UVOD U IMUNOLOGIJUIzv. prof.dr.sc. Lidija Šver

� Imunologija je biomedicinska disciplina koja proučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti

� Proučava stanične i humoralne mehanizme kojima se zaštićujemo od:� infekcije

� bakterijama� virusima� gljivicama� protozoama

� vlastitih stanica zaraženim bakterijama i virusima� vlastitih tumorskih stanica� tuđeg tkiva

PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE

1798.1798. E. JENNERE. JENNER––vakcinacijavakcinacija––zaštita od velikih boginjazaštita od velikih boginja

James James PhippsPhipps

SarahSarah NelmesNelmes

PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE

1879.1879. L. PASTEURL. PASTEUR ––cjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksacjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksa––teorija o uzročnicima zaraznih bolestiteorija o uzročnicima zaraznih bolesti

1883.1883. I. MEČNIKOVI. MEČNIKOV ––stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv mikroorganizamamikroorganizama

1904.1904. P. EHRLICHP. EHRLICH ––specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna obrana protiv mikroorganizamaobrana protiv mikroorganizama

1914.1914. E. E. vonvon BEHRINGBEHRINGS. KITASATOS. KITASATO

––pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusapasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa

1920.1920. J. BORDETJ. BORDET ––otkriće komplementaotkriće komplementa

1958.1958. M. BURNETM. BURNET ––teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče specifičan način imunosnog odgovora)specifičan način imunosnog odgovora)

1970.1970. N. JERNEN. JERNE ––teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)

1908. Paul EHRLICHE. METCHNIKOFF

–Fagocitoza/ hipoteza o staničnoj i humoralnoj imunosti

1960. Macfarlane BURNETPeter MEDAWAR

–Otkriće stečene imunološke tolerancije

1972. Rodney PORTERGerard EDELMAN

–Kemijska struktura imunoglobulinske molekule

1984. Niels JERNECesar MILSTEINGeorges KÖHLER

––Teorija Teorija klonskeklonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela)specifičnog protutijela)–Monoklonska protutijela

1987. Susuni TONEGAWA –Genski mehanizmi sinteze različitih imunoglobulina

1997. S.B. PRUSINER –Biološki princip infekcije priona

1999. G. BLOBEL –Prijenos signala

� 19 puta Nobelova nagrada za Medicinu bila je za dodijeljena za otkrića u imunologiji (od toga, 13 puta poslije 1950. god)

NNOBELOVEOBELOVE NAGRADENAGRADE IZIZ PODRUČJAPODRUČJA IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE DDANASANAS….….

� spoznaje imunoloških istraživanja unapređuju temeljna, klinička i javnozdravstvena istraživanja� izravno liječenje pacijenata

� dijagnostički postupci

� istraživanje mehanizma nastanka bolesti

ZZARAZNEARAZNE BOLESTIBOLESTI

� Unutar zadnjih 20 godina učestalost zaraznih bolesti u svijetu raste

� Zarazne bolesti, unatoč velikim uspjesima medicine u 20. stoljeću, ostaju i dalje jedan od glavnih uzroka smrti na svijetu

� Pojava novih bolesti (EMERGENTNE bolesti)(Ebola, Marburg virus, HIV, Dengua, Escherichia coli,

borelioza, streptokoki, TBC, influenca (česte mutacije u farmama pataka i svinja))

ZAŠTO?ZAŠTO?

� Agrikultura i promjena klime, ozonske rupe, UV zrake, supresija imunosnog sustava

� Krčenje šuma

� Zagađenje mora, rast fitoplanktona i alga, rast patogenih mikroorganizama

� Izgradnja brana i sustava za navodnjavanje dovodi do ekspanzije voda stajačica što pogoduje komarcima

� Sve više ljudi živi u gradovima (lakše i brže širenje bolesti)

� Zajedno s ljudima migriraju i mikroorganizmi� širenje infekta iz endemskih područja preko zaraženog čovjeka ili

vektora

� malarija, HIV, rezistentna TBC, hepatitis C, virusne bolesti probavnog sustava (dijareja)

� komarci mogu preživjeti interkontinentalne letove

� balastne vode

� tehnologija i industrija

� sve više rezistentnih sojeva otežava liječenje, više kliconoša

� nepotrebno propisivanje antibiotika

� Stanice obaju sustava mogu primati i odašiljati signale� Signali mogu biti ekscitacijski ili inhibicijski

� Stanice obaju sustava penetriraju u sva tkiva

� Stanice živčanog i imunosnog sustava mogu prepoznati i biti prepoznati

� Modulacija obaju sustava predstavlja adaptaciju na podražaj iz vanjskog svijeta

� Oba sustava imaju ugrađenu memoriju koja se ne prenosi na potomstvo

Živčani sustav Imunosni sustav

mreža neurona unutar kojeg su aksoni i dendriti jedne živčane stanice povezani sinapsama s drugim živčanim stanicama

limfociti koji međusobno komuniciraju kratkotrajnim kontaktima između stanica i komunikacijskim molekulama (citokinima) koje luče

oko 1011 neurona oko 1012 stanica

UUSPOREDBASPOREDBA ŽIVČANOGŽIVČANOG II IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA

ŽŽIVČANIIVČANI II IMUNOSNIIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV� organski sustavi koji omogućuju integritet (cjelokupnost) i

individualnost (neponovljivost) svake jedinke

IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV

� niz patogena “misle” da je drugi organizam izvrsno stanište i vrlo ukusan,ili čak nužan zapreživljavanje

� napadnuti organizamuzvraća udarac

� najvažnija kritična komponenta � kako se obraniti od napadača, a da se pri tome ne našteti samom sebi,

odnosno, � kako razlikovati tuđe stanice i tkiva od vlastitih

IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV

�štiti organizam od infekcija virusima, bakterijama, drugim mikroorganizmima (protisti, gljive, biljke i životinje), te stranim česticama

�obrana od tumora

�održavanje antigenske i genske homeostaze� integrira i koordinira funkcioniranje

višestaničnog organizma

� nije lokaliziran organski sustav� limfni organi i tkiva difuzno raštrkani u tijelu

� potporna mreža tkiva građena od nepokretnih stanica i vlakana koja “udomljuje” različite stanice

OORGANIZACIJARGANIZACIJA IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA

sastavnica uloga

koža •sprječava prodor virusa i bakterija u organizam

limfa •prenosi bijele krvne stanice i protutijela•prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova

limfne žile •protjecanje limfe

limfni čvorovi •filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje•pohrana bijelih krvnih stanica

tonzile •filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje

•pohrana bijelih krvnih stanica

Peyerove ploče •filtracija patogena iz probavnog sustava•pohrana bijelih krvnih stanica

krv •prenosi bijele krvne stanice i protutijela

koštana srž •stvaranje bijelih krvnih stanica

•dozrijevanje limfocita B

slezena •pohrana bijelih krvnih stanica

timus •dozrijevanje limfocita T

IMUNOSNI SUSTAV U ČOVJEKA

LLIMFNIIMFNI ORGANIORGANI II TKIVATKIVA

� primarni limfni organi i tkiva� opskrbljuju periferne limfne

organe i tkiva zrelim limfocitima� koštana srž� timus

� periferni limfni organi i tkiva

� inkapsulirani� limfni čvorovi� slezena

� neinkapsulirani� krajnici (tonzile) te� nakupine limfocita uzduž

probavnog trakta (Peyerove ploče), dišnog, rasplodnog i mokraćnog trakta Limfocit BLimfocit B

PluripotentnaPluripotentnamatična stanicamatična stanica

TimusTimus

Nezreli Nezreli limfocitlimfocit

Limfocit TLimfocit T

Periferno limfno tkivo (limfni čvorovi, slezena, Periferno limfno tkivo (limfni čvorovi, slezena, krv i limfa)krv i limfa)

Koštana srž ili fetalna Koštana srž ili fetalna jetrajetra DDIFERENCIJACIJAIFERENCIJACIJA STANICASTANICA KRVIKRVI ((HEMATOPOEZAHEMATOPOEZA))

� Svi tipovi stanica nastaju od matičnih (multipotentnih) stanica koštane srži

Aktivirani u nekim tkivima (dio stanica)

U cirkulaciji

U koštanoj srži

Multipotentna matična stanica

Bazofil

NeutrofilEozinofil

Monocit

MakrofagPlazma stanica

Limfocit TLimfocit B

Megakariocit

Trombociti (krvne pločice)

Eritrocit

Preteče stanica mijeloidne lozePreteče stanica limfoidne loze

SSTANICETANICE II MOLEKULEMOLEKULE IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA

Leukociti

LimfocitiLimfociti FagocitiFagociti Neprofesionalne APCNeprofesionalne APCPosredničke stanicePosredničke stanice

Stan

ica

NK

Stan

ica

NK

Lim

foci

tLi

mfo

cit

TT

Lim

foci

tLi

mfo

cit

BB

STA

NIC

ES

TAN

ICE

TO

PLJI

VI

TO

PLJI

VI

PO

SR

ED

NIC

IP

OS

RE

DN

ICI

Mo

no

cit

Mo

no

cit

//m

akro

fag

mak

rofa

g

Neu

tro

fil

Neu

tro

fil

Eozi

no

fil

Eozi

no

fil

Baz

ofi

lB

azo

fil

Pro

tuti

jela

Pro

tuti

jela

Cit

oki

ni

Cit

oki

ni

Inte

rfer

on

iIn

terf

ero

ni,,

cito

kin

ici

toki

ni

Mas

t st

anic

eM

ast

stan

ice

Tro

mb

oci

tiTr

om

bo

citi

Posr

edn

ici u

pal

ePo

sred

nic

i up

ale

Ko

mp

lem

ent

Ko

mp

lem

ent

Stan

ice

tkiv

aSt

anic

e tk

iva

AANTIGENINTIGENI

� antigen je bilo koja strana tvar koja može potaknuti imuni odgovor� proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na površini

virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule� antigena svojstva imaju ograničeni dijelovi molekule - antigenske

determinante ili epitopi� jedan antigen može imati više antigenskih determinanti (epitopa) i

svaka veže specifičnu molekulu protutijela

Vezno Vezno mjesto za mjesto za antigenantigenProtutijeloProtutijelo AA

AntigenAntigen

ProtutijeloProtutijelo BB

ProtutijeloProtutijelo CC

EpitopEpitopii(antigen(antigenskeske

ddeterminanteterminantee))

� Tijekom evolucije razvila su se dva međusobno povezana sustava stanica za zaštitu organizama od infekcije

Napadpatogenih

mikro-organizama

STEČENA (SPECIFIČNA) IMUNOSTSporiji odgovor na specifične patogene mikroorganizme;

treća linije obrane

PRIROĐENA (NESPECIFIČNA) IMUNOSTBrzi odgovor na niz mikrobnih patogena

Vanjska obrana;prva linija obrane

�Koža�Mukozne membrane�Izlučevine (sekreti)

�Fagocitne stanice�Antimikrobni proteini�Upalna reakcija�Stanice prirođene

ubojice (NK stanice)

�Humoralni odgovor (protutijela)

�Stanična imunost (citotoksični)

Unutrašnja obrana;druga linija obrane

ImunosniImunosni sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih mikroorganizama na različitim dijelovima tijelamikroorganizama na različitim dijelovima tijela

Krvna žila

Sluznica Šuplji organ

crvi

Tkivo

bakterije

unutarstaničniparaziti

fagocitirane bakterije

bakterije na površini gljivice

virusi

ANATOMSKE ZAPREKE� koža� sluznica

FIZIOLOŠKE ZAPREKE� tjelesna temperatura� sadržaj kisika� pH tkiva� kemijske tvari

MEHANIZMI ZA ELIMINACIJU MIKROORGANIZAMA� nespecifična imunost� upala� specifična imunost

ZZAŠTITNIAŠTITNI MEHANIZMIMEHANIZMI ODOD INFEKCIJEINFEKCIJE SSUSTAVUSTAV UROĐENEUROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI

� filogenetski je najstariji

� razvijen je u svih višestaničnih organizama

� predstavlja nefleksibilni sustav obrane kodiran u genomu zametne loze

� omogućuje brzu, često neefikasnu i nepotpunu zaštitu organizama

� nespecifično eliminira podjednako patogene i apatogene mikroorganizme na temelju razlika u građi molekula ugljikohidrata prokariota i eukariota

� karakteriziran stalnom aktivnošću različitih staničnih i humoralnih mehanizama odgovornih za sprječavanje infekcije

Taksonomska skupina

Urođena imunost

Stečena imunost

Invazijom potaknuti

zaštitni enzimi i

enzimske kaskade

Fagocitoza

An

tibakterijski

pep

tidi

Obrazac receptorskog

prepoznavanja

Od

bacivan

jestan

icai tkiva

T i B stanice

Protutijela

više biljke + - + - + + - - -

beskralješnjaci

spužve + - ? + ? ? + - -

kolutićavci + - ? + ? ? + - -

člankonošci + - + + + + ? - -

kralješnjaci

ribe

hrskavičnjače+ + + +

ekvivalentne

tvari+ + + +

ribe koštunjače + + + + vjerojatno + + + +

vodozemci + + + + + + + + +

gmazovi + + + + ? + + + +

ptice + + + + ? + + + +

sisavci + + + + + + + + +

+ + = dokazano;= dokazano; -- = za sada nije dokazano;= za sada nije dokazano; ? ? = treba se utvrditi = treba se utvrditi

PPRIROĐENARIROĐENA ((NESPECIFIČNANESPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST

BBARIJEREARIJERE UU ZAŠTITIZAŠTITI ODOD INFEKCIJAINFEKCIJA

� povezanost epitelnih stanica kože i sluznica

� strujanje zraka uz epitelne površine

� pokretanje trepetljika i mukusa

� masne kiseline u koži (lojnice i znojnice svojim izlučevinama modificiraju pH i slanost kože)

� enzim lizozim u slini, znoju i suzama

pepsin u želucu

� niski pH u želucu (želučana kiselina)

� antibakterijski peptidi defenzin u koži i crijevima

kriptidin u crijevima

� normalna crijevna flora u kompeticiji s patogenima za hranjive tvari i vezivanje za epitelne stanice

ZZBOGBOG ČEGAČEGA JEJE PRIROĐENAPRIROĐENA ((NESPECIFIČNANESPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST

PRESUDNAPRESUDNA? ? Zbog VREMENAZbog VREMENA

� NESPECIFIČNA UROĐENA IMUNOST� Trajna aktivnost

� Efektorskimehanizam:

� potpomog-nutafagocitoza

� SPECIFIČNA (STEČENA) IMUNOST

EEFEKTORSKIFEKTORSKI MEHANIZMIMEHANIZMI SUSTAVASUSTAVA UROĐENEUROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI

Mehanizmi odgovorni za prepoznavanje uzročnih mikroorganizama� makrofagi, polimorfonukleari i NK stanice� serumski proteini (topljivi receptori)� prirodna protutijela

Mehanizmi za amplifikaciju upale� proinflamacijski citokini� solubilni medijatori upale

Mehanizmi odgovorni za eliminaciju uzročnog mikroorganizma� fagocitoza� terminalne komponente aktiviranog komplementa� prirodna protutijela� serumski proteini

� Tijekom evolucije razvila su se dva međusobno povezana sustava stanica za zaštitu organizama od infekcije

Napadpatogenih

mikro-organizama

STEČENA (SPECIFIČNA) IMUNOSTSporiji odgovor na specifične patogene mikroorganizme;

treća linije obrane

PRIROĐENA (NESPECIFIČNA) IMUNOSTBrzi odgovor na niz mikrobnih patogena

Vanjska obrana;prva linija obrane

�Koža�Mukozne membrane�Izlučevine (sekreti)

�Fagocitne stanice�Antimikrobni proteini�Upalna reakcija�Stanice prirođene

ubojice (NK stanice)

�Humoralni odgovor (protutijela)

�Stanična imunost (citotoksični)

Unutrašnja obrana;druga linija obrane

SSPECIFIČNOSTPECIFIČNOST

� Što se podrazumijeva pojmom “specifičnost”

� Limfociti T i B imaju specifične receptore� imaju različite tipove receptora

� svaki stanični receptor prepoznaje samo jednu vrstu antigena

� limfociti mogu prepoznati tisuće antigena, ali jedan klon limfocita prepoznaje samo jednu vrstu antigena� tisuće klonova u krvotoku i limfnim čvorovima

IIMUNOLOŠKAMUNOLOŠKA OSOBNOSTOSOBNOST

Stanični i humoralni mehanizmi odgovorni za održavanje biokemijske i genetske integralnosti (neponovljivosti) svake biološke jedinke

� preboljena zarazna bolest� odbačeno strano tkivo� specifična stečena otpornost

� memorija ugrađena u genski zapis� memorija stečena u dodiru sa stranim antigenom

� mogućnost reakcije na neizmjerno velik broj stranih antigena

� Sudjeluju stanice:� Stanice koje prikazuju antigen, predočne stanice (engl. antigen

presenting cell; APC)� najčešće su to makrofagi

� Limfociti� bijele krvne stanice koje prepoznaju specifične komponente (obično

proteine) patogena� Limfociti T

� sazrijevaju u timusu� prepoznaju antigen s pomoću specifičnog receptora (T stanični receptor)

koji se nalazi na njihovoj površini

� Limfociti B� sazrijevaju u koštanoj srži� prepoznaju antigen s pomoću specifičnog receptora (B stanični receptor)

koji se nalazi na njihovoj površini

SSTEČENATEČENA ((SPECIFIČNASPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST

Vezno mjesto za antigen

Vezno mjesto za antigenDisulfidni

mostLaki lanac

Teški lanci

Citoplazma limfocita B

β lanac

Disulfidni mostα lanac

C C

V V

C C

Limfocit T

T stanični receptor sastoji se od jednog α lanca i jednog β lanca povezana disulfidnim mostom.

(b)B stanični receptor sastoji se od dva identična teška i dva identična laka lanca međusobno povezana disulfidnim mostovima.

(a)

Varijabilnaregija

Konstantnaregija

Transmembranskaregija

Plazmamembrana

Limfocit B Citoplazma limfocita T

Vezno mjesto za antigen

AANTIGENSKINTIGENSKI RECEPTORIRECEPTORI NANA LIMFOCITIMALIMFOCITIMA

NH2

α lanac

Plazma membrana

Ekstracelularni prostor

β lanac

COOH

NH2H2N

COOH COOHCitoplazma

β2mikroglobulin

MHC protein skupine IIMHC protein skupine I

MHC MHC PROTEINIPROTEINI� Uloga imunosnog sustava je da

razlikuje “svoje” i “tuđe”. Između mnogih proteina na površini stanica nalaze se i proteini glavnog sustava tkivne podudarnosti (engl. major histocompatibility complex; MHC) prema kojima se razlikuju jedinke unutar iste vrste te različite vrste. Postoji oko 40-50 gena koji kodiraju ove proteine i u dvije jedinke što su ti geni različitiji, bit će različitiji i njihovi MHC proteini.

� MHC proteini skupine I nalaze se na svim stanicama koje imaju jezgru. Proteini MHC proteini skupine II nalaze se na površini makrofaga, B stanica i dendritičkih stanica.

MHCMHC I molekuleI molekule(stanice s jezgrom)(stanice s jezgrom) EritroEritro--

citicitiMHCMHC II II

molekule molekule ((APCAPC

stanice)stanice)

Bakterija Makrofag ili druga stanica koja prikazuju

antigen

Molekule MHC skupine II

T stanični receptor

(TCR)

Fragment antigena

Citotoksični limfocit T (Tc) Pomoćnički limfocit T (TH)

T stanični receptor (TCR)

Molekule MHC skupine I

Fragment antigena

Inficirana ili promjenjena stanica

LLIMFOCITIIMFOCITI TT

� HUMORALNA IMUNOST� posredovana protutijelima

� STANIČNA IMUNOST� posredovana stanicama

� AKTIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem

(preboljenjem bolesti)� Stečena umjetnim putem

(cijepljenjem)

� PASIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem

(putem placente)� Stečena umjetnim putem

(prijenosom seruma)

� ADOPTIVNA IMUNOST� Stečena prijenosom limfocita

HHUMORALUMORALNANA IMUNOSTIMUNOST

21

3

Limfocit B

Bakterija

Peptidniantigen

TCR CD4

Klon memorijskih limfocita B

Citokini(IL-2)

Klon plazma stanica

Izlučene molekule

protutijela

Endoplazmatska mrežica plazma stanice

Makrofag

Molekula MHC

skupine II

Pomoćnički limfocit T

Limfocit B

Aktivirani pomoćnički

limfocit T

Specifični citotoksični limfocit T veže se na kompleks molekula MHC skupine I i predočenog antigena pomoću svojeg T staničnog receptora (TCR) i molekulskog biljega CD8. Zbog tog povezivanja i citokina koje luči pomoćnički limfocitT, dolazi do aktivacije citotoksičnoglimfocita T.

1 Aktivirani limfocit T oslobađa perforinske molekule (stvoriti će pore na membrani ciljne stanice) i proteolitičke enzime (granzime) koji endocitozom ulaze u ciljnu stanicu.

2 Granzimi potiču apoptozu unutar ciljne stanice i dolazi raspadanjajezgre i oslobađanja malih apoptotičnih tjelešaca te do smrti stanice. Otpušteni citotoksični T limfocit T tada napada drugu ciljnu stanicu.

3

Citotoksični limfocit T Perforin

Granzimi

CD8TCR

MolekulaMHC

skupine I

Ciljna stanica

Peptidniantigen

Pora

Otpušteni citotoksičnilimfocit T

Apoptotičnaciljna stanica

Tumorskastanica

Citotoksičnilimfocit T

1

23

SSTANIČNATANIČNA IMUNOSTIMUNOST

� Prikaz humoralne i stanične specifične imunološke reakcije.� Humoralna imunost

nastaje nakon podražaja limfocita B antigenom, uz pomoć pomoćničkih limfocita T. Diferencijacijom nastaju plazma stanice koje izlučuju protutijela, a koja zatim pomažu odstranjivanju antigena.

� U staničnoj imunosti različiti limfociti T prepoznaju tuđi antigen u sklopu vlastitih antigena na površini stanica. Zatim proizvode citokine, a nastaju i citotoksični limfociti T koji ubijaju vlastite promijenjene stanice.

INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE I SUSTAVA STEČENE IMUNOSTII SUSTAVA STEČENE IMUNOSTI

Antigen neovisna Antigen neovisna nespecifična nespecifična eliminacija eliminacija

mikroorganizamamikroorganizama

Antigen ovisna Antigen ovisna specifična selekcija specifična selekcija

klonova B i T limfocita klonova B i T limfocita odgovornih za odgovornih za

eliminaciju eliminaciju mikroorganizamamikroorganizama

STIMULACIJA STIMULACIJA SEKRECIJE CITOKINASEKRECIJE CITOKINA

SUSTAV STEČENE SUSTAV STEČENE IMUNOSTIIMUNOSTI

SUSTAV UROĐENE SUSTAV UROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI

USMJERAVANJE USMJERAVANJE SELEKCIJE KLONOVASELEKCIJE KLONOVA

OOBLICIBLICI IMUNOSNEIMUNOSNE AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

�� imunoreakcijaimunoreakcija� imunost� imunološka preosjetljivost

(alergija)� rana preosjetljivost

posredovana protutijelima� anafilaktička (I oblik)� citotoksična (II oblik)� preosjetljivost uzrokovana

imunokompleksima (III oblik)

� kasna (odgođena) preosjetljivost posredovana stanicama (IV oblik)

� autoimunost� organospecifična� organonespecifična

3939

�� imunosna nereaktivnostimunosna nereaktivnost� specifična imunotolerancija� imunosupresija

� specifična� nespecifična

� imunodeficijencije� primarne� sekundarne

PPOREMEĆAJIOREMEĆAJI IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA

neškodljiv neškodljiv antigenantigen

infektivni infektivni antigenantigen

tuđetuđe vlastitovlastito

imunodeficijencijaimunodeficijencija autoimunostautoimunost

vlastiti vlastiti antigenantigen

preosjetljivostpreosjetljivost

IMUNI SUSTAVIMUNI SUSTAV

IMUNOSNA REAKCIJA MOŽE BITI KORISNA ILI IMUNOSNA REAKCIJA MOŽE BITI KORISNA ILI ŠTETNA, OVISNO O PRIRODI ANTIGENAŠTETNA, OVISNO O PRIRODI ANTIGENA

Antigen Normalni odgovor Nedovoljni odgovor

Infekcija Imunost Ponovljene infekcije

Alergen Alergija Nema reakcije

Transplantat Odbacivanje Prihvat transplantata

Vlastito tkivo Autoimunost Tolerancija

Tumor Imunost Tumor

UČINAK REAKCIJE NA ANTIGENUČINAK REAKCIJE NA ANTIGEN

ČČIMBENICIIMBENICI KOJIKOJI DJELUJUDJELUJU NANA IMUNOSNIIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV

Funkcioniranje Funkcioniranje

imunosnogimunosnog sustavasustava

Događaji tijekom fetalnog Događaji tijekom fetalnog razdoblja i ranog djetinjstvarazdoblja i ranog djetinjstva

Nutritivni status (dijeta)Nutritivni status (dijeta)

GojaznostGojaznost

Konzumacija alkoholaKonzumacija alkohola

PušenjePušenje

Fizička aktivnostFizička aktivnost

StresStres••okolišniokolišni••fiziološkifiziološki

••psihološkipsihološki

Izloženost patogenimaIzloženost patogenima(infekcije)(infekcije)••trenutnatrenutna

••u prošlostiu prošlosti

VakcinacijaVakcinacija

Hormonski statusHormonski status

DobDob

SpolSpol

Gensko naslijeđeGensko naslijeđe

IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV KAOKAO ““MOSTMOST ŽIVOTAŽIVOTA”” NNUTRITIONUTRITION ANDAND THETHE IMMUNEIMMUNE SYSTEMSYSTEM

� Prehrana je kritična odrednica imunosnog odgovora i neishranjenost je najčešći uzrok imunodeficijencija u svijetu.

� Protein-energetska pothranjenost povezana je sa značajnim oštećenjem imunosti posredovane stanicama, smanjenjem funkcija fagocita, sustava komplementa, sekretornog imunoglobulina A, koncentracije protutijela i citokina.

� Nedostatak pojedinih hranjivih tvari također dovodi do promijenjenog imunosnog odgovora, čak i kod njihova relativno blagog nedostatka

� Od mikronutrijenata, cink, selen, željezo, bakar, vitamini A, C, E i B-6, folna kiselina i snažno utječu na imunosni odgovor.

� Pretjerano hranjenje i pretilost također smanjuju imunitet.