INFOBROŠURA O KLASTERIZACIJI BACAR.pdf · 2019. 11. 27. · Poduzeća u klasteru mogu dijeliti različite poslovne funkcije i time ostvarivati uštede, ali i sinergijske učinke

Interreg IPA program prekogranične saradnje – Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014 – 2020

Bolji pristup rastu:klasteri i konkurentnost - umrežavanje u Jadranskom regionu - BACAR

INFOBROŠURA O KLASTERIZACIJI

Trajanje projekta: 27 mjeseci (01. 06. 2017. godine - 31. 08. 2019. godine)

Ukupna vrijednost projekta: 1.994.641,24 KM (1.019.843.87 EUR)

Glavni cilj projekta: Jačanje institucionalne infrastrukture i usluga MSP sektora sa ciljem jačanja konkurentnosti kroz uspostavljanje klaster pristupa u sektorima kreativne industrije, turizma i ruralnog razvoja.

Ključni rezultati projekta: ✓ Identifikovani i uvedeni koncept razvoja klastera✓ Definirane glavne grupe aktera u svakom od tri odabrana sektora i uspostavljeni klasteri✓ Uspostavljene mreže prekograničnih klastera✓ Institucije za podršku klasterima opremljene i obučavane za pružanje savjeta i obuka klasterima✓ Povećane poslovne vještine i znanja klastera i njihovih članova✓ Uspostavljanje platforme e-trgovine / portal za promociju klastera

Partneri na projektu: ✓ Opština Kotor (CG)✓ Privredna komora Crne Gore (CG)✓ Javna ustanova RERA (HR)✓ Ministarstvo privrede Hercegovačko-Neretvanskog kantona (BiH)✓ Privredna komora RS - područni ured Trebinje (BiH)

Bolji pristup rastu: klasteri i konkurentnost - umrežavanje u Jadranskom regionu - BACAR


3

Općenito o klasterima1. Šta su klasteri

1.1. Koncept klasteraKlasteri su zemljopisno koncentrirani, međusobno povezani gospodarski subjekti, specijalizirani dobavljači, davatelji usluga i povezane institucije, koje u određenom području predstavljaju regiju ili državu. (Porter, 2000.)U ekonomskoj praksi klasteri predstavljaju jedinstvena interesna udruženja poduzetnika i trgovačkih društava koja, u suradnji sa državnim institucijama i akademskom zajednicom, nastoje stvoriti dodanu vrijednost za svoje poslova-nje unaprijeđivanjem poslovnog okruženja u kojem djeluju.Klasteri su obično geografski ograničeni i određeni su prirodnim, demografskim, kulturološkim, gospodarskim i drugim karakteristikama regije. U zavisnosti od karakteristika regije i poduzeća sudionika, klasteri postavljaju svoje prioritete, koriste resurse svoje regije i uspostavljaju formalne veze koje omogućuju ostvarenje zajedničkih ciljeva.Klasterske inicijative podrazumjevaju organizirani napor da se poveća rast i konkurentnost klastera u regiji uklju-čivanjem poduzeća, državnih institucija i razvojno-istraživačke zajednice. Spontano grupiranje aktivnosti može se vezati za pogodne uvjete koji postoje na nekoj lokaciji, ali u pokretanju klaster inicijativa najvažnija je zajednička strategija i zajedničke aktivnosti koje su motivirane pretpostavljenim koristima od udruživanja u klastere.

1.2. Povezanost klastera i konkurentnostiKoncept klastera prepoznat je kao važan pokretač konkurentnosti i inovativnosti, a samim time i gospodarskog ra-zvoja pojedine regije i države u kojoj se nalazi. Povezivanje poduzeća u klastere i suradnja s pratećim obrazov-nim i znanstveno-istraživačkim ustanovama te državnim tijelima, može dovesti do stvaranja sinergijskog učinka te povećati inovativnost, produktivnost i konkurentnost poduzeća koja se nalaze unutar klastera za razliku od onih koji u istom okruženju djeluju samostalno.


4

Taj međusobni model povezivanja naziva se još i “model trostruke spirale” (eng. Triple Helix). Upravo iz navedenih razloga razvoj klastera trebao bi igrati jednu od važnijih uloga u ostvarenju gospodarskog razvoja i povećanja konkurentnosti država, a za kvalitetnu uspostavu, a kasnije i funkcioniranje klastera, ključna je pretpostavka razvoj društvenog kapitala, spremnost na kooperaciju i međusobno povjerenje između partnera – članica klastera.

Slika 1. Model trostruke spirale (Triple Helix)

1.3. Prednosti i nedostaci udruživanja u klasterKlasteri u današnjem poslovnom svijetu omogućavaju poduzećima određene prednosti koje ne bi imali da rade kao zasebni pravni subjekti. Prednosti udruživanja poslovnih subjekata u klastere su:

• povećanje proizvodnje i zapošljavanja, • povećanje inovativnosti, • specijalizacija unutar klastera,• jačanje stručnosti i know-howa, • poboljšanje kvalitete i produktivnosti, • povećanje izvoza, • bolje korištenje potencijala kroz kooperaciju, • smanjenje troškova,

• povećanje fleksibilnosti, • pristup novim tehnologijama, • uspješno upravljanje promjenama, • bolji pristup financijskim tržištima,• zajedničke marketinške aktivnosti,• objedinjavanje nabave,• bolja iskorištenost kapaciteta i sl.

Nasuprot prednostima postoje i određena ograničenja, posebno ukoliko se koncept klastera shvati kao „lijek protiv svih bolesti“, odnosno kao rješenje svih problema. Nedostaci udruživanja poslovnih subjekata u klastere:

• pokušaji vlade da razvije klastere iako poslovni subjekti nisu zainteresirani, • mala podudarnost struktura i poslovne kulture partnerskih poduzeća,


5

• nedostatak pravnih odnosno financijskih mogućnosti, • nedostatak poduzetničkog duha, • niska razina povjerenja unutar klastera, • manjkavo znanje partnera, • nedovoljno uključivanje suradnika u mrežu, • nedostatak neformalne povezanosti, • nejasna odnosno nerealistična očekivanja članova koji ulaze u klaster.

1.4. Što sve mogu dijeliti poduzeća u klasteruPoduzeća u klasteru mogu dijeliti različite poslovne funkcije i time ostvarivati uštede, ali i sinergijske učinke. Tako primjerice poduzeća u klasteru mogu dijeliti:

• informacije o proizvodu i tržištu,• dizajn proizvoda,• marketing,• zajednički trening, usluge regrutiranja, ljudske resur-

se, usavršavanje vještina,• zajedničku nabavu (niže cijene sirovina i materijala),

• zajednički transport i isporuke,• kontrolu kvalitete,• prostore za testiranje,• zajedničku opremu i infrastrukturu,• financiranje (npr. kreditne garancije na razini kla-

stera) i sl.

1.5. Faktori uspješnosti klasteraKljučni faktori uspješnosti klastera su:

• povjerenje između članica klastera,• inovativnost članica klastera,• ljudski kapital i poslovno umrežavanje,• menadžment klastera,• aktivno sudjelovanje u aktivnostima klastera,• povezivanje i usklađivanje različitih elemenata u klasteru,• aktivna razmjena znanja,• timski rad.


6

1.6. Prepreke u razvoju klasteraVeoma je važno na vrijeme prepoznati prepreke koje mogu dovesti do usporavanja razvoja klastera ili u ekstremnim situacijama i do raspada klastera. Najčešće prepreke u razvoju klastera su:

• nepostojanje povjerenja među članicama klastera,• nerealistična očekivanja,• nedostatak kompatibilnosti,• nedostatak pravne i financijske potpore,• nedostatak inovativnosti članica klastera,• nedostatak stručnosti, znanja i poduzetničke inicijative,• neuključivanje suradnika partnera u mrežu,• nedostatak neformalne povezanosti,• nepostojanje menadžmenta klastera ili loš klaster menadžer i sl.

1.7. Izgradnja klastera – temeljni pristupiDanas su u praksi prihvaćena dva temeljna pristupa u izgradnji klastera:

1. Od dna prema vrhu (“bottom up”)2. Od vrha prema dnu (“top down”)

Pristup „Od dna prema vrhu“ razvija se tamo gdje poticaj za stvaranje klastera dolazi od poslovnog sektora. Država se u ovom slučaju ograničava na ulogu moderatora. Vlada i druge relevantne institucije prihvaćaju postojeće inicija-tive i trebaju omogućiti podršku jačanju konkurentnosti i stvaranju odgovarajuće strukture klastera.Pristup „Od vrha prema dnu“ prisutan je u situacijama kad država s vrha potiče stvaranje klastera. Kod ovog pri-stupa vlada se odlučuje za politiku klasterizacije, s realnim očekivanjima da će takva politika doprinijeti povećanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Uloga vlade je preuzimanje inicijative i provedba konkretnih aktivnosti u okviru politike klasterizacije.Iako postoje suprotstavljena mišljenja o tome koji bi od navedena dva pristupa u izgradnji klastera bio po-željan, jasno je da se ni jedan ozbiljan klaster ne može izgraditi bez suradnje države i subjekata koji ulaze u klaster, odnosno između dva temeljna pristupa izgradnje klastera.


7

Turizam1. Utjecaj turizma na ekonomiju može biti:

1.1. Direktni (neposredni) utjecaj Od direktnih utjecaja koje turizam vrši na gospodarstvo najvažniji su:

• utjecaj na razvoj gospodarskih djelatnosti koje čine turističko gospodarstvo,• utjecaj na BDP,• utjecaj na zaposlenost stanovništva i razinu životnog standarda,• utjecaj na investicijsku aktivnost i strukturu investicija,• utjecaj na brži razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i područja,• utjecaj na bilancu plaćanja.

1.2. Indirektni (posredni) utjecajIndirektni utjecaj turizma na gospodarstvo ogleda se kroz:

• građevinarstvo,• industrijsku proizvodnju,• poljoprivrednu proizvodnju.

1.3. Utjecaj formiranja klastera u turizmu na gospodarstvo zemljeUtjecaji turizma i investiranje u turističke klastere na ekonomiju su sljedeći:

• kreiranje novih lokalnih zahtjeva za opremom, hranom i drugim nabavkama čime se ubrzava rast postojećih i stvaranje novih industrija, oživljavanje poslovne aktivnosti i nova tržišta;

• rast urbanizacije kroz kontinuirani rast konstrukcija i renoviranja turističkih kapaciteta;• redistribucija kapitala između razvijenih i zemalja u razvoju;• multiplikacijski efekti unutar nacionalnog gospodarstva.


8

Pojam turističkog klastera podrazumijeva skup turističkih atrakcija, turističke infra i suprastrukture, sadržaja i ak-tivnosti, odnosno uslužnih i proizvodnih poduzeća, koncentriranih na homogenom geografskom području gdje se događa turistička aktivnost.

1.4. Utjecaj klastera na konkurentnost turističke destinacijeKonkurentnost destinacije je sposobnost destinacije da uspješno konkurira svojim glavnim rivalima, da stvara bo-gatstvo iznad prosjeka, da to održi tijekom vremena, uz najmanju društvenu i ekološku cijenu.

2. Kriteriji koji mogu opredijeliti subjekte da formiraju ili da se priključe klasteru mogu biti sljedeći:

• postizanje bolje cijene na tržištu za vlastite turističke proizvode ili usluge koje plasiraju;

• unapređenje kvalitete proizvoda i usluga uz zadržavanje cijena na istoj razini;

• povećanje kapaciteta ( npr. u vezi sa smještajem, ishranom, zaba-vom...);

• unapređenje prodajnih kanala (npr. kreiranje zajedničkog web portala sa drugim članovima u klasteru);

• unapređenje promotivnih aktivnosti (portali, korištenje interneta....);• kreiranje novih atrakcija i pokušaj „desezoniranja“ poslovanja, odno-

sno povećanje potražnje za korištenje proizvoda/usluga i prije i poslije glavne turističke sezone;


9

• uvođenje novih tehnoloških rješenja vezano za interne tehnološke operaci-je, kao i onih okrenutih prema okruženju;

• dolazak do novih investicijskih ulaganja;• dolazak do novih znanja, neformalno obrazovanje (povećanje vještina i kom-

petencija, učenje od drugih);• postizanje komplementarnosti i kompatibilnosti sa ostalim „igračima“ i

klasteru;• povećanje sinergije (u mreži i suradnji sa drugima u klasteru) i otuda pove-

ćanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu;• veća mogućnost utjecaja na donosioce odluka u postupku kreiranja javnih

politika koje se odnose na podršku razvoju turizma;• bolji pristup donatorskim sredstvima čija je namjena podrška razvoju turi-

stičkog sektora.

3. Značaj formiranja turističkih klastera za razvoj regije Dalmacija – Hercegovina – Boka Kotorska kao turističke destinacije

Ova regija ima komparativne prednosti u turizmu jer:• posjeduje diverzificiranu strukturu osnovnih atrakcija;• blizu je tradicionalnim i novim turističkim tržištima;• ima dugu povijest i opću prepoznatljivost, očuvane prirodne resurse;• posjeduje velik ljudski potencijal.


10

Lokalna hrana1. Klaster lokalne hrane

1.1. Značaj lokalne hrane za razvoj lokalne zajedniceLokalna hrana u užem smislu predstavlja hranu koja se proizvodi neposredno uz mjesta gdje se i prodaje, uglavnom na izravan način od strane samih proizvođača, bez posrednika u prodaji. U širem smislu lokalna hrana podrazumijeva proizvodnju hrane na lokalnom i regionalnom području za veću populaciju stanovništva koja se može i lokalno prerađivati, pa na taj način ima i multiplikacijski učinak na lokalnu zajednicu jer stvara mogućnost za-pošljavanja. Prema pojedinim istraživanjima, dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji je oko 50%, u odnosu na cijenu koju plate kupci. To je iz razloga što na vrijednost proizvoda najviše utjecaja ima tlo, voda, klima, zrak, a svi ti utjecaji su besplatni. Identitet proizvoda sa zemljopisnim područjem, kao proizvoda čija svojstva variraju ovisno o mjestu podrijetla, predstavlja jedinstvenu kombinaciju lokalnih prirodnih bogatstava (klime, zemljišta, različitih životinjskih pasmina ili biljnih sorti, uporabu tradicionalne opreme za rad, itd.) i kulturoloških aspekata (tradicija, znanje i vještine koje se često prenose s koljena na koljeno) na određenom teritoriju, pa takav proizvod povezuje (spaja) ljude, mjesta i proizvode.

1.2. Izgradnja klastera lokalne hraneIzgradnju klastera lokalne hrane moguće je postići definiranjem strukturirane razvojne strategije koja po-vezuje proizvodnju hrane, pripremu, distribuciju, prezentaciju i marketing. Razvojna strategija može uključiva-ti mjere kao što su: povezivanje lokalnih dionika i stvaranje povjerenja, novih veza i uspješnijih razmjena, dodavanje dodane vrijednosti proizvodima prije izvoza i plasiranja, smanjivanje ekonomskih troškova korištenjem lokalnih obnovljivih izvora, naglašavanje lokalnog identiteta i autentičnosti u brendiranju i promotivnim strategijama, direk-tna prodaja potrošačima putem tržnica, “dućana na farmi”, specijalnih događaja i festivala.


11

Cilj klastera lokalne hrane je okupiti zainteresirane lokalne dionike (proizvođače lokalne hrane, otkuplji-vače, restorane, obrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, lokalnu upravu, predstavnike kreativne industrije itd.), te kroz partnerski odnos potaknuti suradnju, razmjenu znanja i iskustava, koordinirati za-jednički nastup, kreirati zajedničke lokalne proizvode, te na taj način podići kvalitetu ponude lokalne hrane određene destinacije.

1.3. Integriranje lokalne kulture i lokalne hrane u turistički proizvodSvjetska turistička organizacija (UNWTO) stalno naglašava da je održivi turizam jedan od pokretača razvoja lokalnih zajed-nica i promocije lokalne kulture i lokalne hrane. Prema istraživanjima, turisti troše 33% sredstava namijenjenih za odmor na hranu. Stoga je od iznimne važnosti ponudu učiniti lokalnom i zadržati zaradu u lokalnoj zajednici za njen razvoj. Stva-ranje “autentičnog” iskustva nameće se stoga kao stvaranja „priče“ o konkretnoj destinaciji, njenoj kulturi i hrani.

1.4. Lokalna hrana kao osnova za „turizam iskustva“Lokalna hrana može biti predstavljati osnovu za turizam iskustva na više načina:

✓ Povezujući kulturu i turizamLokalna hrana je prvi kontakt s lokalnom kulturom i povezuje turiste i lokalnu zajednicu u zajedničkom kulturnom iskustvu. Moguće ju je povezati s lokalnim običajima, tradicijama, sistemima proizvodnje hrane i tako stvoriti auten-tično iskustvo za turiste.

✓ Razvojem iskustva obroka Obroci su ključni dio turističkog iskustva i idealna prilika za stvaranje nezaboravnih i značajnih iskustava.

✓ Proizvodnjom prepoznatljive hraneLokalna hrana kao dio imidža/branda destinacije, koji pridonosi prepoznatljivosti destinacije.

✓ Razvojem infrastrukture za proizvodnju i potrošnju hraneInfrastruktura potrebna za proizvodnju, pripremu i potrošnju hrane uključujući ljudske resurse: proizvođače, kuha-re, kritičare, kulinarske trendsetere, novinare, blogere i pružatelje informacija.


12

1.5. Doprinos klastera lokalne hrane Klasteri lokalne hrane doprinose:

• diverzifikaciji lokalne ekonomije• stvaranju novih radnih mjesta• privlačnosti destinacije • očuvanju okoliša i kulturnog nasljeđa• jačanju lokalnih identiteta i osjećaju zajedništva • produljenju turističke sezone


13

Kreativne industrije1. Šta su kreativne industrijeGrad koji ulaže u kulturu i podstiče kreativnost i inovativnost ima snažniju i konkurentniju ekonomiju. Iskustva „kreativnih gradova“ naglašavaju potrebu snažnog promovisanja „kulturnih, kreativnih klastera“ tako da se gradovi i regioni pozicioniraju u krugu mreža znanja kako bi u potpunosti iskoristili slobodno kretanje ideja, kapitala i ljudi. Podrška lokalnih i regionalnih vlasti je od ključnog značaja za razvoj takvih klastera, ali klasteri moraju biti povezani u evropske i globalne mreže znanja kako bi poboljšali svoju efikasnost.

1.1. Koncept kreativnih industrija Кoncept kulturnih industrija, zasnovan na užoj definiciji umetnosti i кulture, sa ubrzanim razvojem digitali-zacije, komunikacionih i internet tehnologija i medija, stvara se novi koncept i termin kreativne industrije. Uvođenje termina kreativne industrije na neki način ukazuje na nastavak jačanja ekonomske i industrijske dimenzije u kulturi, odnosno kreativne industrije su industrije koje kulturu koriste kao input.Zaokret od koncepta kulturnih prema konceptu kreativnih industrija vidljiv je i na nivou politika Evropske unije. Eu-ropska komisija je krajem 2012. godine predložila novi program za kulturu i medije od 2014. do 2020. godine, pod nazivom „Kreativna Evropa“ (Creative Europe 2014-2020). Kreativna Evropa zamjenjuje program Kultura 2007-2013 (Culture Programme 2007-2013). Kreativna Europa (2014. – 2020.) sedmogodišnji je program namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru.

1.2. Definicija Kreativne industrijeNajveća zasluga promovisanju koncepta kreativnih industrija pripisuje se britanskoj Kancelariji za kreativne industrije - Odelenje za kulturu, medije i sport, koji je 1998. godine objavio dokument “Creative Industries Map-ping” koji sadrži prvu definiciju kreativnih industrija:

„To su one djelatnosti koje proizlaze iz kreativnosti, vještina i talenata pojedinaca, a koje imaju potencijale za stvaranje bogatstva i radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju intelektualnog vlasništva.“


14

Ova definicija ima tri važna elementa: • Osnovni resursi su ljudi – intelekt, vještine i mašta; • Ekonomska vrijednost dolazi iz inspiracije individue i, za uzvrat, reputacije koju individua dobija zbog svog kre-

ativnog talenta; • Koncept prava intelektualne svojine i važnost zaštite ovih prava je osnov, ukoliko želimo da se realizuje njiho-

va ekonomska vrijednost.

Osnovno obilježje ove definicije je fokus na ljudsku kreativnost (intelekt, vještine i ideju) i na intelektualno vlasništvo.

Prema definiciji Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) kulturne industrije su definisane kao: • Ciklusi stvaranja, proizvodnje i distribucije roba i usluga, pri čemu se kao osnovni input koriste kreativnost i

intelektualni kapital; • Industrije koje se sastoje od niza djelatnosti utemeljenih na znanju, usmjerenih, ali ne i ograničenih ka umjet-

nosti, koje najveći dio prihoda zasnivaju na trgovini i intelektualnom vlasništvu; • industrije koje obuhvataju materijalne proizvode, kao i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s

kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednosti i tržišnim ciljevima; • Industrije koje se nalaze na ukrštanju preduzetničkog sektora, usluga, umjetnosti i pojedinih djelatnosti;• Industrije koje predstavljaju novi dinamički sektor u svjetskoj trgovini.

Kreativne industrije obuhvataju, pored kulturnih industrija i svih vrsta kulturne i umjetničke proizvodnje, znatno širi spektar aktivnosti, kao što su zanati, mediji ili sektor informaciono-komunikacionih tehnologija.


15

Kreativne industrije obuhvataju trinaest kreativnih područja:

✓ arhitektura, ✓ oglašavanje, ✓ umjetnost i antikviteti, ✓ zanati, ✓ dizajn, ✓ modni dizajn,

✓ film i video interaktivni softveri za zabavu (eng. Interactive leisure software),

✓ muzika, pozorišna umjetnost, ✓ izdavaštvo, ✓ softver i kompjuterske usluge i ✓ televizija i radio.

2. Zašto kreativne industrijeKreativnost i kreativne industrije obuhvataju razvoj novih proizvoda, usluga, oblika organizacije i poslovnih procesa. Keativne industrije su srž totalne inovativnosti.

Kreativne industrije omogućuju:• integralnu povezanost između kreativnosti, kulture, ekonomije i tehnologije i • izraženu kao mogućnost stvaranja i širenja intelektualnog kapitala sa• potencijalom da generiše prihode, poslove i zaradu od izvoza i sa• sposobnošću da kreira novi tip potrošača i transformaciju fokusa sa informacije na sadržaj, znanje, kreaciju,

doživljaj, digatilizaciju, umrežavanje, globalizaciju i da • usmjerava razvoj vezan za više sektora sa potencijalom rasta i da • doprinosi promociji socijalne inkluzije, kulturalne različitosti i ljudskog napretka.

Gradovi koji podržavaju kreativne industrije postaju:• gradovi sa novim licem,• kreativno/kulturni gradovi,• preduzetnički gradovi.

www.bacar-project.org


"This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of Ministry of Economy Herzegovina-Neretva Canton, BiH, and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.”

Documents

INFOBROŠURA O KLASTERIZACIJI BACAR.pdf · 2019. 11. 27. · Poduzeća u klasteru mogu dijeliti različite poslovne funkcije i time ostvarivati uštede, ali i sinergijske učinke