INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA ODGOJ, OBRAZOVANJE ... skupine obrazovanje memo2.pdfobuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ... prehrane i socijalne skrbi

INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA – ODGOJ, OBRAZOVANJE, SOCIJALNA SKRB, rehabilitacija i njega (veljača – travanj

2017.)

Radna mjesta Zakonodavni okvir Kontekst i

standardi

profesije

Izbor poteškoća

1. edukacijski

rehabilitator u

predškolskom

odgoju

- stručni suradnik

- odgajatelj

Rani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.: 10/1997, 107/2007, 94/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima te obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu

Djecom s teškoćama, sukladno Državnom pedagoškom standardu

predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine br.: 63/08 i

90/2010), smatraju se:

(Prilog 1.)

Ukupan broj radnika: U predškolskim ustanovama zaposleno je 17.895 djelatnika. Od toga je 11.036 odgojitelja, 912 stručnih suradnika, 289 viših medicinskih sestara i 5.658 osoba na radnome mjestu administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na

- Krajnji rok za primjenu

pedagoškog standarda bila je

2013. godina, standard se rijetko

primjenjuje i poštuje.

- Stručni suradnici edukacijsko-

rehabilitacijskog profila

pedagoškim standardom nisu

precizno definirani – zadatak

profesije

- profil stručnog suradnika ovisi o

ukupnom broju djece, a ne broju

djece s teškoćama – načiniti

provjeru /analizu

- Stvaran broj djece s

odstupanjima/teškoćama u

razvoju mnogo veći od broja kojeg

priznaje Ministarstvo pri

sufinanciranju programa –

planirati analizu / provjera s

nadležnim službama; pitanje

usklađivanja podataka MZO i

prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim

lokalnih ureda – sukladno Tablica

5.*

- Zapošljavanje nestručnog kadra

na radno mjesto stručnjaka

edukacijsko-rehabilitacijskog

profila, naročito u Slavoniji,

Dalmaciji,.. gdje postoji kronični

deficit edukacijskih rehabilitatora.

- planirati zajedničku analizu

osnivača i MZO s Agencijama i

HKER

- Pritisak osnivača (mahom

lokalnih jedinica samouprave) za

upisom što većeg broja djece

(pozitivno) što rezultira

nepoštivanjem

pedagoških standarda (-) ,

prvenstveno o ukupnom broju

djece u odgojnim skupinama te o

broju djece u odgojnim skupinama

u koje su integrirana djeca s

teškoćama (primjer mješovita

odgojna skupina 3-7 godina,

integrirano dijete s autizmom,

ukupno 32 djece).

- Definicije vrsta teškoća na lakše

i teže iz kojih proizlaze mjerila za

broj djece u skupini, dok u praksi

imamo mali broj djece s

teškoćama u razvoju s utvrđenim

stupnjem i vrstom teškoće, a

mnogo veći broj djece „samo“ s

čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu

medicinskom dokumentacijom o

odstupanju/teškoći u razvoju;

- zajednička analiza osnivača i

MZO s Agencijama i HKER

- Nejasno definirani specifični

uvjeta za integraciju/uključivanje

djece s težim teškoćama –

suradnja

zajednička analiza osnivača i

MZO s Agencijama i HKER

- Populariziranje podrške

pomoćnika djece s težim

teškoćama o kojima nema ni

spomena u pedagoškom

standardu – prijedlog izmjena

- Uvođenje pomoćnika, edukacija

osoblja, njihovo financiranje,

utvrđivanje zadaća i poslova

pomoćnika van kontrole sustava

(-)

- Pritisak roditelja djece s težim i

višestrukim teškoćama za

integraciju djeteta u redovnu

odgojnu skupinu i ostvarivanje

djetetovog prava na terapiju

tijekom boravka u vrtiću . Vrtić u

očima roditelja postaje zamjena

za rehabilitacijski centar van

mjesta stanovanja: analiza nove

uloge eduk. reh.- povjerenstvo za

stručna usavršavanja i razvoj

struke

- Vanjske ustanove, npr.

Poliklinika SUVAG piše preporuke

u kojima stoji „Uključiti dijete u

tretman defektologa/rehabilitatora

i logopeda dva puta tjedno“ i

slično, postavljaju se kao

nalogodavci u odnosu na stručne

suradnike u dječjim vrtićima –

suradnja – inicijativa

- Kako bi ostvarili određena prava,

kao što je npr. prednost pri upisu

u dječji vrtić, roditelji dostavljaju

različitu medicinsku i drugu

dokumentaciju o teškoći, no isto

tako je nisu obvezni dostaviti

ukoliko ne žele – S druge strane,

MZO sufinancira provođenje

programa za djecu s teškoćama u

razvoju isključivo za djecu s

utvrđenim stupnjem i vrstom

teškoća (Jedinstveno tijelo

vještačenja)? i zahtijeva od vrtića

dostavljanje te iste dokumentacije

kako bi ostvarili pravo na novčana

sredstva - provjera moli se

(informiranost djelatnika)

- Sporost sustava, predugačak

vremenski period od uočavanja

odstupanja/teškoće u razvoju do

dijagnostičke obrade i utvrđivanja

stupnja i vrste teškoće -

- Roditelji se često ne snalaze u

razumijevanju potrebe za

dijagnostičkom obradom djeteta -

edukacija / komunikacija s

roditeljima

- Populariziranje selektivnih

terpijskih postupaka

stigmatiziranje“ defektoloških“

intervencija - edukacija /

komunikacija s roditeljima

- Uloga, zadaće i poslovi stručnog

suradnika rehabilitatora razlikuju

se od vrtića do vrtića, ovise o

unutarnjem ustrojstvu, profilu

drugih stručnih suradnika u

pojedinoj ustanovi, ukupnom broju

djece, broju integrirane djece s

teškoćama,… - analiza i provjera

(Povjerenstvo za stručno

usavršavanje , nadležna AZOO)

- Nepostojanje standardiziranih

obrazaca. Jedini standardizirani

obrazac, propisan kao obavezan

je INDIVIDUALNI DOSJE

DJETETA! Sve ostale obrasce,

osmišljavamo sami;

- suradnja i razvoj podrške (HKER

i nadležna Agencija=

- Vrlo mali broj standardiziranih

testova, skala procjene, upitnika i

slično koje možemo primjenjivati

kao rehabilitatori u vrtićima;

- suradnja znanstveno-nastavne

baze, Povjerenstva za stručno

usavršavanje i dr.

- Pritisak za uključivanjem djece s

težim i višestrukim teškoćama u

razvoju za čiji boravak nismo u

mogućnosti osigurati

odgovarajuće specifične uvjete.

Prijetnje obraćanju medijima zbog

kršenja prava djeteta. – suradnja /

edukacija / komunikacija

- Kolektivni ugovori sklapaju se s

osnivačima tj. jedinicama lokalne

samouprave, prava zaposlenih u

predškolskim ustanovama

razlikuju se od grada do grada;

- informiranost / komunikacija –

posredovanje HKER i nadležni

uredi / stakeholderi

- Obvezno stručno usavršavanje –

gotovo nema seminara u

organizaciji AZZOO za stručne

suradnike rehabilitatore - provjera

/ informiranost

2.

• Obzirom da je svaki dječji vrtić obvezan početkom pedagoške godine dostaviti Ministarstvu obrasce (npr. Tablica 5.2.), za pretpostaviti je kako oni raspolažu sa detaljnijim informacijama kao što su broj djece s teškoćama u razvoju, vrsta teškoće, broj stručnih suradnika rehabilitatora te broj odgojitelja-rehabilitatora.

Tablica 5.2. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UKLJUČENA U REDOVITE SKUPINE (integracija/inkluzija)

Re

dn

i bro

j

Dob

djeteta

* Vrsta

teškoće

Ima nalaz i mišljenje: Dnevno trajanje

programa u satima Dijete je uključeno u tretman izvan i/ili u dječjem vrtiću

Cen

tra

za

soci

jaln

u s

krb

HZZ

O-a

Dru

gih

stru

čnja

ka

5 6 i 7 8, 9 i

10

Pri

vatn

ih

stru

čnja

ka Specijalnih

ustanova

Stru

čnja

ka u

DV

A B C D E F G H I J K L

1

2

3

VRTIĆI U RH:

http://www.mzos.hr/dbApp/pregled.aspx?appName=Vrtici

(posebni odjeli

obrazovanja)

OD PREDŠKOLSKOG

DO …

Posebni programi

Obrazovanja

PRIMJER 2

ZAKONODAVNI OKVIR – SLOŽEN / KONTEKST CZA

Centar za autizam (Centar) je javna ustanova koja obavlja program njege, odgoja i obrazovanja, rehabilitacije i skrbi za djecu,

mladež i odrasle osobe s autizmom, intelektualnim teškoćama i drugim većim teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: odgojno-

obrazovni i rehabilitacijski rad), sukladno njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima. (čl. 2. Statuta Centra za

autizam) Centar je pravna osoba upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu te u zajednički elektronski upisnik

ustanova osnovnog i srednjeg školstva ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Odgojno-obrazovni,

socijalni i zdravstveni program ostvaruje se sukladno propisanim planovima i programima, propisima iz oblasti društvene brige o

djeci predškolske dobi, osnovnog obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. (čl. 3. Statuta Centra) Osnivač Centra je Grad

Zagreb. (čl. 4. Statuta Centra)

Unutarnjim ustrojstvom Centra povezuju se svi oblici rada i djelatnosti prema vrsti i srodnosti programa i poslova kako

bi se ostvarili primjereni oblici rada u procesu odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece i mladeži primjereno zadovoljavanju

njihovih potreba i interesa, organizaciji života i rehabilitaciji odraslih osoba te rad Centra kao javne službe. (čl. 19. Statuta Centra) U

Centru se organiziraju ustrojbene jedinice i to:

1. Odjel predškolskog odgoja djece s autističnim poremećajem

2. Odjel osnovnog školovanja i osposobljavanja djece i mladeži s autističnim poremećajem

3. Odjel osnovnog školovanja i osposobljavanja djece i mladeži s intelektualnim teškoćama

4. Odjel za odrasle osobe s autizmom

5. Odjel zdravstvene zaštite i stanovanja

6. Odjel Centra za autizam- Rijeka i

7. Odjel Centra za autizam- Split.

Ustrojbene jedinice nisu pravne osobe. One obavljaju dio djelatnosti Centra i sudjeluju u pravnom prometu ali nad njihovom

djelatnošću i poslovanjem prava i obveze stječe Centar. (čl. 37. Statuta Centra). Programi gore navedenih ustrojbenih jedinica Centra

financiraju se putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te putem osnivača, Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje,

kulturu i sport.

Dana 16. srpnja 2015. dopredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

(MZOS) te gradonačelnici gradova Rijeke i Zagreba i dogradonačelnica Splita potpisali su Sporazum o ustroju i financiranju novih

ustanova za autizam u navedenim gradovima, kojim će podružnice zagrebačkog Centra za autizam u Rijeci i Splitu postati

samostalne obrazovne ustanove za djecu do 21. godine. Dok će u Zagrebu Centar za autizam biti razdijeljen na dvije ustanove: jedna

Spektar autizam

- Predškolski

u obrazovanju za djecu do 21. godine, a druga u resoru socijalne ustanove za odrasle. Upravo ovih dana Odjel Centra za autizam-

Split i Odjel Centra za autizam- Rijeka provode postupak registracije i osnivanja novih ustanova.

Program predškolskog odgoja, naobrazbe i skrbi djece s autističnim poremećajem (Glasnik Ministarstva prosvjete i

športa Republike Hrvatske, Zagreb 1997.) odvija se u unajmljenim prostorima OŠ Nad lipom 13/I. U prostorijama za rad

skupina je kvalitetan namještaj, audiovizualna sredstva i pomagala kao i s četiri osobna računala i jedno prijenosno

računalo. Odjel je opremljen bogatstvom didaktičkih sredstava i pedagoškog materijala. U upotrebi je i 5 komunikatora.

Predškolski program realiziraju sljedeći izvršitelji poslova: 6 rehabilitatora (voditelji odgojnih skupina), logoped, psiholog, likovni

terapeut, kineziterapeut, glazbeni terapeut, odgojitelj, medicinska sestra i njegovatelj.

Metode koje se koriste u provedbi programa su uz opće pedagoške metode i specifične metode za poučavanje djece s

autističnim poremećajem. Prije svega to je metoda strukturiranog poučavanja uz okolinsku podršku (TEACCH) i komunikacija

putem razmjene slika (PECS) kao i drugi oblici alternativne i augmentativne komunikacije (komunikatori, fotoalbumi, tableti).

Primjenjuje se metoda modifikacije ponašanja i funkcionalna analiza ponašanja. Senzorna integracija također se kontinuirano

provodi.

S dijelom djece provodi se Program djelomične integracije djece s poremećajem iz autističnog spektra u redovne vrtiće- dio

programa provodi se u Centru za autizam, a dio u redovnom vrtiću. U modelu djelomične integracije ove je pedagoške godine 10

djece. Ove pedagoške godine planirana je suradnja sa sljedećim dječjim vrtićima grada Zagreba: DV Breza, DV Sunčeko, DV

Špansko, DV Panda, DV Leptir, DV En-ten-tini, DV Bajka, DV Matija Gubec, te DV Hum na Sutli iz istoimenog mjesta i DV

Zvončić iz mjesta Gola.

“Program djelomične integracije djece s poremećajem iz autističnog spektra u redovne vrtiće” verificiran je u Ministarstvu znanosti,

obrazovanja i športa. Programom su detaljno razrađeni svi aspekti uključivanja djece u skupine vršnjaka kao i uloga i zadaće svih

sudionika u tom procesu. Sastavnica Programa je evaluacija cijelog procesa integracije i evaluacija postignuća.

Suradnja s roditeljima i vanjskim stručnjacima provodi se i kroz projekte: Rastimo zajedno plus; ESIPP (Jednakost i

socijalna inkluzija kroz pozitivno roditeljstvo) u kojem je Centar za autizam partner Erasmus+ projekta, a Zemlje partneri u projektu

su Makedonija, Belgija, Cipar i Ujedinjeno Kraljevstvo; ITC 4 ASD KIDS (Kompetentniji nastavnici za uspješnije poučavanje djece

s poremećajem iz spektra autizma) Program Erasmus+ - Ključna aktivnost 1 za područje općeg obrazovanja; Osobno usmjereno

planiranje za djecu sa PSA (izrada Osobno strukturiranog plana, tranzicijski planovi) i Sustav podrške drugim sustavima (Mobi lni

stručni tim CZA). Stručna suradnja provodi se i s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom u obliku održavanja studentskih vježbi i

studentske prakse za studente s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te sa zdravstvenim ustanovama (kontinuirana stomatološka

zaštita djece i sistematski pregledi).

U opservaciji i procjeni djece sa PSA koriste se mjerni instrumenti:

Spektar autizam –

osnovnoškolski

- Psihoedukacijski profil (PEP-R, Schopler, Reichler, Bashford, Lansing, Marcus, 1990)

- Ljestvica za procjenu dječjeg autizma (CARS, Schopler, Reichler i Renner, 1986)

- Procjena osnovnog jezika i vještina učenja - POJVU (Abbls, Parington & Sundberg, 1998)

- Peabody slikovni test rječnika III ( PPVT-III-HR)

- Vineland ljestvice adaptivnog ponašanja II (Sparrow, Balla, & Cicchetti, 2005), prijevod Sladić-Kljajić. I., 2011.

- ADOS 2 (Autism Diagnostic Opservation Schedule, Lord, Rutter i sur.) i dr

2. USTROJBENA JEDINICA: ODJEL OSNOVNOG ŠKOLOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA DJECE I MLADEŽI S

AUTISTIČNIM POREMEĆAJEM

Program odgoja i osnovnog školovanja učenika s autističnim poremećajem (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike

Hrvatske, Zagreb 1997.) provodi se na jednoj lokaciji u Zagrebu u Ljevakovićevoj 30 a te u Novoj Gradišci

Školski program za učenike sa PSA zasniva na osmišljenom utjecaju na područje komunikacije, socijalnih odnosa i sklonosti

jednoličnosti i repetitivnom ponašanju. Cilj je individualiziranim odgojno-obrazovnim programom djelovati na područja u kojima

postoje teškoće i postići pozitivne odgojno-obrazovne ishode. Ozračje koje se stvara u školi jest usmjereno na prepoznavanje jakih

učeničkih strana, uvažavanje njihovih interesa i potreba, na jačanje i razvijanje kompetencija koje poboljšavaju njihovo uključivanje

u svakodnevni život i zajednicu.

Ove školske godine, učenici sa PSA su podijeljeni u 19 odgojno-obrazovnih osnovnoškolskih skupina, na lokaciji

Ljevakovićeva 30a, u koje je uključeno 63 učenika, od kojih je 7 djevojčica. Većina učenika/ca živi u roditeljskom domu dok ih je

10 na smještaju u Centru za autizam i 2 učenika žive u Caritasovom domu u Brezovici. 20. odgojno-obrazovna skupina nalazi u

Novoj Gradišci, u prostorijama pri redovnom vrtiću. Nastavu provodi 19 učitelja-rehabilitatora, a produženi stručni postupak

(Dodatni rehabilitacijski program) 14 učitelja-rehabilitatora. U provedbu Dodatnog rehabilitacijskog programa uključeni su: logoped,

rehabilitator senzorne integracije, psiholog, glazbeni terapeut, kineziterapeut i likovni terapeut te odgajatelji i medicinsko osoblje

(17). Također, učenici kao izborni predmet imaju katolički vjeronauk. Socijalni radnik je nositelj programa provođenja socijalne

skrbi kroz informiranje i pomoć roditeljima o ostvarivanju prava i obveza iz sustava socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi,

koordinaciju između Centra za autizam i Centara za socijalnu skrb.

Za svakog se učenika na početku školske godine izrađuje Individualizirani odgojno-obrazovni program. Podaci o provođenju

Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa svakodnevno se bilježe u protokole. Podaci o provođenju Individualiziranog

odgojno-obrazovnog programa unose se u KNJIGU DJETETA. Program se evaluira svaka tri mjeseca. O njegovu sadržaju i

evaluaciji obaviješteni su roditelji.

Metode koje se koriste u radu uz opće poznate pedagoške metode su strukturirano podučavanje s vizualno okolinskom podrškom

(TEACCH), komunikacija putem razmjene slika (PECS), fizičko vođenje, modeliranje ponašanja, funkcionalna analiza ponašanja.

U ostvarivanju programskih ciljeva, zadaća i sadržaja posebna se važnost daje zaštiti mentalnog zdravlja učenika.

Učenici sa PSA su obuhvaćeni govorno jezičnom-terapijom, glazbo terapijom, likovnom terapijom, kineziterapijom,

senzomotoričkim stimulacijama i radom psihologa te u katolički vjeronauk. U Centru djeluje školska zadruga „Grana“ sa svojim

sekcijama i unazad nekoliko godina osvaja prestižna mjesta na županijskim i državnim natjecanjima učeničkih zadruga. Također, u

Centru djeluje školsko sportsko društvo „Krug“ Velik broj učenika sa PSA iz osnovnoškolskog programa za djecu i mlade s

autističnim poremećajem uključen je u terapiju plivanjem. U okviru Kurikuluma osnovnog školovanja za djecu i mlade s autističnim

poremećajem koji je bogat raznolikim aktivnostima, programima i projektima, učenike sa PSA se uključuje u skladu s njihovim

afinitetima, interesima i sposobnostima. Neki od školskih i izvanškolskih aktivnosti posebno namijenjeni za učenike sa PSA:

Procjena ponašanja rizičnih za zdravlje i sigurnost učenika, Primjena sredstava augmentativne i alternativne komunikacije

(komunikatori), Na pozornici zajedno, Male kuhinjske čarolije, Videomodeliranje, Socijalne priče, Naše emocije, Posebni interesi i

talenti, Upoznavanje zanatskih radionica... Od projekata i ponuda za učenike sa PSA izuzetno su važni projekti koji se provode

kontinuirano više godina kao što su: Odgojno-obrazovno uključivanje djece s autizmom u OŠ M. LOVRAKA i u susjednu OŠ

VJENCESLAVA NOVAKA, „IDEMO U RIJEKU“, Komunikator, Znam plivati, Posjet „Životinjskom kutku“...

Suradnja s roditeljima i ostalim odgojno-obrazovnim čimbenicima provodi se kroz „ŠKOLU ZA RODITELJE“- grupa

podrške za roditelje polaznika CZA, SAVJETOVALIŠTE ZA RODITELJE polaznika CZA, EDUKATIVNO-ISKUSTVENE

RADIONICE ZA RODITELJE polaznika CZA, Grupe podrške za braću i sestre učenika s autizmom, CAP- program prevencije

zlostavljanja djece, ESIPP (Jednakost i socijalna inkluzija kroz pozitivno roditeljstvo), ITC 4 ASD KIDS (Kompetentniji

nastavnici za uspješnije poučavanje djece s poremećajem iz spektra autizma), Uključivanje učenika s autizmom u program za

učenike s intelektualnim teškoćama, Tranzicijski programi za učenike s autizmom, Procjena i tretman senzorne integracije

(Opservacija, procjena i tretman testom DSI i TO djece i učenika s teškoćama i onih s autizmom), Osobno usmjereno planiranje za

učenike s poremećajem iz spektra i Sustav podrške drugim sustavima (MST redovitim školama). Učenici sa PSA imaju osiguranu

prehranu u Centru, prijevoz učenika do škole i obrnuto prem potrebama roditeljima i mogućnostima organizacije kombi prijevoza i

mogućnost odlaska na Ljetovanje u odmaralište u Selinama. Također, učenicima sa PSA Centar pruža podršku u ostvarivanju

programa zdravstvene zaštite učenika koji žive kod kuće i u domu kao i spomenutog programa provođenja socijalne skrbi. Tijekom

cijele školske godine provodi se stomatološka zaštita učenika. Nadalje, provodi se suradnja s liječnicima školske medicine. U cilju

zaštite mentalnog zdravlja odvija se suradnja s Psihijatrijskom bolnicom za zaštitu djece i mladeži u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu

(dr. Zorana Bujas Petković).

Centar za autizam jednom godišnje izdaje časopis „Autizam“ i svake godine različitim aktivnostima u ustanovi i izvan nje

obilježava 2. travanj Svjetski dan svijesti o autizmu. Odjel osnovnog školovanja djece i mladih s autističnim poremećajem surađuje

s fakultetima: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (studentske vježbe, tjedna i mjesečna praksa, izrada diplomskih radova),

Kineziološkim fakultetom (studenti volonteri na plivanju s učenicima sa PSA) i Odsjekom za pedagogiju Filozofskog fakulteta u

Zagrebu.

U opservaciji i procjeni učenika sa PSA koriste se mjerni instrumenti:

- Psihoedukacijski profil (PEP-R, Schopler, Reichler, Bashford, Lansing, Marcus, 1990)

- Ljestvica za procjenu dječjeg autizma (CARS, Schopler, Reichler i Renner, 1986)

Obrazovanje i

osposobljavanje

IT

- Psiho-edukacijski test za adolescente i odrasle (AAPEP, Mesibov, Schopler, Schafferand i Landurs, 1988)

- Procjena osnovnog jezika i vještina učenja - POJVU (Abbls, Parington & Sundberg, 1998)

- Vineland ljestvice adaptivnog ponašanja II (Sparrow, Balla, & Cicchetti, 2005), prijevod Sladić-Kljajić. I., 2011.

- SRPD - Skala za razvojnu psihijatrijsku dijagnostiku kod osoba s mentalnom retardacijom (Došen, 1997, 2002)

- SER - Shema procjene emocionalnog razvoja (Došen, 1997, 2005)

- Reiss-ova skala za djecu s dualnom dijagnozom (Reiss/Valenti Hein, 1990), prijevod i adaptacija Mamić D. i Fulgosi-

Masnjak R., 2011.

- ABC tablica funkcionalne analize ponašanja

- FAST (Functional Analysis Screening Tool)

- Komunikacijska sredstva i funkcije (tablica)

- Test za procjenu disfunkcije senzorne integracije (Viola, 2002), prijevod i adaptacija Fulgosi-Masnjak, Osmančević,

Lang, 2004. i dr.

3. USTROJBENA JEDINICA: ODJEL OSNOVNOG ŠKOLOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA DJECE I

MLADEŽI S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA

Unutar Centra za autizam u Zagrebu djeluje Odjel osnovnog školovanja djece i mladeži s intelektualnim teškoćama u

razvoju, koji je sljednik OŠ „ Zlatan Sremec“. Odjel djeluje u prostorima škole na lokaciji Ljevakovićeva 30 a. Školska zgrada je

primjereno građena, ali za manji broj učenika, tako da se dio nastave odvija u prostorima koji ne odgovaraju osnovnim pedagoškim

standardima. Izgradnjom nove škole za učenike s autističnim poremećajem mogla bi se organizirati kvalitetnija nastava s dodatnim

kabinetima i radionicama.

Nastava se odvija u prizemlju i prvom katu škole na lokaciji Ljevakovićeva 30 a. U prizemlju su dva razreda i četiri odgojno-

obrazovne skupine, a na katu dva razreda i sedam skupina, kabinet logopeda, nastavnice glazbene kulture i nastavnice likovne

kulture. Na katu su dvije učionice koje imaju neadekvatan prostor, jer su prvenstveno bile namijenjene kabinetskoj nastavi, a u

prostoru bivše zbornice sada je jedna odgojno-obrazovna skupina. Učitelji nemaju zbornicu, jer je i taj prostor iskorišten kao razred,

tako da učitelji nemaju odgovarajući prostor za održavanje sjednica, stručnih predavanja ili rada na dokumentaciji u prostorima škole. Namještaj u učionicama je većinom obnovljen, ali još uvijek ima učionica koje imaju stariji namještaj i potrebu da se zamijeni novim. Učionice su uglavnom opremljene osnovnim audiovizualnim sredstvima i računalima, koje dobivamo iz donacija, tako da je većina

te opreme zastarjela. Svi razredi od prošle šk.god. imaju mogućnost pristupa internetu.

Učiteljica likovne i učiteljica glazbene kulture nemaju odgovarajući prostor za održavanje zbora ili rada u grupi, a slobodne

aktivnosti odvijaju se po učionicama, iako bi za neke aktivnosti bio nužan posebno opremljen prostor (npr. informatika, domaćinstvo,

sekcije učeničke zadruge-keramika i sl.). Nastava tjelesno zdravstvene kulture odvija se u sportskoj dvorani koja prostorno

udovoljava uvjetima izvođenja nastave, a neki sadržaji tjelesno zdravstvene kulture održavaju se na vanjskim sportskim igralištima.

Kabinet kineziterapije dobro je opremljen spravama za vježbanje.

Centar se nalazi uz otvorene sportske terene koji se koriste za razne odgojno-obrazovne aktivnosti, a u neposrednoj blizini

su i parkovi s dječjim igralištima koji se koriste za organizirano provođenje slobodnog vremena i šetnje, kao i za provođenje dijela

terenske nastave promatranjem promjena u prirodi tijekom godišnjih doba. Radne skupine i eko-sekcija uređuju prostor ulaza i

okoliša škole sadnicama cvijeća.

Nastava se odvija po nastavnom Planu i programu odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik

Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske posebno izdanje, br. 4, Zagreb, rujan 1996.) i to u :

- razrednim odjeljenjima, prema čl. 8. st. 3. i st. 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s

teškoćama u razvoju, skupina teškoća 5, podskupina 5.1 Orijentacijske liste (NN 152/2014.)

- u osnovnoškolskim odgojno-obrazovnim skupinama od 7 do 21 godine po Nastavnom planu odgoja i osnovnog školovanja učenika

na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije, prema čl. 9. st. l. i st. 2. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednješkolskom odgoju i

obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, skupina teškoća 5, podskupina 5.2 i 5.3 Orijentacijske liste (NN 152/2014.).

Problemi:

1. izgradnja objekta Centra za autizam na Oporovcu- obećanje gradonačelnika grada Zagreba o gradnji novog Centra za autizam u Oporovcu

seže u daleku 2008. godinu. Osnivač Grad Zagreb osigurao je financije za projektnu dokumentaciju (novog objekta u Oporovcu i osnovnu školu)

koja je u fazi izrade. Izgradnjom nove ustanove u Oporovcu u Zagrebu riješio bi se problem prostorne deficitarnosti, osigurali veći i bolji prostorno-

materijalni uvjeti za predškolski odgoj i školovanje učenika sa PSA, ali i učenika s intelektualnim teškoćama.

2. promjena strukture učenika- zbog inkluzije u redovite vrtiće i redovite škole u ustanovama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja

uključuje se veći broj učenika s većim teškoćama u razvoju (posebno naglašeno u Odjelu za osnovno školovanje učenika s IT). To od edukacijskih

rehabilitatora zahtjeva dodatni angažman na primjerenoj programskoj, didaktičko-metodičkoj potpori kao i prilagođenim prostornim uvjetima za

navedene učenike. Iz toga proizlazi i potreba izmjene postojećih Nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u razvoju koji su zastarjeli,

a s druge strane učenici s teškoćama koji se školuju u inkluzivnim uvjetima trebaju intenzivnu potporu kao i nastavnici/profesori koji s njima rade

kojima je potrebna kontinuirana podrška MST.

3. izmjene i dopune programa- Centar za autizam će zbog razloga gore navedenih, ali i zbog potrebe osuvremenjavanja Nastavnih planova i

programa novim metodama i sredstvima rada kao i boljim definiranjem odgojno-obrazovnih i „radnih“ ishoda poučavanja i učenja učenika sa

PSA (što je planirano u Godišnjem planu i programu rada Centra) raditi na izmjenama i dopunama osnovnoškolskog programa za učenike s

autizmom (suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Edukacijsko- rehabilitacijskim

fakultetom). Svaka ustanova za djecu/učenike/korisnike sa PSA trebala bi osigurati kvalitetu odgoja, obrazovanja i osposobljavanja te u najvećoj

mogućoj mjeri u skladu sa sposobnostima osobe sa PSA omogućiti joj uvjete za njoj prilagođen život i rad u lokalnom okruženju . U skladu s

navedenim ciljevima, Centar će oformiti radnu skupinu koja će Izraditi Program za školovanje učenika iz spektra autizma od I do VIII razreda u

suradnji s AZOO što se pokazala kao prijeka potreba.

4. rana intervencija i procjena za djecu s autizmom- koja spada u resor socijale, a nije usustavljeno organizirana i vrlo je važna što je Centar

prepoznao i radna skupina je izradila Program ranog poticanja razvoja djece s poremećajem iz autističnog spektra i pružanja podrške unutar obitelji

(izmjene i ponovno traženje verifikacije Programa). Odjel predškolskog odgoja za djecu iz spektra autizma provodi Program pedagoške

opservacije i procjene i podrške u izradi Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa za djecu s autističnim poremećajem koja nisu polaznici

Centra za autizam. Isto to povremeno provodi i Odjel osnovnog školovanja za djecu i mlade s autističnim poremećajem.

5. bolja didaktička opremljenost učionica i škole- rukovodstvo Centra sistemski radi na što boljoj opremljenosti učionica (didaktičkim

materijalima i namještajem). Posebno je to vidljivo u Odjelu predškolskog odgoja za učenike s autizmom. Nedostaju dobro opremljeni kabineti

(domaćinstvo, radno osposobljavanje, informatika...) posebno za učenike s IT i učenike sa PSA starije osnovnoškolske dobi od 15 do 21 godine.

Također, iako su preko Rotary kluba i donacijom žena vojnih atašea nabavljena tablet računala za svaku skupinu osnovnoškolskog program

učenika sa PSA i većinu skupina učenika s IT, uvijek je potrebno novo računalo i moderna tehnologija (pametne ploče...) koja je itetkako

dobrodošla za poučavanje učenika sa PSA koji su „vizualni mislioci“.

6. uvođenje novih metoda rada i terapijskih postupaka- ravnateljica je izuzetno otvorena i podržava stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih

i drugih djelatnika te ih kontinuirano šalje na edukacije, a onda djelatnici koji su prošli edukacije moraju to prenijeti ostalima i implementirati

kroz školske kurikulume u rad. Velik broj djelatnika i sam plaća edukacije (Senzorna integracija, ABBA, Floortime...). Sve to podiže kvalitetu

nastave i omogućava primjenu novih i suvremenih terapijskih pristupa u radu s u djecom i učenicima sa PSA i IT, naravno individualno

prilagođeno svakom učeniku.

7. članstvo edukacijskih rehabilitatora Centra u Komori- velik broj edukacijskih rehabilitatora radi u tri opisana Odjela Centra (nisu svi

edukacijski rehabilitatori, već i logopedi, socijalni pedagozi...), a samo nekolicina iz Centra Zagreb su članovi komore (za Rijeku i Split nemam

podatke). Razlozi tako poražavajućeg broja članova komore leži u činjenici da se oni „ne žele upisati dok to ne budu morali“ iako im je rečeno da

je odavno na snazi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Velik broj edukacijskih rehabilitatora su aktivni članovi Udruge edukacijskih

rehabilitatora grada Zagreba i Zagrebačke županije. Unazad nekoliko godina u sva tri Odjela zagrebačkog Centra za autizam zaposleno je nekoliko

novih i mladih edukacijskih rehabilitatora (pripravnika) što unosi svježinu kroz pomlađivanje kadra i donosi dobru kombinaciju iskustva i

mladosti.

8. promjena tjednih zaduženja edukacijskih rehabilitatora- posebno onih edukacijskih rehabilitatora koji su članovi Mobilnog stručnog tima

(predškolski i školski program autizma) kao i oni koji su nositelji dva europska projekta koji se provode u Centru (jedan usmjeren prema

osnaživanju roditelja djece/učenika s autizmom, a drugi ka osnaživanju nastavnika iz Centra). Ovi djelatnici zahtjevne poslove podrške i rada na

projektu rade uz svakodnevne poslove u skupini.... Ponekad, ravnateljica „izvlači“ djelatnike iz neposrednog rada s učenicima Potrebno je

donošenje Pravilnika o radu MST-a, Centara Potpore ili izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim zaduženjima učitelja definirati koji dio

satnice rade u neposrednom radu a koji na drugim poslovima. Također, potrebno je dovršavanje procesa verifikacije Programa rada mobilnog

stručnog tima za podršku učenicima s poremećajem iz autističnog spektra u redovnim školama i njegova implementacija u praksi na čemu Centar

Zagreb radi. Odjel osnovnog školovanja učenika s IT radi na edukaciji i formiranju mobilnih stručnih timova kao podršku redovnom sustavu. U

organizaciji UNDP-a i Učilišta za obrazovanje odraslih- IDEM, osamnaest djelatnika završilo je edukaciju za djelovanje mobilnih stručnih timova. Razvojni cilj Centra za autizam (Centra) je profiliranje ustanove kao Centra potpore redovitom sustavu od predškolskog, osnovnoškolskog i

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s autizmom.

9. nabava novih mjernih instrumenata- PEP-R 3 testa i ADOS 2.

I na kraju, Centar za autizam Zagreb trenutno je u procesu transformacije i osnivanja novih ustanova u Rijeci i Splitu u skladu s potpisanim

Sporazumom iz 2015. godine. S nadom da će svako dijete, učenik i odrasla osoba s poremećajem iz spektra autizma ispuniti svoj život kao

ravnopravni član lokalne zajednice i društva kroz prihvaćanje njihovih vrlina i mana kao i svih nas ostalih te pronaći svoje mjesto pod suncem.

Ka tome cilju mi stručnjaci imamo najveću i presudnu ulogu u ostvarenju njihovih snova, mogućnosti i dobrobiti. To je naša misija i vizija za

budućnost


standardi

profesije

Izbor poteškoća

stručni suradnici

redovnih OŠ

uvod

Edukacijsko uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovne osnovne škole započinje krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća , osim pedagoga u škole se

uključuju i drugi profili stručnjaka koji se bave psihofizičkim zdravljem djece. To su stručnjaci Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta (edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog) i psiholozi.

Njihova zadaća je pružanje podrške djetetu, roditelju i učitelju u cilju što uspješnije integracije.

Zbog specifičnosti struke i neposrednog rada s djetetom stavljam naglasak na zakonske odredbe i stvarne mogućnosti koje stručni suradnik edukacijski rehabilitator može obnašati u školi.

Pregled zakonskih odredbi:

Na temelju članka 104. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi(NN,br.

87/08,86/09,92/10,105/10,90/11,5/12,16/12,86/12,126/12,94/13 i

152/14), čl.9.stavka 6.Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja

i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN,br. 34/14 i 40/14) i

Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(NN,br.. 63/14), Na temelju članka 10. Zakona o osnovnom školstvu

(»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,

- veći problemi uglavnom nastaju u školama koje

nisu pokrivene kompletnim timom stručnjaka-

(pedagog, edukacijski rehabilitator, psiholog- koji

imaju slične, ali ipak obrazovanjem različite

kompetencije informiranost / komunikacija –

posredovanje HKER i nadležni uredi /

stakeholderi

- obim poslova koji nije u skladu s brojem učenika u

školi -u vođenje normativa kroz Temeljni kolektivni

ugovor (poslovi stručnih suradnika, radne obveze,

posebni uvjeti rada, posebni poslovi-ništa od

navedenog) prema broju djece s rješenjem o

primjerenom obliku školovanja, odnosno broju

učenika u školi

informiranost / komunikacija – posredovanje HKER i

nadležni uredi / stakeholderi

Stručni suradnik edukacijski rehabilitator u redovitoj

osnovnoj školi ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva,

pravo na puno radno vrijeme ako u jednoj ili više škola

obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 20

učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja.

114/01. i 76/05.), Hrvatski sabor je na sjednici 16. svibnja 2008.,

donio DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Gornja granica nije određena.



Matična škola i broj područnih škola.

- nesređeni statistički podaci iz kojih se ne vidi stvarni

broj djece s teškoćama u razvoju

- broj djece s teškoćama u razvoju prema dostupnim

statističkim podacima iz 2014/15.g. za osnovne škole

je 16 431 i nesrazmjeran je broju zaposlenih stručnih

suradnika edukacijskih rehabilitatora

– točan broj se ni ne navodi jer su uklopljeni s

ostalim stručnim suradnicima

- broj djece integrirane u predškolske ustanove nije

poznat, kao ni broj zaposlenih stručnih suradnika

- edukacijskih rehabilitatora ,odnosno navedeni su

zajedno s psiholozima 2015/16. 493 djelatnika



- pojačati medijsko djelovanje za potrebe

zapošljavanja edukacijskih rehabilitatora u školstvu

„Zašto baš edukacijski rehabilitatori?“-pojašnjenje

- ulaz u struku – sadašnje stanje i potrebe u budućnosti

- HKER / znanstveno-nastavna baza – stakeholderi

- revizija studijskog programa za edukacijske

rehabilitatore koji djeluju u sustavu školstva-metodičke

kompetencije, metodika nastavnih predmeta

- znanstveno nastavna baza / HKER / nadležni

stakeholderi – SURADNJA

- osnaživanje stručnih suradnika za zastupanje

interesa i potreba djece s teškoćama u razvoju i

njihovih roditelja

- pojačati kompetencije za stručni rad s roditeljima

- EDUKACIJA – VIDI PROGRAM STRUČNOS

USAVRŠAVANJA HKER

- uvođenje inkluzivne pedagogije –

SURADNJA – ERF i visokoškolske ustanove srodnih

odgojno – obrazovnih programa

- pojačati u razrednoj nastavi, dodati kolegije u

predmetnoj nastavi ili barem omogućiti izborni

kolegij-učitelji se tek pri zapošljavanju susreću s

djecom s TUR

SURADNJA – ERF i visokoškolske ustanove srodnih

odgojno – obrazovnih programa

- uključenost edukacijskih rehabilitatora u predškolski

odgoj i rana intervencija u radu s djecom s teškoćama

u razvoju kako bi spremni ušli u osnovno obrazovanje

znanstveno nastavna baza / HKER / nadležni

stakeholderi – SURADNJA

- brojna djeca nemaju rješenja o primjerenom

programu obrazovanja jer u školama nema

zaposlenih edukacijskih rehabilitatora, a učitelji

ih ne prepoznaju



- broj učenika u razrednom odjelu i broj djece s

teškoćama - nejasno tko su učenici s teškoćama

Zakon i Pravilnik o broju učenika- primjereni

program obrazovanja bez sadržajne prilagodbe

ne navodi se kao učenik s teškoćama



- pomoćnici u nastavi-dostupnost i sredstva za

njihov rad

- nedovoljna educiranost pomoćnika u

nastavi za posao koji obavljaju

- sudjelovanje edukacijskog rehabilitatora –

stručnog suradnika pri odabiru pomoćnika

u nastavi

- učenik koji ima pomoćnika u nastavi nije brojiv

kao učenik koji ima teškoću



- zastarjeli planovi i programi - promjene u

školskom sustavu koje će učenicima s

teškoćama u razvoju omogućiti poveznicu sa

svakodnevnim životom ( uvođenje domaćinstva

kao izbornog predmeta , uvođenje informatike

kao obveznog predmeta , promijeniti sadržaje

tehničke kulture...)

analiza / informiranost / komunikacija – posredovanje

HKER i nadležni uredi / stakeholderi

- mogućnost i potreba povezivanja stručnih

organizacija za profesionalni razvoj



- u radu stručnog suradnika ne uzima se u obzir

specifičnost škole (populacija koja je zastupljena,npr.

Romska manjina)

- nedostatna didaktička opremljenost škola



nastavak


standardi

profesije

Izbor poteškoća

posebni odjeli pri

redovnoj školi

ZAKONODAVNI OKVIR - složen

kontekst

PRIMJER

Pojedini edukacijski rehabilitatori rade pola radnog vremena kao učitelji u posebnim razrednim odjelima, a preostalu

polovicu kao stručni suradnici. Posljedično, učenici nemaju nastavu s kolegicama svaki dan, a događa se i da pojedini

dan u tjednu uopće nemaju nastavu pa zato drugi dan imaju nastavu kroz jutro i popodne. Često imaju i sat pauze

između satova kultura. „Kako da učenici uopće funkcioniraju popodne ?“ - pitaju se kolegice. Teško im je napraviti

raspored da se učenicima olakša pohađanje nastave, prije svega u fizičkom smislu.

Dodatna poteškoća je što su kolegice istovremeno i stručni suradnici škole, što im telefon zvoni i za vrijeme nastave, što

ih trebaju i učitelji i roditelji i ravnatelji... To su škole s velikim brojem Rješenja, primjerice 6 učenika u PRO + 40 Rješenja

za PP ili IP. Broj učenika u PRO i POOS u našoj županiji je neujednačen i trebalo bi djelovati i po tom pitanju.

Nadalje, učitelji rehabilitatori u posebnim razrednim odjelima pri redovnim školama iznose kako su na rubu između

redovnog i posebnog sustava i misle da se najveći dio poteškoća „lomi“ preko njihovih leđa. Budući da dobivaju sve

zahtjevniju djecu (i to je trend koji se po svemu sudeći neće promijeniti), smatraju da se treba raditi diversifikacija

posebnih odjela u redovnim školama, odnosno da se na nivou grada ili županije mreža posebnih odjela specificira prema

vrsti i stupnju poteškoće. Sada imamo situaciju da „svi primaju sve“, pa tako svaki posebni odjel prima učenika iz

autističnog spektra, onda jednog s umjerenom intelektualnom poteškoćom, dva s lakom od kojih jedan ima ADHD i

slično.

- jako je teško organizirati učinkovit rad, edukacijskim rehabilitatorima je preteško, a djeca ne dobivaju optimum.

Potrebno je odrediti koji posebni odjel na nivou grada ili županije prihvaća učenike s poteškoćom iz autističnog spektra, koji prihvaća učenike s poremećajima ponašanju, koji prihvaća umjerene intelektualne poteškoće itd. Problem bi se mogao riješiti preraspodjelom postojećih odjela.

Trebalo bi raditi i na programima odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama jer neki su još izvorno iz 80-ih prošlog stoljeća. U obzir treba uzeti udžbeničko izdavačku djelatnost. Zadnjih godina imamo sve više prilagođenih udžbenika i priručnika te vježbanica.....vidjeti u kojoj mjeri pokrivaju potrebe posebnog programa i to pitanje onda usmjeriti prema autorima i izdavačima. Važno je reći da se često nalazimo pred zidom kada se suočimo s nekom nedoumicom. Često za isti upit postavljen resornom Ministarstvu dobijemo kontradiktorne odgovore. Tako još uvijek nije jasno može li učenik koji se školuje po čl. 8 Pravilnika imati engleski, kemiju, fiziku i dr. Želim da znate da se i kolege iz južnog dijela domovine žele educirati i napredovati, ali često im je to otežano zbog financijskih

zahtjeva, a i nemogućnosti izlaska s posla jer svi ravnatelji navode kako im je najteže kad edukacijski rehabilitator izostane s

radnog mjesta jer nemaju zamjenu.

analiza / informiranost / komunikacija – posredovanje HKER i nadležni uredi / stakeholderi

Posebno strukovno

obrazovanje

Zakonodavni okvir

Kontekst i standardi profesije

Izbor poteškoća


kontekst

Primjer

ustanova socijalne skrbi (pod ministarstvom nadležnim za područje socijalne skrbi) za djecu i mladež s teškoćama u

razvoju ( a unazad dvije godine i za odrasle osobe iznad 21. godine života u sklopu Dnevnog centra), koja uz djelatnost

socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja.

Usluge socijalne skrbi koje se pružaju u Centru su sljedeće:

- usluga smještaja (kroz proces deinstitucionalizacije, kontinuirano se već godinama smanjuje broj korisnika na

smještaju, ove školske godine samo 5 korisnika iz srednje škole su na smještaju)

- usluga cjelodnevnog boravka

- usluga poludnevnog boravka (najveći broj učenika srednje škole korisnici su ove usluge)

- usluge individualne psihosocijalne podrške u Centru

- usluge individualne psihosocijalne podrške u obitelji

- usluge grupne psihosocijalne podrške u Centru

- usluge pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)

- usluge rane intervencije (samo za korisnike predškolske dobi)

Pored pružanja socijalnih usluga djeci iznad 7. godine i mladeži do 21. godine života Centar pruža odgoj i obrazovanje:

- Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje po posebnom i prilagođenom programu

- Srednjoškolski odgoj, obrazovanje i osposobljavanje po posebnom i prilagođenom programu za strukovna zanimanja na

razini srednje i niže stručne spreme te praćenje procesa zapošljavanja i socijalizacije učenika

- Osposobljavanje po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada (do 21. godine života)

Srednja strukovna škola u Centru je strukovna škola za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje učenika za obrtnička zanimanja u

nadležnosti ministarstva za poslove obrazovanja, a ustrojena je bez odjela. Navedeno predstavlja veliki problem za djelatnike

psihosocijalne podrške u srednjoj školi (edukacijkog rahabilitatora, psihologa) koji u stvari nisu djelatnici srednje škole jer vrše

usluge socijalne skrbi i pripadaju odjelima koji su ustrojeni pri osnovnoj školi odnosno sjedištu Centra a izvršavaju poslove školskog

edukacijskog rehabilitatora u srednjoj školi, pri čemu se njihovi radni zadaci, obveze, aktivnosti koje provode s učenicima potpuno

razlikuju od rada edukacijskih rehabilitatora u osnovnoj školi koji uglavnom s učenicima provode rehabilitacijske aktivnosti. Kako bi

kvalitetno obavljali svoj posao oni također moraju biti aktivni članovi razrednih i nastavničkih vijeća srednje škole, članovi stručnog

tima, sudjelovati u prilagodbi nastavnih programa (prilagodba sadržaja, individualiziranih postupaka), pomoć u učenju temeljiti na

svakodnevnoj suradnji s nastavnicima i obrađenim nastavnim jedinicama, pružati pomoć nastavnicima i učenicima u provjeri

znanja,… a pravno se ne smatraju zaposlenicima srednje škole i odgovaraju za svoj rad voditeljima odjela psihosocijalne podrške

pri osnovnoj školi a inspekciju njihovog rada obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a ne za poslove obrazovanja

što bi bilo logično s obzirom na radne zadatke.


Isto tako, oni svoj rad obavljaju u vrijeme kad se održava nastava, budući da se nastava održava od 8.00. do 16.00 sati s pauzom za

ručak i školskim odmorima, te nije moguće organizirati psihosocijalnu rehabilitaciju prije ili nakon nastave jer bi to predstavljalo

preopterećenost za učenike. Tako intenzivna nastava organizirana je iz razloga što učenici svaki drugi tjedan odlaze kući kako bi

obavljali praksu u svojoj domicilnoj sredini što je važno za njihovu povezanost s obitelji i pripadnost lokalnoj zajednici te olakšava

zaposlenje u domicilnoj sredini nakon školovanja. Ne treba zanemariti da učenici s teškoćama u razvoju imaju zakonski utemeljeno

pravo osim na individualizirane postupke u nastavi i prilagodbu nastavnih sadržaja (u čemu sudjeluje i edukacijski rehabilitator) i

na dodatne edukacijsko-rehabilitacijske postupke te na produženi stručni postupak, a ne samo na rehabilitacijske postupke (npr.

vježbe slušanja, govorno-jezične komunikcije, usvajanje znakovnog jezika …), pa prema tome svaka škola, pa tako i škola unutar

ustanova socijalne skrbi morala bi imati određen broj stručnih suradnika, školskih edukacijskih rehabilitatora s obzirom na broj

učenika s teškoćama u razvoju.

Prethodno navedene socijalne usluge za učenike srednje strukovne škole obuhvaćaju slijedeće aktivnosti:

Odgoj i edukcijsko-rehabilitaciju podršku u Centru (najviše pomoć u učenju) te u integraciji, rehabilitaciju slušanja, usvajanje znakovnog jezika, logopedsku terapiju, socijalno-pedagošku podršku, psihološku podršku, sportsko-rekreacijske, glazbene i likovne aktivnosti.

Stručni suradnici u srednjoj školi:

U srednjoj školi s 180 učenika radi 1 edukacijski rehabilitator, 1 logoped i 1 audiorehabilitator (logoped) te 1 psiholog, 1 pedagog

i 1 socijalni radnik

Svi naši učenici imaju teškoće u razvoju koje u velikoj većini slučajeva zahtijevaju kontinuiranu pomoć u učenju te logopedske vježbe ili vježbe slušanja pa prosječno svaki stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila radi s 60-ak učenika što je izuzetno veliki broj za kvalitetno obavljanje posla s obzirom na obim poslova. Budući da gotovo svi učenici trebaju pomoć u učenju, ovu aktivnost provode uz edukacijskog rehabilitatora i audiorehabilitator te logoped.

Poslovi edukcijskog rehabilitatora u srednjoj školi:

Individualni i grupni edukacijsko-rehabilitacijski rad s učenicima (uglavnom pomoć i podrška u učenju te pripreme za razlikovne, razredne, popravne i završne ispite), poslovi procjene, praćenja i evaluacije svakog učenika, izrada godišnjeg plana i programa edukacijskog rehabilitatora te individualnih edukacijsko-rehabilitacijskog programa za svakog učenika, izdavanje nalaza i mišljenja jednom godišnje za svakog učenika, savjetodavni rad s roditeljima i sudjelovanje na roditeljskim sastancima, rad u stručnom timu, podrška i pomoć nastavnicima u prilagodbi nastavnih programa, metoda i nastavnih sredstava (individualizacija), sudjelovanje u radu razrednih i nastavničkih vijeća, suradnja s zdravstvenim ustanovama (npr. kod učenika s oštećenjima mentalnog zdravlja ili s oštećenjem sluha), podrška u integraciji učenika u redovnu školu (pomoć nastavnicima i učenicima), izvannastavna aktivnosti (jednom tjedno), dežurstva (pod školskim odmorom, tijekom ručka i prema potrebi tijekom vikenda), vođenje dokumentacije, stručno usavršavanje…

Problemi:

Jedan od najvećih problema za edukacijske rehabilitatore koji rade u Centrima za odgoj i obrazovanje predstavlja neusklađenost propisa kojima se regulira djelatnost socijalne skrbi s propisima koji se odnose na odgoj i obrazovanje. Ova neusklađenost ogleda se u nejednakim pravima i obvezama edukacijskih rehabilitatora koji rade u sustavu socijalne skrbi, odnosno u obrazovnom sustavu, što donosi brojne nedoumice i probleme u praksi u ustanovama socijalne skrbi koje obavljaju i djelatnost obrazovanja.

Primjeri:

-Razlika je u normi neposrednog rada (za edukacijske rehabilitatore u redovnim školama propisano je 25 sati (po 60 minuta) neposrednog rada, od čega dok u ustanovama socijalne skrbi norma neposrednog rada je čak 32,5 sata???!!! (iako učenici s kojima rade imaju najčešće veće teškoće nego učenici s teškoćama u razvoju u redovnim srednjim školama, a također češće dolaze iz nefunkcionalnih obitelji te im je potrebna veća briga i razumijevanje). Stariji djelatnici, pred mirovinom također su zakinuti za pravo

umanjene norme neposrednog rada.

- Edukacijski rehabilitatori koji rade u školama u ustanovama socijalne skrbi iako rade iste poslove kao edukacijski rehabilitatori u

redovnim školama nemaju mogućnost napredovanja u struci (u zvanje mentora i savjetnika).

- Propisi koji se tiču djelatnosti socijalne skrbi nedovoljno precizno definiraju djelokrug poslova edukacijskog rehabilitatora pa su oni često „Katice za sve“ čime se srozava dignitet struke.


Ostali problemi:

- Radna preopterećenost edukacijskih rehabilitatora u posebnim školama gdje je apsolutno svim učenicima potrebna pomoć i podrška edukacijskog rehabilitatora (većini učenika redovita, a manjem broju učenika barem povremena kada npr. izostanu s nastave zbog bolesti i obiteljskih problema ili im je potrebna pomoć u savladavanju određenog nastavnog gradiva ili za pripremu razlikovnih, razrednih i završnih ispita)

- Zbog preopterećenosti edukacijskih rehabilitatora neki važni poslovi se ne stignu obavljati kao npr. praćenje i podrška našim učenicima nakon završetka obrazovanja kao npr. podrška pri zapošljavanju i uključivanju u zajednicu, suradnja s lokalnom zajednicom s ciljem većeg uključivanja učenika u razne aktivnosti zajednice i stvaranja društvenih veza, organiziranje međuvršnjačke pomoći, a također je i premalen broj učenika koji odlaze iz naše škole u integraciju u redovne srednje strukovne školu jer nedostaju edukacijski rehabilitatori koji imaju iskustvo u radu s ovom dobnom skupinom i koji bi pružali podršku ne samo nastavnicima već i samim učenicima…

- Nedostatak supervizije i grupa podrške s ciljem prevencije profesionalnog izgaranja djelatnika u ustanovama socijalne skrbi (uz preopterećenost gotovo da nema dana kada se ne dogodi neki incident: samoozljeđivanje učenika, međuvršnjačko nasilje, verbalno a ponekad i fizičko nasilje učenika prema nastavnicima, epi napadi učenika, napadaji kod učenika s oštećenjima mentalnog zdravlja, incidenti s roditeljima sklonim nasilju (obitelji s socijalnim problemima kao što su ovisnosti, nasilje, zanemarivanje djeteta, psih. bolesti roditelja, itd.)…

- nastavnici strukovnih predmeta često ne posjeduju dovoljne pedagoške kompetencije osobito za rad s učenicima s teškoćama u razvoju što iziskuje dodatne napore edukacijskih rehabilitatora u pružanju podrške. Ovaj problem bi se trebalo rješavati kroz obrazovanje nastavnika strukovnih predmeta.

- u razredima je 15 učenika s različitim teškoćama u razvoju koji zahtijevaju individualizirani pristup, što je izuzetno zahtjevno za nastavnike koji moraju pratiti propisani program za određeno zanimanje

Pitanje za pravnika:

- Koji propisi i norme neposrednog rada bi se trebali primjenjivati za edukacijske rehabilitatore u Centrima za odgoj i obrazovanje (ustanovama socijalne skrbi) koji u praksi obavljaju poslove stručnog suradnika edukacijskog rehabilitatora u školi Centra?

- Postoji li mogućnost napredovanja u struci ?


OBRAZOVANJE

(OSNOVNO I

SREDNJEŠKOLSKO)

SOCIJALNA SKRB

NJEGA


kontekst

PRIMJER – NASTAVAK CZA - DJELATNOSTI

- socijalnom skrbi i programima organiziranog života za odrasle korisnike;

- stacionarnim – domskim smještajem učenika i odraslih osoba;

- skrbi o socijalnoj zaštiti svojih učenika i korisnika te rehabilitacijsko-zdravstvenim tretmanom, njegom i

zdravstvenom zaštitom i rehabilitacijom;

- osposobljavanjem mladih i odraslih za radne aktivnosti.

U sklopu programa korisnici ostvaruju pravo na prijevoz, prehranu i smještaj sukladno propisanim standardima. Osim

toga Centar obavlja: različite oblike stručne pomoći i savjetovanja roditelja/skrbnika, stručni rad na izradi novih programa

i metoda rada s osobama s PAS, osposobljavanje i usavršavanje stručnjaka iz drugih ustanova te vježbe za studente

više fakulteta, organizirano ljetovanje u Terapijskom ljetovalištu Centra, informativnu i izdavačku djelatnost. Putem

Agencije za odgoj i obrazovanje pruža stručnu podršku drugim ustanovama (predškolskim i školskim) u integraciji djece

i učenika s PAS.

Ustrojbena jedinica za odrasle osobe s autizmom provodi: program radnih aktivnosti i sudjelovanja u aktivnostima

svakodnevnog života uključujući posebne stručne postupke i organizirano provođenje slobodnog vremena, programe

uključivanja u radne aktivnosti u radno-terapijskim radionicama izvan ustanove i u otvorenim uvjetima rada, programe

kooperativne suradnje s privrednim organizacijama, tranzicijske programe, programe savjetovanja i podrške obitelji.

Ustrojbena jedinica stanovanja i zdravstvene provodi: programe smještaja u ustanovi i organiziranog stanovanja u

zajednici te povremenog i privremenog smještaja po rješenjima, program njege i osnovne zdravstvene brige, program

noćnog nadzora, vikend program i programe organiziranog provođenja slobodnog vremena tijekom praznika, program

proslava i obilježavanja blagdana i program podrške u održavanju veze s obitelji i roditeljskim domom. Program osnovne

zdravstvene brige uključuje: program brige o podjeli terapije i hitne intervencije za sve učenike i korisnike Centra,

program primarne opće zdravstvene skrbi i stomatološke zaštite za korisnike u smještaju, redovne specijalističke kontrole

psihijatra i neurologa za korisnike u smještaju, podršku roditeljima kod drugih specijalističkih pregleda i sekundarnih

zdravstvenih intervencija za korisnike smještaja kada to roditelji / skrbnici nisu u mogućnosti zbog udaljenosti, starosti ili

problema u ponašanju korisnika i programe zdravstvene njege za korisnike u smještaju. U Ustrojbenoj jedinici stanovanja

i zdravstvene zaštite provode se i programi: brige o rublju, održavanje prostora i objekata, prehrane i prijevoza.

Program za odrasle osobe s autizmom i Program stanovanja i zdravstvene zaštite financiraju se putem Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta te putem osnivača, Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Prelazak u resor socijalne skrbi i osnivanje socijalne ustanove čeka se od 2006. godine.

Program se provodi na temelju državnog programa – Programa rehabilitacije odraslih osoba s autističnim poremećajem

(Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje br. 16, Zagreb, prosinac 1997.). Trenutno imamo 2 radionice

za dnevni program, 3 stana u kojima se provodi organizirano stanovanje, manju domsku zajednicu koja pruža i dnevni

program za jednu skupinu korisnika i bivši stacionar koji je adaptiran u 4 stambene jedinice i ima zasebni objekt za

privremeni smještaj.

Od stručnog kadra u oba programa zaposleno je samo 6 edukacijskih rehabilitatora i 1 logoped (od čega su 2 pedagoški

voditelji, 3 rade kao rehabilitatori, a samo 2 kao voditelji radno-odgojnih skupina), ostalo su radni terapeuti, učitelji i

odgajatelji predškolskog odgoja, kineziterapeut i socijalni radnik. Veći dio kadra čine njegovatelji i medicinski tehničari.

Ovakva situacija držimo da je rezultat slabog interesa edukacijskih rehabilitatora za rad s odraslim osobama, nepovoljnih

normativa u odnosu na školski program, a posebno zbog toga što je već duže vrijeme primjetan manjak edukacijskih

rehabilitatora što im pruža mogućnost izbora.

Popis mjernih instrumenata i lista koje koristimo:

- Vineland skala adaptivnog ponašanja (Sparrow i sur., 1984)

- AAPEP = Psiho-edukacijski test za adolescente i odrasle (Mesibov, Schopler, Schaffer and Landurs, 1988.).

- Skala socijalne kompetentnosti za osobe s mentalnom retardacijom (Holtz i sur.1986; Teodorović i

Levandovski 1990, prilagodba za odraslu dob i autizam)

- SRPD - Skala za razvojnu psihijatrijsku dijagnostiku kod osoba s mentalnom retardacijom (Došen, 1997).

- SER - Shema procjene emocionalnog razvoja (Došen, 1997).

- SIS – skala procjene intenziteta podrške, verzija za odrasle (AAMR)

- Upitnik komunikacijskih namjera (Finnerty i Quill, 1991., adaptacija za stariji uzrast) - Skala za procjenu motiviranosti (Mark Durand & Daniel Crimmins) – funkcionalna analiza ponašanja



kontekst

PRIMJER 3

USTANOVA

SOCIJALNE SKRBI S

PROGRAMIMA

OBRAZOVANJA

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica ustanova je socijalne skrbi s primarnim programom provođenja

osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja djece i mladih s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama. Centar je osnovan

1939. godine i jedan je od najstarijih ustanova na području RH. Svake godine Centar proširuje programe rada i

(re)habilitacije prateći i prilagođavajući se potrebama korisnika i potrebama sredine u kojoj djelujemo, u skladu sa

trenutno važećim zakonskim odredbama resornog ministarstva .

U dugogodišnjem svakodnevnom radu pružali smo i pružamo usluge njege i odgoja kroz različite programe rada, usluge

skrbi izvan vlastite obitelji kao boravak i smještaj.

Petu godinu zaredom pružamo podršku inkluzivnom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju koji su integrirani u

osnovne škole grada Velike Gorice i općine. U programe psihosocijalne rehabilitacije i integracije uključeno je trenutno

90 korisnika- djece našega grada i županije osnovnoškolske, od nedavno i predškolske dobi.

Upiti, problemi, s kojima se (nekima-već godinama) susrećemo:

• Osnivanje naše Komore pomoglo je u uvođenju reda kod podjele godišnjih zaduženja učitelja u školskim programima.

Poštuje se pravilo, taj posao odrađeje učitelj defektolog i/ili edukacijski rehabilitator. No, tu su i kolegice koji su se zatekli

na tim poslovima a po struci su def.-soc.pedagozi. Jedna od njih je stekla zvanje mentora- učitelja- od Agencije za odgoj i

obrazovanje.

• Obaveza i mogućnost da i Te kolegice postanu članovi Komore, stjecanje prava na licencu.

• Tijekom 2001./2. godine formirane su radne skupine, pokrivena je cijela Domovina, od Slavonije do Dudrovnika, koje su

predložile nastavni program za osnovnu školu-učenike koji prate nastavu po posebnom programu. Predložene su teme,

ključni pojmovi i nazivi, obrazovna postignuća za razred i predmet. Materijali su bili namjenjeni za objavu i donošenje

posebnog nastavnog plan i program za osnovnu školu. Kolegice, Centri su međusobno razmjenile materijale ali oni nisu

službeno objavljeni.

• Budući da nedostaje udžbenika, radnih bilježnica, materijala koje bi razvojno, sadržajno i metodski pokrili sve predmete i

razrede potreba je za portalom gdje bi se prikupljali i objavljivali isti.

• Za potrebe rada u nastavi: izrađujemo same materijale za procjenu ovisno o kurikulu. Koristimo Liste procjene osobitosti

školskog učenja, Đ. Ivančić,2009.; Listu potpore vještinama školskog učenja, Stančić. Ivančić; Izbor perceptivno motoričkih

zadataka za utvrđivanje sposobnosti za učenje, PMZ Levandovski, Teodorović, (u prilogu šaljem pregled psihodijagnostičkih

sredstava prema strukama koje ih koriste)

• Potreba za dopunom pravilnika o bodovanju za stjecanje prava na licencu. Npr.: korisne edukacije koje su održane na

aktivu našeg Centra bodovane su jednim bodom, bodovanje županijskih aktiva u organizaciji Agencije za odgoj i

obrazovanje… Mišljenja smo da treba vrednovati i predavanja, radionice, edukacije za učitelje, stručne suradnike škola,

roditelje, koje edukacijski rehabilitator provodi izvan Centra ili ustanove u kojoj radi, a namjenjene su kao podrška

inkluzivnom obrazovanju i/ili u svrhu promocije struke.


nastavak

STRUKOVNO

OBRAZOVANJE /

POSEBNI PROGRAM

PRIMJER 4

Zakonodavni okvir

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI – implementacija u ustanovi primjer 4

Članak 3.

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. – SAMO MALI BROJ UČENIKA NA SMJEŠTAJU U COO DUBRAVA SU U SOCIJALNOJ POTREBI. OSTALI SU KOD NAS ISKLJUČIVO ZBOG ŠKOLOVANJA.

1.2.7. Programi odgoja i obrazovanja u domu socijalne skrbi

Članak 163.

(1) U domovima socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

(2) Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje pravilnikom propisuje obavljanje djelatnosti obrazovanja u domovima socijalne skrbi. – MDOMSP U ZAKONU O SOCIJALNOJ SKRBI I PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA RAZDJELJUJE ODGOJ OD OBRAZOVANJA, ŠTO JE POTPUNO NERACIONALNO I DOVODI U DISKRIMINIRAJUĆI POLOŽAJ UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U ODNOSU NA UČENIKE BEZ TEŠKOĆA.

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

Članak 13.

(1) Optimalno je da škola provodi rad u jednoj smjeni s mogućnošću cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u školi u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za učenike te organiziranja aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu. – NEISKORIŠTENA MOGUĆNOST ZA LJUDE S KASNIJIM NASTANKOM INVALIDITETOM (2) Škola ne smije raditi u više od dvije smjene.

Članak 14.

(2) S ciljem racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za prijevoz učenika pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osnivač, lokalna zajednica ili donator. – ZAŠTO GRAD ZAGREB NE BI PREUZEO BAREM ONAJ DIO PRIJEVOZA UČENIKA KOJI ZBOG NEDOVOLJNIH KAPACITETA COO DUBRAVA NE MOŽE PREVOZITI

Članak 17.

(1) Oblici i način ostvarivanja zdravstvene zaštite učenika srednje škole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.

Članak 63.

(1) Zdravstvena zaštita učenika u učeničkom domu osigurava se na temelju provedbenog propisa koji donosi ministar. (2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu zaštitu učenika u učeničkom domu provode nadležni školski liječnici koje imenuje

ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadležnoga stručnog tima. (3) Za provođenje zdravstvene zaštite osigurava se prostor sa sanitarnim čvorom.

(4) Svaki učenički dom dužan je osigurati prehranu za svoje korisnike prema posebnom propisu koji donosi ministar. (5) Prehrana za učenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne energetske potrebe.

(6) Tročlano domsko Povjerenstvo, u čijem je sastavu i nadležni školski liječnik ili medicinska sestra, odlučuje o sastavu i vrsti obroka na temelju stručno usuglašenih stajališta o prehrani školske djece i posebnih zakona i drugih propisa.

U AKTIMA MDOMSP-A TO NIJE NAVEDENO PA NAM SE I NE PRIZNAJE KAO DJELATNOST IAKO MI TO RADIMO KAKO DJECA NE BI BILA ZAKINUTA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU NA KOJU IMAJU PRAVO (CIJEPLJENJA, SISTEMATSKI PREGLEDI…)

Članak 47.

(4) Srednja škola s pet i više učenika s motoričkim oštećenjima (bez mogućnosti samostalnog kretanja) može imati jednog radnika srednje stručne spreme za pomoć, prijenos i prijevoz. – PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE „1 PRATITELJ-NOSAČ NA 50 KORISNIKA KOJIMA JE POTREBNA POMOĆ U KRETANJU“ Članak 49.

(1) Učenički su domovi srednjoškolske odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu odgojno-obrazovnog programa za učenike osigurava i primjeren boravak, smještaj i prehrana tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja. On nije jednak školi i ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje različitim programima rada – temeljnim, posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme i individualnih potreba i interesa učenika. Programi rada rezultat su suradničkih odnosa, uzajamnog poštovanja i podržavanja, otvorene humanističke komunikacije i poštovanja osobnosti. (2) Odgojno-obrazovni program u učeničkome domu potpora je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijega ukupnog razvoja i obrazovanja učenika, mladog čovjeka. Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni radnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.

TO SVE MI PRUŽAMO NAŠIM SREDNJOŠKOLCIMA UZ DODATAK POTREBNIH REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA. MEĐUTIM MDOMSP TO NE TRETIRA KAO SMJEŠTAJ U SVRHU OBRAZOVANJA.

Članak 50.

(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila za postizanje zadovoljavajuće razine uređenosti srednjeg školstva i učeničkih domova utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignućima i u okviru mogućnosti Republike Hrvatske. (2) Osobitosti učeničkih domova proistječu iz mjerila za: a) broj odgojno-obrazovnih skupina u učeničkom domu, kao samostalnoj ustanovi, b) broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, c) broj odgajatelja, stručnih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu odgojno-obrazovnog plana i programa i drugih sadržaja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim propisima, d) odgojno-obrazovni plan i program, e) prostor i opremu u učeničkome domu, f) posebnih potreba u učeničkim domovima uvjetovanih specifičnim okolnostima (školovanje na otocima, školovanje darovitih učenika i učenika s teškoćama), g) učenički standard (smještaj, prehrana, zdravstvena zaštita).

Članak 52.

Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najviše 20 učenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani učenici s teškoćama ima najviše 15 učenika. - PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE „1 EDUKACIJSKI REHABILITATOR NA 12 KORISNIKA NA SMJEŠTAJU, ODNOSNO 15 KORISNIKA NA BORAVKU“. STVARNO STANJE JE DA IH U SVIM ODGOJNIM SKUPINAMA IMA I DO 20, A KAD JE NETKO NA BOLOVANJU, SKUPINE SE SPAJAJU.

ZAMJENE ZA BOLOVANJE MOGU SE TRAŽITI TEK KAD PROĐU 42 DANA, A NE ODMAH KAO U SUSTAVU OBRAZOVANJA?. Članak 54.

(5) Svaki učenički dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje višom stručnom spremom. – KAKO U NAŠOJ USTANOVI DNEVNO PROCIRKULIRA PREKO 200 DJECE I ODRASLIH S TEŠKOĆAMA/INVALIDITETOM, IZNENAĐUJE DA PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA NIJE PREDVIĐEN ZDRAVSTVENI VODITELJ S VIŠOM ILI VISOKOM STRUČNOM SPREMOM – GLAVNA MEDICINSKA SESTRA.

Članak 56.

(1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na prijedlog ravnatelja. –IMALI SMO VIJEĆE PRODUŽENOG STRUČNOG POSTUPKA, KOJE JE UKINUTO 2003. GODINE, A ČIJE OVLASTI SU NEOPHODNO POTREBNE U POSTUPNOSTI DONOŠENJA PEDAGOŠKOIH MJERA.

Članak 58.

(1) Prostori stanovanja, boravka, učenja i provođenja slobodnog vremena u učeničkom domu jesu: – soba učenika sa sanitarnim prostorom,

– soba za dnevni boravak i učenje, – soba za odgajatelje (za individualni rad),

– soba zdravstvenog voditelja, – čajna kuhinja za učenike,

– prostor za pranje i glačanje za učenike. Članak 59.

(1) Sanitarni prostor, s tuš-kabinom, WC-om i umivaonikom dimenzionira se posebno, a povezan je sa sobom učenika. - PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE JEDAN SANITARNI

ČVOR NA SVAKIH 10 KORISNIKA TE „U PROSTORIJI ZA ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE NA SVAKIH 10 KORISNIKA POTREBNO JE OSIGURATI NAJMANJE 1 UMIVAONIK I JEDAN TUŠ“ IZRAZITA DISKRIMINACIJA SREDNJOŠKOLACA S

TEŠKOĆAMA U ODNOSU NA NJIHOVE VRŠNJAKE BEZ TEŠKOĆA. MDOMSP NE PRIZNAJE RAZLIKU IZMEĐU STVARNIH KORISNIKA SOCIJALNE SKRBI (KOJIMA JE TO NUŽNO POTREBNO) I SREDNJOŠKOLACA KOJIMA JE TO POTREBNO SAMO

TIJEKOM TRAJANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA. Članak 65.

Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, proračuna lokalnih zajednica te donatora. – IAKO JE VELIK BROJ NAŠIH UČENIKA IZ ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, MI OD LOKALNE ZAJEDNICE DOBIVAMO SREDSTVA TEK PO UPITU I SAMO SPORADIČNO.

PRAVILNIK O OSNOVNOŠKOLSKOM I SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Članak 10.

(1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka sastoji se od posebnih edukacijsko-rehabilitacijskih sadržaja koji se različitim postupcima provode u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja.

(2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke i potrebna im je dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.

(3) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi edukacijski rehabilitator radom u manjim skupinama u školi prema

potrebama učenika, ako nije moguće osigurati produženi stručni postupak.

(4) Program se ostvaruje sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima

odgoja i obrazovanja.

Program produženoga stručnog postupka

Članak 11.

(1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti.

(3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja.

Rehabilitacijski program

Članak 12.

(1) Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje uspostavljaju, obnavljaju, održavaju i/ili modificiraju učenikove osjetilne, motoričke, jezično-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psihološke, emocionalne i interakcijske sposobnosti te vještine izvedbe aktivnosti svakodnevnoga života, a koje značajno utječu na rezultate učenja te time i na odgojno-obrazovni proces.

PRIJE 2003. GODINE MI SMO TAKOĐER IMALI PRODUŽENI STRUČNI POSTUPAK, A KADA JE ON UKINUT, PREDLAGALI SMO DA SE NAŠ RAD IMENUJE KAO EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI POSTUPCI, ŠTO JE OD MDOMSP ODBIJENO. SREDNJOŠKOLCIMA JE NEOPHODNO POTREBNA UPRAVO OVAKO OPISANA PODRŠKA, A NE SOCIJALNE USLUGE KOJE PREDVIĐA PRAVILNIK O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA.

ZAKLJUČAK – OKRUGLI STOL – 1. SUSRET ZAGREB, 15. SVIBNJA UOČI ERFCON;

NASTAVAK STRUČNO-EDUKACIJSKI SKUPOVI U RADNIM SKUPINAMA S PREDSTAVNICIMA MINISTARSTAVA

/ LOKALNIH OSNIVAČA / STAKEHOLDERI…

KOMUNIKACIJA - analiza / informiranost / komunikacija – posredovanje HKER i nadležni uredi / stakeholderi

Documents

INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA ODGOJ, OBRAZOVANJE ... skupine obrazovanje memo2.pdfobuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ... prehrane i socijalne skrbi