INFORMACIJE ZA INVESTITORE

ZAGREB, RUJAN 2009. GODINE.

(ZADNJA REVIZIJA RUJAN 2013.)

2

INFORMACIJE ZA INVESTITORE .............................................................................................. 3

I. PODACI O ZB INVESTU D.O.O. ................................................................................................... 3

II. RAZVRSTAVANJE KLIJENATA ................................................................................................... 4

Profesionalni ulagatelji ................................................................................................................. 4

Mali ulagatelji................................................................................................................................ 5

Podaci koji se pružaju klijentima .................................................................................................. 5

III. PROCJENA PRIMJERENOSTI ..................................................................................................... 8

IV. POLITIKA UREĐENJA SUKOBA INTERESA I OSOBNIH TRANSAKCIJA DRUŠTVA (SAŽETAK) 8

IZBOR PARTNERA U TRGOVANJU FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA, PREKOMJERNO TRGOVANJE ............................................................................................................................................ 10

1. Izbor partnera u trgovanju .................................................................................................... 10

2. Postizanje najpovoljnijeg ishoda za Klijenta ........................................................................ 11

3. Posebne brokerske usluge i prekomjerno trgovanje ............................................................ 11

TRANSAKCIJA KUPNJE I PRODAJE TE ALOKACIJA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA ................. 11

TRGOVANJE DRUŠTVA ZA VLASTITI RAČUN ..................................................................................... 12

OSOBNE TRANSAKCIJE ........................................................................................................................ 12

1. Općenito ............................................................................................................................... 12

2. Zabranjene aktivnosti ........................................................................................................... 14

3. Tajnost podataka .................................................................................................................. 15

4. Zabrana trgovanja udjelima investicijskih fondova pod upravljanjem Društva .................... 15

POVJERLJIVE I POVLAŠTENE INFORMACIJE, KOMUNIKACIJA ZAPOSLENIKA I „KINESKI ZIDOVI“ 15

1. Povjerljive i povlaštene informacije ...................................................................................... 15

2. Komunikacija zaposlenika i ''kineski zidovi'' ......................................................................... 16

TRGOVANJE IZMEĐU SKUPINA IMOVINE ............................................................................................ 17

IZRADA PROCJENA VRIJEDNOSTI I KREDITNOG RIZIKA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA ......... 17

GLASOVANJE NA SKUPŠTINAMA I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ VRIJEDNOSNIH PAPIRA I DRUGIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA KOJI SE NALAZE POD UPRAVLJANJEM ..................................................................................................................................... 18

1. Općenito ............................................................................................................................... 18

2. Sudjelovanje na skupštinama i realizacija glasačkog prava ................................................ 18

SUKOBI INTERESA ZBOG ČLANSTVA U GRUPI ................................................................................. 19

V. RIZICI POVEZANI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTOM KOJI MOŽE BITI PREDMET USLUGE KOJU PRUŽA ZB INVEST D.O.O. ........................................................................................................... 20

Osnovni rizici vezani uz ulaganje u financijske instrumente ...................................................... 20

Rizici povezani s ulaganjem u obveznice .................................................................................. 21

Rizici povezani s ulaganjem u dionice ....................................................................................... 21

Rizici povezani s ulaganjem u investicijske fondove.................................................................. 22

Rizici povezani s ulaganjem u instrumente tržišta novca .......................................................... 22

Rizici povezani s ulaganjem u financijske izvedenice ................................................................ 23

3

Rizici povezani s ulaganjem u opcijske, futures i forward ugovore............................................ 23

Rizici povezani s ulaganjem u swapove .................................................................................... 25

Rizici povezani s ulaganjem u varante ....................................................................................... 26

VI. PODACI U SVEZI ZAŠTITE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I NOVČANIH SREDSTAVA KLIJENTA 26

Treća strana kod koje je pohranjena imovina klijenta ................................................................ 26

Zbirni račun ................................................................................................................................ 27

Odvojenost imovine portfelja ...................................................................................................... 28

Vođenje evidencija o financijskim instrumentima klijenta .......................................................... 29

Novčana sredstva kod treće strane ........................................................................................... 29

Troškovi pohrane imovine klijenta kod treće strane ................................................................... 30

Prijenos portfelja na drugu osobu .............................................................................................. 30

VII. SUSTAV ZAŠTITE ULAGATELJA .............................................................................................. 30

INFORMACIJE ZA INVESTITORE1

I. PODACI O ZB INVESTU D.O.O. ZB Invest d.o.o. kao društvo za upravljanje investicijskim fondovima (dalje u tekstu: Društvo), registrirano je za djelatnost osnivanja i upravljanja UCITS fondom temeljem Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (dalje u tekstu: ZOIF) i djelatnost osnivanja i upravljanja alternativnim investicijskim fondom temeljem Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (dalje u tekstu: ZAIF). Osim upravljanja fondovima ulagateljima nudi i uslugu upravljanja portfeljem (dalje u tekstu: Upravljanje portfeljem) koja je regulirana odredbama Zakona o tržištu kapitala (dalje u tekstu: ZTK). Društvo je ovlašteno rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske klasa: UP/I-450-08/00-01/35, ur. broj: 567-02/00-4 od 29. lipnja 2000. godine obavljati poslove osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima. Rješenjima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) klasa: UP/I 451-04/08-05/27, ur. broj: 326-113-08-3 od 3. srpnja 2008. godine te klasa: UP/I-451-04/09-52/3 ur. broj: 326-113-10-6 od 21. siječnja 2010. godine, Društvo je ovlašteno obavljati i poslove upravljanja imovinom za račun nalogodavatelja – vlasnika portfelja vrijednosnih papira. Rješenjem HANFA-e klasa: UP/I 451-04/10-52/01, ur. broj: 326-113-10-5 od 2. lipnja 2010. godine Društvo je ovlašteno za obavljanje poslova upravljanja portfeljem i u odnosu na izvedenice. Tvrtka: ZB Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima Sjedište, poslovna adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: +385 1 4803 399 Telefaks: +385 1 4803 349 Internet adresa: www.zbi.hr E-mail adresa: fond@zbi.hr MB: 01500937 MBS: 080348872 OIB: 23889363045

1 (podaci su prikazani u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala, odnosno odredbama Pravilnika o pravilima

poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga te Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga)

4

Registar: Trgovački sud u Zagrebu, rješenje broj Tt-00/2951-2 od 1. lipnja

2000. godine Temeljni kapital: 4.000.000,00 kuna u cijelosti uplaćen Žiro račun: IBAN: HR5323600001101205593 otvoren kod Zagrebačka banka

d.d. Račun portfelja za posebne namjene: IBAN: HR7323600001300060665 otvoren kod Zagrebačka banka

d.d., poziv na broj „broj ugovora portfelja" Poslovna godina: Kalendarska godina (1. siječnja - 31. prosinca) Vezani zastupnik: Društvo ne djeluje preko vezanog zastupnika Jezik komunikacije: hrvatski jezik osim ako s pojedinim ulagateljem nije drugačije

ugovoreno Način komunikacije prema klijentima: na način dogovoren Ugovorom Naziv i kontakt adresa nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, Zagreb, telefon: +385 1 6173 200, telefaks: +385 1 4811 406, e-mail: info@hanfa.hr, internet adresa: www.hanfa.hr. Opseg, učestalost i razdoblja izvještavanja klijenata: mjesečno (faktura za upravljanje portfeljem), tromjesečno (stanje imovine na dan, stanje imovine u razdoblju s pregledom prinosa, pregled transakcija, korporativne akcije i komentar tržišta), godišnje (prikaz rezultata ostvarenog na kraju kalendarske godine), po potrebi (u slučaju otkaza, nakon dana otkaza izraditi obračun ostvarenog rezultata u obračunskom razdoblju te u slučaju pada imovine ispod praga definiranog Općim uvjetima).

II. RAZVRSTAVANJE KLIJENATA

Sukladno ZTK i najboljoj praksi upravljanja portfeljima, Društvo Klijente za koje obavlja Upravljanje portfeljem razvrstava u kategorije profesionalnih ili malih ulagatelja. Profesionalni ulagatelji Pri razvrstavanju Klijenata, profesionalnim ulagateljem smatramo Klijente koji posjeduju dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnu procjenu s time povezanih rizika, a svakako:

subjekte koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela:

investicijska društva,

kreditne institucije,

ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad,

društva za osiguranje,

subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje,

društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

mirovinska osiguravajuća društva,

trgovci robom i izvedenicama na robu,

lokalna društva i ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena gornjim alinejama, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu,

pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 (dva) od sljedećih uvjeta:

ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000,00 kuna,

neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000,00 kuna,

kapital u iznosu od najmanje 15.000.000,00 kuna,

5

nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije,

ostale institucionalne ulagatelje čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine.

Kada Društvo uslugu upravljanja portfeljem pruža profesionalnom ulagatelju, smatrat će da u vezi te usluge Klijent ima znanje i iskustvo dostatno za razumijevanje rizika koji su s njom povezani. Obveza je Klijenta koji se smatra profesionalnim ulagateljem zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da ne može pravilno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima. Društvo će Klijentima razvrstanima u skupinu profesionalnih ulagatelja na njihov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima. Klijenti kategorizirani kao profesionalni ulagatelji dužni su izvijestiti Društvo o svim promjenama koje mogu utjecati na aktualnu kategorizaciju. Klijentima koji ne udovoljavaju pretpostavkama prema kojima bi mogli biti razvrstani u profesionalne ulagatelje omogućit će se tretman kao da su profesionalni ulagatelji, isključivo na temelju njihovog pisanog zahtjeva te ako obavljena procjena njihova iskustva, znanja i stručnosti za donošenje samostalnih odluka o ulaganju i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika koju obavi Društvo u dovoljnoj mjeri pokaže kako su sposobni donositi vlastite odluke o ulaganjima i razumjeti uključeni rizik i ako zadovoljavaju najmanje dva od sljedećih kriterija:

Klijent je na tržištu kapitala na kojem se trguje financijskim instrumentima koji su predmet ulaganja u sklopu modela upravljanja portfeljem prilagođenog njegovim potrebama izvršio prosječno 10 (deset) transakcija značajne vrijednosti, unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana,

veličina Klijentovog Portfelja financijskih instrumenata prelazi 4.000.000,00 kuna uključujući i novčana sredstva,

Klijent radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o planiranim transakcijama ili uslugama.

Osim toga, da bi Društvo omogućilo Klijentima koji na vlastiti zahtjev zatraže tretman profesionalnog ulagatelja da se odreknu više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja, mora se poštivati sljedeći postupak:

Klijent mora pisanim putem zatražiti tretman profesionalnog ulagatelja u odnosu na uslugu upravljanja portfeljem,

Društvo ga je dužno pisanim putem upozoriti koju razinu zaštite i prava koju pruža sustav zaštite ulagatelja može izgubiti,

Klijent mora pisanim putem potvrditi, u posebnom dokumentu odvojenom od Ugovora, da je svjestan posljedica gubitka razine zaštite,

Kategorizacija Klijenta kao profesionalnog ulagatelja može rezultirati ograničenjima razine Klijentove zaštite i informacija koje mu je Društvo dužno pružiti. Društvo može na vlastitu inicijativu s Klijentom koji se može smatrati profesionalnim ulagateljem postupati kao sa malim ulagateljem. Mali ulagatelji Svi ostali klijenti koji ne udovoljavaju pretpostavkama za razvrstavanje u kategoriju profesionalnih ulagatelja i koji ne budu razvrstani u tu kategoriju, smatraju se malim ulagateljima.

Podaci koji se pružaju klijentima Klijentima za koje obavlja Upravljanje portfeljem Društvo je dužno osigurati:

periodično izvještavanje kako je definirano u Općim uvjetima Društva

uvid u akte kojima se propisuje način vrednovanja

usporedbe, u smislu značajne referentne veličine, utemeljene na ulagačkim ciljevima Klijenta i oblicima imovine u Klijentovom Portfelju, što će omogućiti Klijentu kojem se usluga pruža procjenu prinosa i učinkovitosti Društva.

6

općeniti prikaz svojstava i rizika povezanih s financijskim instrumentima i drugim oblicima financijske imovine u koju se po zakonu smije ulagati imovina Portfelja. Općenitim prikazom bit će pojašnjena specifična svojstva financijskih instrumenata, kao i rizik povezan sa svakim od njih i to na dovoljno detaljan način koji omogućava Klijentu donošenje investicijske odluke na temelju takvog prikaza. Opis rizika obuhvaća sljedeće elemente:

rizike povezane s određenom vrstom financijskog instrumenta, uključujući pojašnjenje utjecaja na cjelokupnu investiciju,

volatilnost cijene takvog instrumenta kao i svako ograničenje na postojećim tržištima za takve instrumente,

podatak da Klijent može, kao rezultat transakcija takvim instrumentima, pretpostaviti financijske obveze kao i druge dodatne obveze, uključujući zavisne obveze, dodatno na troškove stjecanja instrumenta.

Kada će rizik povezan s financijskim instrumentom sačinjenim od dva ili više različitih financijskih instrumenata ili usluga vjerojatno biti veći od rizika vezanih uz svaku od pojedinih komponenti, Društvo će navesti odgovarajući opis komponenti takvog instrumenta i način na koji međusobni utjecaj povećava rizik.

da su podaci koje Društvo pruža ili koje upućuje ili distribuira Klijentima na način da je izvjesno da ih može zaprimiti mali ulagatelj, uključujući i promidžbene materijale, cjeloviti, jasni, točni, istiniti i nedvosmisleni na dan njihova iznošenja te da ne dovode u zabludu, pri čemu se svi činjenični navodi moraju potkrijepiti. Pri tome, podaci:

moraju sadržavati tvrtku Društva,

moraju biti precizne naravi i ne smiju posebice naglašavati nikakvu potencijalnu korist od poslova sa, ili samog, financijskog instrumenta, a bez da također ističu nepristrano upozorenje na bilo koji odgovarajući rizik,

moraju biti dostatni za razumijevanje prosječnom članu skupine kojem su upućeni ili koji će ih vjerojatno primiti te prikazani na način kakav je navedenoj osobi lako razumljiv,

ne smiju prikrivati niti umanjivati ili prikrivati značajne pojedinosti, navode ili upozorenja niti ih smiju činiti neshvatljivima.

U slučajevima kada se u podacima uspoređuju poslovi s financijskim instrumentima, financijski instrumenti ili osobe koje obavljaju poslove s njima, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

usporedba mora biti smislena i prikazana na nepristran i uravnotežen način,

moraju biti navedeni izvori podataka koji su korišteni za usporedbu,

moraju biti uključene ključne činjenice i pretpostavke koje su bile korištene za usporedbu.

U slučaju kada podaci sadrže navode o prošlim prinosima financijskog instrumenta, financijskog indeksa ili posla s financijskim instrumentima, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

navod o prošlim prinosima ne smije biti najznačajniji element takvog priopćenja,

podaci moraju uključivati odgovarajuće informacije o prinosu za prethodnih 5 (pet) godina, ili za cjelokupni period u kojem je financijski instrument bio dostupan, financijski indeks se počeo objavljivati, a investicijska usluga bila nuđena (u slučaju da instrument, indeks ili usluga postoje kraće vrijeme); po odluci Društva podaci mogu uključivati i dulji period, ali u svim navedenim slučajevima podatak o prinosu mora biti temeljen na cjelokupnom dvanaestomjesečnom razdoblju,

moraju jasno biti naznačeni referentno razdoblje i izvor podataka,

podaci moraju sadržavati istaknuto upozorenje da izračuni koji se odnose na prethodno razdoblje i prošli prinos nisu pouzdani pokazatelji budućih rezultata,

kada se navod oslanja na izračune denominirane u stranoj valuti, valuta mora biti jasno iskazana, zajedno s upozorenjem da povrat može biti uvećan ili umanjen kao rezultat promjene tečaja,

kada je navod utemeljen na bruto-prinosu, mora biti objavljen utjecaj provizija, naknada ili drugih troškova.

Kada podaci uključuju ili se odnose na simulirani prinos iz prošlog razdoblja, moraju biti povezani s financijskim instrumentom ili financijskim indeksom, a sljedeći uvjeti moraju biti zadovoljeni:

simulirani prošli prinos mora biti utemeljen na stvarnom prošlom prinosu jednog ili više financijskih instrumenata ili financijskih indeksa koji su isti kao, ili iz kojih su izvedeni, predmetni financijski instrumenti,

podaci moraju sadržavati istaknuto upozorenje da iznosi (izračuni) koji se odnose na

7

simulirani prošli prinos nisu pouzdan pokazatelj budućeg prinosa

Kada podaci sadrže informacije o budućem prinosu, sljedeći uvjeti moraju biti zadovoljeni:

podaci ne smiju biti utemeljeni niti se smiju pozivati na simulirani prošli prinos,

moraju biti utemeljeni na opravdanim pretpostavkama, potkrijepljeni objektivnim činjenicama,

kada su podaci utemeljeni na bruto-prinosu, mora biti iskazan utjecaj provizija, naknada ili drugih troškova,

podaci moraju sadržavati istaknuto upozorenje da takva predviđanja nisu pouzdani pokazatelj budućeg prinosa.

Kada se podaci odnose na konkretan porezni tretman, mora biti istaknuto da dotični porezni tretman ovisi o pojedinačnom slučaju svakog klijenta i može biti podložan budućoj promjeni.

U podacima se ne smije koristiti naziv bilo kojeg nadležnog nadzornog tijela na način koji bi navodio ili sugerirao odobrenje ili suglasnost dotičnog tijela s proizvodima ili uslugom Društva.

Osim prethodno navedenih prava na zaštitu, Klijentima razvrstanim u kategoriju malih ulagatelja Društvo će osigurat višu razinu zaštite, koja se sastoji od:

utvrđivanja osnovnih činjenica o Klijentu kako bi Društvo imalo osnovanog temelja za vjerovati da Upravljanje portfeljem zadovoljava slijedeće kriterije (procjena primjerenosti):

zadovoljava investicijske ciljeve Klijenta,

Klijent može financijski podnijeti rizike koji proizlaze iz usluge upravljanja portfeljem u skladu sa svojim investicijskim ciljevima,

Klijent ima neophodno znanje i iskustvo da razumije rizike koji proizlaze iz upravljanja njegovim portfeljem.

davanja općih podataka kao što su:

tvrtka, sjedište i poslovna adresa, kao i podatke koji omogućavaju Klijentu učinkoviti kontakt s Društvom,

jezici na kojima Klijent može kontaktirati s Društvom, kao i primati dokumente i druge podatke koje mu Društvo šalje,

načini komunikacije koji se mogu koristiti između Društva i Klijenta za slanje i primanje naloga,

izjava da je Društvo ovlašteno za poslove investicijske usluge upravljanja portfeljem, kao i naziv i adresu za kontakt agencije koja je dala odobrenja za iste poslove,

opseg, učestalost i vrijeme izvješćivanja Klijenta o poslovima koje je Društvo za Klijenta obavilo,

opis, koji može biti u formi sažetka, pravila postupanja u svezi sprječavanja sukoba interesa.

uvida u akte kojima se propisuje način vrednovanja i usporedbe, u smislu značajne referentne veličine, utemeljene na ulagačkim ciljevima klijenta i oblicima imovine u Klijentovom Portfelju, što će omogućiti Klijentu kojem se usluga pruža, procjenu prinosa i učinkovitosti Društva

oblicima imovine koji mogu biti uključeni u Klijentov Portfelj i vrste transakcija koje se mogu s njima izvršiti, uključujući sva ograničenja,

načinu i učestalosti vrednovanja financijskih instrumenata iz Klijentovog Portfelja,

svakoj referentnoj veličini s kojom će se prinos Klijentovog Portfelja uspoređivati.

prije nego što s njim sklopi Ugovor, Društvo će Klijentu dati sljedeće podatke:

uvjete takvog Ugovora,

podatke u vezi navedenog Ugovora ili predmetnih poslova s vrijednosnim papirima,

podatke o financijskim instrumentima i podatke o naknadama i povezanim troškovima, te podatke o držanju sredstava Klijenta.

Društvo će osigurati malim ulagateljima podatke o naknadama i s njima povezanim troškovima, što uključuje sljedeće:

ukupnu cijenu koju Klijent treba platiti u svezi financijskog instrumenta ili posla s financijskim instrumentima, uključujući sve povezane naknade, provizije, pristojbe i troškove, kao i sva davanja koji se plaćaju putem ovlaštenog društva, ili ako točna cijena ne može biti naznačena, osnovu za izračun ukupne cijene, tako da je Klijent može provjeriti, s tim da naknada koju Društvo naplaćuje, uvijek mora biti pojedinačno

8

naznačena,

u slučajevima kada bilo koji dio ukupne cijene iz prethodnog stavka mora biti plaćen ili predstavlja iznos u stranoj valuti, upozorenje o valuti koja je uključena zajedno s mjerodavnim tečajem i troškovima,

napomenu da postoji mogućnost drugih troškova, što uključuje poreze ili neka druga davanja, povezanih s transakcijom u svezi financijskog instrumenta ili posla s vrijednosnim papirima, koji mogu nastati za Klijenta, a koji nisu plativi putem ili nisu nametnuti od strane Društva.

III. PROCJENA PRIMJERENOSTI Prilikom pružanja usluga upravljanja portfeljem Društvo će, uzimajući u obzir prirodu i opseg usluge, prikupiti podatke o ulagačkim ciljevima Klijenta, njegovoj financijskoj situaciji te znanju i iskustvu na području ulaganja. Podaci o ulagačkim ciljevima Klijenata, kada je to primjereno, obuhvaćaju podatke o željenoj duljini trajanja ulaganja, spremnosti na preuzimanje rizika, profilu rizičnosti Klijenta i svrsi ulaganja. Podaci o financijskoj situaciji Klijenta, kada je to primjereno, obuhvaćaju podatke o izvoru i visini redovitog prihoda i njegovoj imovini, uključujući podatke o likvidnim sredstvima, ulaganjima, nekretninama i redovitim financijskim obvezama.

Podaci o znanju i iskustvu klijenta za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža obuhvaćaju sljedeće:

vrstu usluga, transakcija i financijskih instrumenata s kojima je Klijent upoznat,

prirodu, volumen i učestalost transakcija Klijenta s financijskim instrumentima i razdoblje u kojem su one izvršene,

zvanje i zanimanje Klijenta.

Koristeći gore navedene prikupljene podatke Društvo će osigurati da je transakcija koja treba biti izvršena kao dio Upravljanja portfeljem primjerena za Klijenta. Takva procjena iz obuhvaća sljedeće kriterije:

sukladnost transakcije s ulagačkim ciljevima Klijenta,

mogućnost Klijenta da podnese rizike ulaganja koji proizlaze iz transakcija,

znanje i iskustvo Klijenta dostatno je za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.

IV. POLITIKA UREĐENJA SUKOBA INTERESA I OSOBNIH TRANSAKCIJA DRUŠTVA (SAŽETAK)

Politika uređenja sukoba interesa i osobnih transakcija (dalje u tekstu: „Politika“) Društva donosi se na temelju izjave o osnivanju Društva i Pravilnika o organizaciji Društva, članka 50. stavka 4. ZOIF-a i članka 48. stavka 4. ZAIF-a. U mjeri u kojoj je Društvo prilikom pružanja usluge upravljanja portfeljem dužno pridržavati se odredbi ZTK, Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga (NN 05/09; NN 42/2013) u sprječavanju sukoba interesa ti propisi navode se i razrađuju u ovoj Politici. Klijent će se u smislu ove Politike smatrati svaka fizička ili pravna osoba ili bilo koji drugi subjekt, kojemu društvo za upravljanje obavlja djelatnosti iz članka 13. ZOIF-a i članka 13. ZAIF-a. U smislu ove Politike interesi ulagatelja se izjednačuju sa interesima fonda, a interesi vlasnika portfelja sa interesima portfelja. Skupina imovine je svaki fond ili portfelj kojima upravlja Društvo. Politika ima za namjeru osigurati:

usklađivanje poslovanja Društva u dijelu uređenja sukoba interesa sa zakonskom regulativom i najboljom praksom industrije,

9

uspostavljanje etičkih pravila koja će Društvu osigurati postupanje u skladu s najboljim interesima svojih Klijenata,

povjerenje Klijenata.

Sve relevantne osobe Društva dužne su postupati u skladu s ovom Politikom. Svaka relevantna osoba Društva na koju se odnosi ova Politika obvezna je upoznati se sa sadržajem ove Politike te prihvaćanje istog potvrditi svojim potpisom. Nepridržavanje odredbi ove Politike može rezultirati pokretanjem disciplinskog postupka. Procedure nastale na temelju ove Politike biti će ažurirane najmanje jednom u pola godine. Revizija će se provoditi i svaki put kada dođe do značajnije promjene koja ima utjecaj na mogućnost Društva da trajno postiže najpovoljniji ishod za Klijente, sukladno Pravilniku o obvezama investicijskog društva u svezi izvršavanja naloga Klijenata (NN 5/2009), Pravilniku o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga (NN5/2009 i 42/2013) i Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje UCITS fondovima (NN 85/2013). Za redovito ažuriranje procedura odgovorna je osoba zadužena za praćenje usklađenosti sa relevantnim propisima (dalje u tekstu: Compliance Officer). Društvo će, prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa do kojeg može doći prilikom obavljanja djelatnosti Društva, a čije postojanje može štetiti interesima Klijenata, uzeti u obzir okolnost nalazi li se Društvo, relevantna osoba ili osoba posredno ili neposredno povezana s Društvom putem kontrole, u sklopu obavljanja djelatnosti Društva ili iz drugih razloga, u situaciji da:

bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu Klijenata, imaju interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun Klijenata, a koji se razlikuju od

interesa Klijenata, imaju financijski ili neki drugi motiv za pogodovanje interesima drugog Klijenta ili grupe Klijenata

na štetu interesa Klijenata, upravljaju s više Skupina imovine, obavljaju isti posao kao i Klijent vlasnik portfelja, primaju ili će primiti od drugih osoba dodatne poticaje ili naknade uvezi upravljanja imovinom

Klijenata, u vidu novca, roba ili usluga što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu. Kroz uobičajene poslovne aktivnosti Društva, sukobi interesa mogući su prilikom:

izbora partnera u trgovanju, alokacije transakcija između Skupina imovine, trgovanja Društva za vlastiti račun, osobnih transakcija relevantnih osoba, komunikacije zaposlenika, međusobno i s Klijentima, trgovanja između Skupina imovine, izrada procjene vrijednosti i kreditnog rizika financijskih instrumenata, glasovanja na skupštinama i ostvarivanja drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata

koji se nalaze pod upravljanjem, darivanja i poticanja zaposlenika, vanjskih profesionalnih i poslovnih aktivnosti zaposlenika.

Dodatno, sukobi interesa mogući su i zbog članstva Društva u grupi Zagrebačke banke d.d., odnosno grupi kojoj Zagrebačka banka pripada (dalje u tekstu: Grupa). Mjere i postupci za uklanjanje sukoba interesa u navedenim situacijama propisani su ovom Politikom. Pokloni i povlastice koje zaposlenici Društva smiju primati ili dati, te vanjske profesionalne i poslovne aktivnosti zaposlenika su preciznije regulirani Pravilnikom o sprječavanju korupcije i Etičkim kodeksom Društva. Relevantne osobe uključene u različite poslovne aktivnosti, a koje uključuju mogući sukob interesa, obavljaju te aktivnosti neovisno o osobama uključenim u druge poslovne aktivnosti Društva i Grupe. Odvojeni nadzor nad poštivanjem odredbi ove Politike provodi Compliance Officer koji je dužan upozoriti Upravu Društva u slučaju sumnje u nepridržavanje načela iz ove Politike. Podaci o uslugama ili aktivnostima u kojima se pojavio sukob interesa koji može imati štetne posljedice za interese jednog ili

10

više Klijenata arhiviraju se u skladu s odredbama članka 41. Zakona o tržištu kapitala, članka 30. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga i članka 17. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje UCITS fondovima. Prije početka pružanja usluge Klijentu Društvo mora objaviti sve stvarne ili potencijalne sukobe interesa u pogledu kojih Društvo nije u potpunosti uvjereno da će njezine procedure i mjere upravljanja sukobom ili potencijalnim sukobom interesa spriječiti nastanak rizika za interese Klijenta. Relevantne osobe Društva se ne smiju oslanjati isključivo na sukobe interesa objavljene u ovoj Politici, već bi unutar područja samostalnog odlučivanja također trebali šire razmotriti načine odgovarajućeg upravljanja sukobom interesa. U slučajevima kada usvojene politike, procedure i mjere za upravljanje sukobom interesa nisu dovoljne da bi se u razumnoj mjeri spriječila šteta koja bi mogla nastati za Klijente, Compliance Officer će bez odgode obavijestiti Upravu Društva s ciljem donošenja odluke kojom se osigurava postupanje u najboljem interesu Klijenata. Također, Društvo će obavijestiti Klijente na odgovarajućem trajnom mediju i obrazložiti svoju odluku o gore navedenim slučajevima. Ukoliko se potencijalni sukobi interesa ne mogu razriješiti redovnom primjenom postupaka i mjera iznesenih u ovoj Politici, sukob interesa je potrebno izbjeći, primjerice, odbijanjem sudjelovanja u predloženoj transakciji/poslovnoj aktivnosti. Ako relevantna osoba nije sigurna da li postoji sukob interesa ili kako upravljati njime (bilo da se radi o potencijalnom ili o stvarnom sukobu interesa), u tom slučaju relevantna osoba je dužna sukob interesa uputiti Compliance Officeru Društva. Compliance Officer, po potrebi, može uputiti sukob interesa Pravnim poslovima i praćenju usklađenosti matičnog društva. Relevantne osobe su dužne dokumentirati i održavati evidenciju svih poduzetih aktivnosti u okviru svog područja odgovornosti, u svrhu utvrđivanja, procjene, upravljanja i upućivanja slučaja sukoba interesa iz svoje nadležnosti na višu razinu, Relevantne osobe moraju surađivati s Compliance Officerom Društva, te mu na zahtjev pružiti kopije svih relevantnih dokumenata.

IZBOR PARTNERA U TRGOVANJU FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA,

PREKOMJERNO TRGOVANJE

1. Izbor partnera u trgovanju

Uprava Društva će odobravati partnere s kojima Društvo može trgovati na razini Investicijskog odbora, a na prijedlog zaposlenika koji upravljaju Skupinama imovine (dalje u tekstu: Portfolio Manager). Partneri će se odobravati u skladu propisima i internim aktima Društva. Kvalitativni faktori su pri tome jednako važni kao i kvantitativni faktori. Izbor partnera u trgovanju će se temeljiti na sljedećim kriterijima:

Sposobnosti provođenja transakcije uz najpovoljniju cijenu, troškove, brzinu i vjerojatnost izvršenja i namire,

infrastrukturi koju koristi, pri čemu je najbitnija općenita usmjerenost prema tehnologiji i korištenju trgovinskih sustava sa poželjnim karakteristikama,

sposobnosti da pruži dodatne informacije i usluge poput analiza ili savjeta o unapređenju kvalitete izvršenja transakcija,

sposobnosti da pruži usluge u slučaju specifičnih transakcija poput upisa vrijednosnih papira u primarnoj emisiji,

financijskoj stabilnosti, ratingu, vlasničkoj strukturi i reputaciji na tržištu, usklađenosti poslovanja sa zakonskom regulativom.

Relativna važnost gore navedenih kriterija će se utvrditi na temelju sljedećih kriterija:

ciljeva, strategije ulaganja i rizika Skupina imovine navedenih u prospektu ili pravilima fonda, te ugovoru ili općim uvjetima investicijske usluge upravljanja portfeljem,

karakteristike naloga, karakteristike financijskog instrumenta na koji se nalog odnosi, karakteristikama mjesta trgovanja na kojima se nalog može izvršiti.

11

Izbor partnera u trgovanju detaljnije će se propisati procedurama.

2. Postizanje najpovoljnijeg ishoda za Klijenta

Pri upravljanju imovinom Klijenata, Društvo će postupati u najboljem interesu Klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke. Ako Društvo postupi prema izričitim uputama Klijenta, ova obveza se smatra ispunjenom. Cilj Društva je postupati prema Klijentima nepristrano i ravnopravno, prilikom savjetovanja, kao i prilikom obavljanja poslova za račun Klijenta. Naročito u situacijama u kojima su zaposlenici svjesni da bi oni ili Društvo, osim uobičajenog poslovnog odnosa s Klijentom, mogli imati i značajan interes koji bi mogao utjecati na poslovanje s Klijentom ili na pružanje usluge savjetovanja. U tom je slučaju potrebno zanemariti takav interes, a zaposlenici su dužni postupati u interesu Klijenata. Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za Klijente i pri tome voditi računa o svim elementima relevantnim za izvršenje naloga, poput cijene, troškova, brzine i vjerojatnosti izvršenja naloga i namire, ali i veličine i vrste naloga, financijskog instrumenta na koji se nalog odnosi, svojstva mjesta trgovanja na koja se nalog može usmjeriti na izvršenje, svih drugih okolnosti relevantnih za izvršenje naloga te činjenicu da li je investicijsko društvo kojemu se upućuju nalozi usvojilo politiku izvršavanja naloga.

3. Posebne brokerske usluge i prekomjerno trgovanje

a) Posebne brokerske usluge

Sporazumi o posebnim brokerskim uslugama mogu rezultirati sukobom interesa između:

Društva i Klijenata, kada se te usluge koriste prekomjerno ili kada je izbor brokera uvjetovan namjerom da se dobiju dodatne usluge,

Klijenata jer dolazi do smanjene transparentnosti u alokaciji troškova i identifikaciji opravdanosti trgovanja

Plaćanje naknade ili provizije ili davanje nenovčanih pogodnosti mora biti utvrđeno na način koji pridonosi kvaliteti usluge i ne umanjuje obvezu Društva da djeluje u najboljem interesu Klijenta. Sve dodatne usluge brokera moraju izravno pomoći Društvu u donošenju njegovih investicijskih odluka, a eventualne povećane troškove koji su iz toga proizašli moraju snositi one Skupine imovine koji imaju izravnu korist od takvih dodatnih usluga. Primjerene naknade koje omogućavaju pružanje usluga ili su za to nužne, a dozvoljene su sukladno člancima 244. i 245. ZOIF-a, te člancima 256. i 257. ZAIF-a, ne smatraju se dodatnim uslugama zbog kojih bi Društvo bilo u sukobu interesa. Sporazumi o posebnim brokerskim uslugama moraju biti u skladu s ovom Politikom i drugim internim aktima Društva, sklopljeni u pisanom obliku, te odobreni od strane Uprave Društva. b) Prekomjerno trgovanje

Prekomjerno trgovanje predstavlja povećanje broja transakcija iznad uobičajenog i stvarno potrebnog broja čime se protivno interesima Klijenata povećavaju troškovi, te umanjuje vrijednost imovine pod upravljanjem Društva. Društvo će upravljati Skupinama imovine u skladu s najboljim interesima svojih Klijenata i prema načelu dužne pažnje i dobrog gospodarenja, te će učiniti sve što je u njegovoj moći da spriječi pojavu prekomjernog trgovanja. Portfolio Manageri su ovlašteni realizirati samo one transakcije koje su u interesu Klijenata i ni pod kakvim okolnostima ne smiju sklapati transakcije sa ciljem da povećaju iznos troškova koje će snositi Skupine imovine.

TRANSAKCIJA KUPNJE I PRODAJE TE ALOKACIJA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

12

Osnovno načelo pri obavljanju transakcija za Skupine imovine je pravedno i jednako postupanje prema svim Klijentima, bez obzira na veličinu i vrijeme njihovog ulaganja, sve u skladu sa definiranom strategijom i politikom ulaganja za svaku pojedinu Skupinu imovine. Kada je Društvo odlučilo obaviti određenu transakciju dužno je to učiniti bez nepotrebnih odgađanja uzimajući u obzir trenutne tržišne okolnosti. S obzirom na različite strategije ulaganja pojedinih Skupina imovine, uplate i isplate Klijenata, kretanje cijena na tržištu u određenom vremenskom razdoblju, te mogućnosti da zbog niske likvidnosti pojedinih financijskih instrumenata svi nalozi neće biti realizirani u potpunosti, nije moguće unaprijed odrediti preciznu formulu za određivanje prioriteta transakcija. Pri kupnji odnosno prodaji će se Portfolio Manageri pridržavati sljedećih smjernica kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurao fer i jednaki tretman Klijenata:

Skupina imovine sa strategijom ulaganja koja podrazumijeva izlaganje većim rizicima (rizičnija Skupina imovine) ima prednost pri kupnji rizičnijih financijskih instrumenata u odnosu na manje rizičnu Skupinu imovine koji ima prednost pri prodaji takvih instrumenata.

Skupina imovine sa strategijom ulaganja koja podrazumijeva manje izlaganje rizicima (konzervativnija Skupina imovine) ima prednost pri kupnji manje rizičnih financijskih instrumenata u odnosu na rizičniju Skupina imovine.

Prednost prilikom ulaganja u neki financijski instrument ima Skupina imovine čija imovina zbog uplata Klijenata brže raste ili se razumno može procijeniti da će brže rasti, odnosno Skupina imovine koja relativno ima više novčanih sredstava raspoloživih za kupnju, odnosno Skupina imovine koja se smatra više podinvestiranom u tom financijskom instrumentu u odnosu na strategiju ulaganja.

Prednost prilikom prodaje nekog financijskog instrumenta ima Skupina imovine odnosno portfelj za koji je dan zahtjev za zatvaranje usluge odnosno čija se imovina zbog isplata Klijentima brže smanjuje ili se razumno može procijeniti da će se brže smanjivati, odnosno Skupina imovine koja je udaljenija od ciljane količine tog financijskog instrumenta u smislu strategije ulaganja.

Ista načela vrijede i prilikom upisa financijskih instrumenata putem primarne emisije. U svrhu postizanja najpovoljnijih uvjeta za Klijente nalozi se mogu grupirati, odnosno mogu se plasirati zbirni nalozi za kupnju ili prodaju za račun pojedinih Skupina imovine pri čemu je Društvo u tom slučaju unutar istog grupnog naloga dužno osigurati pravednu raspodjelu realiziranih naloga i troškova koji iz njih proizlaze, između Skupina imovine. Alokacija djelomično izvršenih transakcija iz grupnog naloga po Skupinama imovine provodi se proporcionalno izvornim količinama u grupnom nalogu. Cijena alokacija izvršenja u grupnom nalogu je prosječna cijena postignuta u tom grupnom nalogu, kako bi se osigurao fer i jednaki tretman svih Klijenata. Iznimno, nalozi novih Klijenata s kojima je Društvo sklopilo Ugovor o upravljanju portfeljem plasiraju se pojedinačno, kako bi se portfelj novog Klijenta uskladio sa njegovom optimalnom strategijom ulaganja.

TRGOVANJE DRUŠTVA ZA VLASTITI RAČUN

Društvo neće aktivno trgovati za vlastiti račun financijskim instrumentima u smislu članka 3. stavka 1. točke 2. Zakona o tržištu kapitala kako bi se izbjegao sukob interesa između Društva i Klijenata, te kako se ne bi stvorio dojam da takav sukob postoji. Društvo je dužno savjesno gospodariti svojom imovinom kako bi očuvalo njenu vrijednost i pri tome smije ulagati prema relevantnim propisima i internim procedurama. Društvo Skupinama imovine može naplatiti određene troškove sukladno članku 244. ZOIF-a, članku 256. ZAIF-a i internim procedurama, dok ostale troškove definirane člankom 245. ZOIF-a, člankom 257. ZAIF-a i internim procedurama društvo može platiti dobavljaču, te iste potom potraživati od Skupina imovine.

OSOBNE TRANSAKCIJE

1. Općenito

Relevantna osoba, prema članku 3. stavka 1. točke 33. ZOIF-a i članku 3. točke 51. ZAIF-a je:

13

osoba na rukovodećoj poziciji u društvu za upravljanje UCITS fondovima, društvu za upravljanje

alternativnim investicijskim fondovima, te u zatvorenom alternativnom investicijskom fondu, osoba koja je član društva, član nadzornog odbora ili prokurist društva za upravljanje UCITS

fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondom i zatvorenog alternativnog investicijskog fonda,

osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za nuđenje udjela UCITS fonda ili udjela alternativnog investicijskog fonda,

osoba na rukovodećoj poziciji u pravnoj osobi na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove,

radnik društva za upravljanje, radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove ili radnik pravne

osobe ovlaštene za nuđenje udjela u UCITS fondovima i udjela u alternativnim investicijskim fondovima, a koja je uključena u djelatnosti koje društvo za upravljanje obavlja,

svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su društva za upravljanje, a koja je uključena u djelatnosti koje društvo za upravljanje obavlja.

Osoba s kojom je relevantna osoba u srodstvu je prema članku 3. stavka 1. točke 34. ZOIF-a i članku 3. točke 52. ZAIF-a:

bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom,

uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe, bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je s relevantnom osobom proveo u zajedničkom

kućanstvu najmanje godinu dana. Relevantna osoba u smislu osobnih transkcija koje uređuje ova Politika je relevantna osoba koja sudjeluje u djelatnostima koje mogu dovesti do sukoba interesa, odnosno relevantna osoba koja, zbog djelatnosti koju obavlja za račun Društva, ima pristup povlaštenim informacijama u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala ili drugim povjerljivim informacijama koje se odnose na Klijente, Skupine imovine ili na transakcije sa Skupinama imovine ili za Skupine imovine. Relevantne osobe u odnosu na Društvo su:

osobe koje u okviru obavljanja svojih djelatnosti za račun Društva dolaze u doticaj s povlaštenim informacijama:

o zaposlenici Društva, o članovi Uprave Društva.

osobe koje u okviru obavljanja svojih djelatnosti za račun Društva mogu u nekim slučajevima doći u doticaj s povlaštenim informacijama:

o članovi Nadzornog odbora Društva. Osobna transakcija u smislu ove Politike je transakcija s financijskim instrumentom koju izvrši Relevantna osoba u svoje ime i za svoj račun ako Relevantna osoba djeluje izvan djelokruga aktivnosti koje obavlja kao Relevantna osoba, odnosno ako je transakcija izvršena za račun Relevantne osobe ili osobe s kojom je Relevantna osoba u srodstvu u smislu članka 3. stavka 1. točke 34. ZOIF-a i članka 3. točke 52. ZAIF-a, odnosno osoba čiji je odnos sa Relevantnom osobom takve naravi da Relevantna osoba ima izravan ili neizravan materijalni interes od ishoda transakcije, a koji nije provizija ili naknada za izvršenje transakcije. Relevantne osobe trgovanjem financijskim instrumentima za vlastiti račun ni u kojem slučaju ne smiju staviti vlastite interese ispred interesa Klijenata i Skupina imovine pod upravljanjem Društva, samog Društva i Grupe Unicredit, a trgovanje mora biti, po količini i načinu, dio uobičajene ulagačke/investicijske prakse isključivo sa ciljem ulaganja, a ne špekuliranja. Pri tome se špekuliranjem smatra razdoblje držanja vrijednosnog papira kraće od 30 dana. Radnje vezane uz takvo ulaganje ne smiju umanjiti vrijeme i pažnju koju posvećuju aktivnostima Društva kao Relevantne osobe. Tijekom radnog vremena, prioritet zaposlenika je ispunjenje njihovih profesionalnih dužnosti, a nikako osobne investicije: Klijenti Društva su uvijek na prvom mjestu, Društvo na drugom, a osobni interesi na trećem mjestu. Osobni računi se nikada ne smiju povezivati s računima Klijenata, osim kada je riječ o srodnicima Relevantnih osoba. Relevantne osobe ne smiju nikada koristiti povjerljive informacije ili cjenovno osjetljive informacije koje su saznali tijekom obavljanja profesionalnih dužnosti za ostvarivanje osobne koristi, bilo izravne ili neizravne

14

Sklapanjem ugovora o radu svi zaposlenici Društva dužni su Compliance Officeru objelodaniti popis financijskih instrumenata u svom vlasništvu, te vlasništvu osoba s kojima su u srodstvu. Prilikom raskidanja radnog odnosa zaposlenici su dužni predati popis financijskih instrumenata u vlasništvu, te vlasništvu osoba s kojima su u srodstvu u trenutku odlaska (Obrazac „Izjava o vlasništvu nad financijskim instrumentima“ koji je sastavni dio ove Politike). Zaposlenici Društva i osobe s kojima su zaposlenici u srodstvu su dužni namjeru kupnje ili prodaje pojedinačnih financijskih instrumenata (osim udjela u fondovima pod upravljanjem Društva) na tržištima s popisa iz priloga Procedure poslova vezanih uz uređenje sukoba interesa (popis sastavlja i polugodišnje ažurira vodeći Portfolio Manager, a isti odobrava Uprava), prethodno putem elektroničke pošte prijaviti Portfolio Managerima, Compliance Officeru i Upravi Društva te ishoditi odobrenje, elektroničkom poštom, člana Uprave zaduženog za upravljanje imovinom za realizaciju transakcije ili u slučaju njegove odsutnosti drugog člana Uprave. Odobrenje za trgovanje će Uprava izdati bez odgađanja, nakon konzultacije sa vodećim Portfolio Managerom i njegove potvrde da takvo trgovanje nije u suprotnosti sa interesima Skupina imovine, tj. načelima ove Politike. Prije trgovanja za vlastiti račun, članovi Uprave Društva o svojoj namjeri dužni su pisano upoznati Portfolio Managere i Compliance Officera, a odobrenje za trgovanje će im izdati Portfolio Manageri bez odgađanja u slučaju nepostojanja prepreka za trgovanje. U slučaju transkacije kupnje ili prodaje financijskih instrumenata na svim ostalim tržištima koja nisu navedena na popisu iz priloga Procedure poslova vezanih uz uređenje sukoba interesa potrebno je elekroničkom poštom, bez odgode, poslati obavijest o izvršenoj transakciji Upravi i Compliance Officeru. Osim od zaposlenika i osoba s kojima su zaposlenici u srodstvu Društvo može i od ostalih Relevantnih osoba tražiti da pisanim putem prijave namjeru kupnje ili prodaje pojedinačnih financijskih instrumenata Portfolio Managerima, Compliance Officeru i Upravi Društva i da traže odobrenje za trgovanje od strane Uprave Društva ukoliko procijeni da bi ostale Relevantne osobe mogle doći do povlaštenih informacija koje bi mogle rezultirati potencijalnim sukobom interesa. Zaposlenici društva i članovi Nadzornog odbora dužni su Compliance Officeru dostavljati kvartalne prijave o transakcijama svim financijskim instrumentima za vlastiti račun, a zaposlenici Društva. moraju uključiti i podatke osoba s kojima su u srodstvu (Obrasci „Kvartalna prijava o osobnim transakcijama“ koji su sastavni dio ove Politike). Compliance Officer Društva dužan je usporediti prijavljene transakcije sa transakcijama Skupina imovine kako bi utvrdio da li je bilo kršenja odredbi ove Politike, te o tome u roku od 30 dana od završetka kvartala pisanim putem obavijestiti Upravu Društva.

2. Zabranjene aktivnosti

Iako nije moguće u cijelosti definirati sve zabranjene aktivnosti kojima bi se prekršile odredbe ove Politike, one nedvojbeno uključuju sljedeće aktivnosti:

osobne transakcije osoba kojima su takve transakcije zabranjene na temelju Zakona o tržištu kapitala i Pravilnika o organizacijskim zahtjevima društva za upravljanje UCITS fondovima,

osobne transakcije koje treća osoba izvršava u svoje ime, a za račun relevatne osobe, zlorabljenje ili nepropisno otkrivanje povlaštenih informacija ili drugih povjerljivih podataka koji se

odnose na Klijenta ili transakcija s Klijentom ili za račun Klijenta, osobne transakcije koje su u sukobu ili postoji vjerojatnost da dođu u sukob s obvezama Društva

u skladu s odredbama ZOIF-a, ZAIF-a i Zakona o tržištu kapitala, savjetovanje ili nagovaranje druge osobe na transakciju s financijskim instrumentima na način

koji prelazi ovlaštenja Relevantne osobe ili je izvan odredbi ugovora o pružanju usluga, otkrivanje bilo kojeg podatka ili mišljenja drugoj osobi osim u okviru redovnog ovlaštenja ili

ugovora o pružanju usluga, ako Relevantna osoba zna ili je trebala znati da će kao posljedicu tog otkrivanja ta druga osoba sklopiti transakciju ili savjetovati ili nagovarati treću osobu da učini isto,

osobne transakcije neposredno prije kupnje ili prodaje od strane Skupine imovine pod upravljanjem Društva sa ciljem da se iskoristi promjena cijene koja je rezultat transakcija portfelja/fonda,

otkrivanje materijalnih i tajnih informacija koje bi mogle utjecati na cijenu, prodaja financijskih instrumenata koji nisu u vlasništvu (eng. short selling) i trgovanje financijskim instrumentima na temelju saznanja o rezultatima analize tvrtke izdavatelja

prije nego su ti rezultati poznati svima.

15

3. Tajnost podataka

Svi podaci prikupljeni o osobnim transakcijama Relevantnih osoba Društva i članova Uprave bit će tretirani kao strogo povjerljivi te čuvani kao tajni od strane Compliance Officera. Isti će biti dostupni isključivo na zahtjev Uprave Društva, Nadzornog odbora, interne kontrole, revizije, odnosno u slučaju zakonske i/ili regulatorne obveze Društva.

4. Zabrana trgovanja udjelima investicijskih fondova pod upravljanjem Društva

Compliance Officer ima ovlasti zaposlenicima Društva zabraniti trgovanje udjelima u fondovima pod upravljanjem Društva, ukoliko procjeni da postoji mogućnost ostvarivanja profita zbog povlaštenih informacija zaposlenika i ostalih Relevantnih osoba. O mogućnosti za ostvarivanje nepravedne prednosti u odnosu na javnost, Upravu i Compliance Officera dužni su obavijestiti svi zaposlenici Društva i ostale Relevantne osobe ako posjeduju povlaštene informacije. Compliance Officer elektroničkom poštom obavještava sve zaposlenike Društva (i ostale relevantne osobe ako posjeduju povlaštene informacije) o zabrani trgovanja udjelima. Također, kada nastupe uvjeti za prestanak zabrane, Compliance Officer iste osobe obavještava o prestanku zabrane. Prilikom provjera kvartalnih prijava relevantnih osoba o osobnim transakcijama, Compliance Officer provjerava i jesu li zaposlenici Društva i ostale Relevantne osobe koje su dužne prijavljivati osobne transakcije poštivale zabranu trgovanja. Izuzetak od zabrane trgovanja fondovima su od prije postojeći trajni nalozi.

POVJERLJIVE I POVLAŠTENE INFORMACIJE, KOMUNIKACIJA ZAPOSLENIKA I „KINESKI ZIDOVI“

1. Povjerljive i povlaštene informacije

Relevantne osobe su dužne s povjerljivim informacijama i povlaštenim informacijama postupati na primjeren način i s dužnom pažnjom. Sve takve informacije koriste se samo u posebne svrhe ili u okviru transakcija za koje su pružene, te se iste komuniciraju samo ako je to nužno (sukladno „need toknow” načelu), kako bi primatelji mogli izvršiti dodijeljene dužnosti i to u skladu s uvjetima ugovora o povjerljivosti. Kod pružanja navedenih informacija, primatelju je potrebno jasno iznijeti prirodu informacija koje dobiva. Povlaštena informacija je informacija precizne naravi koja nije bila javno dostupna i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka. Povjerljiva informacija je svaka informacija u vlasništvu Društva koja nije javno dostupna ili informacija koju pruža vanjski izvor (poput Klijenta ili trećih strana) očekujući da će iste biti zadržane kao povjerljive, te da će se koristiti isključivo u svrhu za koju se pružaju (npr. osobne informacije, upute/nalozi/transakcije/pozicije Klijenta; planovi restrukturiranja itd.). Povjerljive informacije mogu biti u usmenom, pisanom, elektroničkom i ostalim oblicima. ''Need to know”načelo znači da bi zaposlenici trebali priopćavati povjerljive informacije isključivo u svrhu propisnog obavljanja svojih radnih dužnosti i u skladu s uvjetima ugovora o povjerljivosti, osim ako zakon ne nalaže njihovu objavu. Načelo „need to know” primjenjuje se na sve zaposlenike. Za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, povlaštena informacija također znači informaciju koju je prenio Klijent i odnosi se na naloge Klijenta u izvršavanju, koja je precizne naravi, koja se neposredno ili posredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koja bi, kada bi bila javno dostupna vjerojatno

16

imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijenu povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da je informacija precizne naravi ako:

navodi skup okolnosti koji postoji ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će postojati ili događaj koji nastao ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će nastati,

je dovoljno specifična da omogući donošenje zaključka o mogućem učinku tog skupa okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja informacije postoji, ako bi razumni ulagatelj takvu informaciju vjerojatno uzeo u obzir kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka. Informacija se smatra javnom samo ako se ista javno objavi ili na drugi način stavi na raspolaganje javnosti.

2. Komunikacija zaposlenika i ''kineski zidovi''

Oko svakog pojedinogorganizacijskog dijela Društva postavljeni su tzv. „kineski zidovi“, odnosno zabrana disponiranja i komuniciranja o specifičnim povlaštenim informacijama među različitim organizacijskim dijelovima Društva. Povlaštene informacije koje postoje unutar kineskih zidova ne smiju se distribuirati izvan zidova. Zaposlenici Društva uključeni u različite poslovne aktivnosti koje uključuju sukob interesa dužni su čuvati tajnim sve poslovne podatke koje saznaju prilikom obavljanja svojih zadataka, bez obzira radi li se o podacima o Klijentima, Društvu ili financijskim instrumentima, a kada bi razmjena podataka mogla naštetiti interesima jednog ili više Klijenata. Razmjenu povlaštenih informacija između dvaju organizacijskih dijelova koji su okruženi kineskim zidom nadzire Compliance Officer. Zaposlenici povjerljive podatke smiju podijeliti samo sa drugim zaposlenicima Društva ako je to potrebno za poslovanje. Dužni su oprezno distribuirati e-mailove, povjerljive dokumente, zapisnike i slično. Takvi podaci ne smiju se davati u bilo kojem formatu izvan Društva bez odobrenja Uprave i Compliance Officera. U komunikaciji s Klijentima zaposlenici Društva moraju postupati pošteno, savjesno i profesionalno, u najboljem interesu Klijenata i integriteta tržišta. Pri tome moraju svoje preporuke i savjete temeljiti na informacijama dobivenim od Klijenata o njihovom financijskom statusu, iskustvu u investiranju i investicijskim ciljevima, a nikako na temelju vlastitih pretpostavki ili argumenata. Zaposlenici ne smiju davati izjave, niti pismene niti usmene, koje neistinito predstavljaju vlastite kvalifikacije ili kvalifikacije Društva, ili uslugu koju su oni osobno ili Društvo sposobni pružiti Klijentu. Zaposlenici ne smiju davati nikakve garancije, implicitno ili eksplicitno, o budućem prinosu investicija u imovini pod upravljanjem Društva ili nekih drugih investicijskih instrumenata. Klijentu se mora prezentirati točna informacija o prirodi i rizičnosti pojedinih ulaganja, a u slučaju davanja informacije o prošlim prinosima zaposlenik mora poduzeti sve potrebne korake da bi osigurao da je informacija koju daje točna i potpuna i da je Klijent razumio da prinos u prošlosti nije garancija prinosa u budućnosti. Zaposlenici Društva također ne smiju:

izravno ili neizravno, koristiti novčana sredstva, imovinu ili druge pogodnosti koje pruža Društvo za nezakonito postupanje;

unijeti ili navesti nekoga da unese netočan ili nepotpun podatak u službene dokumente ili računovodstvenu evidenciju Društva;

izravno ili neizravno, koristiti novčana sredstva ili drugu imovinu Društva u političke ili dobrotvorne svrhe, čak i ako nisu protuzakonite, bez pismenog odobrenja Uprave Društva;

navesti Društvo na sklapanje posla sa drugom osobom u kojoj oni ili član njihove obitelji ima financijski ili drugi interes, osim ako su za sklapanje takvog posla dobili pismeno odobrenje Uprave Društva;

potpisivati dokumente ili donositi poslovne odluke koje ne spadaju u opseg njihovih ovlaštenja.

Zaposlenici se ne smiju angažirati u obavljanju drugog posla koji je konkurencija djelatnosti Društva, osim u slučaju da su dobili pismeno odobrenje Uprave Društva i osobe za koju obavljaju taj posao. Niti jedan zaposlenik ne smije stjecati osobnu korist ili profit temeljem poslovne prilike ili investicije koja im se ukaže kao rezultat njihove povezanosti s Društvom, a u pogledu koje je zaposlenik svjestan da se od Društva može očekivati sudjelovanje u takvoj prilici/investiciji, bez da najprije obznani Društvu sve relevantne činjenice i traži pismeno odobrenje Uprave Društva.

17

TRGOVANJE IZMEĐU SKUPINA IMOVINE Trgovanje između Skupina imovine Društva (npr. trgovanje između portfelja, između fondova ili portfelja i fondova) dozvoljeno je samo ukoliko ono doprinosi interesima obaju Skupina imovine, ne ugrožavajući pri tome temeljne odrednice njihove strategije ulaganja uz postojanje dokumentacije koja to i dokazuje. Društvo ne smije neposredno ili posredno, istovremeno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dvije Skupine imovine kojima upravlja isto društvo za upravljanje pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jednu Skupinu imovine stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugu. Trgovanje između Skupina imovine moguće je primjerice u sljedećim situacijama:

upravljanje novčanim tokom u kojem jedna Skupina imovine ima potrebu likvidirati određene vrijednosnice kako bi prikupila novčana sredstva, dok druga Skupina imovine ima višak likvidnih sredstava za ulaganje;

reklasifikacija rizičnosti vrijednosnih papira pri kojoj jedna skupina imovine ima u vlasništvu vrijednosni papir koji je spomenutom reklasifikacijom postao manje pogodan za strategiju ulaganja te Skupine imovine, dok je istovremeno pogodan za drugu Skupinu imovine.

Prije sklapanja transakcije Portfolio Manager je dužan pribaviti kotacije u pisanom obliku (npr. e-mail) od sudionika ili sa financijsko-informacijskog servisa koji su spremni kupiti odnosno prodati financijski instrument u pitanju, a u skladu sa važećim propisima i internim procedurama. Portfolio Manager je, u svrhu dokumentiranja transakcije, dužan priložiti i dokument sa stanjem Skupa imovine na dan transakcije, a za provođenje transakcije mora dobiti pisanu suglasnost člana Uprave Društva, te navedenu dokumentaciju u pismenom obliku proslijediti zaposleniku odjela upravljanja rizicima.

IZRADA PROCJENA VRIJEDNOSTI I KREDITNOG RIZIKA FINANCIJSKIH

INSTRUMENATA U sklopu svojeg investicijskog procesa Društvo isključivo za svoje potrebe izrađuje procjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira i procjene kreditnog rizika izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira. Svrha izrade izvješća o procjeni koja izrađuju Analitičari Društva je potpora procesu upravljanja imovinom, odnosno smanjenje rizika u poslovanju i povećanje prinosa Skupina imovine. Izrada procjene vrijednosti nije investicijsko istraživanje, nije namijenjeno javnosti i ne smije se objavljivati. Prilikom izrade procjene, Analitičarima nije dopušteno korištenje podataka dobivenih iz povjerljivih izvora, odnosno izvora koji nisu prepoznati kao javno dostupni (povlaštene/insider informacije). Ukoliko Analitičar u okviru redovnog poslovanja ili na bilo koji drugi način dođe u posjed podataka iz prethodnog stavka dužan je, u okviru svojih mogućnosti i uz poštivanje svih zakona, pravilnika i normi koje određuju upotrebu takvih informacija, obavijestiti Upravu o posjedovanju istih, te u dogovoru s Upravom Društva sugerirati izdavatelju vrijednosnih papira na kojeg se odnose navedene informacije javno objavljivanje istih. Analitičari Društva nadležni za izradu procjena, u svojem radu moraju biti neovisni i objektivni. Nije dopušten utjecaj na Analitičare Društva od strane nadređenih kojim se sugerira mijenjanje pretpostavki ili bilo kojih drugih elemenata modela, odnosno izvješća s ciljem promjene bitnih elemenata izvješća u svrhu davanja iskrivljene slike o subjektu procjene. Pod bitnim elementima izvješća podrazumijevaju se dobivene vrijednosti procjene i preporuke proizašle iz same procjene. Analitičari Društva nadležni za izradu procjene moraju izbjegavati sukobe interesa koji bi mogli utjecati na njihovu neovisnost i objektivnost. Sukob interesa u tom smislu predstavljaju situacije u kojima su privatni interesi Analitičara Društva koji sudjeluju u izradi procjene u suprotnosti s interesima Društva ili društva izdavatelja vrijednosnih papira koje je objekt procjene, odnosno situacije kada privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost Analitičara prilikom izrade predmetne procjene. Analitičar ili

18

druga osoba uključena u izradu investicijskog istraživanja ne smije prihvatiti dodatne poticaje od osoba sa značajnim interesom u predmetu investicijskog istraživanja. Prilikom izrade procjene, Analitičaru je dopušteno kontaktiranje managementa procjenjivanog subjekta sa svrhom pregleda izvješća o procjeni te ispravljanja eventualnih činjeničnih pogrešaka. Analitičaru nije dozvoljeno mijenjanje osnovnih pretpostavki ili bilo kojih drugih materijalnih elemenata izvješća kojima je cilj promjena bitnih elemenata izvješća i stvaranje iskrivljene slike o subjektu procjene, a koje bi moglo nastati uslijed uvjeravanja odnosno pritisaka od strane managementa procjenjivanog subjekta. Analitičar prilikom kontakta s managementom subjekta procjene mora izbjegavati spomenutu mogućnost nastanka sukoba interesa. Pod utjecajem na Analitičara se ne podrazumijeva ispravak činjeničnih i pravopisnih pogrešaka u izvješću, kao i promjena čimbenika koji ne čine bitne elemente izvješća (boja, oblik, font slova i sl.). Analitičar je dužan arhivirati na trajni medij sve završne verzije izvješća o procjeni, uključujući sve podatke, podloge i modele za procjenu koji se koriste prilikom izrade izvješća o procjeni, u svrhu zaštite podataka od potencijalnog gubitka. Medij se čuva u za to predviđenim registratorima/spremnicima unutar Funkcije analize financijskih tržišta. Rok za čuvanje završnih verzija izvješća o procjeni, kao i podataka, podloga i modela za procjenu koji su se koristili prilikom izrade izvješća o procjeni je najmanje 5 godina nakon isteka poslovne godine u kojoj je izvješće izrađeno.

GLASOVANJE NA SKUPŠTINAMA I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ VRIJEDNOSNIH PAPIRA I DRUGIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA KOJI SE NALAZE POD UPRAVLJANJEM

1. Općenito

Društvo će se prilikom glasovanja na redovnim i izvanrednim skupštinama rukovoditi najboljim interesima svojih Klijenata, odnosno najboljim interesima Skupine imovine kojim upravlja. Društvo će svoje glasačko pravo ostvarivati na temelju vlastite procjene o utjecaju odluke skupštine na vrijednost dionica, te će podržavati one odluke za koje smatra da će povećati vrijednost dionica, a glasovat će protiv odluka za koje vjeruje da će imati negativan utjecaj na vrijednost dionica. Društvo će za sve dionice jednog izdavatelja u Skupine imovine glasovati na jednak način.

2. Sudjelovanje na skupštinama i realizacija glasačkog prava

O sudjelovanju na skupštinama i glasačkoj politici, Društvo odlučuje za svaku skupštinu zasebno, ali uvijek u najboljem interesu svojih Klijenata. Prijedlog o sudjelovanju ili nesudjelovanju na skupštini podnosi Analitičar i/ili Portfolio Manager („Obrazac o prijedlogu glasovanja ZB Investa na skupštini društva“ koji čini sastavni dio ovog Pravilnika) uz obrazloženje zašto se predlaže sudjelovanje ili nesudjelovanje na skupštini. Odluku o sudjelovanju ili nesudjelovanju na glavnim skupštinama, odnosno o glasanju na istima, donosi nadležni član Uprave Društva na prijedlog Analitičara i/ili Portfolio Managera. U slučaju fizičke odsutnosti člana Uprave moguće je i donošenje odluke telefonskim putem ili e-mailom. U slučaju donošenja odluke telefonskim putem potrebno je razgovor obaviti preko telefonske linije koja je u sustavu snimanja telefonskih razgovora. Društvo će, ako je to moguće i cjenovno opravdano, sudjelovati na onim skupštinama gdje njegov glas ili prisutnost može imati utjecaja na odluke koje donosi skupština, odnosno ako kumulativni broj glasova u portfeljima pod upravljanjem prelazi 2% ukupnog broja glasova, te ne postoji dioničar ili povezane osobe koje posjeduju više od 50% glasačkih prava u predmetnom društvu. Društvo može sudjelovati i na skupštinama gdje navedeni uvjeti nisu zadovoljeni u slučajevima koji mogu bitno utjecati na poslovanje društva ili položaj dioničara. Na skupštini pojedinog društva može sudjelovati jedan od članova Uprave Društva, odnosno ovlaštena osoba (zaposlenik) Društva, a u slučaju da se glasačko pravo delegira na treće osobe, njima će se dati precizne upute za glasovanje.

19

SUKOBI INTERESA ZBOG ČLANSTVA U GRUPI S obzirom da je Društvo član Grupe, prilikom donošenja investicijskih odluka moguće su situacije koje mogu dovesti do sukoba interesa. Te situacije uključuju, ali nisu ograničene samo na sljedeće:

stjecanje udjela u subjektu kako bi član Grupe imao određeni stupanj kontrole, a ne u cilju investiranja i najboljih interesa Klijenata;

investiranje u financijske instrumente čiji je izdavatelj član Grupe; kupovina udjela u fondovima pod upravljanjem Grupe; investiranje u financijske instrumente čiji je agent izdanja član Grupe ili članovi grupe imaju

interes da se u te instrumente investira; investiranje u financijske instrumente u slučaju posebnih aranžmana između izdavatelja

instrumenata i članova Grupe; glasovanje na skupštinama kada je predmet glasovanja, djelomično ili u potpunosti,u vlasništvu

Grupe; investiranje u treća društva za upravljanje imovinom, kada je treće društvo delegiralo člana

Grupe za funkciju upravljanja imovinom; trgovanje financijskim instrumentima sa brokerima koji istodobno pružaju usluge skrbništva ili

slične usluge članovima Grupe; obavljanje transakcije financijskim instrumentima sa brokerima Grupe kada se takve transakcije

izvršavaju na platformi koja je, djelomično ili u potpunosti, u vlasništvu Grupe. i obavljanje sličnih transakcija između Klijenta ili fonda i bilo kojeg subjekta, člana Grupe. Kako bi se u navedenim situacijama izbjegle štetne posljedice za Klijente, Društvo će se pridržavati sljedećih načela:

interesi Klijenata biti će stavljeni ispred interesa Društva i Grupe; Društvo će održavati potpunu neovisnost od Grupe u svojim investicijskim odlukama i

ostvarivanju glasačkih prava; Društvo neće glasovati na skupštinama subjekata koji su, djelomično ili u potpunosti, u vlasništvu

Grupe; svi potencijalni ili stvarni sukobi interesa zbog članstva u Grupi biti će dokumentirani i objavljeni

Compliance Officeru Društva; Nadzorni odbor Društva mora odobriti svaku transakciju iz koje može ili bi mogao proizaći sukob

interesa zbog članstva u Grupi. U svrhu osiguranja neovisnosti Društva u investicijskim odlukama i ostvarivanju glasačkih prava, u internim tijelima Društva ne smiju sudjelovati zaposlenici drugih tvrtki članica Grupe. Ukoliko Relevantna osoba primi informaciju od drugog subjekta, člana Grupe, zbog čega bi nastao ili mogao nastati sukob interesa potencijalno štetan za Klijente, dužna je bez odgađanja o tome pisanim putem obavijestiti Upravu i Compliance Officera Društva te po takvoj informaciji ne postupati.

20

V. RIZICI POVEZANI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTOM KOJI MOŽE BITI PREDMET USLUGE KOJU PRUŽA ZB INVEST D.O.O.

Osnovni rizici vezani uz ulaganje u financijske instrumente Ulaganja u financijske instrumente i drugu financijsku imovinu uvijek su vezana uz preuzimanje određenih rizika. Najčešći rizici prisutni kod ulaganja navedeni su u nastavku:

valutni rizik,

rizik namire,

državni rizik,

rizik likvidnosti,

kreditni rizik,

kamatni rizik,

tržišni rizik,

rizik potpunog gubitka,

rizik financijske poluge,

rizik promjena poreznih i drugih propisa. Rizik promjene tečaja (valutni rizik) U slučaju ulaganja u financijske instrumente denominirane u različitim valutama imovina ulagatelja se izlaže riziku promjene tečaja strane valute u odnosu na kunu ili drugu referentnu valutu u kojoj on mjeri prinos na svoje ulaganje. To znači da fluktuacije tečaja mogu povećati ili smanjiti vrijednost ulaganja tj. utjecati na prinos. Rizik namire i transfera novca Transakcije s financijskim instrumentima u koje su uključene stranke iz različitih država uključuju i dodatni rizik da njihova realizacija ili namira bude otežana ili potpuno onemogućena zbog uvođenja restriktivnih političkih ili gospodarskih mjera. U slučaju transakcija s financijskim instrumentima u stranoj valuti takvim mjerama može primjerice biti onemogućena slobodna konvertibilnost pojedine valute. Državni rizik Kreditni rizik određene države naziva se državnim rizikom. Državni rizik se javlja prilikom obavljanja transakcija s određenom zemljom ili u njoj, a zbog nestabilnog ekonomskog, političkog ili socijalnog sustava. Izloženost neke države različitim političkim, ekonomskim i drugim rizicima utječe na sve sudionike na tržištima te države. Rizik likvidnosti Likvidnost (utrživost) podrazumijeva mogućnost prodaje financijskog instrumenta ili zatvaranja pozicije u nekom financijskom instrumentu po tržišnoj cijeni u bilo kojem trenutku. U slučaju nelikvidnog tržišta zadavanje naloga za prodaju uobičajene veličine može uzrokovati značajne fluktuacije cijene, a moguće je i da se nalog uopće ne može izvršiti ili se može izvršiti jedino po značajno nižoj cijeni. Kreditni rizik Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da strana koja je uključena u transakciju (npr. izdavatelj vrijednosnog papira, ili osoba s kojom se sklapaju poslovi na financijskim tržištima) neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze, bilo djelomično ili u cijelosti. To se primjerice odnosi na plaćanje kuponske kamate, povrat dospjele glavnice i slično. Rizik promjene kamatnih stopa (kamatni rizik) Rizik promjene kamatnih stopa predstavlja mogućnost gubitka u slučaju promjene razine kamatnih stopa na financijskim tržištima (npr. rast zahtijevanih kamatnih stopa na tržištu može izazvati pad cijene dužničkih vrijednosnih papira). Rizik promjene cijena financijskih instrumenata (tržišni rizik) Tržišni rizik predstavlja mogućnost pada cijene pojedinih financijskih instrumenata što može dovesti do smanjenja prinosa ili gubitka vrijednosti ulagačkog portfelja. U slučaju transakcija s financijskim instrumentima koji uključuju neku buduću obavezu (npr. futures ugovori, valutni forward ugovori i sl.), nepovoljna promjena cijene može rezultirati i dodatnim financijskim obvezama, kao primjerice obvezom nadoplate instrumenta osiguranja. Rizik potpunog gubitka Ova vrsta rizika predstavlja mogućnost da neka investicija u potpunosti izgubi svoju vrijednost. Financiranje kupnje vrijednosnih papira zaduživanjem (rizik financijske poluge) Investicija pri kojoj je izvor sredstava za ulaganje dobiven zaduživanjem u sebi sadrži povećani rizik od gubitaka. Naime, profitabilnost same investicije ne utječe na obvezu vraćanja duga, a i troškovi takvog financiranja utječu na investiciju na način da smanjuju ostvareni prinos. Stoga je financiranju investicija kroz neki oblik zaduženja potrebno pristupiti s povećanim oprezom.

21

Rizik promjene poreznih i drugih propisa Rizik promjene propisa predstavlja vjerojatnost da se porezni ili drugi propisi u zemlji ulagatelja i/ili zemljama u kojima se investira imovina ulagatelja, promijene na način koji bi negativno utjecao na prinos. Svaki bi se ulagatelj prije odluke o investiranju trebao konzultirati sa svojim poreznim savjetnikom. Rizik promjene propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva. Rizici povezani s ulaganjem u obveznice Obveznice su vrsta dužničkih vrijednosnih papira koji obvezuju izdavatelja na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku te isplatu određene kamate na glavnicu, u skladu s uvjetima obveznice. Obveznicama se trguje na burzama ili međubankarskom tržištu, tj. izravno između sudionika na tržištu. Osim klasičnih obveznica sa unaprijed utvrđenom fiksnom kamatom i obvezom otplate cjelokupne glavnice o dospijeću, postoje i drugi tipovi obveznica, kao što su obveznice sa varijabilnom kamatom, konvertibilne obveznice, beskuponske obveznice, obveznice sa ugrađenim varantima itd. Prinos Prinos obveznice se sastoji od kamate na glavnicu i razlike između kupovne i tržišne cijene obveznice. Prinos na obveznicu se može utvrditi unaprijed samo u slučaju da se obveznica drži u portfelju do dospijeća. Kako bi očekivani prinos na obveznice bio usporediv, koriste se različite standardne mjere prinosa obveznica izražene kao postotak na godišnjoj razini (npr. prinos do dospijeća). Ako je razina tako izračunatog zahtijevanog prinosa pojedine obveznice znatno viša od zahtijevanog prinosa drugih obveznica sa sličnim rokom do dospijeća, za to sigurno postoje razlozi - najčešći je razlog znatno viša razina kreditnog rizika izdavatelja takve obveznice. Ako se obveznica prodaje prije dospijeća, njezinu cijenu nije moguće unaprijed utvrditi, što znači da se prinos može razlikovati od prvobitno očekivanog. Također, prilikom izračuna ukupnog prinosa na obveznicu potrebno je u obzir uzeti i transakcijske troškove. Kreditni rizik Kreditni rizik se odnosi na vjerojatnost da izdavatelj obveznice neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dospjele obveze, odnosno pojavljuje se u slučaju njegove nesolventnosti. Zato se kreditna pouzdanost dužnika mora uzeti u obzir prilikom donošenja investicijske odluke. Kreditni rejting (procjena kreditne pouzdanosti izdavatelja) koji donosi neka od nezavisnih rejting agencija pruža određene smjernice vezane uz procjenu kreditnog rizika. Najviši rejting je primjerice „AAA“, a dodjeljuje se obveznicama financijski najmoćnijih i najstabilnijih država. Što je kreditni rejting izdavatelja niži (npr. „B“ ili „C“) veći je i kreditni rizik, ali je i veći zahtijevani prinos ulagatelja na takve obveznice zbog tzv. „premije rizika“. Tržišni rizik Ako se obveznica drži do dospijeća, ulagatelju se isplaćuje cijena o dospijeću, definirana u uvjetima obveznice. Potrebno je uzeti u obzir i rizik „opoziva", odnosno mogućnost da izdavatelj povuče obveznicu i prije dospijeća (takva mogućnost mora unaprijed biti poznata i predviđena u uvjetima obveznice). Ako se obveznica prodaje prije dospijeća, ulagatelj postiže tržišnu cijenu formiranu odnosom ponude i potražnje. U pravilu, cijene obveznica s fiksnom kuponskom kamatom padaju kada rastu zahtijevane tržišne kamatne stope na obveznice sličnog dospijeća, i obrnuto, može se očekivati rast vrijednosti obveznice u slučaju pada zahtijevanih kamatnih stopa na obveznice s istim dospijećem. Tržišna cijena obveznice također može biti pod utjecajem promjene kreditnog rejtinga izdavatelja. Rizik likvidnosti Likvidnost obveznica ovisi o mnogo faktora među kojima su i volumen izdanja, preostalo vrijeme do dospijeća, tržišna pravila i uvjeti. Neke je obveznice vrlo teško ili čak nemoguće prodati te se moraju držati do dospijeća. Rizici povezani s ulaganjem u dionice Dionice su vlasnički vrijednosni papiri kojima kupci ostvaruju vlasništvo nad dijelom poduzeća. Najvažnija prava koja dionice donose svojim vlasnicima su pravo na sudjelovanje u dobiti poduzeća te pravo glasovanja na skupštini dioničara. Prinos Prinos na ulaganje u dionice se sastoji od isplaćenih dividendi te razlike između kupovne i tržišne cijene dionice i ne može se unaprijed predvidjeti. Dividenda je zarada poduzeća koja se distribuira dioničarima. Iznos dividende koji će se isplatiti dioničarima može biti izražen u apsolutnom iznosu po dionici ili u postotku nominalne vrijednosti dionice, a o njemu se odlučuje na skupštini dioničara. Odnos između isplaćene dividende i tržišne cijene dionice naziva se dividendnim prinosom. Najveći dio prinosa od ulaganja u dionice se obično ostvaruje od promjene njihove tržišne cijene. Tržišni rizik Većinom dionica se trguje na burzama. Cijenu dionica određuje odnos ponude i potražnje na dnevnoj razini. Prilikom investiranja u dionice treba uzeti u obzir da takva ulaganja mogu uzrokovati i značajne

22

gubitke. Općenito, cijena dionice ovisi o poslovnim rezultatima određenog poduzeća, ali i o općoj gospodarskoj klimi i političkim uvjetima. Na promjenu cijene dionica, a posljedično tome i ostvareni prinos, utječu i mnogi subjektivni faktori poput javnog mišljenja ili očekivanja ulagatelja. Kreditni rizik Dioničari posjeduju vlasnički udio u poduzeću što znači da u slučaju nesolventnosti ili stečaja poduzeća njihovo ulaganje može u cijelosti izgubiti svoju vrijednost. Rizik likvidnosti Utrživost nekih dionica može biti ograničena, osobito tijekom tržišnih kriza. Rizici povezani s ulaganjem u investicijske fondove Udjeli ili dionice investicijskih fondova predstavljaju proporcionalan udio u ukupnoj imovini fonda. Zatvoreni investicijski fondovi su u pravilu dionička društva čijim se dionicama trguje na burzi ili drugom organiziranom tržištu.Zatvoreni investicijski fond karakterizira unaprijed zadani broj dionica, a vlasnikom dionice fonda ulagatelj postaje kupnjom dionice od nekog drugog dioničara. Otvoreni investicijski fondovi izdaju nove udjele svakom uplatom ulagatelja u fond, a ulagatelj ima pravo u svako doba zahtijevati isplatu udjela iz imovine fonda i na taj način istupiti iz fonda. Imovina fonda je u zajedničkom vlasništvu svih imatelja udjela ili dionica u fondu, a prikupljena novčana sredstva ulagatelja investiraju se u vrijednosne papire i druge financijske instrumente u skladu sa zadanom investicijskom strategijom fonda. Većina investicijskih fondova ulaže u jednu ili više glavnih skupina imovine pa tako postoji nekoliko osnovnih vrsta UCITS fondova prema vrsti imovine u koju ulažu: novčani fondovi (eng. money market funds) koji ulažu u instrumente tržišta novca, obveznički fondovi (eng. bond, fixed income funds), dionički fondovi (eng. equity, stock funds), mješoviti fondovi (eng. mixed, balanced funds) koji ulažu u različite kategorije financijske imovine, te alternativni fondovi poput nekretninskih fondova, fondova rizičnog kapitala itd. Prinos Prinos investicijskih fondova se ne može unaprijed utvrditi, a prinosi investicijskih fondova ostvareni u prošlosti ne predstavljaju indikaciju mogućih prinosa u budućnosti. Prinos nekog fonda ovisi o definiranoj investicijskoj strategiji fonda, kao i kretanju tržišnih cijena pojedinih instrumenata u koje je uložena imovina fonda. Zato prilikom ulaganja u investicijski fond treba uzeti u obzir različite rizike koji se odnose na pojedine klase imovine (obveznice, dionice, instrumenti tržišta novca i sl.) u koje je dozvoljeno ulagati imovinu fonda, tj. potrebno je uzeti u obzir ulagačku strategiju pojedinog fonda. Tržišni rizik i rizik likvidnosti Udjeli otvorenih investicijskih fondova se u normalnim okolnostima mogu isplatiti iz fonda u bilo koje vrijeme na način propisan u prospektu, statutu ili drugim relevantnim dokumentima. Cijena po kojoj se prodaju i otkupljuju udjeli u otvorenom investicijskom fondu odražava tržišnu vrijednost instrumenata koji čine imovinu fonda. U iznimnim okolnostima društvo za upravljanje može obustaviti prodaju i reotkup udjela investicijskih fondova. Cijena dionice zatvorenog fonda ovisi prvenstveno o vrijednosti financijskih instrumenata i druge imovine i obveza koje čine imovinu fonda, ali i o odnosu ponude i potražnje na tržištu. Utrživost nekih dionica može biti ograničena. Ulaganja u inozemne investicijske fondove Poslovanje društava iz trećih država za upravljanje odnosno investicijskih fondova iz trećih država može podlijegati različitim zakonskim i drugim propisima od onih koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Također ulaganje u takve investicijske fondove može podlijegati različitim poreznim tretmanima, što je potrebno uzeti u obzir prilikom ulaganja. Rizici povezani s ulaganjem u instrumente tržišta novca Instrumenti tržišta novca su sve vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja Faktori prinosa i rizika Faktori koji utječu na rizik i prinos instrumenata tržišta novca se u velikoj mjeri podudaraju s onima definiranim za obveznice. Razlike se uglavnom odnose na rizik likvidnosti. Rizik likvidnosti U pravilu ne postoje organizirana sekundarna tržišta za instrumente tržišta novca. Iz tog razloga ne postoji ni garancija da se takvi instrumenti mogu prodati u bilo kojem trenutku. Kratak pregled instrumenata tržišta novca

23

Trezorski zapisi Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koje izdaju ministarstva financija, uglavnom s rokom dospijeća do godine dana. Upis trezorskih zapisa vrši se na aukcijama koje objavljuje Ministarstvo Financija Republike Hrvatske. Komercijalni zapisi Komercijalni zapisi su kratkoročni dužnički vrijednosni papiri koje izdaju poduzeća radi prikupljanja likvidnih sredstava. Kako ih ne izdaju države nego poduzeća vrlo različitog boniteta, u pravilu su manje siguran instrument nego što su to trezorski zapisi. Depoziti Novčani depoziti su novčana sredstva različitih vlasnika koje prikupljaju kreditne institucije i druge depozitne ustanove. Kreditne institucije imaju obvezu vratiti položeni depozit uvećan za ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete. Certifikati o depozitu Certifikati o depozitu su utrživi dužnički instrumenti izdani od strane banaka koje se njima obvezuju po isteku utvrđenog roka dospijeća isplatiti glavnicu uvećanu za ugovorenu kamatu. Rizici povezani s ulaganjem u financijske izvedenice Financijska izvedenica je instrument čija se vrijednost temelji na vrijednosti nekog drugog „referentnog" (eng. underlying) financijskog instrumenta. Umjesto da trguju samim referentnim instrumentom, ugovorne strane se obvezuju razmijeniti novac, referentni instrument koji je predmet ugovora, ili neku drugu vrijednost, na određeni datum ili unutar određenog roka, a temeljeno na vrijednosti referentnog instrumenta. Kao referentni instrumenti mogu se koristiti najrazličitiji financijski i nefinancijski instrumenti i veličine: pojedinačne dionice, burzovni indeksi, burzovne robe, kamatne stope, druge izvedenice... Opseg transakcija financijskim izvedenicama na svjetskim tržištima novca i kapitala je u stalnome porastu, a sudionici na tržištu neprestano kreiraju nove tipove izvedenica temeljene na novim i sve raznovrsnijim referentnim instrumentima i formulama za isplatu. Osnovne vrste financijskih instrumenata su futures ugovori (budućnosnice), forward ugovori (unaprijedni ugovori), opcije i swapovi (zamjene). Financijske izvedenice se koriste u svrhu zaštite od rizika promjene cijene referentnog instrumenta (eng. hedging), u špekulativne svrhe te za različite tipove arbitraže. U praksi postoji mnoštvo varijanti i mješavina različitih tipova izvedenica, a neprestano se kreiraju nove, tako da ih je ovdje nemoguće sve nabrojati. Društvo će na upit detaljno obrazložiti svaku izvedenicu i objasniti utjecaj koji može ulaganje u takav papir imati na portfelj Klijenta. Važno je istaknuti da izvedenice nude mogućnost ostvarivanja velikih zarada, ali i velikih gubitaka. Zbog toga što uglavnom nije potrebno unaprijed platiti punu vrijednost referentnog instrumenta koji je predmet transakcije, nego se razmjena novčanih tokova odvija u budućnosti na temelju unaprijed definirane formule, izvedenice omogućavaju korištenje visokog stupnja financijske poluge, što znatno povećava rizik takve vrste ulaganja. Osim toga, u nekim slučajevima osim rizika potpunog gubitka uloga, rizik može biti još i veći tj. teoretski čak i neograničen. Rizici povezani s ulaganjem u opcijske, futures i forward ugovore Opcije su financijske izvedenice koje kupcu daju pravo, ali ne i obvezu na kupnju ili prodaju referentne imovine po dogovorenoj cijeni (izvršna cijena) na određeni dan ili za određeno vremensko razdoblje. Ako se opcija može izvršiti samo na dan dospijeća radi se o europskoj opciji, dok američka opcije omogućava vlasniku izvršenje u bilo kojem trenutku do dospijeća. U zamjenu za pravo na izvršenje opcije se plaća cijena opcije (tzv. premija). Postoje dvije osnovne vrste opcija: call opcije i put opcije. Call opcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje pravo na kupnju referentne imovine po izvršnoj cijeni na određeni dan ili za određeno vremensko razdoblje. Put opcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje pravo na prodaju referentne imovine po izvršnoj cijeni na određeni dan ili za određeno vremensko razdoblje. Futures ugovor je standardizirani ugovor kojim se trguje na burzi, a kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Forward ugovor je poput futures ugovora instrument kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u budućnosti.

24

Osnovna je razlika između futures ugovora i forward ugovora u tome što se forwardima ne trguje na burzi u standardiziranom obliku, nego se sklapaju izravno između tržišnih sudionika. Iz toga proizlaze i neki dodatni rizici svojstveni forward ugovorima. Kupnja i prodaja opcija U slučaju kupnje call ili put opcije, kupuje se pravo na kupnju ili prodaju referentnog instrumenta ili u nekim slučajevima pravo na primitak određenog iznosa novčanih sredstava koji odgovara pozitivnoj razlici između izvršne i tržišne cijene referentnog instrumenta u trenutku izvršenja opcije. U slučaju kretanja cijene referentnog instrumenta u smjeru suprotnom od očekivanja kupca opcije, opcija gubi na vrijednosti, odnosno može u potpunosti izgubiti vrijednost o dospijeću. U skladu s tim, maksimalni potencijalni gubitak kupca opcije jednak je plaćenoj opcijskoj premiji. U slučaju prodaje call ili put opcije prodavatelj se obvezuje na isporuku ili kupnju referentnog instrumenta po izvršnoj cijeni u bilo kojem trenutku do dospijeća (ako se radi o američkoj opciji) ili o dospijeću (u slučaju europske opcije) ako kupac opcije odluči izvršiti svoje pravo iz opcije. U slučaju rasta tržišne cijene referentnog instrumenta prodavatelj call opcije se može naći u situaciji da mora isporučiti referentni instrument u trenutku kad je njegova tržišna cijena značajno iznad izvršne cijene. Ako cijena referentnog instrumenta padne, prodavatelj put opcije se može naći u situaciji da mora kupiti referentni instrument po cijeni značajno većoj od tržišne. Razlika između tržišne i izvršne cijene predstavlja potencijalni gubitak kod prodaje opcija te se ne može unaprijed predvidjeti. Kupnja i prodaja futures ugovora Futures ugovor je standardizirani ugovor kojim se trguje na burzi, a kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. U slučaju rasta cijena, javlja se obveza isporuke referentnih instrumenata u trenutku kad je izvršna cijena značajno ispod tržišne cijene. U slučaju pada cijena može se pojaviti obveza kupnje referentnog instrumenta na dogovoreni datum po izvršnoj cijeni čak i u situaciji kad je tržišna cijena značajno ispod izvršne. Razlika između izvršne i tržišne cijene predstavlja mogući gubitak. U slučaju obveze kupnje referentnog instrumenta ukupan iznos sredstava koji je potreban za njegovu kupnju mora biti dostupan u gotovini o dospijeću. U slučaju preuzimanja obveze za isporuku referentnog instrumenta koji nije u vlasništvu osobe koja ima tu obvezu („nepokrivena kratka pozicija"), instrument je potrebno kupiti na tržištu o dospijeću, što znači da se potencijalni rizik ne može unaprijed predvidjeti, a gubitak teoretski može biti i neograničen. Kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik namire opcija Opcijama se može trgovati na burzama, pri čemu su njihovi uvjeti standardizirani, a rizik namire na sebe preuzima burza, ili izravno između pojedinih sudionika na tržištu (tzv. over-the-counter ili OTC tržište). OTC opcije nemaju standardizirane uvjete, već su to investicijski proizvodi prilagođeni zahtjevima pojedinih ulagatelja. Upravo zbog toga je prije odluke o kupnji ili prodaji nužno prikupiti i detaljno proučiti sve informacije o uvjetima opcije (tip opcije, izvršenje, dospijeće itd.). Kreditni rizik za kupca OTC opcije proizlazi iz mogućnosti gubitka premije na opciju zbog neizvršenja obveza suprotne strane. OTC opcijama se u pravilu ne trguje na organiziranim (sekundarnim) tržištima. Kao rezultat toga ne postoji niti garancija da će u svakom trenutku biti utržive. Zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih transakcija iz opcijskih ugovora može biti dovedena u pitanje. Vrijednost (cijena) opcije ovisi o izvršnoj cijeni, prinosu i volatilnosti referentnog instrumenta, preostalom roku do dospijeća opcije, razini kamatnih stopa i situaciji na tržištu. U najgorem slučaju opcija može postati bezvrijedna pa kupac opcije može u potpunosti izgubiti investirani kapital (tj. cijenu plaćenu za opciju). U slučaju kretanja cijene referentnog instrumenta u smjeru nepovoljnom za prodavatelja opcije, potencijalni gubitak za njega može biti neograničen. Namira u novcu Ako isporuka ili kupnja referentnog instrumenta nije moguća (npr. u slučaju opcija na indekse ili futuresa na indekse), postoji obveza plaćanja, ako se nisu ispunila tržišna očekivanja, novčanog iznosa koji je jednak razlici između izvršne cijene opcije ili izvršne cijene futures ugovora i tržišne vrijednosti referentnog instrumenta u trenutku izvršavanja opcije ili futures ugovora. Ta razlika predstavlja potencijalni gubitak koji se ne može unaprijed predvidjeti te teoretski može biti neograničen. Također, treba uzeti u obzir da je potrebno osigurati dovoljna likvidna sredstva da bi se ta transakcija mogla namiriti. Inicijalna uplata i pozivi na nadoplatu

25

Prodaja nepokrivenih opcija ili kupnja ili prodaja futures ugovora zahtjeva upotrebu osiguranja, najčešće novca ili referentnog instrumenta. Nakon inicijalne uplate osiguranja (eng. initial margin), u slučaju nepovoljnog kretanja tržišne cijene referentnog instrumenta, inicijalnu uplatu je potrebno povećavati tj. dolazi do poziva na nadoplatu (eng. margin call). U slučaju nepoštivanja poziva na nadoplatu, otvorene pozicije se automatski zatvaraju, a uplate učinjene do tog trenutka se koriste za pokriće gubitaka. Zatvaranje pozicija Opcijske i futures pozicije se mogu zatvoriti i prije dospijeća, međutim ova mogućnost uvelike ovisi o tržišnim uvjetima. U slučaju nezadovoljavajućih kretanja na tržištu takve transakcije se mogu izvršiti samo po nepovoljnim cijenama što rezultira gubitkom. Ostali rizici opcijskih i futures ugovora Opcije predstavljaju prava ali i obveze, dok futures ugovori predstavljaju samo obveze, sa standardiziranim dospijećem i datumom izvršenja. Transakcije s financijskim izvedenicama, u koje ubrajamo i opcije i futures ugovore uključuju i dodatne rizike, a posebno:

opcije koje se ne izvrše ili zatvore prije dospijeća ističu i zbog toga gube vrijednost,

ako se poziv na nadoplatu ne izvrši na vrijeme dolazi do gubitka pozicije, a dotad uplaćena sredstva se koriste za pokrivanje obveza,

nepovoljna kretanja na stranim valutnim tržištima mogu utjecati na povećanje rizika kod trgovine futures ugovorima denominiranim u različitim valutama.

Kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik namire forward ugovora Za razliku od futures ugovora kojima se trguje na burzi, forward ugovori se sklapaju izravno između tržišnih sudionika. To znači da druga ugovorna strana kupca ili prodavatelja iz forward ugovora nije burza, nego sam sudionik što značajno povećava kreditni rizik, tj. rizik da suprotna strana neće biti u mogućnosti ispuniti svoje dospjele obveze. Osim toga, kod forward ugovora se u pravilu ne koristi sustav inicijalne uplate s pozivima na nadoplatu tako da gubitak jedne strane do dospijeća ugovora može znatno narasti što dodatno povećava kreditni rizik. Jedna od najčešće korištenih vrsta forward ugovora su valutni forward ugovori. Zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih forward transakcija može biti dovedena u pitanje. Rizici povezani s ulaganjem u swapove Swap ugovori su financijske izvedenice kojima se dvije ugovorne strane dogovaraju o zamjeni jednog novčanog toka za drugi. Novčani tokovi se često računaju na temelju ugovorno definiranog iznosa glavnice (eng. Notional principal amount) koji se u praksi ne razmjenjuju. Osim osnovnih vrsta swapova kao što su valutni i kamatni swap, postoji i mnoštvo drugih kombinacija, kao što su swaptioni (opcija koja da je pravo da se ugovori swap) itd. Swapovi se često koriste radi zaštite od određenih rizika, primjerice rizika promjene kamatne stope. Valutni swapovi: zamjena dviju valuta unutar određenog vremenskog razdoblja. Razlika u kamatnim

stopama između dvije valute se odražava u premiji/diskontu unaprijednog tečaja (eng. forward rate) koji se koristi za zamjenu valuta u budućnosti. Isporuka i primitak valuta koje su predmet swapa obavljaju se na isti datum. Prinos (dobit / gubitak) u slučaju valutnog swapa rezultira iz promjene diferencijala kamatnih stopa između ugovornih valuta za vrijeme trajanja swapa, a realizira se izvršenjem suprotne transakcije prije dospijeća valutnog swapa. Kreditni rizik povezan s valutnim swap transakcijama predstavlja mogućnost da zbog insolventnosti jedna od strana uključenih u valutni swap ne ispuni svoje obveze definirane ugovorom. Rizik namire, zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih transakcija iz valutnog swapa može biti dovedena u pitanje.

Kamatni swapovi: Kamatnim swapovima se ugovara razmjena kamata između dviju strana po različitim kamatnim stopama koje se primjenjuju na ugovorno definiran iznos glavnice. Najčešće jedna strana plaća fiksnu kamatu drugoj strani koja plaća varijabilnu kamatu, oba su plaćanja denominirana u istoj valuti te se odnose se na isti iznos glavnice. Stoga se u praksi razmjenjuju samo iznosi kamata, bez transfera glavnice.

26

Kupac kamatnog swapa, koji plaća fiksnu kamatnu stopu ostvaruje profit u slučaju porasta tržišnih kamatnih stopa. Prodavatelj kamatnog swapa, koji prima fiksnu kamatnu stopu ostvaruje profit u slučaju pada tržišnih kamatnih stopa. Prinos na kamatni swap se ne može odrediti unaprijed, a ovisi o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Rizik promjene kamatnih stopa rezultat je neizvjesnosti budućih kretanja tržišnih kamatnih stopa. Kupac (prodavatelj) kamatnog swapa ostvaruje gubitak u slučaju pada (rasta) tržišnih kamatnih stopa. Kreditni rizik za kupca kamatnog swapa predstavlja mogućnost neizvršenja ugovorno preuzetih obveza suprotne strane. Posebne karakteristike kamatnih swapova: kamatni swapovi nemaju standardizirane uvjete, već su proizvodi prilagođeni zahtjevima strana koje sudjeluju u swapu. Zbog toga je nužno prikupiti i proučiti potpune informacije i uvjete kamatnog swapa, a posebno one koje se tiču iznosa glavnice, dospijeća i dogovorenih kamatnih stopa

Rizici povezani s ulaganjem u varante Varanti (eng. warrants) su financijski instrumenti koji imatelju daju pravo na kupnju (call varant) ili prodaju (put varant) određenog „referentnog" (eng. underlying) vrijednosnog papira (npr. dionice) po unaprijed utvrđenoj cijeni (izvršna cijena). Varantima se obično trguje na burzama, ali i neorganiziranim tržištima. Varanti se ne emitiraju po standardiziranim uvjetima, zbog čega je nužno prikupiti potpune informacije o svim uvjetima vezanim uz pojedini varant, a posebno o:

metodi izvršenja: da li je varant moguće izvršiti u bilo kojem trenutku (tzv. američka opcija) ili samo o dospijeću (europska opcija)?

odnosu upisa: koliko varanata je potrebno imati da bi se dobila jedinica referentnog vrijednosnog papira?

izvršenju: namira u novcu ili u referentnom vrijednosnom papiru?

dospijeću: u kojem trenutku opcijsko pravo dospijeva? Prinos Kupac call varanta za sebe „osigurava" kupovnu cijenu referentnog vrijednosnog papira. Pritom će zaraditi u slučaju da tržišna cijena tog papira nadmaši izvršnu cijenu varanta. Naravno, zaradu se umanjujei za cijenu po kojoj je kupljen varant. Imatelj „varanta" može realizirati svoje pravo kupnje referentnog vrijednosnog papira ispod tržišne cijene te u istom trenutku prodati taj papir po trenutnoj tržišnoj cijeni. S obzirom na to da u slučaju porasta cijene referentnog vrijednosnog papira u pravilu raste i vrijednost varanta, umjesto realizacijom svog prava kupnje, imatelj varanta može svoju zaradu realizirati i prodajom varanta na tržištu. Ista logika, ali u obrnutom smjeru, može se primijeniti na put varante: njihova vrijednost raste u slučaju kad vrijednost referentnog vrijednosnog papira pada. Prinos koji se može ostvariti transakcijama s varantima nije moguće unaprijed utvrditi. U slučaju nepovoljnog kretanja cijene referentnog vrijednosnog papira i nerealizacije prava iz varanta, moguće je u cijelosti izgubiti vrijednost investicije. Tržišni rizik Osim cijene referentnog vrijednosnog papira, cijena varanta je također pod utjecajem drugih faktora među kojima su najvažniji:

volatilnost cijene referentnog vrijednosnog papira,

preostalo vrijeme do dospijeća varanta. Zbog toga cijena varanta može ostati nepromijenjena ili čak pasti i u slučaju da se cijena referentnog vrijednosnog papira kreće u skladu s očekivanjima ulagatelja. Kupnja varanta koji su blizu dospijeća ili koji su vezani na neki visoko volatilni vrijednosni papir općenito se smatra visoko špekulativnom, kao i kupnja varanta s visokim stupnjem financijske poluge. Rizik likvidnosti Varanti se obično izdaju u limitiranom broju, što povećava rizik likvidnosti. Iz tog razloga pojedini varanti mogu biti predmetom posebno naglih promjena cijena.

VI. PODACI U SVEZI ZAŠTITE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I NOVČANIH SREDSTAVA KLIJENTA

Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata prilikom pružanja usluge upravljanja portfeljem Treća strana kod koje je pohranjena imovina klijenta

27

Društvo će sva novčana sredstva i/ili financijske instrumente portfelja tretirati kao imovinu Klijenta (dalje u tekstu: imovina Klijenta). Kako bi se osiguralo da imovina Klijenta bude odvojena od imovine Društva, imovina Klijenta držat će se prema diskrecijskoj ocjeni Društva na odgovarajućim računima kod trećih strana i to:

financijski instrumenti: na računima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (dalje u tekstu: SKDD), druge pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova depozitorija financijskih instrumenata drugog klirinškog društva, burze, uređenog tržišta, drugog investicijskog društva, druge ugovorne strane u OTC transakciji ili društva za upravljanje investicijskim fondovima,

financijski instrumenti i/ili novčana sredstva: na računima skrbnika (kreditna institucija ili investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu za obavljanje pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ZTK ili kreditna institucija ili investicijsko društvo iz države članice Europske Unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (dalje u tekstu: Država članica) koja ima dozvolu za obavljanje poslova skrbništva ili banka sa sjedištem u trećoj državi čije aktivnosti podliježu posebnim propisima i nadzoru)

novčana sredstva: na računima središnje banke, kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, banke sa sjedištem u trećoj državi s odobrenjem za rad izdanim od strane nadležnog tijela, kvalificiranog novčanog fonda ili skrbnika

Pri odabiru treće strane na čijim će računima pohraniti financijski instrumenti Klijenta kao i pri odabiru aranžmana za pohranu financijskih instrumenata Klijenta, Društvo će voditi računa o stručnosti, tržišnom ugledu treće strane i zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama koji se odnose na pohranu financijskih instrumenata, a koji mogu negativno utjecati na prava Klijenta te periodički, a najmanje jednom godišnje, preispitivati odabir treće strane i navedenih aranžmana i rizika koji iz toga proizlaze, o čemu će voditi evidenciju. Društvo može s trećim stranama sklopati ugovore, u svoje ime i za račun Klijenta. Društvo ima sklopljen Ugovor o skrbništvu nad financijskim instrumentima sa skrbnikom Zagrebačkom bankom d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb (dalje u tekstu: Skrbnik). Društvo za račun Klijenta i u njegovo ime može otvoriti poseban račun Portfelja kod SKDD-a ili u registru udjela društava za upravljanje investicijskim fondovima. Društvo je ovlašteno, radi realizacije cilja ovoga Ugovora, davati naloge skrbniku radi prijenosa i namire transakcija, te izvršavati sva prava koja Klijent ima iz imovine Portfelja, uvijek za račun i u najboljem interesu Klijenta. Zbirni račun Rizik koji se odnosi na slučaj pohrane imovine Klijenta na zbirnom računu odnosi se na činjenicu da evidenciju o stvarnom stanju financijskih instrumenata u imovini Klijenta ima samo Društvo, dok treća strana kod koje je otvoren zbirni račun ima samo evidenciju o ukupnom stanju financijskih instrumenata na zbirnom računu svih Klijenata bez analitike o imovini pojedinog Klijenta. Rizik koji može proizaći iz pohrane imovine na zbirnim računima trećih osoba umanjuje se redovnim i čestim usklađivanjem internih evidencija u kojima se vodi analitika imovine Klijenta na način koji omogućava u svakom trenutku, bez odgode, razlučivanje imovine Klijenta od imovine ostalih klijenata i imovine samog Društva, s računima i evidencijama trećih strana koje drže predmetnu imovinu. Navedena usklađenja Društvo provodi po svakoj promjeni na računima, a najmanje jednom mjesečno, o čemu vodi evidencije. Imovina koja se drži kod skrbnika iz države članice EU ili banaka iz trećih država (dalje u tekstu: Strani skrbnik) može biti pohranjena na zbirnom računu na kojem je, u pravilu, pohranjena imovina više različitih klijenata, a Strani skrbnik ne vodi evidenciju o imovini pojedinog klijenta - stvarnog imatelja financijskih instrumenata. Takav način pohrane imovine može značiti rizik za klijenta obzirom da se dioba imovine po pojedinom klijentu ne vodi kod Stranog skrbnika koji vrši pohranu na određenom tržištu, već se dioba obavlja u knjigama treće strane s kojom Društvo ima uspostavljen ugovorni odnos. Rizik koji može proizaći iz pohrane putem zbirnih računa umanjuje se redovnim i čestim usklađivanjima stanja na zbirnim računima sa stanjima računa u knjigama treće strane te putem izvješća koji se, na redovnoj osnovi, izmjenjuju između treće strane i Stranog skrbnika.

28

Odvojenost imovine portfelja Kada se imovina Portfelja pohranjuje kod skrbnika, Društvo će osigurati da ista bude pohranjena na ovdje opisani način. Prije nego što Društvo kod treće strane

2 u svoje ime, a za račun Klijenta pohrani financijske instrumente

klijenata, mora s trećom stranom ugovoriti sljedeće, odnosno osigurati: 1. da sve financijske instrumente na tim računima drži investicijsko društvo kao povjerenik, i da treća strana ne smije taj račun spajati s drugim otvorenim računima koje vodi, te da neće koristiti pravo prijeboja i/ili zaloga u odnosu na financijske instrumente na tom računu u odnosu na potraživanja bilo koje osobe, osim:

a. do iznosa troškova vođenja, administriranja i pohrane financijskih instrumenata na računu, b. kada klijent investicijskog društva ne osigura financijske instrumente potrebne za namiru, c. kada se financijski instrumenti klijenata drže izvan Republike Hrvatske, pod uvjetom da:

i. je postojanje takvog prava nužno sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili je nužan uvjet za sudjelovanje na lokalnom tržištu, ii. investicijsko društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način držanja financijskih instrumenata u najboljem interesu klijenata.

2. da će treća strana označiti taj račun u svojim evidencijama na način da je jasno vidljivo da navedeni financijski instrumenti nisu vlasništvo investicijskog društva, 3. da treća strana ne smije povući financijske instrumente klijenata s računa, osim u svrhu isporuke investicijskom društvu ili na temelju instrukcije investicijskog društva, 4. da će treća strana financijske instrumente klijenata držati odvojeno od svojih vlastitih financijskih instrumenata, 5. doseg odgovornosti treće strane u slučaju da treća strana nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, 6. način vođenja evidencija o financijskim instrumentima klijenata, 7. uvjete i način primanja/isplate dividende, kamata i drugih prava koja po osnovi financijskog instrumenta pripadaju klijentima, 8. postupanje s korporativnim akcijama, 9. detaljno opisane procedure i autorizacije za davanje instrukcija trećoj strani i primanje instrukcija od treće strane.

Društvo će osigurati da imovina Klijenta ne ulazi u stečajnu ili likvidacijsku masu Društva, skrbnika niti bilo koje treće strane kod koje je pohranjena imovina te da ista ne može biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema trećoj strani i/ili Društvu.U slučaju ulaganja u inozemne financijske instrumente kojima se trguje i čija se namira obavlja na stranim tržištima, treća strana je dužna za pohranu imovine Klijenata koristiti usluge Stranog skrbnika, a pri izboru Stranog skrbnika dužan je poduzeti sve mjere kako bi osigurao da je imovina Klijenata pohranjena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, tržišnom praksom i pravilima struke. Pri tome se osobito vodi računa o stručnosti i tržišnom ugledu Stranog skrbnika te da Strani skrbnik ima odobrenje za pružanje tih usluga izdano od strane odgovarajućeg nadležnog tijela, odnosno da podliježe posebnim propisima i nadzoru. U slučajevima kada takav način pohrane nije moguć Društvo će upozoriti Klijente na rizike koji iz toga proizlaze. Društvo može pohraniti financijske instrumente Klijenta kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata za račun druge osobe nisu propisani samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

priroda financijskog instrumenta ili investicijske usluge povezane s navedenim instrumentom zahtijevaju da ih se pohrani kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata ne podliježu posebnim propisima i nadzoru, ili

profesionalni ulagatelj pisanim putem zahtijeva od Društva pohranu svojih financijskih instrumenata kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata ne podliježu posebnim propisima i nadzoru.

2 Treća strana u smislu odredbama Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje

investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga, definira se kao: 1. burza, uređeno tržište, klirinško društvo, drugo investicijsko društvo, druga ugovorna strana u OTC transakciji, društvo za upravljanje UCITS fondovima, odnosno alternativnim investicijskim fondovima, a koje vodi registar udjela; 2. skrbnik (banka sa sjedištem u trećoj državi čije aktivnosti podliježu posebnim propisima i nadzoru, kreditna institucija ili investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu za obavljanje pomoćne usluge iz članka 5. st. 2. t.1. ZTK-a ili kreditna institucija ili investicijsko društvo iz države članice koja ima dozvolu za obavljanje poslova skrbništva).

29

Klijent će preuzeti rizike držanja financijskih instrumenta i novčanih sredstava na tržištima koja ne osiguravaju dostatnu zaštitu, isključivo pod uvjetom da je Društvu prethodno dao pisanu suglanost za pohranu svojih financijskih instrumenata na takav način. Vođenje evidencija o financijskim instrumentima klijenta Financijski instrumenti klijenata pohranjeni kod treće strane, osim u ime Društva, a za račun Klijenta, mogu se voditi i na ime:

treće strane, ali samo ako se radi o financijskim instrumentima koji su predmet nacionalnog zakonodavstva treće države, a Društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način registracije financijskih instrumenata u najboljem interesu klijenata ili ako se registracija ne može provesti na drugi način radi nacionalnog zakonodavstva ili priznatih tržišnih praksa, uz prethodnu obavijest Klijentu da će se financijski instrumenti držati na takav način,

Društva, ali samo ako se radi o financijskim instrumentima koji su predmet nacionalnog zakonodavstva treće države, a Društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način registracije financijskih instrumenata u najboljem interesu Klijenta ili ako se registracija ne može provesti na drugi način radi nacionalnog zakonodavstva ili priznatih tržišnih praksa.

O uvjetima ugovora o pohrani financijskih instrumenata koje Društvo kod sklopi s trećom stranom u svoje ime, a za račun Kijenta, Društvo će na trajnom mediju izvijestiti Klijenta, na njegov zahtjev. Novčana sredstva kod treće strane Društvo je dužno primati uplate ili po primitku novčanih sredstava Klijenta proslijediti ih bez odgode na račun ili račune otvorene u tu svrhu kod neke od sljedećih institucija:

središnje banke,

kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici,

banke sa sjedištem u trećoj državi s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela,

kvalificiranog novčanog fonda, ili

skrbnika. Obveza iz prethodne rečenice ne odnosi se na kreditnu instituciju u odnosu na depozite. Kad Društvo ne polaže novac na račun otvoren u tu svrhu kod središnje banke, dužno je pri odabiru institucije iz prethodne rečenice, kao i pri odabiru aranžmana za držanje navedenih sredstava stručno i s dužnom pažnjom:

voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu navedenih institucija, imajući u vidu kako bi u tom slučaju bila zaštićena prava Klijenta,

voditi računa o svim zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama u svezi držanja novčanih sredstava Klijenta, a koji mogu negativno utjecati na prava Klijenta, te

periodički, a najmanje jednom godišnje, preispitivati odabir institucija i ugovorenih aranžmana koji se odnose na držanje novčanih sredstava Klijenta, a koji mogu naštetiti interesima Klijenta.

Društvo neće bez prethodne pisane suglasnost Klijenta njegova sredstva držati u kvalificiranom novčanom fondu, a koji je definiran Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga. Društvo na dnevnoj razini osigurava da iznos novčanih sredstava Klijenta koji je pohranjen kod institucija iz ovog članka bude minimalno jednak iznosu novčanih sredstava Klijenata koji je evidentiran u internim evidencijama Društva. Navedeni iznosi se usklađuju kroz dnevne obračune koji se provode do kraja sljedećeg radnog dana u odnosu na dan za koji se obračun vrši. U slučaju da se dnevnim obračunom utvrdi da je iznos novčanih sredstava Klijenta koji je pohranjen kod institucija iz ovog članka manji od iznosa novčanih sredstava Klijenta koji je evidentiran u internim evidencijama Društva, a izgledno je da je utvrđena razlika posljedica pogrešnih ili nepotpunih evidencija Društva, Društvo će do kraja sljedećeg radnog dana osigurati dodatna novčana sredstva i položiti ih kod institucija iz ovog članka. Eventualne kamate na iznos neiskorištenih novčanih sredstava Klijenta uplaćenih na račune kod institucija iz ovog članka predstavljaju prihod Društva.

Prije nego što je Društvo položilo novčana sredstva Klijenta kod institucija navedenih u ovom članku, Društvo je ishodilo u pisanom obliku da će treća strana osigurati da se sva novčana sredstva Klijenta

30

deponiraju na povjereničkom računu i da institucija kod koje su novčana sredstva Klijenta položena nema pravo spajanja tog računa s drugim računima ili pravo prijeboja u odnosu na novčana sredstva položena na tom računu u odnosu na bilo koji iznos koji toj instituciji duguje bilo koja osoba (uključujući Društvo i Klijenta), osim:

do iznosa troškova vođenja, administriranja i pohrane novčanih sredstava na tom računu, kada Klijent ne osigura sredstva potrebna za namiru,

kada se novčana sredstva Klijenta drže izvan Republike Hrvatske, pod uvjetom da:

je postojanje takvog prava nužno sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili je nužan uvjet za sudjelovanje na lokalnom tržištu,

je Skrbnik prethodno utvrdio da je takav način držanja novčanih sredstava u najboljem interesu Klijenta.

Troškovi pohrane imovine klijenta kod treće strane Sve troškove pohrane imovine Portfelja kod trećih strana, brokerskih naknada i troškova, troškove vezane uz transakcije stjecanja i prodaje imovine Portfelja, kao i sve stvarne troškove koje bi Društvo imalo prema trećima u izvršavanju obveza iz ugovora, snosi Klijent. U slučajevima kada bilo koji dio cijene koju Klijent treba platiti u svezi stjecanja, držanja ili prodaje financijskog instrumenta ili posla s financijskim instrumentima, uključujući sve povezane naknade, provizije, pristojbe i troškove, kao i sva druga davanja koja se plaćaju putem Društva, mora biti plaćen ili predstavlja iznos u stranoj valuti, Društvo će osigurati u imovini Portfelja odgovarajući iznos strane valute radi plaćanja takvih troškova, odnosno cijene. Sve eventualne druge troškove koji mogu nastati stjecanjem, držanjem ili prodajom imovine iz Portfelja, a što uključuje poreze ili neka druga davanja, u cijelosti će snositi Klijent. Prijenos portfelja na drugu osobu Prijenos Portfelja na drugu osobu obavlja se temeljem valjanog pravnog dokumenta sukladno uvjetima prijenosa Portfelja koje odredi Društvo u skladu s ZOIF-om

VII. SUSTAV ZAŠTITE ULAGATELJA Tražbine klijenata prema Društvu osigurane su i kroz Fond za zaštitu ulagatelja, čije osnivanje i upravljanje je propisano odredbama čl.222.-246. Zakona o tržištu kapitala. Sukladno odredbama ZTK, zaštita tražbina klijenata nastupa u slučajevima kada je nad Društvom kao članom Fonda za zaštitu ulagatelja otvoren stečajni postupak ili ako HANFA utvrdi da je kod Društva kao člana Fonda za zaštitu ulagatelja nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema Klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun Klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti. Sukladno odredbama ZTK-a, sljedeće tražbine Klijenta, fizičke ili pravne osobe u svezi s investicijskom uslugom i uslugom pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun Klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge koje su ugovorene s Klijentom, osigurane su do vrijednosti od najviše 150.000,00 kuna po Klijentu Društva:

novčane tražbine u kunama i u valutama država članica koje Društvo kao član Fonda za zaštitu ulagatelja duguje Klijentu ili koje pripadaju Klijentu, a koje Društvo drži za predmetnog Klijenta vezano za uslugu upravljanja portfeljem,

financijski instrumenti koji pripadaju Klijentu Društva, a koje Društvo kao član Fonda za zaštitu ulagatelja drži, administrira ili s njima upravlja za račun svog Klijenta, u svezi s uslugom upravljanja portfeljem.

Iz tražbina obuhvaćenih ovim odredbama isključuju se tražbine koje predstavljaju tražbine Klijenata Društva proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca. Klijentima Društva kojima pripadaju navedena prava, ne smatraju se, neovisno o državi sjedišta:

31

kreditne institucije,

investicijska društva,

financijske institucije,

društva za osiguranje,

subjekti za zajednička ulaganja,

društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

društva koja čine grupu sa Društvom,

pravne ili fizičke osobe koje sudjeluju s više od 5% udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Društva,

društvo koje je matično ili ovisna društva u odnosu na Društva,

članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora Društva, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Društvu na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad Društvom kao članom Fonda za zaštitu ulagatelja, ili na dan objave rješenja HANFA-e o nastupanju osiguranog slučaja, ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,

vezani zastupnici Društva koji u tom svojstvu djeluju na dan i otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad Društvom, ili na dan objave rješenja HANFA-e o nastupanju osiguranog slučaja, ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,

osobe odgovorne za reviziju financijskih izvješća Društva te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Društva i izradu financijskih izvještaja,

članovi uprave, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 ili više posto udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Društvo te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva,

bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovog stavka,

Klijenti Društva čije je neispunjenje obveze prema drugim članovima Fonda za zaštitu ulagatelja pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.