Informacije i Kodiranje

7/25/2019 Informacije i Kodiranje

1/13

1

1.

Nacrtajte blok-shemu BSC. Koji su uvjeti da bi kanal bio BSC? to je sekvenca pogreke?

BSC je binarni kanal te moe prenijeti samo jedan od dva simbola (0 ili 1). Uvjet dabi kanalbio BSC je da vjerojatnost pogreke u prijenosu mora biti jednaka za oba simbola. Iz tihrazloga se naziva binarni simetrini kanal.

2.

Izvor informacije je bacanje 25 kockica u sekundi. Koja je minimalni kapacitet binarnog

digitalnog komunikacijskog kanala ako su odreditu informacije zanimljivi ishodi pojedinihkockica?

Kapacitet kanala je najvea koliina informacije koju u sekundi moemo prenijeti kanalom.Ako predstavimo jednu kockicu kao jedan bit, minimalni kapacitet kanala nam je 25 b/s zbogtoga to su nam zanimljivi ishodi pojedinih kockica, a ne svih zajedno.

3. Opiite i grafiki prikaite promjene U-NRZ signala koje nastaju sniavanjem gornje

granine frekvencije prijenosnog sustava.

Jedinice su prikazane pravokutnim impulsima sa pozitivnom amplitudom, nule su prikazane

impulsima sa amplitudom jednakom 0. Tranzicije nisu prikazane s toga je teko razluitigranicu izmeu dva ista bita. Smanjnjem granine frekvencije, suavaju se impulsi, postajugui.

4. to prikazuje dijagram otvora oka a to dijagram konstelacije? Skicirajte grafove za binarnidigitalni signal.

Dijagram konstelacije je graf koji prikazuje na koji je nain binarnainformacija pridodjeljena odreenim fazama modulacije (vrhovimafazora). Na slici je primjer dijagrama konstelacija QPSK. Postoje

etiri razliite fazne modulacije kojima dodjeljujemo bitove na nainda se susjedne faze razlikuju za samo jedan bit. To nam daje manju

mogunost pogreke.

Dijagram otvora oka je graf koji prikazuje efekte uma u kanalu i

moguu intersimbolnuinterferenciju.


2/13

2

5.

Pojasnite razlike blok i sljednih kriptografskih algoritama.

Slijedne ifre temelje se na vremenski promjenjivim pretvorbama primjenjim na pojedinanebitove ili znakove otvorenog teksta. Najpoznatija slijedna ifra je BINARNA ADITIVNASLIJEDNA IFRA. Omoguava bru komunikaciju.Blok-ifarski sustavirade se obino tako da mala promijena u dijelu otvorenog teksta dajeveliku promijenu u izlaznom obliku bloka kriptograma. To svojstvo rasprostiranja pogrekevano je za autetntinost poruke. Temelji se na permutaciji.

6.

to je intersimbolna interferencija? Kako nastaje? Koje su posljedice u digitalnomkomunikacijskom kanalu?

Intersimbolna interferencija je pojava izoblienja signala u kojoj jedan simboliterferira sadrugim simbolom to utjee na sljedei simbol, domino efekt. Do interferencije dolazi kada jeimpuslni odziv dui od trajanja samoga impusla jednog informacijskog bita pa s toga signaljednog informacijskog bita utjee na drugi.To je nepoeljna pojavajer ima slian efekt kaoum, to rezultira manje pouzdanom komunikacijom. Obino je prouzrokovana zbog razliitih

putova kojima beini signal propagira na kojima dolazi do raznih pojava poput refleksijesignala, refrakcije signala itd. Takoer moe doi do interferencijeako signal putuje kanalomlimitiranog frekvencijskog pojasa.

7. Oznaite sveizjave koje smatrate tonima:

Telekomunikacije su svaki prijenos digitalne informacije na daljinu.Telekomunikacije su prijenos vijesti elektrinim signalima.Svaki beini prijenos vijesti jesu telekomunikacije.Svaki razgovor jest komunikacija.Dopisivanje moe, ali ne mora biti telekomuniciranje.SMS-anje je telekomunikacija.

Razgovor po lokalnoj raunalnoj mrei je komunikacija ali nije telekomunikacija.Potanska dostava podataka na USB memorijskom stiku je telekomunikacija.

8. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

Bez signala nema komuniciranja.Svaka izmjenina elektrina struja je signal.Istosmjerni napon kojega elimo izmjeriti je izvor informacije.Sluajni zvuni signal ne moe biti nosa informacije.

9.

Oznaite redoslijed sastavnica telekomunikacijskog kanala:

Primljena poruka. 5

Odailja. 3Prijamnik. 4Izvorna poruka. 2Primatelj. 6Izvor informacije. 1


Prijenosni kanal mora biti kapaciteta jednakog koliini informacije u izvornoj poruciBrzina prijenosa podataka kanalom moe biti manja od brzine njihova odailjanja iz

odailjaaAko je izvor informacije analogni prijenosni kanal mora biti analogniAko je prijenosni kanal digitalni odailja mora biti digitalni

Ako je prijenosni kanal digitalni odailja moe biti analogniAko je izvor informacije analogni prijenosni kanal moe biti digitalni


3/13

3

11.

Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

U koderu informacije moguih poruka moe biti vie od stanja sustava izvora informacije.U koderu informacije moguih poruka mora biti vie od stanja sustava izvora informacije.U koderu informacije dio informacije se izgubi ako je poruka manje od broja stanja sustava.

U koderu informacije dio informacije se izgubi ako je poruka vie od broja stanja sustava.U koderu je mogu je gubitak informacije ako je poruka koliko i stanja sustava. U koderuje nije mogu gubitak informacije ako je poruka koliko i stanja sustava.

12. Oznaite sve ispravne odgovore:

H je jakost magnetskog poljaX je stanje sustava izvora informacijeX ie skupina stanja izvora zanimljivih odreditupi je vjerojatnost pogreke u prijenosu poruke xipi je vjerojatnost stanja xiIzvor informacije ima ukupno 2 stanja jer se rauna log2Izvor informacije ima ukupno n2 stanja jer se rauna log2

n stanja izvora informacije zanimljivo je odredituStanje xi vjerojatnosti je piH je maksimalna vrijednostH je matematiko oekivanje

13.

Trebamo 97 razliitih, jednako vjerojatnih poruka. Oznaite koji alfabet daje najkrae a kojinajdulje poruke (nije nuno samo po jedan odgovor)

OktalniBinarniDekadskiHeksadecimalniKvaternarni

Ternarni

14. Trebamo 35 razliitih poruka: (oznaiti sve tone odgovore)

Oktalni alfabet daje najkrae poruke.Binarni alfabet daje najkrae porukeDekadski alfabet daje najkrae porukeOktalni alfabet daje najdulje poruke.Binarni alfabet daje najdulje porukeDekadski alfabet daje najdulje poruke

15. Trebamo 17 razliitih poruka, alfabet moe biti: (oznaiti sve tone odgovore)

OktalniBinarniDekadskiDiskretniKontinuiraniTernarni

16.

Vjerojatnosti stanja su PA= 0,1 PB= 0,3 PC= 0,05 PD= 0,15 PE= 0,25 PF= 0,15. Pogodni

binarni kodovi poruka o stanjima su: (oznaiti sve tone odgovore)

A 0011 B 10 C 0010 D 01 E 11 F 000A 010 B 11 C 0010 D 110 E 10 F 101A 10 B 11 C 0000 D 110 E 10 F 101

A 111 B 001 C 100 D 110 E 011 F 101A 110 B 001 C 100 D 110 E 011 F 101


4/13

4

17.

Brem prijenosu informacije moe doprinijeti: (Oznaite sve odgovore koje smatratetonima)

Suavanje frekvencijskog pojasa kanala.Pojaalo na ulazu prijamnikaKriptografska zatita poruke

Pojaalo na izlazu odailjaairenje frekvencijskog pojasa kanala.Zatitno kodiranje digitalne poruke

18.S/N na ulazu prijamnika mogue je poveati:(Oznaite sve odgovore koje smatrate tonima)

Suavanjem frekvencijskog pojasa kanala.Pojaalom na ulazu prijamnikaKriptografskom zatitom porukePojaalom na izlazu odailjaairenjem frekvencijskog pojasa kanala.Zatitnim kodiranjem digitalne poruke

19.

Brzina telegrafiranja je 2000 Bd. Frekvencijska karakteristika kanala koji zadovoljava 1.Nyquistov kriterij je: (Oznaite jedan toan odgovor)

Pojasni propust od 1000 do 2000 Hz.

Niski propust do 2000 Hz

Niski propust do 1000 Hz

Visoki propust od 1000 Hz

Visoki propust od 2000 Hz

Brzina telegrafiranja jednaka je brzini prijenosa podataka. 1. Nyquistov kriterij za eliminiranje

intersimbolne interferencije nam govori da nam je idealna frekvencijska karakteristika niski

propust granine frekvencije

. S toga granina frekvencija iznosi:

1000.

20.

emu slui derivator u sklopu za izdvajanje takta: (oznaiti jedan toan odgovor)

Za smanjenje razine umaZa obnavljanje pravokutnog oblika impulsaZa odreivanje trenutka promjene polariteta dolaznog signalaZa limitiranje amplitude signala

21. Razlike i slinosti ifre i kljua: (Oznaite sveodgovore koje smatrate tonima)

ifra je algoritam a klju nekoliko slova ili brojevaKlju je dio ifre.

ifra je dio kljuaKlju je tajan a ifra ne mora biti tajnaI ifra i klju moraju biti tajni.ifra i klju mogu biti javni

22.

Usporedba sljedne i blok ifre:(Oznaite sve odgovore koje smatrate tonima)

Blok ifra omoguava bru komunikacijuSljedna ifra omoguava bru komunikacijuSljedna ifra je jednostavnija za rad na papiruBlok ifra je jednostavnija za rad na papiruSljedne ifre se temelje na permutaciji

Blok ifre se temelje na permutaciji


5/13

5

23.

U skrembliranju analognog govora primjenjuje se : (Oznaite sveodgovore koje smatratetonima)

AMASKFM

QPSKPMSSB


Razgovor telefonom jest telekomunikacija ali nije komunikacija.Razgovori telefonom jesu telekomunikacije i komunikacije.Sve telekomunikacije ujedno su i komunikacije.Svi naini komuniciranja ovjeka i raunala ujedno su i telekomunikacije.Signal je val koji primatelju redovito donosi informaciju.Buka moe nositi informaciju.

25.


Promjenom rasporeda elementarnih signala redovito nastaje nova poruka.Broj poruka moe biti jednak broju elementarnih signala.Broj poruka redovito je jednak broju elementarnih signala.Broj poruka moe biti vei od broja elementarnih signala.Broj poruka redovito je manji od broja elementarnih signala.

26.

Oznaite sveizjave koje smatrate tonima:

Svaki miris je signal.Miris moe biti signal.Miris moe biti simbol.

Svaki miris je simbol.Svaki promjenljivi napon je signal.

27.


Jedan bit redovito nosi 1[b] informacije.Jedan bit moe nositi vie od 1[b] informacije.Jedan bit moe nositi manje od 1[b] informacije.Jedan bit moe nositi vie od 0[b] informacije.

28.Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija nije bitna.

U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija vanija je od semantike.U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija vanija je od sintaktike.U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija nije bitna.Za odredita je vanija sintaktika informacija od semantike.

29. Vjerojatnosti stanja su PA= 0,1 PB= 0,3 PC= 0,05 PD= 0,15 PE= 0,3 PF= 0,1.Moguekorektni binarni kodovi poruka o stanjima su:(oznaiti sve tone odgovore)

A 001 B 111 C 100 D 110 E 002 F 101A 111 B 001 C 100 D 110 E 011 F 101A 101 B 001 C 100 D 110 E 011 F 101A 010 B 11 C 000 D 110 E 10 F 101A 10 B 1110 C 110 D 111110 E 11110 F 1111110


6/13

6

30.Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

Informacija je stanje izvora informacije, poznato odreditu informacije.Informacija je stanje izvora informacije, zanimljivo odreditu informacije.Informacija je poruka koju primi odredite informacije.Informacija je redovito sadrana u poruci koju primi odredite.

Informacija moe biti sadrana u poruci koju odailje izvor informacije.Informacija je poruka izvora informacije koju poalje odredite informacije.Informacija je stanje izvora informacije, nepoznato odreditu informacije.Informacija je poruka odreditu informacije koju poalje izvor informacije.

31.


Signali su pogodniji za memoriranje podataka od simbola.Signali su pogodniji za prijenos podataka od simbola.Simboli su pogodniji za memoriranje podataka od signala.Simboli su pogodniji za prijenos podataka od signala.


Poruka moe biti sastavljena od ortogonalnih simbola.Poruka moe biti sastavljena od ortogonalnih signala.Poruka moe biti sastavljena od elementarnih simbola.Poruka moe biti sastavljena od elementarnih signala.Poruka moe biti sastavljena od ternarnih signala.Poruka moe biti sastavljena od oktalnih simbola.

33.


Signali su promjenljivi u prostoruSignali su postojani u vremenuSimboli su promjenljivi u prostoru

Simboli su promjenljivi u vremenuSignali su promjenljivi u prostoru i vremenuSimboli su postojani u vremenu i prostoru


U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija vanija je od semantikeU telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija nije bitnaZa odredite je vanija semantika informacija od sintaktikeU telekomunikacijskom sustavu semantika informacija vanija je od sintaktikeU telekomunikacijskom sustavu semantika informacija nije bitnaZa odredita je vanija sintaktika informacija od semantike

35.

Sekvencapogreke u BSC duljine je 90 binarnih simbola i ima 85 nula.

Odredite BER u % __5.56____ Neka je BER = PE= 0.056

100

90 85

90 5.56

Izraunajte kapacitet BSC ako se prenosi 9000 binarnih simbola u sekundi _6197.78_ (1 + log() +(1 ) log(1 ))

9000 (1 + 0.056 log(0.056)+(1 0.056) log(1 0.056)) 6197.78


7/13

7

36.

Sekvenca pogreke u BSC ima 75 nula i 5 jedinica. Odredite BER u % ___6.25_____ BER = PE= 0.0625

100

5

75 + 5 6.25

Izraunajte kapacitet BSC ako se prenosi 9000 binarnih simbola u sekundi _5964.39_ (1 + log() +(1 ) log(1 ))

9000 (1 + 0.0625 log(0.0625)+(1 0.0625) log(1 0.0625)) 5964.39

37.

BER je 99%. Izraunajte kapacitet kanala po jednom binarnom simbolu:____0.919____

(1 + log() +(1 ) log(1 ))

1 (1 + 0.99 log(0.99)+(1 0.99) log(1 0.99)) 0.919

38.

Kanal A ima brzinu prijenosa binarnih simbola 10000 i BER je 95%. Kanal B ima brzinu

prijenosa binarnih simbola 9000 i BER je 97%. Odredite koji kanal ima veu brzinuprijenosa informacije i za koliko % u usporedbi sa sporijim:

Brzina kanala A je ____________ [b/s] Brzina kanala B je ____________ [b/s]Kanal A je bri u prijenosu informacije od kanala B i to za __________ %Kanal B je bri u prijenosu informacije od kanala A i to za __________ %

39. Odrediti vjerojatnosti 1 i 0 na izlazu kanala.

1 1 0.4 0.6

1 1 0.9 0.1

1 1 0.2 0.8

+ 0.4 0.9 + 0.6 0.2 0.48

+ 0.6 0.8 + 0.4 0.1 0.52

40.

Komentirajte formulu I[X/Y] = H[X]

H[X/Y]

Informaciju koju je primljena poruka donjela primatelju razlika je poetne neizvjesnoti H[X] ineizvjesnosti nakon to je pristigla poruka H[X/Y].

0,6

0,1

0,8

0,48

0,52


8/13

8

41.

Nacrtajte blok-shemu binarnog digitalnog komunikacijskog kanala.to u tom modelu predstavlja sekvenca pogreke?to se promijeni u sekvenci pogreke ako se omjer S/N u prijenosnom kanalu povea?

x(t) predstavlja odaslanu poruku

y(t) predstavlja primljenu poruku

n(t) predstavlja sekvencu pogreke

Sekvenca pogreke nam govori koji bitovi su krivo preneeni. Krivopreneenom bitu dodjeljena je jedinica u sekvenci pogreke, a tonopreneenom nula.

Ukoliko se omjer S/N povea, smanji se broj pogreaka u prijenosu pa se stoga smanji broj jedinica u sekvenci pogreke, tj. povea se broj nula.

42.

Opiite i grafiki prikaite promjene B-NRZ signala koje nastaju sniavanjem gornje

granine frekvencije prijenosnog sustava.

Jedinice su prikazane pravokutnim impulsima sa pozitivnom amplitudom, nule su prikazaneimpulsima sa negativnom amplitudom. Smanjnjem granine frekvencije, suavaju se impulsi,postaju gui.

43.Nacrtajte shemu analognog komunikacijskog kanala.Ispod nacrtane sheme analognog kanala nacrtajte shemu nakon digitalizacije analognogkanala. Opiite razlike kanala.


9/13

9

44.

Koji su unutarnji razlozi pogreaka u prijenosu binarnih simbola prijenosnim sustavom(buka/um su zanemarivi)? Pojasnite.

U linearnom prijenosnom sustavu dolazi do guenja signala zbog toga to svi realni kabeliimaju prijenosne funkcije tipa niskopropusni filtar, to znai da do prijemnika stignuoslabljene vie komponente spektra digitalnog signala. Poslijedica jest da signal gubi

pravokutan oblik izobliuje se i postaje manje-vie zaobljen. S time se smanjuje gornjagranina frekvencija. Nia gornja granina frekvencija znai da je impulsni odziv dui, akznatno dui od trajanja impulsa koji pripada jednom informacijskom bitu, te signal jednoginformacijskog bita utjee na drugi. To se naziva intersimbolna interferencija.

45.

Nastavnik je izvor informacije jednoznamenkastih brojeva? Kada je vea izdanost izvorainfromacija, ako nastavnik znamenke pie po ploi ili ako ih izgovara? Pojasnite razlogeodgovora.

Izdanost izvora je broj poruka, rijei, simbola, slika koje izvor informacija odailje u jedinicivremena. Ako pretpostavimo da nastavnik puno bre pie brojeve nego to ih izgovara, pisanjepo ploi e davati veu izdanost izvora informacija.

46.

to se mora promijeniti u digitalnom signalu ako iani prijenos elimo zamijeniti beinim?

Mora se promjeniti frekvencija signala kako ne bi dolo do interferencije sa drugim signalima.

47. Tekstom i grafom opiite prijenosnu funkciju tipa "podignuti kosinus". Opiite uzrokepogreaka u prijenosu binarnih simbola komunikacijskim kanalom.

()1

2+

1

2cos( )

Podignuti kosinus je filtar koji se esto korisiti za oblikovanjeimpulsa u dig. modulaciji zbog sposobnosti smanjenja

intersimbolne interferencije.

48.Opiite postupak izrauna kapaciteta digitalnog komunikacijskog kanala (6. razina ISO-OSImodela). Opiite postupak izrauna kapaciteta analognog komunikacijskog kanala (7.razina ISO-OSI modela).

Ukupna koliina prenijete informacije ovisi o: Vremenu koje je na raspolaganju za komunikaciju vrijeme T Broju fizikih odvojenih kanala prostor P Frekvencijskom pojasu bandwidth B, po svakom Hz irine pojasa, dva

impulsa. Brzina telegrafiranja 2 [].

Raznolikost (N) amplituda impulsa dinamika D odreuje koliko bita

informacije moemo nakrcati na jedan impuls. ()ovisi o omjeruS/N u kanalu.

Konana formula (Shannon) za kapacitet jednog P=1 fizikog kanala u jednoj sekundi T=1 je: (1 + /)[/]

49.Uz koju je vjerojatnost pogreke u prijenosu binarnih simbola kapacitet kanala minimalan?Pojasnite.

Maksimalan kapacitet kanala postie se kada je vjerojatnost pogreke jednaka 0 i kada jevjerojatnost pogreke jednaka 1. Minimalan kapacitet pogreke postie se uz vjerojatnostpogreke 0.5.


10/13

10

50.

Koje su zadae kriptografskog kodiranja utelekomunikacijama?

Kriptografski sustavi nude tri osnovne skupine usluga:

Tajnovitost: Neovlateni korisnici ne mogu pristupiti informacijskom sadraju poruka

Autentinost: Potvrdu identiteta izvora poruke.

Integritet: Osigurava da poruka nije nehotino ili ciljano modificirana tijekom

prijenosa.51.

Pojasnite razlike kriptografskih sustava s jednim i s dva kljua.

S jednim kljuem- krip. sustavi se temelje na pretpostavci da je klju poznat poiljatelju iprimatelju poruke, ali ne i neovlatenim osobama. Pretpostavka je da se kriptogram bez kljuane moe dekriptirati unato poznavanju algoritma kriptiranja i dekriptiranja.S dva kljua-klju ima 2 dijela, javni i tajni. Javni slui za pretvorbu poruke-otvorenog teksta ukriptagram. Tajni dio slui za dekriptiranje te se moe sauvati od javnosti.

52.

Pojasnite razlike simetrinih i asimterinih kriptografskih sustava.

Simetrini kriptogtafski sustav se sastoji od jednog kljua koji moe biti broj, slovo, rije ilistring nasuminih slova. Takav klju se primjenjuje na poruku na odreen nain s ime semijenja sadraj poruke.

Asimetrini kriptografski sustav se sastoji od dva kljua. Jedan je javni, a drugi je tajni. Svakaporuka koja se kriptira koristei javni klju se moe dekriptirati samo koristei isti algoritam itajni klju. Sustav je kompleksniji pa s toga i sporiji od simetrinog sustava.

53.

Nacrtajte model kriptografskog sustava s tajnim kljuem.

54.Pojasnite razlike ifara zamjene i premjetanja.

Zamjena oznaava postupak u kojem se simbol otvorengo teksta zamjenjuje odreenimzamjenskim simbolom, najee drugim simbolom istog alfabeta, dok se premjetanjemostvaruje podjelom tekst u blokove podjednake duljine i u svakom se bloku primjenjuje jednaknain permutacije znakova.

55.

Pojasnite pojam "idealni kriptografski sustav".

Pojam idealni kriptografski sustav oznaava teoretski kriptografski sustav koji je potpunozatien od prisustva treih osoba, tj. neeljenih pristupa. Takav sustav ne postoji, nijedansustav nije potpuno zatien.

56.Pojasnite odnos omjera S/N i BER u digitalnom komunikacijskom kanalu.

Odnos S/N i BER je obrnuto proporcionalan. to je vei S/N to je manji BER. Vei odnos S/Nnam govori da je u kanalu vie signala od uma, to rezultira manjim smetnjama, manjimpogrekama u prijenosu. BER je bit error ratio i govori nam omjer isrpavno i pogrenopreneenih bitova. Ukoliko su manje smetnje u kanalu, biti e manje pogreno preneenihbitova pa e BER biti manji.


11/13

11

57.

Pojasnite 1. Nyquistov kriterij u digitalnom komunikacijskom kanalu.

Frekvencijska karateristika koja eliminira intersibolnu interferenciju uzoraka zadovoljava

jednadbu:

H( ) n= Tb = 1/brzina [trajanje 1 bit]

Najpovoljnija karakteristika je podignuti kosinus

58. Opiite razlike diskretnih i kontinuiranih poruka. Navedite pojedan primjer za svaku odnjih.

Diskretna poruka je sastavljena od niza ili slijeda diskretnih znakova (npr. knjiga, lanak).Kontinuirana poruka je sastavljena u obliku dunkcije vremena koja ima vrijednosti tijekomukupnog vremena promatranja (npr. itanje teksta na glas, elektrini signal na izlazumikrofona).

59.Kako u koderu izvora informacije moe doi do gubitka dijela koliine informacije?

Ukoliko je dolazni signal izoblien, koder e pogreno protumaiti informaciju ili dioinformacije te e ju pogreno kodirati.

60.Kako koder moe utjecati (pozitivno i negativno) na brzinu prijenosa poruke?

to je algoritam kodiranja kompleksniji, brzina prijenosa poruke se smanjuje, jer sejavlja kanjenje informacije prouzrokovano koderom Na koderu se javlja delay.

61.

Napiite alfabet kojega primjenjujemo u pisanju rimskih brojeva. I, V, X, L, C, D i M

62.Napiite alfabet kojega primjenjujemo u pisanju heksadecimalnih brojeva.

0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D i F.

1. Koliko heksadecimalnih znamenaka trebamo za kodiranje malih i velikih slova nae abecedeu normalnom i italic fontu?

30 + 30 + 30 + 30 = 120 dvije hex znamenke 162= 256; dvije znamenke.

2. Koliko oktalnih znamenaka trebamo za kodiranje malih i velikih u normalnom, bold i italicfontu?

30 + 30 + 30 + 30 + 30 + 30 = 180 tri oktalne znamenke 83= 512; tri znamenke.

3.

Kako sve moemo izraziti izdanost izvora informacije?Koliina odaslanih signala ili simbola u jedinici vremena, [b/s] i slino.

4. Kako sve moemo izraziti efektivnost prijenosa informacije?

Koliina ispravno prenijetih signala ili simbolam [b/s] i slino.

5.

Koja je vrijednost entropije dogaaja bacanja dvije kockice i tri novia?

Vjerojatnost bacanja kockice je: 1/6=0,16667 (1,2,3,4,5,6)Vjerojatnost bacanja novia je: 1/2=0,5 (pismo ili glava)Entropija bacanja 2 kockice i 3 novia je: 2*[-log2(0,16667)]+3*(-log2(0,5))= 2 x 2,58 + 3 x 1 =8,16 [b]


12/13

12

6.

Koja je vrijednost entropije dogaaja bacanja tri kockice i dva novia?

Vjerojatnost bacanja kockice je: 1/6=0,16667 (1,2,3,4,5,6)Vjerojatnost bacanja novia je: 1/2=0,5 (pismo ili glava)Entropija dogaaja: 3*[-log2(0,16667)]+2*(-log2(0,5))= 3 x 2,58 + 2 x 1 = 9,74 [b]

7.

Bacaju se tri kockice. Koju koliinu informacije donosi poruka:"djeljivo s tri, par, vie od tri"?

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi djeljivi sa 3: ili 3 ili 6:

+

0,333

Traimo vjerojatnosti da su pali parni brojevi: ili 2 ili 4 ili 6:

+

+

0,5

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi vie od 3: ili 4 ili 5 ili 6:

+

+

0,5

Koliina informacije iznosi: 2*[-log2(0,5)]+(-log2(0,33333))= 2*1 + 1,58 = 3,58 [b]

8. Bacaju se tri kockice. Koju koliinu informacije donosi poruka:"djeljivo s dva, nepar, vie oddva"?

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi djeljivi sa 2, a to su ili 2 ili 4 ili 6:

+

+

0,5

Traimo vjerojatnosti nepranih brojeva, to su ili 1 ili 3 ili 5:

+

+

0,5Traimo vjerojatnost brojeva veih od 2: ili 3 ili 4 ili 5 ili 6:

+

+

+

0,67

Koliina informacije je: H(x)= 2*[-log2(0,5)]+(-log2(0,67))= 2*1 + 0,58 = 2,58 [b]

9. Baca se kockica. Notorni laljivac nam kae:"Palo je 2". Koju smo koliinu informacijedobili?

Notorni laljivac kae da je palo 2. Poto notorni laljivac lae i kada govori istinu, znai da jepalo sve osim 2, znai: ili 1 ili 3 ili 4 ili 5 ili 6, odnosno gledano sa strane vjerojatnosti:

+

+

+

+

0,83333 , a koliina informacije je H(x)= -log2(0,8333..)= 0,26 [b]

10.

Baca se kockica. Laljivac kae:"Palo je 2". Poteni promatra kae "Neparni je broj". Koju

smo koliinu informacije dobili?

Znai, poteni promatra kae da je pao neparan broj, dok laljivac tvrdi da je palo 2. U ovomsluaju gledamo ono to je rekao poteni promatra, jer laljivac govori neistinu.Ako je pao neparan broj, znai ili 1 ili 3 ili 5, a vjerojatnost da padne jedan broj na kockici je1/6, slijedi:

+

+

0,5A da bi dobili koliinu informacije koristimo H(x)= - (),

odnosno - log2(0,5)= 1 [b]

11.

Vjerojatnost znamenki {1,2,3} u pisanju brojeva je redom: 0,5 ; 0,3 ; 0,2.Odredite optimalni binarni kod {0, 1} svih dvoznamenkastih brojeva.

Poredati vjerojatnosti od najvee ka najmanjoj i onda podjetit na pola i gledati zbroj

vjerojatnosti koji je najblii podjeljenoj vrijednosti i onda pridjeliti 1 iznad crte a 0 ispodcrte.


13/13

13

12. emu slui titrajni krug u sklopu za izdvajanje takta?

Titrajni krug u sklopu za izdvajanje takta slui za filtriranje uskopojasnim krugom.

13.Skicirajte signal URZ koda za sekvencu 001011100100110.

14.Skicirajte blok shemu 2R i 3R regeneratora.

Documents

Informacije i Kodiranje