju i metode za sprečavanje odnosno eliminaciju dvostrukog oporezivanja, 6.analizira i objasni poresko pravo EU, harmonizaciju u domenu posrednih i neposrednih poreza, prihode i rashode budžeta EU kao i praksu Evropskog suda pravde i Evropskog revizorskog suda u oblasti poreza i bužeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Gordana Paović-Jeknić – nastavnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima, diskusije, istraživanja, seminare kao i individualne zadatke i aktivnosti. Praktična nastava: Obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) a obuhvata: predavanja gostujućih predavača i stručnjaka iz prakse, boravak i praksu u Privrednoj komori, Poreskoj upravi, Upravi carina i Ministarstvu finansija, analizu pojedinačnih poreskih zakona i upoznavanje sa procesom harmonizacije poreskog i bužetskog prava Crne Gore sa pravom EU.

SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI-XIX nedelja

Poresko pravo kao dio pravnog sistema, principi poreskog prava Poresko pravni odnos, stranke u poreskopravnom odnosu Poreski imovinski odnos, poreski upravni odnos, sukob poreskih zakona Poreski sistem Crne Gore,porez na dohodak fizičkih lica Praktična nastava: praksa u državnim organima –gostujuće predavanja poreskog stručnjaka; Porez na dobit pravnih lica, porez na imovinu Porezi na potrošnju:Porez na dodatu vrijednost, akcize Carine, vrste carina, postupak utvrđivanja i naplate carina, carinske povlastice Praktična nastava:praksa u državnim organima. Prvi kolokvijum Poresko pravo EU,pozitivna integracija u oblasti poreza ( Ugovor EU, direktive) Negativna integracija u oblasti poreza (praksa Evropskog suda pravde) Praktična nastava: analiza prakse Evropskog suda pravde i Evropskog revizorskog suda (mjesto održavanja Pravni fakultet); Harmonizacija u domenu posrednih i neposrednih poreza Popravni Prvog kolokvijuma Budžet EU Struktura budžeta EU Budžetska kontrola u EU Završni ispit Popravni ispit


7 KREDITA X 40/30 = 9 SATI I 20 MINUTA Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 4 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obavljaju praksu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada

Literatura: Osnovna: D. Popović, Poresko pravo, Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet, Beograd 2015. G. Ilić Popov, Poresko pravo Evropske unije, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2010. J. Šimović, H. Šimović, Fiskalni sustav i fiskalna politika Evropske Unije, Univerzitet u Zagrebu, 2006. Dodatna: G. Paović Jeknić, Budžetsko pravo, Univerzitet Crne Gore -Pravni fakultet u Podgorici, Podgorica 2007. D.Popović, Nauka o porezima i poresko pravo, univerzitet u Beogradu, 1997. Ben Terra, Peter Wattel European Tax law

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok. - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe); - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gordana Paović-Jeknić

Napomena: Sve dodatne informacije moguće je dobiti na www. pravni.ucg.ac.me

169

Naziv predmeta: ARBITRAŽNO PRAVO


obavezan I 8 4+1

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master Poslovno pravo na Pravnom fakultetu

Uslovljenost drugim predmetima: ne

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima arbitražnog rješavanja sporova

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni razliku između arbitražnog i sudskog rješavanja sporova; utvrdi koja vrsta arbitražnog rješavanja sporova najbolje odgovara konkretnom slučaju; ustanovi koje pravne izvore treba primijeniti; ako se radi o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži pod kojim uslovima njena odluka proizvodi dejstva.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Pof. dr Maja Kostić- Mandić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktični oblici nastave (studije slučaja, odbrana seminarskih radova i diskusija), vježbe, konsultacije.

PLAN RADA

Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja(PZ: domaći zadaci, kontrolni testovi, kolokvijumi, ....)

I –1) P/V/O/Pz2) Uvodne napomene o predmetu i literaturi

II- P/V/O/Pz Pojam i istorijat arbitraže, odnos sa sudskim postupkom i alternativnim metodama rješavnja sporova

III- P/V/O/Pz Vrste arbitraža (domaće i strane, institucionalne i ad hoc, za rješavanje investicionih sporova i dr.)

IV- P/V/O/Pz Pravni izvori (domaći i strani, hijerarhija izvora) Zakon o arbitraži, UNCITRAL Model zakon, Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži, Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka

V- P/V/O/Pz Sporazum o arbitraži

VI- P/V/O/Pz Nadležnost arbitraže

VII- P/V/O/Pz Arbitri (izbor i imenovanje arbitara, nepristranost i nezavisnost arbitara, prestanak dužnosti), odbrana seminarskih radova i diskusija

VIII- P/V/O/Pz Kolokvijum

IX- P/V/O/Pz Popravni kolokvijuma

X- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Postupak pred arbitražom (opšte karakteristike, tok postupka, postupak po Arbitražnim pravilima UNCITRAL-a i pravilnicima domaće i najpoznatijih stranih institucionanih arbitraža),

XI- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Mjerodavno pravo (autonomija volje, po pravičnosti, lex mercatoria).

XII- P/V/O/Pz Arbitražna odluka

XIII- P/V/O/Pz Sudska kontrola: poništaj domaće arbitražne odluke

XIV- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Priznanje i izvršenje strane arbitražne odluke – režim Njujorške konvencije.

XV- P/V/O/Pz Priprema za završni ispit, simulacija slučaja

XVI- Završni ispit

XVII- Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo i aktivno učešće u oblicima praktične nastave

Konsultacije: Ponedjeljkom od 9-13 h





Literatura: - Maja Stanivuković, Međunarodna arbitraža, Službeni glasnik, Beograd, 2013. - Maja Kostić-Mandić, Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2016. - Zakon o arbitražama (Sl. list CG br. 47/2015) -Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961. -Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka iz 1958.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja su kolokvijum (test), popravni kolokvijuma (test), završni ispit i popravni ispit (u usmenoj formi) i ispit u avgustovskom roku (rješavanje slučajeva). Ocjenjuju se:

- Kolokvijum - do 40 poena - Seminarski rad i učešće u drugim oblicima praktične nastave - do 20 poena - Završni ispit – do 40 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Ocjena A B C D E

Broj poena5)

90-100 80-89 70-79 60-69 51-59

Posebne naznake za predmet: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

170

NAZIV PREDMETA PRAVNA I POSLOVNA ETIKA


Obavezni / Magistarske/master studije

I 7 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).

Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa esencijalnim principima i kategorijama etike, razvojem i problemima primjenjene etike, etičkim problemima profesije pravnik, naročito osnovnim crtama profesionalne etike sudija i advokata, a poseban akcenat će biti stavljen na primjenu poslovne etike. Takođe, analiziraće se i značajni kodeksi profesionalne etike (npr. Kodeks advokatske etike Evropske unije i različiti kodeksi poslovnog ponašanja).

Ishodi učenja. Nakon što studenti polože ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepoznaju i opišu osnovne etičke kategorije; prepoznaju i opišu različite teorijske pristupe problematici etičkog diskursa u pravu; definišu osnovna pravila etike pravnih profesija (npr. profesionalna etika advokata); analiziraju najznačajnije kodekse profesionalne etike; analiziraju i objasne različite kodekse poslovne etike i poslovnog ponašanja.


Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, vježbe, konsultacije, praktična nastava


I Uvodno predavanje II Osnovne etičke kategorije III Pojam, elementi i funkcije morala IV Etički izvori prava V Uloga pravnika u praksi VI Profesionalna etika sudske profesije: uloga sudija i sudskih službenika; nezavisnost i nepristrasnost sudija; korupci ja u pravosuđu VII Profesionalna etika advokata: uloga advokata; prihvatanje i prestanak zastupanja, stručnost, savjesnost u obavljanju

advokatske profesije, odnos: advokat – klijent; dužnost čuvanja advokatske tajne; lojalnost klijenata; dužnost čuvanja ugleda advokature

VIII Praktična nastava: Kodeks profesionalne etike advokata i Statut Advokatske komore – analiza; posjeta Advokatskoj komori IX Kolokvijum X Popravni kolokvijum XI Predmet i metod poslovne etike XII Pojam i razvoj poslovne etike XIII Poslovna moralna praksa XIV Primjena poslovne etike XV Praktična nastava / Poslovne komunikacije XVI Završni ispit





Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 4 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Osnovna literatura: Uvod u etiku, pr. Piter Singer, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad, 2004. Džejms E. Moliterno, Pravna etika, USAID-NCSC, Beograd, 2006 (materijali za predmet Pravna etika za pravne fakultete u Srbiji). Milan Miljević, Poslovna etika i komuniciranje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum – maksimalano 40 poena - Zadaci na osnovu praktične nastave – maksimalno 10 poena - Završni ispit – maksimalno 50 poena

- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

171

NAZIV PREDMETA PRAVO UNUTRAŠNJEG TRŽIŠTA EVROPSKE UNIJE


Obavezan I I 8 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir Savković, nastavnik

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa ključnim pojmovima iz oblasti Prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, sa razvojem Unutrašnjeg tržišta EU od Rimskog ugovora, pa do danas, ključnim izazovima u razvoju, načinu na koji su prevazilaženi u prošlosti i mogućnostima prevazilaženja trenutnih koji se odnose na potrebu nastavka integrisanja samih tržišta članica EU, ali i uključivanja tržišta novih država članica, analizirati ključne slobode unutrašnjeg tržišta pojedinačno, upoznati studente sa regulatornim okvirom na nivou primarnog i sekundarnog prava EU, a potom i na nivou sudske prakse Suda pravde EU, objasniti specifičan značaj i poziciju Suda pravde EU u zaštiti i nadogradnji osnovnih tržišnih sloboda, upoznati studente sa ključnim izazovima Crne Gore u procesu integracija, prednostima i izazovima skorog članstva u Evropskoj uniji i integracije u unutrašnje tržište.

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare i individualne zadatke i aktivnosti .

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Identifikuje vrste pravnih izvora evropskog prava i objasniti njihovo pravno dejstvo; Pokaže razumijevanje materijalnog evropskog prava, a posebno prava unutrašnjeg tržišta; Razumije odnos između tržišnih sloboda i osnovnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Suda EU; Razumije opseg primjene slobode kretanja roba, osoba, usluga i kapitala, te razlikuje, grupiše i upoređuje vrste mjera koje utiču na ostvarivanje tih sloboda; Grupiše i upoređuje vrste opravdanja mjera koje ograničavaju tržišne slobode, te primjenjuje testove proporcionalnosti, test javnog interesa i drugih osnova za dopuštanje ograničenja osnovnih sloboda; Analizira i rješava pravne probleme primjenom primarnih i sekundarnih izvora prava i drugih izvora prava na složeno činjenično stanje, uključujući praksu Suda pravde EU; Predloži mogući budući razvoj prakse Suda EU o ovom području ili preporuči donošenje novog evropskog zakonodavstva;

Praktična nastava: Oblici praktične nastave: studije slučaja Suda pravde Evropske unije po tematskim cjelinama, tj. analiza okolnosti slučaja i presuda, tematske debate, seminarski radovi i drugi oblici participacije u predviđenim segmentima praktične nastave. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanaje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Iznošenje uzajamnih očekivanja na relaciji nastavnik – studenti; Izvori prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije; Počeci i razvoj Evropske unije i unutrašnjeg tržišta od Evropske zajednice za ugalj i čelik do Lisabonskog ugovora;

II nedjelja Unutrašnje tržište Evropske unije – uspostavljanje, ustavno definisanje i polazni principi (zaštita konkurencije, optimizacija ekonomskih aktivnosti, puna ekonomska integracija, direktno dejstvo); Harmonizacija nacionalnih propisa;

III nedjelja Evolucija institucionalno pravnog okvira od ugovora iz Mastrihta do trenutnog regulatornog okvira;

IV nedjelja Unijsko građanstvo; Pojam i institucionalni okvir; Zabrana diskriminacije; Direktiva o pravima građana Evropske unije (subjekti, predmet regulisanja i ključna rješenja);

V nedjelja Ekonomsko-monetarna unija u okviru Evropske unije: evolucija ekonomsko-monetarne unije od ugovora iz Mastrihta do Lisabonskog ugovora, Institucionalno-regulatorni okvir ekonomsko-monetarne unije: Evropska centralna banka i Evropski sistem centralnih banaka;

VI nedjelja Osnovne slobode na unutrašnjem tržištu Evropske unije; Sloboda kretanja roba, usluga, ljudi (radne snage), kapitala: ključni pojmovi, principi primjene (vertikalno i horizontalno dejstvo odredbi osnivačkih ugovora) i dileme u pogledu broja sloboda; Sloboda kretanja robe: carinska unija, zabrana ograničenja slobodnog protoka roba na unutrašnjem tržištu;

VII nedjelja I kolokvijum; Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Izuzeci od zabrane ograničenja slobodnog protoka roba u primarnim izvorima prava Evropske unije i izuzeci stvoreni kroz praksu Evropskog suda pravde;

VIII nedjelja Sloboda pružanja usluga: pojam, nosioci prava, načini ostvarivanja slobode pružanja usluga; Neposredno dejstvo slobode pružanja usluga;

IX nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode pružanja usluga u primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

X nedjelja Sloboda kretanja ljudi (radne snage); Pojam, izvori prava (osnivački ugovori, sekundarni izvori, sudska praksa Suda pravde Evropske unije); Kretanje i rad na prostoru Evropske unije

XI nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode kretanja radne snage u primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

XII nedjelja Kolokvijum II; Sloboda kretanja kapitala i sloboda platnog prometa; Pojam, izvori, osnovni pojmovi i polje primjene (direktno oporezivanje, specijalna prava – »zlatne akcije«, promet nektretnina, bilateralni investicioni ugovori)

XIII nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode kretanja kapitala primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

XIV nedjelja Osnovi prava konkurencije na unutrašnjem tržištu Evropske unije: narušavanje konkurencije, zloupotreba dominantnog položaja na tržištu i pravne posljedice povrede; Državna pomoć u Evropskoj uniji;

XV nedjelja Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova na zadate teme i rasprava nakon odbrane o stručnim pitanjima studenata međusobno i sa nastavnikom;


Završni i popravni ispit



8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja 1 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

172

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: Misita Nevenko, Evropska unija – unutrašnje tržište, Sarajevo, 2014; Meškić Zlatan, Samardžić Darko, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012 (poglavlja prema nastavnom programu); Ugovor o funkcionisanju Evropske unije (Službeni list EU C 326 , 26/10/2012 P. 0001 – 0390) Dodatna literatura: Friedl Weiss, Clemens Kaupa, European Union Internal Market Law, Cambridge University Press, 2014 (dostupno u biblioteci Pravnog fakulteta); Norbert Reich, Annette Nordhausen Scholes, Jeremy Scholes, Understanding EU Internal Market Law, Intersentia, 2015; Isidora Maletić, The Law and Policy of Harmonisation in Europe's Internal Market, Edward Elgar Publishing, 2013.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Dva testa do 20 poena (ukupno maksimalnih 40 poena), Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi - do 20 poena. - Završni ispit do 40 poena. - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 – 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

Posebnu naznaku za predmet: /

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladimir Savković


https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Norbert+Reich%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Annette+Nordhausen+Scholes%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Jeremy+Scholes%22

173

Naziv predmeta: PRAVO OSIGURANJA

Šifra predmeta Semestar

Broj ECTS kredita

Nedjeljni fond časova

II 7 4P + 1V



Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje studenata osnovama i principima prava osiguranja; da studenti usvoje znanja o ugovoru o osiguranju, pravima i obvezama stranaka ugovora o osiguranju i reosiguranju, vrstama osiguranja, shvate značaj i nužnost osiguranja i da stečena znanja mogu primijeniti na stvarne situacije; da se upoznaju sa prednostima, ograničenjima, funkcijama i troškovima, odnosno tehničkim i pravnim aspektima osiguranja; upoznavanje sa svim aspektima prirode i uloge osiguranja u zemlji kao i dostignućima u ovoj oblasti u ekonomski razvijenim zemljama, od bazičnih principa do poslovnih operacija i funkcionisanja tržišta osiguranja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i analizu primjere iz prakse.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Agenciji za nadzor osiguranja - regulatoru na tržištu osiguranja u Crnoj Gori, kao i odabranim osiguravajućim kompanijama koje se bave poslovima životnog i neživotnog osiguranja, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše osnovne vrste osiguranja; definiše izvore prava osiguranja i kritiĉki vrednuje i prepozna ulogu osiguranja u poslovanju; izdvoji specifiĉne institute prava osiguranja u kontekstu realizacije (međunarodne) trgovine; objasni ratio uređenja odnosa između ugovornih strana pojedinih ugovora o osiguranju, kao i položaja trećih lica u tim odnosima; diskutuje o ulozi i značaju instituta osiguranja odgovornosti; interpretira pojedine institute prava osiguranja sadržane u ugovorima, i u praksi ih pravilno primijeni; koristi propise i domaću i inostranu struĉnu literaturu iz prava osiguranja; uporedi pravno normiranje odnosa koji nastaju u pojedinim ugovorima o osiguranju; vrenuje nivo zakonskog uređenja prava i obveza stranaka u ugovorima o osiguranju u odnosu na pravo stranaka da samostalno regulišu pojedina pitanja svog odnosa; kritički razmišlja o kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi.

Sadržaj predmeta:

Uloga i značaj osiguranja; Istorijski razvoj osiguranja; pojam i definicija osiguranja; izvori prava osiguranja, izvori prava statusnog karaktera, izvori prava obligacionopravnog karaktera Vrste osiguranja; Osnovni pojmovi (elementi) osiguranja; lica u pravu osiguranja; Nastajanje i trajanje osiguranja. Ugovor o osiguranju (elementi ugovora o osiguranju, obilježja ugovora o osiguranju, polisa osiguranja, obveze stranaka) Praktična nastava – analiza primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Ugovor o osiguranju (odgovornost, uslovi osiguranja, zastara prava, prijenos ugovora); Praktična nastava – posjeta Agenciji za nadzor osiguranja (mjesto održavanja: sjedište Agencije za nadzor osiguranja); Osiguranje za tuđi račun; prestanak osiguranja; Odnos osiguranja i građanske odgovornosti; Gubitak prava iz osiguranja; Kolokvijum Ugovor o osiguranju imovine; načela; naknada; procjenjivanje i isplata naknade iz osiguranja; prenos ugovora o osiguranju; subrogacija. Popravni kolokvijum Vrijednost osigurane stvari; Nadosiguranje; Višestruko i dvostruko osiguranje; Podosiguranje Osiguranje od odgovornosti; opšta pravila; pravni odnosi između osiguravača i osiguranika; pravni položaj trećih lica; oštećeni kao povjerilac osiguranika i osiguravača. Praktična nastava – posjeta osiguravajućoj kompaniji koja se bavi poslovima neživotnog osiguranja (mjesto održavanja: sjedište osiguravajuće kompanije); Obavezno osiguranje od odgovornosti korisnika odnosno sopstvenika motornih vozila Osiguranje lica Praktična nastava – posjeta osiguravajućoj kompaniji koja se bavi poslovima životnog osiguranja (mjesto održavanja: sjedište osiguravajuće kompanije); Ugovor o osiguranju od posljedica nesrećnog slučaja; Reosiguranje Završni ispit / Popravni ispit






Literatura: Obavezna literatura: Predrag Šulejić, Pravo osiguranja, Pravni fakultet, Beograd Dodatna literatura: Dragan Mrkšić, Zdravko Petrović, Katarina Ivančević, Pravo osiguranja, Službeni glasnik, Beograd 2008.god Jasna Pak, Pravo osiguranja, Berograd, 2011. Zdravko Petrović, Vladimir Čolović, Istorija osiguranja u Srbiji, Crnoj Gori i Jugoslaviji do 1941. godine, Dosije, 2013 Pavić, Drago, Ugovorno pravo osiguranja, Tectus, 2009 Pavić, Drago , Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, 2006 Nataša S. Petrović Tomić, Zaštita potrošača usluga osiguranja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2015

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok. - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe); - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).

http://www.knjizara.com/Zdravko-Petrovic-o2098

http://www.knjizara.com/Vladimir-Colovic-o13577

174

- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E




175

Naziv predmeta: PRAVO KONKURENCIJE

Šifra predmeta Status predmeta

Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 8 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dražen Cerović – nastavnik

Ciljevi predmeta: Pravo konkurencije je predmet koji se bavi crnogorskim i evropskim pravom konkurencije i tržišnog nadmetanja. Glavna materijalna područja prava konkurencije su sporazumi koji ograničavaju tržnšno nadmeteanje, zloupotrebu vladajućeg položaja i koncentracije preduzetnika. Osim toga, predmet objašnjava procesne i statusne aspekte prava konkurencije, kao što je položaj nacionalnih i evropskih tijela za zaštitu tržišnog nadmetanja. Predmet obuhvata i zabranu državne pomoći. Nakon uspješno savladanog predmeta student može da: definiše pojam i svrhu prava konkurencije; identifikuje izvore prava konkurencije; opiše istorijski razvoj prava konkurencije; prepozna tijela osiguranja slobodnog tržišnog nadmetanja; objasni pojam mjerodavnog tržišta; diskutuje o zabranjenim sporazumima i posljedicama takvih sporazuma; objasni pojam i posljedice monopolistiĉkog djelovanja i koncentracija; imenuje tijela koja osiguravaju slobodno tržišno nadmetanje; diskutuje o državnim pomoćima; objasni uticaj ekonomskih teorija na kvalifikaciju određene povrede tržišnog nadmetanja.

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i uporedne primjere iz evropske prakse. Nastava obuhvata sistematski pregled materije uz interaktivni pristup i učestvovanje polaznika u raspravi i rješavanju problemskih pitanja.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja i na vježbama i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa praksom rada Agencije za zaštitu konkurencije, postupcima koji se pred njom vode i standardima odlučivanja, sankcijama koje izriče i pravnim sredstvima protiv njenih odluka.

Ishodi učenja - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: primijeniti relevantna pravna pravila i institute; interpretirati ulogu prava konkurencije na državu u cjelini; samostalno se koristiti propisima s područja prava konkurencije; sprovesti samostalno istraživanje izvora radi pronalaženja najprimjerenijeg rješenja u konkretnoj situaciji; - razlikovati javnopravnu i privatnopravnu zaštitu; analizirati pojmove tržišne snage i mjerodavnog tržišta; kategorizirati razliĉite vrste ograniĉavanja trţišnog nadmetanja putem kartela; razlikovati različite pojavne oblike zabranjenih sporazuma (horizontalnih i vertikalnih), zloupotrebu vladajućeg položaja i koncentraciju; ispitati pojmove zabranjenog sporazuma, zloupotrebe vladajućeg položaja na tržištu i zabranjene koncentracije preduzetnika - predložiti oštećenom klijentu konkretne mjere zaštite od protivpravnog djelovanja preduzetnika; formulisati mjere zaštite tržišnog nadmetanja koje mogu preduzeti nadležni regulatori; osmisliti kako bi izgledala prijava koncentracije pred nadležnim tijelom; konstruisati hipotetičke slučajeve povrede tržišnog nadmetanja.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Konkurencija i pravo konkurencije; Definisanje pojma konkurencije; Efekti konkurencije; Koncepcija savršene konkurencije;

II nedjelja Definisanje pojma narušavanja konkurencije; Definisanje politike i prava konkurencije; Kratka istorija prava konkurencije;

III nedjelja Monopol i monopolsko ponašanje; Efekti monopolskog ponašanja; Ekonomska regulacija i pravo konkurencije; Definisanje i osnovni mehanizmi kartela;

IV nedjelja

Pravni aspekt tretmana kartela (uključujući mehanizme i izuzeća); Pravni aspekt tretmana ostalih horizontalnih sporazuma (uključujući mehanizme i izuzeća)

V nedjelja

Praktična nastava – gostovanje stručnjaka - praktičara iz oblasti prava konkurencije (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VI nedjelja

Kolokvijum

VII nedjelja

Pravni aspekt tretmana vertikalnih sporazuma (uključujući mehanizme i izuzeća); Dominantan položaj i njegova zloupotreba; Pravni tretman zloupotrebe dominantnog položaja prema potrošačima;

VIII nedjelja

Popravni kolokvijum

IX nedjelja

Definisanje i vrste koncentracija; Pravni tretman kontrole koncentracija;

X nedjelja

Institucije prava konkurencije; Pravna rješenja iz Zakona o zaštiti konkurencije u CG; Ovlašćenja Agencije za zaštitu konkurencije;

XI nedjelja

Primjena pravila Opšteg upravnog postupka i prekršajnog postupka u radu Agencije za zaštitu konkurencije;

XII nedjelja

Pojam i vrste državne pomoći; Kontrola državne pomoći; Kontrola državne pomoći u EU i izvan EU;

XIII nedjelja

Praktična nastava – posjeta Agenciji za zaštitu konkurencije i uvid u vođenje postupaka (mjesto održavanja: Agencija za zaštitu konkurencije);

XIV nedjelja

Procesno pravo konkurencije; Nadležnost; Postupak i standardi odlučivanja; Sankcije;

XV nedjelja

Pravna sredstva protiv odluka Agencije za zaštitu konkurencije;








176

Literatura Obavezna literatura: 1. Butorac Malnar, V., Pecotić Kaufman, J., Petrović, S.; Pravo tržišnog natjecanja; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013). 2. Boris Begović, Vladimir Pavić, Uvod u pravo konkurencije, Beograd: Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. 3. Zakon o zaštiti konkurencije, ("Sl. list Crne Gore", br. 44/12 od 09.08.2012); 4. Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (NN, br. 9/2011); 5. Zakon o državnim potporama (NN, br. 47/2014); 6. Propisi sa: http://www.aztn.hr i http://ec.europa.eu/competition/index_en.html; Dušan Popović, „Zaštita konkurencije u pravu Svetske trgovinske organizacije – stanje i perspektive“ u „Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom EU (2014)“ (ur. V. Radović), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 221-244. Katarina Damnjanović, Dušan Popović, „Reforma prava konkurencije EU: Uredba br. 1/2003“, Revija za evropsko pravo 1/2004, str. 27-41. Maja Stanivuković, „Primena domaćih pravila o zaštiti konkurencije na pravne odnose sa međunarodnim elementom po uzoru na pravo Evropske zajednice“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2/2009, str. 110-134, članak dostupan na sajtu: www.ius.bg.ac.rs Keith N. Hylton, “The law and economics of monopolization standard” in “Antitrust Law and Economics” (ed. K. N. Hylton), Edward Elgar, 2010, poglavlje V. Eleanor M. Fox, “US and EU Competition Law – A Comparison” in “Global Competition Policy” (eds. J. D. Richardson, E. M. Graham), Institute for International Economics, 339-354, članak dostupan na sajtu: www.iie.com. Dodatna literatura: Liszt M.; Pravno uređenje državnih potpora u RH; Pravo u gospodarstvu 43 (2004), 4 (2004), str. 260-290 Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: I.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 2 (2003), str. 34-49 Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: II.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 3 (2003), str. 37-50

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ), Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma. - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe); - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicimaprovjere znanja, a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50

Ocjena A B C D E

Posebnu naznaku za predmet: -

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dražen Cerović

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me i www.drazencerovic.me

http://www.drazencerovic.me/

177

Naziv predmeta: KOMPANIJSKO PRAVO EU


Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 7 4P + 1V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragan Radonjić – nastavnik

Ciljevi predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o različitim formama (metodima) obavljanja privredne djelatnosti regulisane u pravu EU; da definiše i obrazloži njihovu svojinsku, upravljačku i organizacionu strukturu; da simulira i demonstrira postupak osnivanja, povezivanja i prestanka tih društava.

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse Evropskog suda.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: razlikuje i objasni osnivanje novih oblika privrednih društava na nadnacionalnom nivou; prepozna i opiše različite teorijske pristupe problematici regulisanja kompanijskog prava EU; razlikuje i definiše periode razvoja kompanijskog prava EU; navede i opiše organe evropskih privrednih društava; navede pravila o jačanju prava akcionara; objasni prekogranični prijenos sjedišta društva, spajanje društava, preuzimanje društava; samostalno anlizira releantne propise podložne stalnom usklađivanju, unapređivanju i mijenjanju radi lakšeg poslovnog nastana i prekograničnog djelovanja trgovačkih društava.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Izvori i razvoj kompanijskog prava EU

II nedjelja Pravo na nastanjivanje; Ništavost, objavljivanje informacija i poslovanje društava kapitala

III nedjelja Kapital akcionarskog društva – druga direktiva; osnivanje društva i formiranje osnovnog kapitala

IV nedjelja

Kapital akcionarskog društva - održavanje osnovnog kapitala;promjene osnovnog kapitala; alternativni koncept zaštite povjerilaca i akcionara,

V nedjelja

Prava akcionara; Jednočlano trgovačko (privredno) društvo;

VI nedjelja

Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VII nedjelja

Kolokvijum

VIII nedjelja

Pravo preuzimanja

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja

Spajanje privrednih društava – prekogranična i nacionalna spajanja; istorijat regulisanja spajanja; saržaj direktiva u vezi sa spajanjima;

XI nedjelja

Spajanje privrednih društava – prekogranična i nacionalna spajanja - spajanje pripajanjem; Podjele društava;

XII nedjelja

Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet );

XIII nedjelja

Prekogranična promjena sjedišta društva; Ogranak privrednog društva

XIV nedjelja

Evropska kompanija; Evropsko zatvoreno društvo; Evropska ekonomska interesna grupacija (EEIG); Evropska zadruga (SCE);

XV nedjelja

Praktična nastava – analiza sudske prakse Evropskog suda (mjesto održavanja: Pravni fakultet );










Literatura: Obavezna literatura: M. Vasiljević, V. Radović, T. Jevremović Petrović Kompanijsko pravo Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. Dodatna literatura: Hana Horak, Jasminka Pecotić Uvod u europsko pravo društava; Školska knjiga; 2010. Stefan Grundmann, European Company Law: Organization, Finance and Capital Markets, Intersentia, Antwerpen – Oxford, 2007. Vanessa Edwards, EC Company Law, Clarendon Press, Oxford, 1999. Erik Werlauff, EU-Company Law: Common business law of 28 states, 2nd edition, DJØF Publishing, Copenhagen, 2003.

178

Adriaan Dorresteijn, Tiago Monteiro, Christoph Teichmann, Erik Werlauff, European Corporate Law, second edition, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn, 2009. Mads Andenas, Frank Wooldridge, European Comparative Company Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2009. Mathias Habersack, Europäisches Gesellschaftsrecht, 3. Auflage, Verlag C.H. Beck, München, 2006. Marcus Lutter, Walter Bayer, Jessica Schmidt, Europäisches Unternehmens- und Kapitalmarktrecht: Grundlagen, Stand und Entwicklung nebst Texten und Materalien, 5. Auflage, De Gruyter, Berlin – Boston 2012. Guido Ferrarini, Klaus J. Hopt, Japp Winter and Eddy Wymeersch (eds.), Reforming Company and Takeover Law in Europe, Oxford University Press, Oxford, 2004.


Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50

Ocjena A B C D E


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dragan Radonjić


179

NAZIV PREDMETA STEČAJNO PRAVO





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pitanjima: stečajnog prava i povezanih insolvencijskih postupaka, razlozima za otvaranje insolvencijskih postupaka, pravnim posljedicama otvaranja insolvencijskog postupka, postupaka nakon otvaranja insolvenscijskog postupka, zaključenjem i obustavom postupka, lične uprava, oslobađanjem od preostalih obveza, stečajem banaka i osiguravajućih kompanija, stečajnim postupkom s međunarodnim obilježjem.


Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse crnogorskih sudova.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Privrednom sudu, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše osnovna naĉela steĉajnog prava, faze steĉajnog postupka i osnovne institute steĉajnog prava; objasni ciljeve i svrhu steĉajnog prava; imenuje organe steĉajnog postupka; objasni pravne posljedice otvaranja steĉajnog odnosno drugog insolvencijskog postupka i naĉine namirenja povjerilaca u tim postupcima; izdvoji razliĉite naĉine rješavanja insolventnosti pravnih subjekata i razlikuje posebne postupke u kojima je određena lična uprava ili određeno oslobođenje od preostalih obveza dužnika; prepozna insolvencijske postupke s međunarodnim elementom; navede osnovne razlika u zakonodavnim rješenjema u uporednom pravu; kritiĉki vrednuje važeća steĉajnopravna rješenja, njihovu teorijsku opravdanost kao i njihovu primjenu u sudskoj praksi.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Ciljevi pojam i sadržaj stečajnog prava; Izvori stečajnog prava; Načela stečajnog postupka

II nedjelja Subjekti stečajnog prava; Stečajni razlozi; Pretpostavka stečajnog razloga

III nedjelja Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Stečajni postupak - Nadležnost; Obaveze učestvovanja i prinudne mjere; Dostavljanje; Javno oglašavanje; Odluke; Pravni ljekovi; Prigovori; Troškovi postupka;

IV nedjelja Organi stečajnog postupka - stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilaca

V nedjelja Pokretanje stečajnog postupka - Ovlašćeni predlagači; Forma i sadržina predloga; Povlačenje predloga; Otvaranje stečajnog postupka bez vođenja prethodnog stečajnog postupka; Obaveza stečajnog dužnika da pruži potrebne podatke; Mjere obezbjeđenja; Ukidanje i izmjena mjera obezbjeđenja i zakonske zabrane izvršenja i namirenja; Pružanje usluga od opšteg interesa;

VI nedjelja Praktična nastava – posjeta Privrednom sudu (mjesto održavanja: Privredni sud Podgorica); Računi stečajnog dužnika;Potraživanja povjerilaca;Dospjelost potraživanja prema stečajnom dužniku;Pravo na prebijanje potraživanja u stečajnom postupku; Konverzija potraživanja stečajnog dužnika; Kamate; Zastarjelost potraživanja; Uslovna potraživanja; Procesnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka;Nastavak postupka;Nastavak parničnog postupka;Postupanje u slučaju nepreinačenja tužbenog zahtjeva; Zabrana izvršenja i namirenja. Pravo na izbor u slučaju dvostranoteretnog ugovora; Finansijski lizing; Fiksni poslovi; Primjena pravila na druge poslove sa ugovorenim rokom;Nalozi i ponude;Zakup;Roba u prevozu;


VIII nedjelja Stečajna masa;

IX nedjelja Popravni kolokvijum

X nedjelja Utvrđivanje potraživanja

XI nedjelja Praktična nastava – analiza praktičnih primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika;

XII nedjelja Unovčenje i dioba stečajne mase,

XIII nedjelja Namirenje i zaključenje stečajnog postupka

XIV nedjelja Reorganizacija

XV nedjelja Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Međunarodni stečaj;


Završni ispit / Popravni ispit








Literatura: - Mihailo Velimirović, Stečajno pravo, Beograd, 2010. ; M. Dika (1998). Insolvencijsko pravo, Pravni fakultet, 2009; Jakša Barbić,

Hrvatsko insolvencijsko pravo, HAZU, 2014 - Gordana Ajnšpiler Popović, „Poverioci kao podnosioci predloga za pokretanje stečajnog postupka“, Pravo i privreda, br. 4-6/2011, str.

303-315 - Jasnica Garašić, „Sličnosti i razlike u zakonskom određenju međunarodne nadležnosti za provedbu glavnog stečajnog postupka u

hrvatskog i srpskom pravu“, u: VI Tradicionalno savetovanje pravosuđa „Vršac 2009” –Stečaj I privatizacija, Beograd, 2009, str.185-203; Gordana Ilić-Popov, Nebojša Jovanović, Jovan Jovanović (urednici), Priručnik za polaganje ispita za stečajne upravnike, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, Intermex, Beograd, 2006, str. 143-380

- Nebojša Jovanović, „Osporljivost „izvršnih“ potraživanja u stečaju“, Pravo i privreda, br. 10-12/2010, str. 21-40; Vuk Radović, „Stečaj povezanih društava –osnovni problemi i nedoumice“, Harmonius, br. 1/2014, str. 271-299

180

- Vuk Radović, „Princip čiste univerzalnosti u međunarodnom stečaju“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, br. 2/2013, str. 261-278; Vuk Radović, „Pobijanje pravnih radnji bez naknade ili uz neznatnu naknadu u stečajnom postupku“, Anali Pravnog akulteta Univerziteta u Beogradu, br. 1/2013, str. 73-95; Vuk Radović, „Dileme u vezi sa pojmom neizvršenih dvostranoobaveznih ugovora u stečaju”, Pravo i privreda, br. 5-8/2009, str. 410-432; Vuk Radović, „Lična uprava stečajnog dužnika de lege ferenda”, Zbornik prve međunarodne konferencije zemalja Jugoistočne Evrope –Savremene tendencije u međunarodnom stečajnom pravu –uloga stečajnog upravnika, Beograd, 2009, str. 244-257; Marko Radović, „Položaj založnih („hipotekarnih“) poverilaca u stečajnom postupku“, Pravo i privreda, br. 4-6/2014; Marko Radović, „Pravni tretman kamata u našem stečajnom pravu“, Pravo i privreda, br. 4-6/2012, str. 285-304; Mirjana Radović, „Stečajnopravne posledice neovlašćenog otuđenja predmeta izlučnog prava“, u: Svetislav Taboroši (urednik), Razvoj pravnog sistema Srbije i hamonizacija sa pravom EU (prilozi projektu 2010), str. 72-86; Branko Radulović,„Subordinacija zajmova vlasnika u stečajnom postupku –ekonomska logika, uporedna rešenja i primena u Republici Srbiji“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije (2014), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 27-47; Branko Radulović, „Unapred pripremljeni planovi reorganizacije u Republici Srbiji –uporedno pravna i empirijska analiza“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije 2013), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013, str. 56-106

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: - Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok. - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe); - Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili na kolokvijumu i završnom ispitu), a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50

Ocjena A B C D E




181

Naziv predmeta: POSLOVNO PRAVNA KLINIKA


Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBEVEZNI III 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - Poslovno pravo

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskih i praktičnih znanja i vještina iz oblasti poslovnog prava .

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj predmet student će imati osnovna praktična znanja i vještine iz oblasti poslovnog prava i biće u mogućnosti da:

1) Analizira (pripremi slučaj, ponudi preliminarnu pravnu identifikaciju problema, hronološki sagleda sporno pitanje, odredi pravnu prirodu istog) i pruži rješenje konkretnog problema – slučaja iz sudske prakse;

2) Pripremi argumente za ulogu tužioca i tuženoga na simuliranom slučaju demonstrirajući vještinu dijaloga, aktivnog slušanja i suprostavljanja argumenata;

3) Razumije ulogu i nadležnost institucija, aktivnih i pasivnih nosilaca poslovnih aktivnosti;

4) Sačini tekst ugovora i u vezi sa tim, da informacije o elementima pojedinačnih ugovornih odnosa i drugih pravnih instrumenata;

5) Pruži osnovne konsultacije iz oblasti poslovnog prava sa međunarodnom komponentom, kao što su: Međunarodna kupoprodaja, Pravo stranih ulaganja, Koncesije. B.O.T., Međunarodno arbitražno pravo.

Uporedivost: Queen Mary Univeristy of London Law School: http://www.ilincnetwork.eu/wp-content/uploads/2015/09/QM15-0011-88_15-iLINC-Brochure-Update-QMUL-Logo-No-Crops.pdf KU Leuven: https://www.law.kuleuven.be/education/clinics-1516/international-and-european-jurisprudence Palacký University Faculty of Law: http://www.pf.upol.cz/en/groups/studying/law-clinic-centre/ Pravni fakultet Universiteta u Beogradu: http://www.ius.bg.ac.rs/Pravna%20klinika/PRAVNA%20KLINIKA.htm New York University School of Law: http://www.law.nyu.edu/academics/clinics/semester/business

Praktična nastava: Poslovno pravna klinika se dominantno, kroz nastavni proces na fakultetu i u toku boravka na institucijama, organizuje kroz praktičnu dimenziju usvajanja stručnih znanja - metodam slučaja i simulacije suđenja. Predmet je koncipiran kao naprednija i praktična verzija stručnih predmeta privrednopravne provinijencije sa osnovnih akademskih studija, te je analiza i simulacija pripreme argumentacije i odbrane slučaja osnovni metod rada.

Metod nastave i savladavnja gradiva: Kao obavezni predmet (valorizovan sa 8 ECTS kredita i sa strukturom časova (4+1)) na magistarskim/master studijama Poslovnog-pravnog smjera na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, pored klasične teorijske, podrazumijeva i praktičnu nastavu koja uključuje neposredan kontakt naših studenata sa profesionalcima iz oblasti Poslovnog prava. Metodi nastave uključuju posjete i treninge u Privrednom sudu, Privrednoj komori Crne Gore, Centru za posredovanje Crne Gore, Delta osiguranju, Advokatskoj kancelariji Karanović - Nikolić. Plan rada na Poslovnopravnim klinikama se sprovodi kroz dvije faze. I faza je najviše inovirana jer podrazumijeva uvođenje nastavnih jedinica sa pomenutim tehnikama metoda slučaja i simulacije suđenja. Njime se studentima omogućava primjena teorijskih znanja i razvijanje analitičkih sposobnosti neophodnih za rješavanje konkretnih pravnih problema: čitanje i rješavanje slučajeva iz sudske prakse. Ovim metodom se takođe razvija praktični način mišljenja i učenje kroz primjenu teorijskih znanja na slučajeve iz sudske prakse. Takođe, u ovoj fazi će se studentima u pripremi argumenta obije strane – tužioca i tuženoga, predstaviti tehnike i vještina simulacije suđenja kao novog metoda učenja, koji kroz simulaciju pripreme predmeta razvija sposobnost dijaloga, aktivnog slušanja i suprostavljanja argumenata. Kroz simulaciju studentima se daje mogućnost da vježbaju njihovu primjenu rješavajući konkretne pravne probleme. Simulacija kao metod afirmiše mentorski rad sa malim grupama uz korišćenje ektenzivnog bibliografskog materijala. Time se studenti uvode u svijet pripreme slučaja, obrade predmeta, preliminarne identifikacije problema, hronološkog sagledavanja problema, određivanja pravne prirode problema, rezimiranja i preliminarne pravne kvalifikacije. U poslednjem dijelu ove faze, a neposredno prije boravka u institucijama - akterima poslovnog prava u Crnoj Gori, studentima će se

ukazati na sadržaj i značaj etičkih kodeksa sudija i advokata, kao praktičnih aktera. II faza rada na Poslovno pravnim klinikama koja se

odnosi na boravak u institucijama- aktivnim i pasivnim nosiocima poslovne aktivnosti u Crnoj Gori.

Detaljan rad prema radnim nedeljama

I P/V Uloga i značaj pravnih klinika.

Inaugurisanje metoda slučaja i sumulacije suđenje

II P/V Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu MEĐUNARODNA PRODAJA ROBA. Upoznavanje sa okvirom definicije međunarodne prodaje robe i smiještanje ove transakcije u legislativni okvir Bečke konvencije (CISG), uz detaljno sagledavanje prava i obaveza, odgovornosti, prelaska rizika, bitne povrede ugovora, i pravnih sredstava. Upoznavanje sa sadržajem INCOTERMS-a kao i Konvencije o zastari potraživanja. Značajan dio obrade ove teme će se odnositi i na analizu sudskih predmeta iz jurisprudencije crnogorskih i drugih sudskih instanci koja su uvrštene u elektronsku bazu sudskih presuda koje se oslanjaju na primjenu CISG-a, kao što je CLOUT UNCITRAL, PACE Law School,a kao i UNILEX-a.

III P/V Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu STRANA ULAGANJA I KONCESIJE I U OKVIRU TOGA PROJEKTE FINANSIRANJA.

http://www.ilincnetwork.eu/wp-content/uploads/2015/09/QM15-0011-88_15-iLINC-Brochure-Update-QMUL-Logo-No-Crops.pdf

https://www.google.com/search?biw=1525&bih=701&q=Palack%C3%BD+University+Faculty+of+Law+legal+clinic&spell=1&sa=X&ved=0ahUKEwj9mPvBr4fNAhUGaz4KHWlnAo4QvwUIGSgA

182

Ova tema će se obrađivati, prije svega, sa aspekta analize rješenja zakonskih tekstova „Zakona o stranim ulaganjima“ i „Zakona o koncesijama“, uz poentiranje specifičnih oblika stranih ulaganja BOT, BOOT itd. Priprema aktuelnih predmeta privatizacija i ulaganja, kroz metod slučaja i simulacije će takođe biti zastupljene u ovoj nastavnoj jedinici. Takođe, obradiće se specifičnosti posebnog tipa projekta finansiranja – identifikacije, analize, kvantifikacije, i lokacije rizike, kroz faze konstrukcije, operacionalizacije projekta, kako bi se isti umanjili, i time se obezbijedilo generisanje dovoljno sredstava kojim bi se otplatio dug, platili operativni troškovi i obezbijedio atraktivan profit samim investitorima.

IV P/V Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu Rješavanje sporova iz poslovnog prava (ARBITRAŽE i ostali načini)

Za poslovno pravo specifičan vid rješavanja nastalih poslovnih sporova su arbitraže. Ovdje će se predočiti relevantni legislativni izvori međunarodne i nacionalne prirode kao i prednosti arbitraža kao nedržavnih sodova osnovanih za rješavanja međunarodnih poslovnih sporova. Pitanje vrsta arbitraža, nadležnosti, kompromisa, kompromisne klauzule, competenz- competenz klauzule, mjerodavnog prava, priznanja i izvršenja stranih arbitražnih odluka će se proučavati u okviru ove cjeline. Konačno, aktuelni predmeti rješavani pred arbitražnim sudovima su predmet ove nastavne jedinice.

V P/V Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu STEČAJNO PRAVO

Usvajanje novih zakonskih rješenja, promjene u odnosu na stara, ograne stečajnog postupka – nadležnosti, specifičnosti, izbor, UPPR i primjeri/problemi u praksi, isplatne redove sa komprativnom analizom ostalih rješenja u okolnim jurisdikcijama. NA kraju će se pristupiti analizi aktuelne sudske prakse iz ove oblasti.

VI P/V Obrada kodeksa profesionalne etike, načela sudske i advokatke etike.

Uvod u praktični dio nastave

VIII-XIV

P/V Sprovođenje II faze rada na Poslovno pravnim klinikama II FAZA U sklopu ovog dijela predmeta uspostavljena je institucionalna saradnja između Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i sudova, privrednih subjekata i profesionalnih udruženja u ovoj pozitivno-pravoj disciplini. U tom smislu, u proteklom trogodišnjem periodu realizovana je saradnja sa sljedećim institucijama: Privrednim sudom, Privrednom komorom Crne Gore, Centrom za posredovanje Crne Gore, Delta osiguranjem, Advokatskom kancelarijom Karanović - Nikolić, i Advokatskom kancelarijom Bojović-Dašić- Kojović. Privredni sud. Saradnja sa Privrednim sudom je, u dosadašnjoj komunikaciji, počivala na teorijskom setu predavanja sudija o pitanjima registrovanja različitih oblika objavljanja privredne djelatnosti kao i o aktuelnim pitanjama iz stečajnog postupka. Nakon uvodnog teorijskog dijela, studentima je omogućeno da timski rade na hipotetičkom postupku registrovanja jedne od formi obavljanja privredne djelatnosti. Specifičan vid saradnje sa Privrednim sudom se odnosi i na analizu i pripremu abstrakata pravosnažnih presuda u kojima je za materijalno pravo primijenjen relevantni medjunarodni instrument. Nadalje, ovi abstrakti se dostavljaju UNCITRAL-ovoj elektronskoj datoteci CLOUT, i kao takvi se objavljuju. Advokatska kancelarija Karanović-Nikolić. U okviru radionice ova kancelarija svake godine organizuje set predavanja o načinu funkcionisanja, tehnici komuniciranja izmedju kancelarije i klijenta, kao i specifičnom postupka due dilligence-a. Predavači su renomirani advokati iz Beograda, koji nakon održanih predavanja dostavljaju upite studentima kao potencijalnim advokatima od kojih se traži stručno mišljenje, na osnovu normativne i komparativne analize problema. Najbolji od njih se regrutuju za kadar ove kancelarije. Spoljnotrgovinska arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore. Boravak u ovoj instituciji daje šansu studentima da se, sa više aspekata, upoznaju sa vansudskom zaštititom privrednih sporova koja se realizuje kroz rad Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore. Imajući u vidu da Crna Gora nema poseban zakon o arbitraži, već da se odredbe o unutrašnjoj arbitraži nalaze u ZPP, studenti su suočeni sa hipotetičkim i uporedno pravnim konceptima čija analiza je predmet njihovog izvještaja. Jedan od glavnih ciljeva PKCG kroz ovaj projekat jeste promocija rada Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda, kao i upoznavanje stručne javnosti i budućih pravnika i privrednika sa prednostima arbitraže. Centar za medijaciju Crne Gore na Poslovnopravnoj klinici podrazumijeva trening studenta i njegovo osposobljavanje sa aspekta savladavanja osnovnih znanja i vještina medijatora u postupku posredovanja. Specifičan aspekt ovog treninga se, prije svega, odnosi na posredovanje privrednih sporova naročito osiguranja, gradjenja, stečaja, i franšize. DELTA osiguranje. Učešće ovog poslovnog aktera u izvodjenju praktične i teorijske nastave Poslovno-pravne klinike, ima za cilj upoznavanje nacionalog i evropskog pojma, vrste, elemenata definicije posla osiguranja, sa posebnim akcentom na analizu polise osiguranja, matimačkim formulama za izračunavanje naknade štete kao i posebnim tipovima osiguranja.

XV Prezentacija i odbrana referata, radova, izvještaja.

Opterećenje U semestru Nastava, samostalni rad i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati

183

studenta Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati. (Nastava i samostalni rad)+16 sata (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)

Studenti su

obavezni:

1) da borave u partnerske institucije i da o sprovedenim aktivnostima izvještavaju nastavnika i ostale polaznike smjera; 2) da na kraju kursa pripreme slučaj i odbrane referat, i 3) da učestvuju u diskusijama nakon prezentacije rada svakog od polaznika smjera.


- Interaktivnost u praktičnoj nastavi (do 50 poena); - Priprema slučaja i odbrane referata (do 50 poena).

Literatura: 1. Carić, S., Vilus, J., Šogorov, S: Međunarodno privredno pravo, Novi Sad, 2000; 2. Draškić, M., Stanivuković, M: Ugovorno pravo međunarodne trgovine, Beograd, 2005; 3. Draškić, M: Međunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990; 4. Đurović, R., Ćirić A: Međunarodno trgovinsko pravo - Opšti deo, Niš, 2005; 5. Đurović, R.: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004; 6. Folsom, R.H., Gordon, M.W., Van Alstine, M.P., Ramsey, M.D: International Business Transactions: A

Problem-Oriented Coursebook, 12th and Documents Supplement for International Business Transactions, 2015;

7. Graić-Stepanović, S: Praktikum za međunarodne poslovno-pravne transakcije i integracije, Beograd, 2007;

8. Jankovec, I: Privredno pravo, Beograd, 1999; 9. Jovanović, N: Praktikum iz trgovinskog prava, Beograd, 1999; 10. Ljutić, B: Bankarsko i berzansko poslovanje, Beograd, 2004; 11. Mlikotin-Tomić, D: Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999; 12. Stojiljković, V: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2001; 13. Subotić-Konstantinović, N: Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999; 14. Šulejić, P: Pravo osiguranja, Beograd, 1997; 15. Varadi, T: Medjunarodno privatno pravo, Beograd, 2000. 16. Vasiljević, M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2014; 17. Vukadinović, R: Međunarodno poslovno pravo – Opšti i posebni deo, Kragujevac, 2012.


Prof. dr Aneta Spaić

Konsultacije: --- Email kontakt: [email protected]


184

NAZIV PREDMETA PRAVO ZAŠTITE POTROŠAČA





Ciljevi izučavanja predmeta. Ovim predmetom daje se opšti pregled prava zaštite potrošača u Evropskoj uniji i Crnoj Gori kao i detaljna analiza osnovnih obilježja prava zaštite potrošača; razvoj zaštite potrošača u Europskoj uniji i Crnoj Gori, osnovna prava potrošača, razlika između politike zaštite potrošača i prava zaštite potrošača, metode usklađivanja prava Država članica na području zaštite potrošača, osnovna obilježja prava zaštite potrošača, budući razvoj zaštite potrošača. Ovim predmetom obuhvaćani su i pojedini segmenti prava zaštite potrošača: kvaliteta i sigurnost proizvoda, tržišno uređenje, materijalno ugovorno i odštetno pravo, kao i procesnopravna zaštita potrošača.


Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Centru za zaštitu potrošača,Tržišnoj inspekciji (nadležnoj za sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača), Centralnoj Banci (nadležnoj za nadzor sprovođenja Zakona o potrošačkim kreditima), upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše pravne izvore i objasni istorijski razvoj pravnog uređenja zaštite potrošača u nacionalnom i pravu EU, i objasni odnos nacionalnih i evropskih pravila o zaštiti potrošača; opiše različite tehnike implementacije evropskog prava, pojmove minimalne i maksimalne harmonizacije, kao i horizontalni i vertikalni pristup harmonizaciji; opiše osnovna obilježja prava zaštite potrošača, objasni pravno uređenje sigurnosti proizvoda; defiše koncept nepoštene poslovne prakse i objasniti razlike između pojedinih oblika nepoštene poslovne prakse i nepoštenih ugovornih odredbi; opiše temeljna obilježja potrošačkog ugovornog prava; definisati pojam odgovornosti za materijalne nedostatke, pojam garancije za ispravnost stvari; objasniti ugovor o potrošaĉkom kreditu; opiše sistem odgovornosti za neispravan proizvod; objasni svrhu i cilj pravila o kolektivnoj zaštiti potrošaĉa; definiše i objasniti temeljne oblike alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporova

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Zaštita potrošača - razvoj zaštite potrošača u svijetu; izvori; karakteristike.

II nedjelja Pojam potrošača; tržište i potrošač;

III nedjelja Programi zaštite potršača u EU; izvori crngorskog i evropskog prava zaštite potrošača

IV nedjelja Praktična nastava – posjeta Centru za zaštitu potrošača (mjesto održavanja: sjedište Centra za zaštitu potrošača);Sigurnost proizvoda i informiranje potrošača u crnogorskom pravu i pravu EU;

V nedjelja Oglašavanje proizvoda i usluga; zaštita potrošača prilikom elektronskog zaključivanja ugovora

VI nedjelja Osnovna prava potrošača pri kupovini proizvoda i usluga


VIII nedjelja Javne usluge koje se pružaju potrošačima; Standardni potrošački ugovori – zaštita potrošača


X nedjelja Praktična nastava – posjeta Tržišnoj inspekciji (mjesto održavanja: sjedište Tržišne inspekcije); Nepoštena poslovna praksa;

XI nedjelja Zaštita potrošača kod ugovora sklopljenih na daljinu i ugovora sklopljenih izvan poslovnh prostorija trgovca

XII nedjelja Zaštita potrošača kod ugovora o pravu na vremenski ograničenu upotrebu nekretnine

XIII nedjelja Praktična nastava – posjeta Tržišnoj inspekciji (mjesto održavanja: sjedište Tržišne inspekcije); Ugovor o potrošačkom kreditu;

XIV nedjelja Odgovornost za štetu od neispravnosti ili opasnih svojstava proizvoda

XV nedjelja Praktična nastava – analiza primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Procesnopravna zaštita potrošača; Zaštita kolektivnih interesa potrošača;


Završni ispit / Popravni ispit







Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije.

185

1. Literatura: 2. Zakon o zaštiti potrošača 3. Zakon o potrošačkim kreditima 4. Zakon o obligacionim odnosima 5. Baretić – Dika – Jordanić – Josipović – Marijan – Pogarčić, Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača, Narodne novine, Zagreb,

2003. Gavella, Nikola, Europsko privatno pravo, Zagreb, 2002.

6. Petrić, Silvija, Koncept nepoštenih ugovornih odredbi, u: Nepoštene ugovorne odredbe, Europski standard i hrvatska provedba, (ur.: Vesna Tomljenović, Silvija Petrić, Emilia Mišćenić), Pravni fakultet u Rijeci, 2013., str. 15.-60; Petrić, Silvija, Odgovornost proizvođača za štete od nedostataka na proizvodu u hrvatskom pravu i pravu Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2001/4 (64), str. 371-396.; Petrić, Silvija, Tumačenje općih uvjeta ugovora i njihov odnos s posebno ugovorenim klauzulama u hrvatskom i europskom pravu, Hrvatska pravna revija, 2001/12.

7. Petrić, Silvija, O problemima elektroničke trgovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1-2 (69-70), 2003..; Josipović, Tatjana, Zaštita potrošača u ugovoru o time-sharingu u Europskoj uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, 53 (2003), 3-4.

8. Slakoper, Zvonimir, Nevaljanost pojedinih odredaba općih uvjeta ugovora s posebnim osvrtom na potrošačke ugovore, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2001/1

9. Baretić M.; Zaštita potrošača u Europskoj zajednici, Gavella N., Alinčić M., Hrabar D., Gliha I., Josipović T., Korać A., Baretić M., Nikšić S.: "Europsko privatno pravo"; Pravni fakultet u Zagrebu (2002) ; Baretić M.; Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima s posebnim osvrtom na ugovore banaka i osiguravajućih društava, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z: Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Baretić M.; Implementacija prava Europske zajednice o zaštiti potrošača u hrvatsko pravo; Zbornik XLI. Susreta pravnika (2003)

10. Baretić, M.; Baretić M.: Odgovornost za neispravan proizvod, Zbornik radova: Baretić M, Crnić I, Ćurković M, Grbin I, Kačer H, Klarić P, Momčinović H, Petrović S, Radolović A, Sessa Đ.: Zakon o obveznim odnosima, najznačajnije izmjene, novi instituti; Inženjerski biro (2005)

11. Baretić, M.; Baretić M.: Utjecaj pravila o zaštiti potrošača na zaštitu vjerovnika, Zbornik radova: M. Baretić, A. Eraković, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelčić, T. Josipović, Z. Koharić, J. Matko Ruždjak, S. Porobija, Z. Struhne: Zaštita vjerovnika, pravni, porezni i računovodstveni aspekti; (2006) Baretić, M.; Baretić M.: Nove obveze trgovca prema novom Zakonu o zaštiti potrošača s posebnim osvrtom na nepoštenu poslovnu praksu, Zbornik XLV. Susreta pravnika; Pravo u gospodarstvu: 46(2007) (2007), str. 229-268

12. Baretić, M.; Položaj vjerovnika u odnosima s potrošačima prema novom Zakonu o zaštiti potrošača - s posebnim osvrtom na potrošački ugovor o financijskim uslugama sklopljen na daljinu, Zbornik radova: D. Bajuk, M. Baretić, H. Ernst, M. Jelić, T. Josipović, Z. Koharić, N. Marković, N. Nekić-Plevko, N. Radišić, Z. Stuhne, I. Tepšić, Ž. Željko: Zaštita vjerovnika - financijski, pravni i porezni aspekti; Narodne novine (2007); Baretić, M.; Baretić M.: Individualna i kolektivna zaštita potrošača u hrvatskom pravu, Zbornik radova: Tomljenović V., Čulinović Herc E., Butorac Malnar V. (ur.): Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (2009)

13. Baretić, M.; Baretić M.: Zaštita potrošača u turizmu, Propisi u poslovanju turističkih agencija; Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Udruga hrvatskih putničkih agencija (2009)

14. Čikara, E.; Novosti u razvoju europskog prava zaštite potrošača: Osvrt na Zelenu knjigu o reviziji pravne stečevine na području zaštite potrošača Europske zajednice; Hrvatska pravna revija br. 1, 2008. (2008) ; Čikara, E.; Nova Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu; Pravo i porezi, br. 7-8/2009 i br. 9/2009. ; Čikara, E.; Otvorena pitanja potrošačkog kreditiranja u hrvatskome pravu,; Zbornik 48. Susreta pravnika - Opatija 10 Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu (2010); Čikara, E.; Prijevremena otplata kredita prema novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju; Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 31 br. 1, Supplement (2010)

15. Josipović, T.; Zaštita potrošača u ugovoru o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z. (ur.): Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Josipović, T.; Zaštita potrošača iz ugovora o timesharingu u Europskoj uniji; Zbornik PFZ (2003)

16. Tomljenović, V.; Grupne tužbe - učinkovita pravna sredstva zaštite potrošača u poredbenom pravu, Zbornik radova: Hrvatska na putu prema europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; (2006)


Broj poena 90 - 100 89 – 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50

Ocjena A B C D E



186

NAZIV PREDMETA MONETARNA EKONOMIJA


OBAVEZAN III 6 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije,smjer-Poslovno pravo

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Vjera Radović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, pismene provjere i završni ispit


objasni teorijski pristup, teorisjki i empirijski koncept novčane mase, i tokove formiranja novčane mase;

objasni koncept ptimarnog novca, navede subjekte i puteve kreiranja primarnog novca i raspravlja o kreiranju primarnog novca, monetarnom multiplikatoru i faktorima multiplikacije;

objasni uzroke I posledice inflacije;

definiše kreditnu multiplikaciju i navede njene vrste;

raspravlja o faktorima tražnje novca, objasni razliku između restriktivne i ekspanzivne monetarne politike;

definiše i navede instrumente monetarne i kreditne politike.

PLAN RADA

Nedjelja i datum Naziv metodskih jedinica za predavanja(P)


I nedelja P/ NOVČANA MASA I LIKVIDMOST MAKROEKONOMIJE

II P/ PRAKTIČNA NASTAVA – STUDIJE SLUČAJA ; PRIMARNI NOVAC I REGULISANJE PRIMARNOG NOVCA

III P ANALIZA TRAŽNJE NOVCA

IV P BRZINA OPTICAJA NOVCA

V KOLOKVIJUM

VI P PRAKTIČNA NASTAVA – STUDIJE SLUČAJA ; INSTRUMENTI I MJERE KREDITNE POLITIKE (POLITIKA OBAVEZNIH REZERVI, POLITIKA KAMATNIH I ESKONTNIH STOPA POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA)

VIII P MONETARISTIČKA TEORIJA

IX P/ KENZIJANSKA TEORIJA

X P/ INFLACIJA I EFEKTI INFLACIJE

XI P/ POPRAVNI KOLOKVIJUM

XII P REGULISANJE OBAVEZNIH REZERVI

XIII P/ OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

XIV P KREDITI CENTRALNE BANKE POSLOVNIM BANKAMA

XV P REGULISANJE PLASMANA BANAKA I KAMATA U RAZVIJENIM TRŽIŠNIM PRIVREDAMA

Završni ispiti

Popravni ispit

Zaključivanja ocjena

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijume.








Literatura: Milutin Ćirović – Monetarna ekonomija, 1995 Vjera Radović- Monetarna ekonomija (kratak prikaz), Podgorica, 2010


Broj poena 90 - 100 89 – 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50

Ocjena A B C D E

NAPOMENA:U planu rada su navedeni naslovi jedinica koje se izučavaju, dok unutar njih su posebni podnaslovi , koji će se izučavati ,a sastavni su dio navedenih jedinica

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vjera Radović

187















Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

188

INFORMACIONE LISTE DOKTORSKE STUDIJE

189

Naziv predmeta OSNOVNI PROBLEMI KRIVIČNOG I KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA


Obavezni I 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj produbljenu edukaciju studenata iz oblasti nauke krivičnog prava u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti.

Ime I prezime nastavnika: Prof. dr Drago Radulović, prof. dr Velimir Rakočević, prof. dr Darko Radulović

Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: identifikuje, definiše i objasni osnovne probleme krivičnog i

krivičnog procesnog prava; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke

pojednog shvatanja u ovim oblastima; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovim oblastima i izvodi zaključke o

prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem. Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja

XVII –XIX nedjelja

Pojam i finkcije krivičnog prava, razvoj krivičnog prava i krivično pravne nauke; Kriza savremenog krivičnog prava, reforma krivičnog zakonodavstva, krivičnopravne reforme u zemljama u tanziciji; Reforma nacionalnog krivičnog zakonodavstva - nove tendencije, univerzalizacija, unifikacija i harmonizacija; Krivično pravo pred izazovima dvadesetprvog vijeka; I kolokvijum Novine u odnosu na opšte krivičnopravne institute, novo zakonsko određenje pojma krivičnog djela, napuštanje kategorije društvene opasnosti djela, promjene u odnosu na aktivne subjekte krivičnog djela, pravno lice kao aktivni subjekat krivičnog djela, krivica (krivična odgovornost), saučesništvo u krivičnom djelu, sistem krivičnih sankcija i novi oblici reagovanja na kriminalitet. Osnovna načela krivičnog postupka i njihova transformacija; Krivično procesni subjekti; Krivično procesni odnosi;

II kolokvijum

Krivičnoprocesne radnje; Ljudska prava i krivičnoprocesno pravo, pravo na odbranu, pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pristup sudu; Sudska ili tužilačka istraga. Pojam i finkcije krivičnog prava, razvoj krivičnog prava i krivično pravne nauke; Završni ispit, popravni ispit


Nedjeljno: 10 kredita x 40/30

= 13 sati i 20 minuta


0 sati vježbi 9 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske

vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


LITERATURA: Radulović D. Krivično procesno pravo, Podgorica, 2015.g. Radulović D. Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Podgorica, 2011 g. Bejatović S. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Opšti dio, Niš, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Posebni dio, Niš, 2011.g. Škulić M. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Grubač M.Krivično procesno pravo, Beograd, 2010. g. Krapac D. Kazneno procesno pravo, Zagreb, 2010. g. Simović M. Krivično procesno pravo, Istočno Sarajevo, 2014. g. C. Roxin, Strafverfahrensreht,25. Auflage, Verlag C.H. Beek, Munchen, 2011. g . F. Dunkel, Juvenile Justice Systems in Europe-Curent Situation and reform Developments, “Forum Verlag”, Greifswald, 2010. g. A. Cassese, International Criminal Law “Oxfore University Press”, London, 2013.g. Hungerford-Welch Peter, Criminal Procedure and Sentencing, Sevent Edition, London and New York, 2010. g. Stojanović, Z. Krivično pravo, CID, Podgorica 2010.g.; Stojanović, Z. Komentar Krivičnog Zakonika, Beograd 2011. g.; Jovašević, D. Krivično pravo, Pravni fakultet , Niš, 2014.g.; Kambovski V. Kazneno pravo, Opšti deo, Skoplje, 2014.g.; Horvatić Z., Novoselac P.; Kazneno pravo, Opći dio, Zagreb, 2011.g. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Drago Radulović

Napomena:

190

Naziv predmeta PRAVNI LIJEKOVI


Obavezni I 10 4+0

Studijski program za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA – KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje I slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti pravnih ljekova u nauci Krivičnog prava u svrhu implemenatcije naucnih saznanja u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije I projekti

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Drago Radulović

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti pravnih ljekova; uporedi različita teorijska shvatanja o pravnim ljekovima, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u oblasti pravnih ljekova i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja iz oblasti pravnih ljekova; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda u oblasti pravnih ljekova. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje o pravnim ljekovima sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti pravnih ljekova.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja

XVI-XIX nedjelja

Pravo na pravni lijek u svijetlu međunarodnopravnih akata, ustavno pravo na pravni lijek; Redovni pravni lijekovi, subjekti žalbe, sadržaj žalbe, rokovi žalbe, odricanje i odustanak od žalbe, odgovor na žalbu, Postupanje suda sa žalbom, osnovi žalbe, Činjenično ili pravno i međusobna zavisnost činjeničnih i pravnih pitanja; I kolokvijum Razlika između osnova žalbe i razloga žalbe, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odluke o kazni i ostalim sankcijama, ostale odluke; Redosled žalbenih osnova i njihova kulminacija u žalbi; II kolokvijum Postupak po žalbi pred instanciono višim sudom, granice i pravac odlučivanja o prvostepenoj presudi, odluke drugostepenog suda u postupku po žalbi; Žalba na presudu drugostepenog suda; Žalba na rešenje; Vanredni pravni lijekovi. Završni I popravni ispit

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno: 10 kredita x 40/30

= 13 sati i 20 minuta


0 sati vježbi 9 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske

vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



LITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo, Podgorica, 2015.g.; Radulović Drago; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Podgorica, 2011.g.; Bejatović Stanko; Krivično procesno pravo, Beograd 2015.g.; Škulić Milan; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Beograd, 2015. g.; Grubač-Vasiljević; Komentar Zakonika oo krivičnom postupku, Beograd, 2011.g.; Đundić Vojislav; Krivično procesno pravo, Niš, 2014.g.; Simović Miodrag; Krivično procesno pravo - posebni dio, Banja Luka, 2012.g.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Drago Radulović

Napomena:

191

Naziv predmeta DIVERZIONI MODEL POSTUPANJA I SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE U

ANGLOSAKSONSKOM I KONTINENTALNOM PRAVU

Š/'fra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Izborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA — KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti diverzionog modela postupanja i sporazuma o priznanju krivice u ANGLOSAKSONSKOM I KONTINENTALNOM PRAVU

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i projekti

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Drago Radulović

Ishodi učenja: nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u vezi sa sporazumom o priznanju krivice; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke sporazuma o priznanju krivice; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja vezana za sporazum o priznanju krivice i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima ovog pravnog instituta; samostalno odredi temu iz oblasti priznanja krivice i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom o sporazumu o priznanju krivice; primjenjuje stečena znanja o priznanju krivice u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti priznanja krivice.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja

XVI-XIX nedjelja

Diverzioni koncept krivičnopravnog sistema - realnost ili utopija; Značaj ovog modela za efikasnost krivičnog postupka; Uloga žrtve (oštećenog) kod diverzije krivičnog postupka; Diverzija krivičnog postupka kao alternativa kratkotrajnim kaznama lišenja slobode; Oblici primjene diverzionih mjera, ograničenja diverzionog koncepta, najpogodnije područje primjene diverzionih mjera i postupka, diverzioni postupak u našem pravu; Diverziono postupanje i Evropska konvencija o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda. I kolokvijum Sporazum o priznanju krivice u uporednom pravu i u normama međunarodnog krivičnog prava; Uslovi za zaključenje sporazuma, predmet sporazuma, krivične sankcije po osnovu sporazuma, odmjeravanje kazne kod sporazuma o priznanju krivice, olakšavajuće i otežavajuće okolnosti; Odluke o sporednom predmetu kod sporazuma o priznanju, mogućnost ugovaranja klauzule o saradnji; Predlaganje, pregovaranje i zaključivanje sporazuma o priznanju krivice; II kolokvijum Sudska ocjena sporazuma o priznanju krivice, odluke suda o sporazumu o priznanju krivice, presuda na osnovu sporazuma o priznanju, mogućnost korišćenja pravnih lijekova protiv presude donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice; Praksa Evropskog suda i sporazum o priznanju krivice. Diverzioni koncept krivičnopravnog sistema - realnost ili utopija; Završni ispit, popravni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedielino


Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi

4 sata samostalnog rada

U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma

LITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Podgorica 2015. g.; g . F. Dunkel, Juvenile Justice Systems in Europe-Curent Situation and reform Developments, “Forum Verlag”, Greifswald, 2010. g. A. Cassese, International Criminal Law “Oxfore University Press”, London, 2013.g. Hungerford-Welch Peter, Criminal Procedure and Sentencing, Sevent Edition, London and New York, 2010. g. Stojanović, Z. Krivično pravo, CID, Podgorica 2010.g.; Stojanović, Z. Komentar Krivičnog Zakonika, Beograd 2011. g.; Jovašević, D. Krivično pravo, Pravni fakultet , Niš, 2014.g.; Kambovski V. Kazneno pravo, Opšti deo, Skoplje, 2014.g.; Horvatić Z., Novoselac P.; Kazneno pravo, Opći dio, Zagreb, 2011.g.


A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Drago Radulović

Napomena:

192

Naziv predmeta POLITIKA SUZBIJANJA KRIMINALITETA


Izborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta:Edukacija studenata iz oblasti suzbijanja kriminaliteta

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije , projekti

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Velimir Rakočević

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna, definiše i objasni pojmove i probleme u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke strategija suzbijanja kriminalitetai; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja i mjere koje se preduzimaju u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja i mjera; samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje u oblasti suzbijanja kriminaliteta sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta i nastavi sa samostalnim istraživanjem vezanim za sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta

Sadriaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja

XVII-XIX nedjelja

Pojam i zadatak politike suzbijanja kriminaliteta; Temeljna načela savremene politike suzbijanja kriminaliteta: načelo pravne I socijalne države, načelo ograničenja krivičnopravne prinude, načelo zakonitosti, načelo krivice, načelo individualizacije, načelo pravednosti, načelo humanosti; I kolokvijum Razvoj kriminalnopolitičke misli; Krivičnopravni 192rogra borbe protiv kriminaliteta; Kriminalnopolitička funkcija krivičnog zakonodavstva; Kriminalnopolitička funkcija pravosudnih organa, Uloga državnog tužioca na planu kaznene politike; Uloga policije u okviru politike suzbijanja I sprječavanja kriminaliteta; Kriminalnopolitička funkcija izvršenja krivičnih sankcija, Opšta svrha savremenih krivičnih sankcija. Pluralizam krivičnih sankcija;Vrste krivičnih sankcija I njihov uticaj na prevenciju I suzbijanje kriminaliteta; II kolokvijum Društvena prevencija kriminaliteta; Vrste društvene prevencije kriminaliteta; Depenalizacija, dekriminalizacija I dejuridizacija savremene politike suzbijanja kriminaliteta; Planiranje društvene prevencije kriminaliteta. Završni ispit, popravni ispit

OPTEREČENJE STUDENATA

Nedielino




U semestru Nastava I završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama I rade oba kolokvijuma.

LITERATURA: Davor Krapac i suradnici; Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I., VI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje i VII. neizmijenjeno izdanje; Narodne novine (2014), Zlata Đurđević, Stjepan Gluščić (ur.), Elizabeta Ivičević Karas, Ivo Josipović, Hajrija Novoselec. Marin Bonačić; Kazneno procesno pravo, Primjerovnik, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Narodne novine (2014); Davor Krapac, Zlata Đurđević, Elizabeta Ivičević Karas, Marin Bonačić, Zoran Burić; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013); Radulović Ljiljana, Politika suzbijanja maloletničkog kriminaliteta: "What Works", u: Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 1-2/2009; Radulović Ljiljana, Neka pitanja krivičnopravnog aspekta politike suzbijanja kriminaliteta, u: Razvoj pravnog sistema Srbije i harmonizacija sa pravom EU: prilozi projektu, Pravni fakultet, Beograd, 2009;

Oblici provjere znanja I ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave – 5poena Seminarski rad – 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


Ime I prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Velimir Rakočević

193

Naziv predmeta

PROBLEMI KLASIFIKACIJE I REKLASIFIKACIJE OSUĐENIH LICA


Izborni II 10 3+1

Studijski 193rogram za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA – KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje I slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Ciljevi izučavanja predmeta "Problemi klasifikacije i reklasifikacije osuđenika": Detaljnije upoznavanje studenata sa problemima klasifikacije i reklasifikacije osuđenika u svrhu njihove uspješne resocijalizacije.

Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Darko Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultaciie i kolokviiumi

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna, definiše i objasni pojmove i probleme u oblasti o izvršenja krivičnih sankcija - penologije; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra različite sisteme izvršenja kazne zatvora i zaključi koliko je važna penitencijarna individualizacija za uspjeh u ostvarivanju svrhe kažnjavanja i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:

Priprema i upis semestra Savremena penološka misao i tendencije: savremeni problemi kazne iišenja slobode, savremene ideje i penitensijalna praksa, minimalna pravila za postupanje sa osuđenicima, potrebe i mogućnosti alternativnih modela kazni lišenja slobode, savremeni oblici alternacije; Resocijalizacija osuđenih lica: pojam resocijalizacije, individualizacija kao penološki problem, izučavanje ličnosti, klasifkacija i kategorizacija osuđenika, klasifikacija kaznenopopravnih ustanova; Tretman osuđenih lica: Razjašnjavanje osnovnih pojmova u vezi penološkog tretmana; principi tretmana, oblici prevaspitnog rada, metode prevaspitanja, tretman maloljetnika, postpenalni tretman; Minimalni elementi rehabilitativnih programa; Metaanalize na području penološke rehabilitacije (Principi djelotvornih programa tretmana, procjena djelotvornosti programa tretmana, glavni nedostaci penoloških programa tretmana, neuspješni programi tretmana, primjeri metaanaliza iz Amerike i Evrope); Edukacija profesionalaca na poiju penološke rehabilitacije; Značenje i implikacije “integriteta programa” - definicije, faktori od kojih zavisi integritet, opasnosti za integritet tretmana, izvori informacija; Evaluacija rehabilitacijskih programa; Tretman nasilnih delinkvenata - teorijska osnova, primjeri programa i evaluacija;

Tretman seksualnih prestupnika -teoijska osnova, primjeri programa i evaluacija;

Tretman alkoholičara - teorijska osnova, primjeri programa i evaluacija ; Tretman delinkvenata s mentalnim poremećajima - teoretska osnova, primjeri programa i evaluacija; Tretman zavisnika - principi djelotvornih programa tretmana - primjeri tretmana u svijetu i Crnoj Gori. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno: 10 kredita x 40/30 = 13 sati i

20 minuta


U semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20

minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis,

ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za

pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog

ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40

minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


LITERATURA: Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009, Davor Krapac, Zlata Đurđević, European Court of Human Rights; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima (odabrana poglavlja); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013), Marija Pleić; Međunarodni instrumenti zaštite prava zatvorenika i nadzora nad sustavom izvršenja kazne zatvora,; (2010),

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena * Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumutativno obezbiiedi naimanie 51 ooen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


194

Naziv predmeta ALTERNATIVE KAZNI LIŠENJA SLOBODE


Izborni II 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ciljevi izučavanja predmeta "Alternative kazni lišenja slobode": Upoznavanje studenata sa savremenim tendencijama kada su u pitanju alternativne krivične sankcije i krivičnopravne mjere i njihova primjena u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i projekti

Ime i prezime nastavnika: doc. dr Darko Radulović

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti izvršenja kazne zatvora; uporedi različita teorijska shvatanja o alternativama kazni zatvora, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovim oblastima i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje u oblasti kazni lišenja slobode sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu na polju alternativa kazni lišenja slobode i nastavi sa samostalnim usavršavanjem mjera alternacije.

Sadržaj predmeia:

Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja

XVII nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Pojam i opravdanost kratkotrajnih kazni lišenja slobode: Kriterijumi za određivanje pojma kratkotrajnih kazni lišenja slobode Razlozi koji opravdavaju postojanje kratkotrajnih kazni zatvora(razlozi humanosti Razlozi protiv primjene kratkotrajnih kazni zatvora(kriminalnopolitički razlozi Alternative kratkotrajnim kaznama lišenja slobode: Međunarodni dokumenti kao osnov za primjenu alternativnih krivičnih sankcija i krivičnopravnih mjera Alternative krivičnopravne prirode: Mjere kojima se modifikuje izvršenje kazne lišenja slobode(polusloboda Mjere upozorenja kao alternative kazni lišenja slobode(pojam i svrha mjera upozorenja Druge kazne kao alternativa kazni lišenja slobode(novčana kazna Mjere procesnog karaktera kao alternative (kratkotrajnoj) kazni lišenja slobode: Odloženo krivično gonjenje(diversion)



Nedjeljno: 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20

minuta


U semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20

minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):

2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu

ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 -

30 sati.




LITERATURA: Sustav probacije u Republici Hrvatskoj i alternative kazni zatvora Lana Milivojević, Roman Tomašković Police and Security, Vol. 20 No. 1, 2011 Uz uvodne napomene vezane uz penalni sustav općenito i dosadašnja iskustva u kažnjavanju zatvorskom kaznom koja su dovela do potrebe preispitivanja ispunjenja svrhe kazne zatvora (recidivizam, prenapučenost... Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009, Getoš Anna-Maria; Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i međunarodnom kontekstu, Liber Amicorum Zvonimir Šeparović; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2009). Alternativa kazni zatvora - rad za opće dobro na slobodi (Professional paper),


A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;



Napomena:

195

Naziv predmeta: VIKTIMOLOGIJA


Izborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :

Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME

DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti viktimološke nauke

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Velimir Rakočević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti,

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u

oblasti nauke o žrtvi krivičnog djela; uporedi različita teorijska shvatanja u oblasti viktimologije, raspravlja o njihovom odnosu i

argumentuje prednosti i nedostatke viktimologije u užem i širem smislu; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u

oblasti zaštite žrtve zločina i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja se kritički odosi prema

mehanizmima zaštite žrtve u pozitivno - pravnoj regulativi i predlaže rješenja de lege ferenda. samostalno identifikuje tipologije

žrtava i sprovodi originalno istraživanje u oblasti viktimizacije i rizika viktimizacije; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom

i praktičnom radu na polju viktimologije i nastavi sa samostalnim usavršavanjem prevencije viktimizacije.

SADRŽAJ PREDMETA


I nedelja Naučni aspekti Viktimologije

II nedelja Pojam, definicija I osnovne determinante viktimologije,

III nedelja Razvojni put Viktimologije, zadaci Viktimologije, viktimološke postavke,

IV nedelja Klasifikacija žrtava ( Hentig, Medelsohn, Fattah, Sellin, Wolfgan, Lomborn,

V nedelja Međuodnos izvršilac-žrtva, krucijalne komponente istraživanja žrtava

VI nedelja I KOLOKVIJUM

VII nedelja Vrste zločina i žrtava, viktimogene predispozicije,

VIII nedelja Interakcija žrtve i izvršioca, geneza viktimizacije,

IX nedelja Recipročnost sociuma i zločina,

X nedelja Odnos žrtve prema zločinu,

XI nedelja Violentni kriminalitet i žrtve

XII nedelja II KOLOKVIJUM

XIII nedelja Žrtve masovnih kršenja ljudskih prava, žrtve autoriteta, viktimološki aspekt ekologije,

XIV nedelja Žrtve terorizma,

XV nedelja Žrtve krvih i seksualnih delikata, relacija ubica-žrtva,

XVI nedelja Izabrane viktimološke teme

XVII nedelja Završni ispit

XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

196


Nedjeljno


Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata samostalnog rada

U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati

(Dopunski rad)

Literatura: Šeparović Z., Viktimologija, Zagreb, 2010. G. ,Amir M. Patterns in forcible rape, University of Chicago Press,

Chicago, 2011, Banjana S. Jain, The Victim-Offender relationship in family Violonce, University of Rayasth, India, 2010, Cressey,

D.R. Research Implications of Coufliting Conceptions Viktimology, First Published, USA, 2012. De Than,C. Shorts, E,

International Criminal Law and Human Rights, London, 2013. Delmas-Marty, M, global Crime Calls for Global Justice, European

Journal of Crime, criminal Law and Criminal Justice, 2012. A.Ramljak, M. Simović, Viktimologija, B. Luka, 2010, Fattah E.A.,

Victimas and Victimology, FB USA, 2012,

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

- Dva kolokvijuma po 20 poena

- Isticanje u toku predavanja- 5 poena

- Seminarski rad – 5 poena

- Završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Velimir Rakočević

197

Naziv predmeta KRIMINALISTIČKA TEHNIKA


Izborni II 10 3+1


Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME

DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti kriminalističke tehnike u svrhu

implementacije naučnih saznanja u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u

oblasti nauke kriminalističke tehnike; uporedi različita teorijska shvatanja u kriminalističke tehnike, raspravlja o njihovom

odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke operativne i istražne tehnike; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja

u oblasti kriminalističkih vještačenja i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja se kritički odosi prema

kriminalističkim ekspertizama i predlaže rješenja de lege ferenda. samostalno analizira saznanja iz oblasti trasologije, balistike

i tsl. i sprovodi originalno istraživanje u oblasti kriminalističkih ekspertiza; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu na polju kriminalističke tehnike i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti rasvjetljavanja zločina.

Sadržaj predmeta:


I nedjelja Pojam, predmet, zadaci, metodi i istorijski razvoj kriminalističke tehnike

II nedjelja Kriminalističko tehnička registracija, metode kriminalističke registracije,

III nedjelja Lićni opis, sinjaletička fotografija, papilaroskopija, osnovne karakteristike papilarnih linija,

IV nedjelja Daktiloskopija, opšta daktiloskopija, daktiloskopska klasifikacija otisaka papilarnih linija, daktiloskopska

formula, monodaktiloskopija, monodaktiloskopska formula, hejroskopija, pedoskopija, poroskopija,

automatska obrada crteža papilarnih linija.

V nedjelja Kriminalistička identifikacija, pojam I obilježja kriminalističke identifikacije, identifikacija lica na osnovu

crteža papilarnih linija, identifikacija lica na osnovu ličnog opisa, fotografije, forenzička odontologija,

identifikacija lica na osnovu glasa, foto robota, DNK identifikacija, identifikacija nepoznatih lica i leševa,

identifikacija na osnovu mirisa, tragova usana I ušne školjke, identifikacija stvari

VI nedjelja I KOLOKVIJUM

VII nedjelja Trasologija, pojam trasologije, pronalaženje tragova, klasifikacija tragova,

VIII nedjelja Tragovi ljudskog porijekla, tragovi životinjskog porijekla,tragovi biljnog porijekla, tragovi požara I

eksplozija, tragovi oruđa, tragovi dejstva sile na staklo I tragovi na staklu,

IX nedjelja Tragovi vatrenog oružja, tragovi vozila, tragovi vješanja, tragovi iz oblasti životne sredine, tragovi

raznih supstanci, tragovi droga, restitucija uništenih oznaka na metalnim površinama

X nedjelja Kriminalistička fotografija, operativna fotografija, uviđajna fotografija, panoramska fotografija, razmjerna

fotografija, stereofotogrametrija, tajna fotografija, projekciona fotografija, istražna fotografija,

fotografisanje nevidljivim zracima,

XI nedjelja Pomoćna operativna tehnika, magnetofon, detektori, obezbjeđenje zgrada I prostorija pomoću

detektora, kriminalističko – tehničke klopke, tajna pisma, poligraf, elektronska narukvica,

XII nedjelja II KOLOKVIJUM

198

XIII nedjelja Kriminalističko tehnička obrada mjesta događaja, uviđaj, faze uviđaja, otkrivanje, fiksiranje i korišćenje

tragova tokom uviđaja, način obezbjeđenja tragova, radnje uviđajne ekipe, oprema za vršenje uviđaja,

rekonstrukcija događaja, 3D rekonstrukcija

XIV nedjelja Istražna tehnika, lupa, mikroskop, upotreba nevidljivih zraka, fizičko hemijske metode, spektrohemijske

metode, emisiona spektralna analiza, laserska mikrospektralna analiza, atomska apsorpciona

spektrofotometrija, infracrvena spektrofotometrija, neutronska aktivaciona analiza, masena

spektrometrija, rentgenska fluorescentna analiza, rentgenska difrakciona analiza, elektroforeza,

hromatografske metode,

XV nedjelja Kriminalističko profilisanje

XVI nedjelja Kriminalističko tehnička vještačenja, pojam, vrste, pakovanje i dostavljanje predmeta i tragova sa lica

mjesta, vještačenje tragova vatrenog oružja, vještačenje saobraćajnih nezgoda, vještačenje oruđa,

vještačenje mehaničkih brava, vještačenje tragova biološkog porijekla, vještačenje požara I eksplozija,

vještačenje dokumenata,

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena



Nedjeljno



U semestru U semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20

minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis,


Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za

pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog

ispita od 0 - 30 sati.




LITERATURA:• Aleksić Ž. Škulić M. Kriminalistika, Beograd, 2012, Maksimović R. Kriminalistička tehnika, Beograd, 2011,

Rakočević V. Osnovi kriminalistike, Podgorica, 2010; Željko Karas; Uvod u kriminalistiku (odabrana poglavlja); Ministarstvo

unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija (2012); Josip Pavliček; Kriminalistički intervju (odabrana poglavlja);

Međunarodno kriminalističko udruženje (2013)


- Dva kolokvijuma po 20 poena

- Isticanje u toku nastave – 5poena

- Seminarski rad – 5 poena

- Završni ispit do 50 poena

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;


199

Naziv predmeta METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA


SIP I 4 2+1

Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog rada Doktorske studije: Građansko pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo








OPTEREĆENJE STUDENATA Nedeljno operećenje

Ukupno:

4 ECTS x 40/30 = 5.32 sati Struktura: 2 sata predavanja, 1 sat vježbi 2.32 sata za konsultacije i samostalan rad Semestralno operećenje Ukupno: Ukupno opterećenje za predmet: 4ECTS x 30=120 sati Struktura: Nastava i završni ispit: 5.33 x 16 = 85.12 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5.33 x 2 = 10.66 sati Dopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 24.22 sati za dopunski rad oko pripreme i polaganja u popravnom terminu



Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

200

Naziv predmeta PRINCIPI GRAĐANSKOG PRAVA


Obavezni 1 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti nauke građanskog prava prava u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi. Produbljivanje znanja u pojedinim segmentima intezivnog razvoja građanskog prava.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni principe građanskog prava; uporedi različita teorijska shvatanja i raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih principa; analizira i kritički posmatra uporednopravnu primjenu principa građanskog prava i izvodi zaključke o njihovim prednostima i nedostacima se kritički odosi prema primjeni principa građanskog prava. polemiše o uticaju najznačajnijih načela građanskog prava na pozitivnopravna rješenja; navede uporednopravne razlike u primjeni ovih načela u zakonodavnim rješenjima pojedinih država; Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumi

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

XVII nedjelja

XVIII nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Omnis definitio in iure civili periculosa est. - Bona fiedes.

Venire contra factum proprium. - Do ut des. - Clausula rebus standibus.

- Mala fides superveniens nocet.

- Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet.

- Pater vero is est quem nuptiae demonstrant. - Mater semper certa est. - In praetorium non vivitur

- Nemo pro praetorito alitur.

- Superficies cedit solo. - Ab initio nullum, semper nullum.

- Accesorium sequitur principale.

- De nihilo nihil. - In dubio pro possesore.

- Nemo auditur propriam turpidinem allegans.

- Nasciturus pro iam nato habitur.

- Nemini res sua servit. - Personalia personam sequuntur.


OPTEREĆENJB STUDENATA




Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta




201

LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008; Obren Stanković - Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1999; Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011; V. V. Vodinelić, Građansko pravo: Uvod u građansko pravo i Opšti deo građanskog prava, Beograd, 2012; Petar Klarić, Martin Vedriš; Građansko pravo (osim II. dijela - Stvarno pravo, poglavlja: Mjenica i Ček te IV. dijela - Nasljedno pravo); Narodne novine (2014)


A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;



Napomena:

202

Naziv predmeta PRAVO SVOJINE – ODABRANE TEME


Obavezni 1 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: je upoznavanje studenata sa naznačajnijim teroisjskim razmatranjima u oblasti prava svojine, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi ,kao I produbljivanje znanja u pojedinim segmentima intezivnog razvoja prava. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: objasni karalteristike prava svojine; navede i

polemiše o vidovima zlopupotrebe prava; kritički raspravlja o ograničenjima prava svojine; polemiše privatnu i državnu

svojinu i objasni razlike; kritički raspravlja o upravljanju, korišćenju i raspolaganju državnom svojinom.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumi

Sadržaj predmeta:


II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja


Priprema i upis semestra Pojam. - Karakteristike prava svojine.

- Jedinstvenost prava svojine.

- Subjekti i objekti prava svojine.

- Ustavna garancija svojine.

- Svojina kao društvena funkcija.

- Svojina i preduzetništvo.

- Zloupotreba prava svojine.

- Ograničenja prava svojine.

- Privatna i državna svojina.

- Stvari i druga dobra kojima raspolaže Crna Gora.

- Stvari i druga dobra kojima raspolaže opština.

- Upravljanje i korišćenje državne svojine. Raspolaganje državnom svojinom.

- Evidencija, procjena, zaštita i nadzor državne svojine. Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2

x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta




LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena - , Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50

poena Preiazna ocjena se dobija ako se kumuiativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;

Posebnu naznaku za predmei: nema


Napomena:

203

Naziv predmeta UPOREDNO PORODIČNO PRAVO

Sifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Izborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA — GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanie DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

usiovijenost drugim predmetima: nema uslova za phjavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: je upoznavanje studenata sa naznačajnijim terorijskim razmatranjima u oblasti uporednog porodičnog prava, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi, kao I proučavanje evropskoga porodičnog prava u užem smislu, kao novog regulativnog područja Evropske unije i drugih uporednopravnih sistema.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: objasni imovinskopravne režime zajedničke imovine supružnika unacionalnom i uporednom pravu; polemiše o razlikama u uporednopravnim režimima svojine supružnika; kritički raspravlja o uporednopravnim sistemima izdržavanja i razvoda braka; polemiše o tretmanu vanbračne zajednice u pojedinim uporednopravnim sistemima; navede uporednopravne razlike u oblasti roditeljskog staranja u uporednom zakonodavstvu. Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultaciie i kolokviiumi

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja


Priprema i upis semestra Bračni imovinski odnosi. Režimi zajedničke imovine (Francuska, Italija, Rusija). Režimi odložene zajedničke imovine (Njemačka, Švedska). Režim odvojenostiimovina (Velika Britanija, Grčka). Ugovorni režimi (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Švajcarska, Italija, Rusija Švedska Grčka). Porodični dom ( Švedska, Francuska, Njemačka, Austrija, Velika Britanija). Izdržavanje (Francuska, Švedska, Njemačka, Rusija). Razvod braka (Velika Britanija, Francuska, Grčka, Belgija, Njemačka).

Vanbračna zajednica (Holandija, Španija, Francuska, Danska, Švedska, Slovenija). Roditeljsko staranje (Švedska, Norveška, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Holandija, Rusija, Sjedinjene Američke Države. Završni ispit |Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTERECENJE STUDENATA




Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8

sati) = 16 sati




LITERATURA: Radoje Korać, Porodično pravo, Podgorica, 2011

Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom; Narodne novine (2013)

Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.); Europsko obiteljsko pravo; Narodne novine (2013), str. (object Object)Alinčić, M.; Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), Hrabar, D.; Nova procesna prava djeteta - europski pogled; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013) Korać Graovac, A.; Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013) Majstorović, I.; Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013) Hrabar, D. (ur.); Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava; Pravni fakultet u Zagrebu (2010),

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbiiedi naimanie 51 ooen

204

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;



Napomena:

205

Naziv predmeta: PRAVA REALNIH (STVARNIH) GARANCIJA

Šifra predmeta


Izborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije – smjer Građansko pravo

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa značajem realnih garancija, teorijskim shvatanjima o realnim garancijama, kao i uporednopravnim rješenjima u ovoj oblasti.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojedine oblike i značaj realnih garancija; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovoj oblasti i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Zoran Rašović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispit

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (20 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

SADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI nedelja XVII nedelja XVIII-XXI nedelja

Pojam, vrste i načela realnih garancija; Pravo zaloge - pojam i pravna priroda; Sticanje zaloge na osnovu ugovora i od nevlasnika; Nužno založno pravo - zakonska i sudska zaloga; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Založno pravo na pravima; Prestanak založnog prava; Pravo retencije - pojam, sadržina i uslovi za nastanak i prestanak retencije; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Kolokvijum Hipoteka - pojam i pravna priroda, sadržina založno-pravnog odnosa kod hipoteke; Objekat hipoteke; Sticanje hipoteke; Nadhipoteka; Popravni kolokvijum Prestanak hipoteke; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Fiducijarna svojina - pojam, objekat i sticanje; Prava fiducijara (povjerioca); Prava i obaveze fiducijanta (dužnika); Prestanak fiducijarne svojine. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Upisi stvarnih garancija u katastar nepokretnosti.

Obaveze studenta u toku nastave:



6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:

3 sati predavanja

1 sati vježbi

4 sati individualnog rada studenta (priprema

za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8

sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu

ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30

sati.

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski

rad)

Literatura: Zoran Rašović, Stvarno pravo-, Podgorica, 2008 Zoran Rašović, Hipoteka, Podgorica, 2015 Zoran Rašović, Komentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 2012

Petar Klarić, Martin Vedriš; Građansko pravo; Narodne novine, 2014


Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

Posebne naznake za predmet: Nema


206

Naziv predmeta PRINCIPI EVROPSKOG UGOVORNOG PRAVA

- Šifra

predmeta

- Status predmeta - Semestar - Broj ECTS

kredita

- Fond

časova

Izborni III 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije – smjer Građansko pravo

- Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa pojmom evropskog ugovornog prava, principima evropskog ugovornog prava, uslovima nastanka, dejstvom, načinima i uslovima prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u evropskom i domaćem ugovornom pravu.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojam evropskog privatnog prava i mjesto,

značaj i ulogu ugovornog prava u njemu; definiše i objasni pojedine principe evropskog ugovornog prava; objasni uslove nastanka,

dejstvo, načine i uslove prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u evropskom i domaćem ugovornom pravu; raspravlja o

sličnostima i razlikama evropskog i domaćeg ugovornog prava; analizira i kritički posmatra odnos evropskog i domaćeg ugovornog

prava i zaključi o u kojoj mjeri je domaće zakonodavstvo usklađeno sa evropskim privatnim pravom; se kritički odosi prema

postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno

istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim

usavršavanjem.


- Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispit

- Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (20 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih

predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u

okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

SADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja XVI nedelja XVII nedelja XVIII-XXI nedelja

Pojam evropskog građanskog prava; Privatnopravni aspekt evropskog prava;

Razvoj, osnovne karakteristike i specifičnosti evropskog građanskog prava;

Izvori evropskog građanskog prava; zakonodavna harmonizacija;

Praksa evropskog suda kao izvor građanskog prava;

Soft-law izvori prava; odnos evropskog građanskog prava i prava država članica EU;

Načela evropskog (privatnog) prava; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto

održavanja: Pravni fakultet);

Kolokvijum

Evropsko ugovorno pravo;

Landova načela evropskog ugovornog prava; Praktična nastava – analiza praktičnih primjera

(mjesto održavanja: Pravni fakultet);

Popravni kolokvijum

Postupak i razlozi donošenja; funkcije, predmet i struktura načela;

Odnos načela evropskog ugovornog prava prema unidroit načelima i cisg;

Draft common frame of reference;

Common European Sales Law; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto

održavanja: Pravni fakultet);

Evropsko ugovorno pravo potrošača Osnovna obilježja evropskog ugovornog prava

potrošača i uticaj na opšte ugovorno pravo Praktična nastava – analiza sudske prakse

(mjesto održavanja: Pravni fakultet);

- Obaveze studenta u toku nastave:

- Opterećenje studenta





Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis,




Literatura:

Josipović, Tatjana; Izazovi harmonizacije građanskog prava putem direktiva u: Civil Law Forum for South East Europe; GTZ (2010)

Christian Twigg-Flesner; The Cambridge Companion to European Union Private Law; Cambridge University Press (2010)

207

Zakon o zaštiti potrošača;

Zakon o obligacionim odnosima


Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

Posebne naznake za predmet: Nema


Napomena: Nema

208

Naziv predmeta PRAVA DJETETA U MEĐUNARODNIM DOKUMENTIMA

Š/fra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Izborni III 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST - akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih Nacija i njenim značajem u sopstvenom profesionalnom radu, ako I drugim relevantnim izvorima u ovoj oblasti. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: opiše razvoj međunarodne regulative u oblasti prava djeteta; navede i objasni osnovna prava djeteta po Konvenciji o pravima djeteta; objasni značaj drugih međunarodnih izvora ljudskih prava na razvoj prava djeteta; navede i objasni značaj drugih međunarodnih dokumenata na razvoj prava djeteta; Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumi

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja


Priprema i upis semestra Konvencija o pravima djeteta. Od Deklaracije do Konvencije. Sadržina Konvencije o pravima djeteta. Ocjena Konvencije o pravima djeteta. Osnovni principi Konvencije (pravo na život, opstanak i razvoj; najbolji interesi djeteta; eliminacija diskriminacije; uvažavanje mišljenja djeteta- pravo djeteta na participaciju). Građanska i politička prava. Porodična sredina i alternativna briga o djetetu. Osnovna zdravstvena i socijalna zaštita. Obrazovanje, slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti. Dijete u posebnim situacijama. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (uključujući oba Fakultativna protokola). Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvenicija UN o borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala 2000. i Protokol protiv trafikinga emigranata kopnom , morem i vazduhom i Protokol za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine Ijudskim bićima, posebno ženama i djecom. Konvencija o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom i Opcioni protokol o pravima osoba sa invaliditetom. Konvencija Savjeta Evrope: Evropska konvencija o priznanju i izvršenju odluka o staranju o djeci i o ponovnom uspostavljanju odnosa staranja, Konvencija o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole, Konvencija o sprečavanju mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih postupaka i kažnjavanja sa dva protokola. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok



10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20

minuta



Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20

minuta) = 26 sati i 40 minuta



Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokviiuma

LITERATURA: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011. Aras, Slađana; The Powers of the Appellate Court in the Context of the Effective Protection of a Child s Right to Maintenance, in: Uzelac, Alan and van Rhee, C. H. (eds.), Nobody s Perfect. Comparative Essays on Appeals and other Means of Recourse against Judicial Decisions in Civil Matters; Cambridge/Antwerp/Portland: Intersentia (2014), Aras, Slađana; Uzdržavanje djece. Sudski alimentacijski postupci u domaćem i poredbenom pravu; Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu (2013), Invernizzi, Antonella; Williams, Jane; The human rights of children: from visions to implementation; Farnham/Burlington: Ashgate (2012), Majstorović, Irena; Children s Participation in Family Mediation: an Example of New Challenges for Non-Discrimination, in: Kutsar, Dagmar; Warming, Hanne (eds), Children and non-discrimination; CREAN, University Press of Estonia (2014).

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbiiedi naimanie 51 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;



Napomena:

209



SIP I 4 2+1










Ukupno:




Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E

210

Naziv predmeta:

TEORIJA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA


Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni 1 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijski program za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, konsultacije i kolokvijumi

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa teorijskim okvirom, subjektima i objektima medjunarodnog javnog prava, kao i relevantnim pravnim institutima i činjenicama, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi


objasni nastanak, razvoj, osnovne izvore međunarodnog javnog prava kao i subjekte međunardnog prava;

primijeni znanje o teoriji međunarodnog prava u praksi;

uporedi različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja;

objasne značaj i ulogu međunarodnih sudova, kritički raspravlja o glavnim pitanjima načina odvijanja i uredjenja odnosa na

medjunarodnom planu koje karakteriše trend njihovog sve intezivnijeg razvoja kao izraza objektivno uslovljenih potreba globalnog razvoja

odnosa u svim oblastima od znacaja za drustveno ekonomski razvoj svake države.

Sadržaj predmeta: Predmetje skoncentrisan na aktuelna pitanja međunarodnog javnog prava posebno u sledećim podrućjuma: Doktrina i

razvoj međunarodnog javnog prava. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava.


II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja


Priprema i upis semestra

Doktrina i razvoj međunarodnog javnog prava. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava. Formalni

izvori i kodifikacija međunarodnog prava. Načela međunarodnog prava. Subjekti mp i druge jedinke od

međunarodnog interesa. Nastanak i priznanje država, osnovna prava i obaveze država, nadležnost

država. Međunarodna odgovornost država i međunarodnih organizacija. Sukcesija država. Organi za

održavanje međunarodnih odnosa. Multilateralna diplomatija. Međunarodnopravna zaštita Ijudskih

prava. Individualna krivična odgovornost po međunarodnom pravu. Međunarodno krivično pravosuđe.

Državna teritorija, međunarodne reke, pomorska oblast, vazdušna oblast, internacionalne teritorije.

Međunarodnopravna zaštita životne sredine. Međunarodno ugovorno pravo. Mirno rešavanje

međunarodnih sporova. Agresija, načelo neintervencije, pravo na samoodbranu. Pravo oružanih

sukoba (ratno pravo). Međunarodno pravosuđe - nadležnost i postupak, Međunarodni sud pravde,

Stalin arbitražni sud, Evropski sud za Ijudska prava


Nedielino

10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura:

4 sata predavanja 9 sati i 20 minuta samostalnog rada

U semestru Nastava i završni ispit: (13 sati 42 minuta) x 16 = 213 sati I 20 minuta Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (13 sati 42 minuta) = 26 sati i 40 minuta Ukupno opterećenie za predmet: 10x30 = 300 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-30 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (Nastava) + 26 sat i 40 min (priprema) + 30 sati (Dopunski rad)


LITERATURA: Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; R. Etinski , Međunarodno javno pravo, Službeni glasnik, Beograd 2011; Osnovi međunarodnog javnog prava – V. Dimitrijević, O. Račić i dr, 3. izdanje, Beogradski centar za ljudska prava, 2012. Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 2, Zagreb, 2012.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena


A-91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poen

211

Naziv predmeta MEĐUNARODNOPRAVNA ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezni I 10 4 + 0

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).

Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa pravnim i institucionalnim okvirom međunardne zaštite ljudsih prava, kao i sa mehanizmima internacionalizacije na nivou Ujedinjenih nacija i na regionalnim nivoima; pripremiti studente da primjenjuju i pravilno tumače međunarodnopravne norme, pricipe i pravne standarde.





o raspravljaju o sistemu međunarodnopravne zaštite ljudskih prava i međunarodnopravnim izvorima ljudskih prava i

pravilno ih tumače;

o kritički analizira praksu sudskih i kvazisudskih tijela povodom zaštite ljudskih prava u međunarodnoj zajednici;

o objasni standarde međunarodnopravne zaštite ljudskih prava i vladavine prava, nastale kroz internacionalizaciju

zaštite ljudskih prava;

o primijeni relevantna međunarodnopravna pravila, kako na nivou Ujedinjenih nacija, tako i u okviru pravnih

mehanizama Savjeta Evrope;

o uporedi različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i

nedostatke pojednog shvatanja;

o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom;

o primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u osnovna obilježja međunarodnopravne zaštite ljudskih prava.

II nedjelja

Izvori ljudskih prava na unutrašnjem i međunarodnom planu; klasifikacija izvora; teorijsko-filozofski izvori ljudskih prava; izvori ljudskih prava u unutrašnjem pravu; ustavi, zakoni, podzakonski akti; izvori ljudskih prava u međunarodnom pravu; korelacija izvora; ljudska prava i međunarodne organizacije (vladine i nevladine); integracioni procesi i ljudska prava.

III nedjelja

Univerzalnost, nedjeljivost, međuzavisnost i povezanost ljudskih prava u jedinstvenom sistemu; dimenzije (“generacije”) ljudskih prava; građanska i politička prava; ekonomska, socijalna i kulturna prava; prava treće generacije ili prava solidarnosti; individualna i kolektivna prava; međusoban odnos, međuzavisnost i korelacija izmedju različitih kategorija ljudskih prava; istorijski presjek i savremeni problemi.

IV nedjelja

Priroda i karakter ljudskih prava; pravni, politički, kulturološko-sociološki i psihološko-antropološki aspekti ljudskih prava; koncept subjektivnih javnih prava i političkih ograničenja državne vlasti i moći; politički naddeterminizam ljudskih prava i protivurječnosti unutar koncepta koje ograničavaju njegovu punu primjenu; kompleksnost i višeslojnost odnosa: pojedinac-država-međunarodna zajednica; ljudska prava i multinacionalne korporacije; ljudska prava i odnos većina-manjina; titulari prava i titulari obaveza u odnosima u kojima se primjenjuju ili krše ljudska prava; kultura ljudskih prava i odgovarajuće edukativno-vaspitne aktivnosti; ljudska prava i ljudske obaveze;

V nedjelja

Osnovni pravni instrumenti medjunarodne zajednice; univrzalni i regionalni. Međunarodnopravna zaštita prve generacije prava.

VI nedjelja

Međunarodnopravna zaštita druge generacije prava. Praktična nastava:analiza sadržaja relevantnih međunarodnih instrumenata.

VII nedjelja I Kolokvijum

VIII nedjelja

Međunarodnopravna zaštita treće generacije prava.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Međunarodna tijela implementacije: univerzalni plan.

212

Praktična nastava: Analiza jurisprudencije ugovornih tijela UN-a.

XI nedjelja

Uloga i nadležnost regionalnih međunarodnih sudova u zaštiti ljudskih prava. Praktična nastava: Analiza jurisprudencije međunarodnih sudova.

XII nedjelja Procesni aspekti međunarodnopravne zaštite ljudskih prava. Specifični djelimični međunarodnopravni subjektivitet pojedinca.

XIII nedjelja

Međunarodne monitoring misije u zaštiti ljudskih prava. Zaštita ljudskih prava u oružanim sukobima. Zaštita ljudskih prava u izbjegličkim i migracionim okolnostima. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja

Pojedine institucije međunarodne zajednice u zaštiti ljudskih prava. Visoki komesar za ljudska prava UN-a. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Protivurječnosti u zaštiti ljudskih prava. Savremeni izazovi u zaštiti ljudskih prava u svijetu. Praktična nastava: Razrada hipotetičkog slučaja. Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XVI – XIX nedjelja Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t



10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 4sata predavanja 0 sat vježbi 9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: 13 sati I 20 min x 16 = 213 sati I 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 13 sati I 20 min = 26 sati I 40 min Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u interaktivnoj praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, a ostali učestvuju u debati nakon prezentacije seminarskog rada.

Literatura: T. Burgental: Međunarodno pravo ljudskih prava, 2010; Louis Henkin et al.: International Human Rights Law; 2014, N. Vučinić: Osnovi ljudskih prava, 2001; D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, V. Dimitrijević et al.: Međunarodno pravo ljudskih prava, 2007, I. Jelić: Ljudska prava I multikulturalizam, 2013, Kristijan Tomušat, Ljudska prava između idealizma i realizma, 2006, Vojin Dimitrijević (ur.), Savremeno shvatanje prava naroda na samoopredeljenje, 2011, Raija Hanski i Martin Šajnin, Najvažniji slučajevi pred Komitetom za ljudska prava, 2007, Bojan Đurić, Zbirka odluka o ljudskim pravima V – Presude Evropskog suda za ljudska prava o pitanjima koja se odnose na slobodu i bezbednost ličnosti, 2007.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se: - Jedan test do 40 poena. - Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. - Završni ispit do 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na konsultacijama i web adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


213

Naziv predmeta

SPECIJALIZOVANE AGENCIJE UN


Izborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa prirodom specijalizovanih agencija i njihovom ulogom i znacajem danas


o objasni značaj specijalizivanih agencija i njihovu ulogu danas u svijetu;

o kritički posmatra nadležnost specijalizovanih agencija i raspravlja o njihovoj ulozi u međunarodnom pravu;

o primijeni znanje o specijalizovanim agencijama u praksi;

o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje o specijalizovanim agencijama;

o tumači poziciju specijalizovanih agencija u sistemu Ujedinjenih nacija.


Sadržaj predmeta:


II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja



Pojam i značaj specijalizovanih agencija

Geneza, priroda i kakakteristie specijalizovanih agencija

Pozicija u sistemu UN

Medjunarodni monetarmi fond

I TEST

Svjetska banka

Medjunarodna organizacija rada

Medjunarodni monetarni fond

Svjetska turistička organizacija

II TEST

Medjunarodna pomorska organizacija

UNESCO- pojam i znacaj

Završni ispit


Nedielino




U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupno g opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (Dopunski rad)


LITERATURA:

Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.;

Brownlie , I ., Principles of Public International Law, Oxford,2012,

Kerbrat, Y.,Dupuy, P-M., Droit international public, Dallos, Pariz, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena


A- 91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poen



Napomena:

214

Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRAVO MORA


Izborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa morskim pojasevima,pravilima o razgranicenju morskih pojaseva kao i naucnim istrazivanjem mora,plovidbom i iskoriscavanjem bioloskih bogastava mora


o raspravljaju o problemima koji se javljaju o oblasti prava mora i razgraničenja morskih pojaseva ;

o kritički posmatraju praksu sudskih i kvazisudskih tijela povodom slučajeva vezaih za pravo mora ;

o objasni standarde međunarodnog prava mora ; uporede različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravljaju o

njihovom odnosu i argumentuju prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja;

o primijeni relevantna međunarodnopravna pravila u pogledu razgraničenja morskih pojaseva.



Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

XVII nedjelja

XVIII nedjelja

XIX nedjelja

XX nedjelja

XXI nedjelja

XXII nedjelja

XXIII nedjelja

XVIII nedjelja

XIX nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Dosadašnje kodifikacije prava mora (1958,1982), Problemi vezani uz stupanje na snagu Konvencije

Ujedinjenih nacija o pravu mora (1994), Međunarodnopravni režimi na moru, More kao dio državnog područja,

Posebna prava obalnih država izvan njihovih granica, Morski prostori izvan granica nacionalne jurisdikcije,

Posebni problemi (Arktik, Antarktik, zatvorena i poluzatvorena mora) Iskorištavanje i očuvanje mora,

Razgraničenje država na moru, Plovidba, Iskorištavanje bioloških bogatstava mora, Neživa bogatstva mora i

podmorja, Zaštita morskog okoliša, Pomorske vojne djelatnosti u doba mira, Mimo rješavanje sporova u

pitanjima prava mora Jurisprudencija suda u Hamburgu, Rat na moru, Pravila ratovanja, Humanitamo pravo

pomorskog ratovanja, Neutralnost.


Nedielino






LITERATURA: Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 1, Zagreb, 2010,

Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004,

Kreća M.,Medjunarodno javno pravo, 8 , Beograd, 2016.


A- 91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poen



Napomena:

215

Naziv predmeta PRAVO I MULTIKULTURALIZAM


Izborni I 6 3+ 1


Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).

- Uslovljenost drugim predmetima:Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.


Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i

pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.

Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa pravnim okvirom Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope za zaštitu prava manjina i

promocije multikulturalizma, tijelima implementacije ljudskih pava u doba multikulturalnosti, sa posebnim osvrtom na praksu

ekspertskih ugovornih tijela međunarodne zajednice, omogućiti studentu da nauči pravilno tumačenje relevantnih

međunarodnopravnih standarda I da ih primijeni u svom radu.


objasni suštinu multikulturalizma i osnovne filozofske ideje na kojima je utemeljen;

razumije I objasni savremenu pravnu zaštitu prava manjina:

kritički analizira različita pravna rješenja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja;

samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom;

primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod

u osnovne teorijske postavke multikulturalizma.

II nedjelja Ljudska prava u doba multikulturalnosti; poštovanje različitosti; zaštita identiteta; multikulturalni identiteti.

III nedjelja

Zaštita prava nacionalnih i etničkih, kulturnih i jezičkih manjina - pravni standardi na univerzalnom planu.

IV nedjelja

Uloga ugovornih tijela i međunarodnih sudova u očuvanju poštovanaj različitosti i zaštite prava manjina. Praktična nastava: analiza slučajeva iz međunarodne pravosudne prakse.

V nedjelja Kulturna ljudska prava, multikulturalnost i interkulturalnost. Zaštita domorodačkih kultura.

VI nedjelja Uloga pojedinih mešunarodnih organizacija u zaštiti prava manjina. Visoki komesar za nacionalne manjine I osnove tzv. mekog prava. Praktična nastava:analiza sadržaja Preporuka i Smjernica Visokog komesara.


VIII nedjelja Međunarodnopravna zaštita od diskriminacije u multikulturalnim sredinama, normativni I institucionalni okvir međunarodne zajednice.


X nedjelja Zaštita prava manjina u Evropi: instrumenti i praksa Savjeta Evrope i Evropske unije.

XI nedjelja

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina; uloga i nadležnost Savjetodavnog komiteta za

nacionalne manjine. Praktična nastava: Analiza jurisprudencije Savjetodavnog komiteta.

XII nedjelja Tematski komentari uz Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina.

XIII nedjelja

Povelja o regionalnim I manjinskim jezicima; uloga I nadležnost Ekspertskog komiteta.

Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja

Uloga Evropskog suda za ljudska prava u zaštiti pripadnika manjina od doskriminacije.

Praktična nastava: Analiza slučaja pred Evropskim sudom. Odbrana seminarskih radova i diskusija.

216

XV nedjejlja Zaštita multikulturalnosti u Evropskoj uniji, Povelja o fundamentalnim pravima, Agencija o fundamentalnim

pravima.

Praktična nastava: Razrada hipotetičkog slučaja. Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XVI – XIX nedjelja Z a v r š n i i s p i t

P o p r a v n i i s p i t OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedielino 6 kredita x 40/30 = 8 sati




Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u interaktivnoj praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane

seminarski rad, a ostali učestvuju u debati nakon prezentacije seminarskog rada.

Literatura:

I. Jelić: Ljudska prava i multikulturalizam, Podgorica, 2013, G. Pentasuglia: Minority Groups and Judicial Discourse in International

Law: A Comparative Perspective, Liverpool, 2009, W. Kymlicka: Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights,

Oxford,1996, W. Kymlicka: The Rights of Minority Cultures, Oxford,1995, Parekh, Bikhu,Nova politika identiteta, Zagreb, 2008.,

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:

Ocjenjuju se:

- Jedan testdo 40poena.

- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15%

ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u

debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave

naznačenim u sadržaju predmeta.

- Završni ispitdo 40 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.



217

Naziv predmeta EVROPSKO JAVNO PRAVO


Izborni II 10 3 + 1

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).



Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa tekovinama evropskog javnog prava, konvergencijom prava najznačajnijih evropskih međunarodnih organizacija, kao i ulogom i praksom evropskih tijela i institucja u zaštiti javnopravnih interesa pojedinaca i kolektiviteta, radi njihovog razumijevanja i primjene znanja u praksi.



o objasni evropske standarde vladavine prava, demokratije i zaštite ljudskih prava;

o razumije i primijeni pravna sredstva na nivou Savjeta Evrope i Evropske unije;

o kritički razmatra javnopravne aspekte evropskog pravnog prostora;

o doprinese razvoju poštovanja različitosti, kao i kulture i etike ljudskih prava.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u osnovna obilježja evropskog javnog prava.

II nedjelja Osnovna obilježja, principi i institucije Evropske unije i Savjeta Evrope.

III nedjelja

Materijalno-pravni i formalno-pravni izvori odlučivanja u evropskom pravu ljudskih prava.

IV nedjelja

Konvergencija prava Savjeta Evrope i prava EU u oblasti ljudskih prava.

V nedjelja

Uticaj evropskog prava na nacionalni ustavni poredak i zaštitu ljudska prava.

VI nedjelja

Pristupanje Evropske unije Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima - ideja, process, značaj. Praktična nastava:diskusija na pomenutu temu: pro et contra.


VIII nedjelja

Veza ljudskih prava sa principima demokratije, vladavine prava i pravne države. Koncept ljudske

sigurnosti.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Sudska praksa evropskog prava ljudskih prava. Evropski sud za ljudska prava u zaštiti javnopravnih ovlašćenja. Praktična nastava: Analiza jurisprudencije Suda.

XI nedjelja

Uloga i nadležnost Suda pravde EU u zaštiti ljudskih prava. Praktična nastava: Analiza relevantne jurisprudencije.

XII nedjelja Odnos dva evropska suda u zaštiti ljudskih prava. Izvodi iz odnosne jurisprudencije.

XIII nedjelja

Javnopravni aspekti zaštite zdrave životne sredine. Arhuska konvencija. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja

Uloga Evropskog parlamenta u zaštiti javnih prava. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Značaj i nadležnost pojedinih tijela: Evrospki ombudsman, Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope. Praktična nastava: sOdbrana seminarskih radova i diskusija.

XVI – XIX nedjelja Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t



218

10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata individualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: 13 sati I 20 min x 16 = 213 sati I 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 8 = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 3000 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (nastava) + 26 sati I 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u interaktivnoj praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, a ostali učestvuju u debati nakon prezentacije seminarskog rada.

Literatura: D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, T. Kerikmae:

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se: - Jedan test do 40 poena. - Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. - Završni ispit do 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.



219

Naziv predmeta PRAVO EVROPSKIH INTEGRACIJA


Obavezni 2 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa pravom evropskih integracija,jedinstvenih institucionalnim sistemom EU kao i primjenjivanje znanja o evropskim integracijama u praksi Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o objasni složenost jedinstvenog institucionalnog sistema EU;

o razumije i objasni proces evroatlanskih integracija;

o kritički analizira praksu država u procesu evropskih integracija i argumentuje prednosti i nedostatke pojedih

sistema ;

o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom;

o primjenjuje znanje o pravu evropskih integracija u praksi.



II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XVI nedjelja


Pravo evropskih integracija( značaj)

Evropska integraciona ideja i izvori

Nastanak i razvoj evropskih zajednica

Glavni organi EU,organizacija,nadležnost i funkcionisanjee

Jedinstveno tržište evropske unije i osnovne sloboe

I TEST

Radno i socijalno pravo u EU;Pojačana saradnja u EU

NATO

Članstvo u EU

Stvaranje prava unije

Evroatlankse integracije Crne Gore

Završni ispit



10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 9 sati i 20 min individualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



LITERATURA:

Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski

o evropskoj integraciji ,Branko M. Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje,

2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012; Hartley, T. The

Foundations of European Union Law, 7the edn, OUP,Oxford, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Preiazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 91-100; B-81-90; C-71-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poen


| Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

220

Naziv predmeta MEĐUNARODNI SUDOVI


Obavezni 2 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa Medjunarodnim sudom pravde, Međunarodnim sudom za pravo mora,Međunarodnim krivičnim sudom, Stalnim arbitraznim sudom, ad hoc mdjunarodnim sudski organima,Sudom pravde EU kao i presudama medjunarodnih sudova Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o kritički posmatra, objasni značaj i položaj međunarodnog pravosuđa danas;

o stečeno znanje o međunarodnom pravosudju primjenjuje u praksi ;

o kritički razmatra presude međunarodnih i ad hoc sudova ;

o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom.


Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

XVII nedjelja

XVIII nedjelja

XIX nedjelja

XX nedjelja

XXI nedjelja

XXII nedjelja

XXIII nedjelja

XVIII nedjelja

XIX nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Međunarodni sud pravde( izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)

Stalni arbitražni sud (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)

Međunarodni sud za pravo mora (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)

I TEST

Međunarodni krivični sud (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)

Ah hoc međunarodni sudski organi

Sud pravde EU

II TEST

Presude Međunarodnoh suda prave- praksa

Presude Stalnog arbitražnog suda- praksa

Presude ad hoc međunarodnih sudskih organa- praksa

Završni ispit



10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



LITERATURA:

Međunarodno javno pravo, 8 izdanje, Milenko Kreca, Beograd, 2016.

R., Mackenzie at all: Manual of international courts and tribunals, Oxford, 2010.

B. Janković, Z. radivojević, međunarodno javno pravo, Niš, 2011.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena Preiazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 91-100; B-81-90; C-71-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poena


| Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

221



SIP I 4 2+1



Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.







Ukupno:




Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50

Ocjena A B C D E