Imenovanje predsjednika sudova

471

Mijo Galiot, dipl. iur. lan Dravnog sudbenog vijea i sudac Opinskog suda u Splitu

Silvio ovi, dipl. iur., sudac Upravnog suda u Splitu

iMEnovAnJE pREDSJEDnikA SuDovA i nEkA otvoREnA pitAnJA

UDK: 347. 962. 1 (497.5)Pregledni radPrimljeno: 10. 10. 2013.

Autori u radu analiziraju pravni poloaj sudbene vlasti u okviru trodiobe vlasti u Republici Hrvatskoj, kao i postupak izbora lanova i predsjednika, te djelokrug i nain rada Dravnog sudbenog vijea, na naelnoj razini, a posebno analiziraju i bave se ustavnim promjenama iz 2010. godine i Zakonom o dravnom sudbenom vijeu iz 2010. godine (ZDSV), koji je unio znaajne novine u imenovanju predsjednika sudova, u normativnom i u institucionalnom smislu, te samom praktinom djelovanju. Daje se posebno i cjelovito povijesni prikaz imenovanja predsjednika sudova od osamostaljenja Republike Hrvatske do stupanja na snagu ZDSV-a, te komparativni prikaz naina imenovanja predsjednika sudova u izabranim, srodnim europskim pravnim sustavima. Isto tako, provode se ralamba i analiza postupka imenovanja predsjednika sudova, s posebnim osvrtom na svaki pojedini stadij, pri emu je poseban naglasak dan kriterijima i nainu vrednovanje kandidata, te pravnoj zatiti kandidata nakon odluke o imenovanju, u normativnom smislu i u praktinom djelovanju, sve uz prijedloge autora de lege ferenda.

kljune rijei: vladavina prava, dioba vlasti, sudbena vlast, samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, Dravno sudbeno vijee, ministar pravosua, sudako vijee, sudska uprava, pravosudna uprava, imenovanje predsjednika sudova, postupak, kriteriji i vrednovanje kandidata, odluka o imenovanju

Mijo Galiot i Silvio ovi: Imenovanje predsjednika sudova i neka otvorena...Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 471.-507.

472

1. uvoD

1.1. openito

Nikada kao prije, pravosuu, a posebno sudstvu kao njegovu zasebnom dijelu, nije bilo posveeno toliko zanimanje javnosti. Samostalnost i neovisnost1 sudbene vlasti, koja je liena nelegitimnih utjecaja izvrne i zakonodavne vlasti, jamac su: ostvarenja najviih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, kao to su ustavnost i zakonitost, humanost i etika, zatita ljudskih prava i sloboda,2 3 te zakonito i pravovremeno pruanje pravne zatite sudionicima sudskih postupaka. Sam sudbeni nadzor predstavlja mehanizam tumaenja i ostvarenja Ustava, odnosno instrument kojim sudstvo (sudovi) onemoguavaju zakonodavnu i izvrnu uzurpaciju vlasti. Tu funkciju sudovi mogu obnaati jedino ako su neovisni o drugoj vlasti.4 Uopena i najira formulacija sudake nezavisnosti odreuje tu nezavisnost kao nezavisnost niim osim zakonom i vlastitom savjeu.5 6 U izloenome, usmjerena je i Strategija reforme pravosua Ministarstva pravosua Republike Hrvatske iz studenoga 2010. godine,7 ija je osnovna intencija jaanje preduvjeta za neovisnost, nepristranost i profesionalizam u pravosuu, uinkovitost pravosua kroz racionalizaciju i informatizaciju pravosudnog sustava, smanjenje broja nerijeenih predmeta, te skraivanje trajanja sudskih postupaka.

1 O pojmovima nezavisnost sudstva, podjela vlasti i vladavina prava vidjeti Uzelac, 2002., str. 575-594. Uz to vidjeti podrobnije i o tipovima, odnosno kategorijama (ne)zavisnosti s obzirom na poloaj sudstva u suvremenim dravama: a) otvorena instrumentalizacija stanje potpune zavisnosti, b) djelomino prikrivena kontrola stanje veoma velike nezavisnosti, c) prikrivena i suptilna manipulacija stanje estog krenja nezavisnosti i d) pravosudna autonomija stanje tek sporadinih i rijetkih zadiranja u nezavisnost sudstva.

2 Vidjeti l. 3. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10, u daljnjem tekstu: Ustav), kojim su propisane najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

3 Dravna vlast u RH temelji se na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu (l. 4.), pri emu se svatko duan drati Ustava i prava te potovati pravni poredak Republike Hrvatske (l. 5. Ustava).

4 Iscrpno o tom P. Bai, Ustavna demokracija i sudska uzurpacija ustava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3., god. 46 (2009.).

5 Tako Uzelac 1992., str. 576.6 Ovdje valja ukazati na najznaajnije meunarodne dokumente koji se odnose na samostalnost,

neovisnost, nepristranost i uinkovitost sudstva, te koji propisuju temeljna meunarodna naela na kojima bi trebao poivati svaki pravosudni sustav. To su: 1) Opa deklaracija o ljudskim pravima Ope skuptine Ujedinjenih naroda sadrana u Rezoluciji broj 217A (III) od 10. prosinca 1948.; 2) Rezolucija Ujedinjenih naroda "Temeljna naela neovisnosti sudstva" iz 1985.; 3) Rezolucija Ujedinjenih naroda "Ljudska prava i pravosue" od 22. listopada 1993. broj 50/181 i 20. prosinca 1993. broj 48/137; 4) Deklaracija o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i drutvenih tijela za promicanje i zatitu prihvaenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, sadrana u Rezoluciji Ope skuptine Ujedinjenih naroda 53/44 od 8. oujka 1999.; 5) Preporuka Vijea Europe broj R(94)12 od 13. listopada 1994. o neovisnosti, uinkovitosti i ulozi sudaca; 6) Bangalorka naela ponaanja sudaca; te 7) Naela Europske povelje o zakonima za suce iz 1998.

7 Sadraj Strategije reforme pravosua dostupan na www.pravosudje.hr.


473

S obzirom na sadraj poslova sudske uprave, propisanih lankom 29. Zakona o sudovima,8 9 te propisanih drugih poslova, dunost predsjednika suda jest i bit e od krucijalnog znaaja za punu afirmaciju samostalnog, neovisnog i uinkovitog pravosua te time i za proces reforme pravosudnog sustava10 u cjelini, u praktinom djelovanju.

Stoga je zanimanje autora u ovom radu posveeno primarno analizi i ralambi ustavnih promjena iz 2010. godine i odredbi Zakona o dravnom sudbenom vijeu iz 2010. godine,11 koje su unijele znaajne novine u imenovanju predsjednika sudova, u normativnom i institucionalnom smislu, te u samom praktinom djelovanju. U tom smislu, autori e se posebno osvrnuti na novote koje se odnose na postupak, kriterije i nain vrednovanja kandidata i okolnost da Dravno sudbeno vijee,12 kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, umjesto ministra pravosua, imenuje predsjednike sudova; tko bi trebao imenovati predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i privremene vritelje predsjednika sudova; pravnu zatitu kandidata u postupku imenovanja predsjednika sudova nakon odluke o imenovanju; ulogu sudakog vijea i ovlatenih davatelja miljenja o kandidatima u postupku imenovanja predsjednika sudova; zatim na odreene zakonske nedoreenosti, koje su ponudile prostor podzakonskoj regulativi te otvorile mogunost postupanja suprotno svrsi i prirodi naela propisanih Ustavom, kao i intenciji samog ustavotvorca, a to se nije smjelo dogoditi; te na javnost i transparentnost postupka.

Takoer, izloit e se posebno i cjelovito povijesni prikaz imenovanja predsjednika sudova od osamostaljenja Republike Hrvatske do stupanja na snagu ZDSV-a, te komparativni prikaz naina imenovanja predsjednika sudova u izabranim (srodnim) europskim pravnim sustavima.

8 Zakon o sudovima (NN, br. 28/13, u daljnjem tekstu: ZS), koji je stupio na snagu 14. oujka 2013.9 ZS pravi razliku izmeu pojma sudske uprave i pravosudne uprave, koja se oituje u prvom redu iz

nadlenosti tijela koja ih obavljaju te sadraju ovlasti. Tako, shodno l. 71. st. 1., Ministarstvo pravosua ima ovlast najvieg tijela za obavljanje poslova pravosudne uprave koji slue obavljanju sudbene vlasti, a u koje, prema l. 72., spadaju: 1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadlenost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, 2. skrb za struno usavravanje sudaca, slubenika i namjetenika, 3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova, 4. prikupljanje statistikih i drugih podataka o djelovanju suda, 5. informatizaciju sudova, 6. ispitivanje predstavki graana na rad sudova koje se odnose na odugovlaenje sudskog postupka, ponaanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci tijekom postupka ili obavljanja slubenih radnji, 6. nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova, 7. nadzor nad redovnim obavljanjem poslova u sudu te provoenjem Sudskog poslovnika, 9. obavljanje meunarodne pravne pomoi i pravosudne suradnje, te 10. drugi poslovi odreeni zakonom.

10 Vidjeti i Sessa 2010.11 Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13 Odluka USRH i 28/13,

u daljnjem tekstu: ZDSV-a), koji je stupio na snagu 21. listopada 2010.12 U daljnjem tekstu: DSV.


474

1.2. o sudbenoj vlasti u Republici Hrvatskoj

lancima 118. do 124. Ustava, na naelnoj razini, ureena je sudbena vlast, koja je odreena kao samostalna i neovisna vlast te koju obavljaju sudovi,13 a koji sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava (l. 117.).14 Pritom suci imaju imunitet u skladu sa zakonom (l. 121., st. 1.); sudaka dunost je stalna; a sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom (l. 122., st. 1. i 6.).15

Jedno od temeljnih prava svakog ovjeka i graanina jest i pravo da zakonom ustanovljeni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama,16 a to pravo ugraeno je kako u l. 29. Ustava, tako i u l. 4., st. 1. ZS-a, kao i u gotovo svim meunarodnim dokumentima kojima se ureuju temeljne slobode i prava ovjeka i graanina.17, 18 Osnovne smjernice za djelovanje sudbene vlasti na meunarodnoj razini podrobno i cjelovito dala je upravo Univerzalna deklaracija o neovisnosti pravosua iz 1983. godine (Montrealska deklaracija).19, 20

U izloenome, temelji samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, a shodno tome i imenovanje predsjednika sudova, postavljeni su suglasno najviim standardima ureenih pravnih poredaka Europske unije.21

13 U skladu s ustavnim naelom trodiobe vlasti: na izvrnu, zakonodavnu i sudbenu (l. 4. Ustava).14 O diobi vlasti, mjestu i ulozi sudstva u tripartizmu demokratske vlasti, odnosu demokracije u

sudbene vlasti, te ulozi i djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske i sudaca (sudstva), kao uvara ustavnosti na planu zatite temeljnih prava ovjeka i graanina vidjeti Bai 2009.

15 Poblie o ustavnom ureenju sudbene vlasti: odredbe l. 117. do 123. Ustava.16 Opirnije: Sessa 2005., 9-14; Potonjak 2006., 13-31; Grdini 2005., 1-6.17 Tako Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. godine (u l. 10.), Meunarodni pakt o graanskim

i politikim pravima iz 1962. godine (u l. 14.), kao i Europska Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je u Republici Hrvatskoj stupila na pravnu snagu dana 5. studenoga 1997. (NN Meunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99 proieni tekst, 8/99 ispravak i 14/02), propisuju da svatko ima pravo u potpunoj jednakosti da o njegovoj stvari pravilno i javno raspravi nezavisni i nepristrani sud.

18 O primjeni Konvencije za zatitu prava i temeljnih sloboda vidi Omejec 2007., 1-9. 19 Vidjeti poblie Perkui 2000., 8-9.20 Ova deklaracija jednoglasno je prihvaena na plenarnoj sjednici Prve svjetske konferencije o

neovisnosti pravosua, odranoj u Montrealu 10. lipnja 1983. godine. 21 Slino Perkui 2000., 7.


475

1.3. naelno o Dravnom sudbenom vijeu (DSv)

Promjenom Ustava od 16. lipnja 2010. godine,22 kojim je u cijelosti izmijenjen lanak 123.,23 24 udareni su temelji za radikalnu promjenu naina izbora lanova, poloaja i nadlenosti DSV-a, to je uinjeno ZDSV-om, koji je stupio na snagu 21. listopada iste godine. Te promjene se posebno odnose na proirenje nadlenosti DSV-a, koji, po novom ustavnom ureenju, pored sudaca, odluuje i o imenovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti predsjednika sudova, ali i sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog pravosudnog osoblja (l. 124.).

Bitna novina u pogledu naina izbora lanova DSV-a iz reda sudaca sastoji se u tome da se lanovi iz reda sudaca biraju na temelju jednakog prava glasa svih sudaca u Republici Hrvatskoj, neposredno, tajnim glasovanjem, pri emu pravo predlaganja kandidata, kao i sam kandidat, u pravilu, moe biti svaki sudac.25

DSV je sastavljeno od jedanaest lanova, pri emu se sedam lanova bira iz redova sudaca, dva lana iz reda sveuilinih profesora pravnih znanosti i dva lana iz redova saborskih zastupnika, od kojih je jedan iz redova oporbe, a na vrijeme od etiri godine, s time da lanovi izmeu sebe biraju predsjednika (l. 124., st. 5.).26

Osnovne zadae, djelokrug i nain rada DSV-a, na naelnoj razini, propisane su l. 123. (l. 124.) Ustava, prema kojem je DSV samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj (st. 1.), te, u skladu s Ustavom i zakonom, odluuje na nepristran nain i na temelju kriterija propisanih zakonom, o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, izvan predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (st. 2. i 3.).

Ustavne ovlasti i uloga, ustrojstvo, nain izbora lanova te nain rada DSV-a, na zakonskoj razini, uredio je ZDSV.27 Posebnim samostalnim i neovisnim tijelom, koje je iskljuivo, meu ostalim, nadleno i za imenovanje, razrjeenje, stegovnu odgovornost te unapreenje sudaca i predsjednika sudova, naelno

22 Promjene Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 76/10), koje su objavljene 18. lipnja 2010., a stupile na snagu danom proglaenja, izvan lanka 4. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 26. i dodanih lanaka 141.b, 141.c i 141., koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (l. 31.).

23 Vidjeti izmijenjeni l. 123. Ustava (prije izmjena iz 2010. NN, br. 76/10). 24 l. 124. u proienom tekstu Ustava (NN, br. 85/10).25 Iznimno, kandidat za lana Vijea ne moe biti onaj sudac kojemu je u posljednje etiri godine

izreena stegovna mjera (l. 12. ZDSV-a). 26 Bitno je naglasiti da lanom DSV-a nitko ne moe biti vie od dva puta, a kao lanovi DSV-a ne

mogu biti birani predsjednici sudova (sukladno l. 123., st. 7. i 8. Ustava).27 Detaljnija i podrobnija razrada naina rada DSV-a, osobito u pogledu: naina izbora predsjednika

i zamjenika predsjednika Vijea, sazivanja i rada sjednice Vijea, javnosti rada, nainu glasovanja i odluivanja u Vijeu, postupku odluivanja o odobrenju za pritvaranje i pokretanje kaznenog postupka protiv suca i unutarnjem ustrojstvu i nainu rada tajnitva Vijea i njegovih slubi, a u okviru podzakonske regulative, dana je u Poslovniku Dravnog sudbenog vijea (NN, br. 73/11 i 128/12, dalje: Poslovnik DSV-a), koji je donesen od strane DSV-a na temelju ovlasti iz l. 47. ZDSV-a.


476

i vie u normativnom smislu udareni su temelji neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. Utoliko, nae pravno ureenje ni u emu ne zaostaje za komparativnim uzorima zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga (Consiglio Superiore della Magistratura u Italiji;28 Conseil Superieur de la Magistrature u Francuskoj;29 Conseyo general del Poder Judical u panjolskoj;30 austrijsko strukovno Vijee Gerichtshof;31 njemaka strukovna Vijea Richterwahlausschsse32).33

Po miljenju autora, izloene ustavne promjene, koje su dale prostora donoenju novog ZDSV-a, pridonijele su gotovo potpunoj implementaciji ustavnih naela diobe vlasti te samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, u normativnom smislu na zakonskoj razini i u praktinom djelovanju, te ojaale ustavnu poziciju i ulogu DSV-a. Isto tako, novo ureenje postupka izbora lanova34 DSV-a, u znaajnoj mjeri, omoguilo je kandidatima, a i svim drugim zainteresiranim osobama, lake praenje i kontrolu zakonitosti te pravilnosti provedbe postupka kandidiranja i izbora lanova DSV-a. Nastavno tomu, osigurana je i mogunost kontrole provedbe postupka izbora u pogledu strunosti, neovisnosti i dostojnosti za obnaanje takve dunosti lana.35

2. poviJESni pRikAz iMEnovAnJA pREDSJEDnikA SuDovA u noRMAtivnoM i inStitucionALnoM SMiSLu

2.1. Ratni poeci i poslijeratno razdoblje

Sustav imenovanja predsjednika sudova u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske (1991.)36 do ustavnih promjena iz 2000. godine valja svakako promatrati u kontekstu drutveno-politikih promjena i ratnih zbivanja koja su zahvatila hrvatsku dravu. To razdoblje, koje nazivamo i razdobljem tranzicije,37 obiljeilo je prijelaz Republike Hrvatske iz dijela federalne drave (SFRJ) u

28 Podrobnije u Triva 1992., 561-574.29 Opirnije vidi Triva 1989., 223-251.30 Vidjeti Dika 1992., 511-533.31 Iscrpno: Bauer 1993., 154-168.32 O tome podrobnije vidi Krapac 1990., 145-174.33 Slino Perkui 2000., 10.34 Ukazati je pritom da izbor lanova DSV-a, to je jedan od temeljnih jamstava samostalnog i

neovisnog pravosua, nije ustavna kategorija. U tom smislu, autori predlau de lege ferenda promjenu Ustava, kojom bi navedeno bilo regulirano ustavnim odredbama, smatrajui da bi se na taj nain dodatno osnaili ustavna uloga i poloaj DSV-a, koji bi na taj nain bio depriviraniji od moebitnih nelegitimnih zadiranja drugih elita vlasti. Slino i Sessa 2010.

35 Podrobnije o djelokrugu i nainu rada, te postupku izbora lanova i predsjednika DSV-a vidjeti Galiot, M. i Geto, A. M. 2013., str. 20 25.

36 Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, ime je pokrenut postupak razdruivanja od ostalih republika bive SFRJ.

37 Lat. transire prijei.


477

samostalnu, neovisnu i unitarnu dravu; prijelaz iz jednostranakog u pluralistiki (viestranaki) politiki sustav; prijelaz iz gospodarstva samoupravljanja u trino gospodarstvo te otvoreni ratni sukob koji je trajao oko pet godina (od 1991. do 1995.).38

Proglaenjem Ustava, 22. prosinca 1991. godine, postavljeni su temelji pravnog sustava, na naelnoj razini i u normativnom smislu. Ustavom iz 1991. godine Dravno sudbeno vijee (tada Republiko sudbeno vijee)39 regulirano je kao posebno, samostalno i neovisno sudbeno tijelo koje, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje suce i dravne odvjetnike, te odluuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti (l. 121., st. 1.).40

Na zakonskoj razini, postupak imenovanja predsjednika sudova bio je reguliran primarno odredbama Zakona o dravnom sudbenom vijeu iz 1993. godine41 42 i Zakona o sudovima iz 1994. godine,43 kojim je 22. sijenja 1994. godine prestao vaiti Zakon o redovnim sudovima.44 Prema ureenju prije stupanja na snagu ZS/94, u skladu s lankom 70. Zakona o redovnim sudovima, prijedlog za izbor predsjednika suda podnosio se skuptini drutveno-politike zajednice, organu skuptine odreenu njezinim poslovnikom, a nakon to je pribavljeno miljenje nadlenog organa Socijalistikog saveza radnog naroda Hrvatske odreenog podruja.45

Shodno lanku 8. ZS/94, predsjednik suda i suci (u daljnjem tekstu: suci) imenovali su se uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava strunost, neovisnost i dostojnost za obnaanje sudake dunosti. lankom 48. istog zakona predsjednik je suda odreen kao sudac koji uz tu dunost obavlja i poslove sudske uprave, a

38 Slino Uzelac 2002., str. 291.39 U prvotnom tekstu Ustav govori o Republikom sudbenom vijeu, da bi Ustavnim zakonom o

izmjenama i dopunama Ustava (NN, br. 139/97) naziv bio promijenjen u Dravno sudbeno vijee, to je ostalo nepromijenjeno.

40 Vidjeti NN, br. 56/90.41 Zakonom o dravnom sudbenom vijeu (Narodne novine, broj: 58/93, 49/99, 129/00, 150/05

i 153/09, u daljnjem tekstu: ZDSV/93), koji je stupio na snagu 26. lipnja 1993., ureeni su uvjeti za izbor predsjednika i lanova DSV-a i prestanak njihove dunosti, postupak za imenovanje i razrjeenje sudaca i dravnih odvjetnika i postupak za utvrivanje njihove disciplinske odgovornosti, te druga pitanja vezana za rad DSV-a.

42 Meutim, ukazati je na l. 42. ZDSV/93-a (Glava X. Prijelazne i zavrne odredbe), prema kojem je primjena odredbi Glave III. do VIII. suspendirana do dana stupanja na snagu zakona kojim se ureuju ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, odnosno ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo dravnog odvjetnitva, odnosno Zakona o sudovima. Dakle, iako je institucionalno i u normativnom smislu DSV ustanovljen Ustavom iz 1991. godine i ZDSV/93-om, veina odredbi ZDSV-a, meu kojima i o imenovanju predsjednika sudova, nije primjenjivana do stupanja na snagu ZS/94 (22. 01. 1994.), to je ujedno dovelo do toga da je DSV poeo s prvim imenovanjima tek tijekom 1995. godine.

43 Zakon o sudovima (NN, br. 3/94, 75/95, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01, 5/02, 101/03, 117/03, 17/04 i 141/04, u daljnjem tekstu: ZS/94), koji je stupio na snagu 22. sijenja 1994.

44 Zakon o redovnim sudovima (NN, br. 5/77, 17/87, 27/88,16/90, 41/90, i 14/91).45 lankom 75. tog zakona bili su propisani uvjeti za suca. Tako je za suca mogao biti izabran

jugoslavenski dravljanin koji ispunjava ope uvjete za zasnivanje radnog odnosa, koji je zavrio pravni fakultet i ima poloen pravosudni ispit i koji je moralno-politiki podoban za obavljanje sudake funkcije.


478

u sudovima s vie od 20 sudaca samo poslove sudske uprave, a imenuje se na vrijeme od osam godina, nakon ega moe biti ponovno imenovan.

Stari ZDSV/93,46 lankom 12., imenovanje predsjednika sudova, izvan intencije i odreenja ustavotvorca, stavio je u nadlenost DSV-a.47 48 Takvo stanje potrajalo je sve do ustavnih promjena i zakonske novele iz 2000. godine,49 kada je imenovanje predsjednika sudova prelo u nadlenost ministra pravosua.50

Sam postupak imenovanja bio je reguliran lancima 16. do 19. ZDSV/93-a (Glava IV. Postupak imenovanja sudaca). Slobodno mjesto predsjednika suda objavljivalo je Ministarstvo pravosua (l. 16., st. 1.), nakon ega je ministar bio duan pribaviti miljenje i podatke o svim kandidatima od predsjednika suda u koji se imenuje predsjednik i neposredno vieg suda, te, na osnovi dostavljenih miljenja i podataka te podataka kojima raspolae ministarstvo, sainiti listu kandidata koji ispunjavaju uvjete, abecednim redom (l. 17., st. 1. i 2.). Navedenu listu, uz obavijest o kandidatima koji nisu stavljeni na listu, te miljenje sudova o prijavljenim kandidatima, ministar pravosua bio je duan, u roku 30 dana od podnoenja prijave, dostaviti DSV-u (l. 17., st. 3.).

O obavljenom je imenovanju DSV bio duan izvijestiti svakog kandidata, sud za koji je predsjednik imenovan, neposredno vii sud i Ministarstvo pravosua, a odluka o tom morala se objaviti u Narodnim novinama, prema lanku 18., stavku 1. i 2. ZDSV/93-a.

Naglasiti je pritom da je DSV predsjednika Vrhovnog suda (VSRH) imenovalo neposredno, bez objavljivanja slobodnog mjesta i voenja izloenog postupka propisanog lankom 17. starog ZDSV-a, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (l. 18. ZDSV/93-a).

Novelom ZDSV/93-a iz 1999. godine51 postupak imenovanja predsjednika sudova nije se znaajnije promijenio, osim to je proiren krug osoba ovlatenih predlagatelja za raspisivanje oglasa slobodnih mjesta predsjednika sudova;52 predsjednika VSRH-a imenuje DSV na prijedlog upanijskog doma Hrvatskog

46 Prije Novele iz 2000.47 Prema l. 12. ZDSV/93-a u djelokrug DSV-a spada: imenovanje predsjednika sudova ili sudaca

te dravnih odvjetnika i njihovih zamjenika, voenje postupka za razrjeenje predsjednika suda ili suca te odluivanje o njihovom razrjeenju i razrjeenju dravnih odvjetnika i njihovih zamjenika, te voenje postupka i odluivanje o disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

48 Vidjeti l. 121., st. 1. Ustava (NN, br. 56/90, 135/97 i 8/98 proieni tekst).49 Vidjeti Promjene Ustava (NN, br. 113/00) i l. 11. Zakona o izmjenama i dopunama ZDSV/93-a

(NN, br. 129/00). 50 O ustavnim promjenama iz 2000. godine i o novom zakonskom ureenju postupka imenovanja

predsjednika sudova u razdoblju nakon toga bit e podrobnije rijei u sljedeem odjeljku Glave 3. ovoga rada.

51 Vidjeti l. 6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama starog ZDSV-a (NN, br. 49/99, stupio na snagu 20. 05. 1999., u daljnjem tekstu: ZIDZDSV/99).

52 Prema l. 6. ZIDZDSV/99-a, takav prijedlog bili su ovlateni podnijeti predsjednik neposredno vieg suda i predsjednik Vrhovnog suda.


479

dravnog sabora,53 umjesto Vlade RH (l. 6. ZIDZDSV/99-a); te je propisano da e ministar pravosua zatraiti miljenje o kandidatima za predsjednika suda od predsjednika neposredno vieg suda u koji se imenuje predsjednik.54

Analizirajui normativni i institucionalni okvir, a posebno uzimajui u obzir nain izbora lanova DSV-a,55 odnosno okolnost da je lanove u promatranom razdoblju birao Zastupniki dom Hrvatskog sabora, dakle zakonodavna vlast,56 57 moe se slobodno kazati da je u tom razdoblju imenovanje predsjednika sudova bilo pod gotovo apsolutnim utjecajem voluntarizma i arbitrarnosti, vreno bez jasnih kriterija i transparentnog postupka u kojem bi bilo potovano naelo javnosti u svim stadijima postupka, te da su postupci imenovanja predsjednika sudova provoeni pod snanim utjecajem zakonodavne i izvrne vlasti.58 To je onemoguilo kandidatima i javnom mnijenju kontrolu zakonitosti i pravilnosti postupka imenovanja predsjednika sudova. Uzrok takvog stanja dijelom je nepotpuna implementacija ustavnog naela diobe vlasti, te ustavnog odreenja uloge i poloaja sudbene vlasti na zakonskoj razini, ali i nedostatak pravne tradicije samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, to je nadalje dovelo do odreenih pravnih nedoreenosti i nedosljednog postupanja odreenih nadlenih tijela u okviru postupka imenovanja predsjednika sudova.

2.2. izmjene ustava iz 2000. godine i radikalne institucionalne promjene u imenovanju predsjednika sudova.

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-508/1996 i U-I-589/1999, od 15. oujka 2000. godine,59 ukinute su mnoge odredbe ZDSV/93-a,60 meu kojima i one koje se odnose na

53 Ustavnim promjenama, Odlukom o proglaenju Promjene Ustava (NN, br. 28/01) ukinut je upanijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman, pri emu su sve parlamentarne ovlasti prele na Zastupniki dom, koji je od tada postao Hrvatski sabor.

54 Ujedno su, l. 7., st. 2. i 3. ZIDZDSV/99-a, ustanovljena sudaka vijea u upanijskim, trgovakim, opinskim sudovima s proirenom nadlenou i prekrajnim sudovima, te Visokom trgovakom sudu, Upravnom sudu i Visokom prekrajnom sudu za davanje miljenja o kandidatima za sudaka mjesta. Poslove sudakih vijea u drugim sudovima obavljaju svi suci, a na Vrhovnom sudu njegova Opa sjednica.

55 U promatranom je razdoblju nain rada DSV-a bio detaljnije, na podzakonskoj razini, propisan Poslovnikom Dravnog sudbenog vijea (NN, br. 85/94 i 135/99).

56 Prema l. 4. ZDSV/93-a i l. 121., st. 3. Ustava (prvotni tekst) predsjednika i lanove DSV-a birao je Zastupniki dom Sabora RH na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, koji imaju u pravilu 15 ili vie godina radnog iskustva.

57 Vidjeti biljeku 35.58 Tako A. Uzelac, promatrajui isto razdoblje stanja hrvatskog pravosua, govori o DSV-u kao

o tijelu koje je u Ustavu iz 1991. godine bilo zamiljeno kao tijelo koje predstavlja autonomiju pravne profesije, pet je godina nakon toga, kada je stvarno bilo i formirano, postalo arite politikog intervencionizma i jedan od glavnih generatora krize u pravosuu. ire o tom vidjeti Uzelac 2002., str. 293-295.

59 Objavljena u NN, br. 31/00 (22. 3. 2000.).60 Odlueno je da ukinute odredbe prestaju vaiti 31. prosinca 2000., to je poslije zbog ustavnih

promjena suspendirano do 31. prosinca 2000. Odluka Ustavnog suda od 11. listopada 2000. (NN, br. 107/00).


480

imenovanje predsjednika sudova, ukljuujui i predsjednika Vrhovnog suda.61 Sublimirano, Ustavni je sud u svojoj odluci osporio ovlast DSV-a da imenuje predsjednike sudova i predsjednika VSRH-a, kao i pravo upanijskog doma Hrvatskog sabora da predlae predsjednika VSRH-a, smatrajui da su ukinute odredbe suprotne svrsi i prirodi ustavnih naela, te intenciji ustavotvorca, posebno i u bitnom u pogledu propisivanja uloge i poloaja (nadlenosti i ovlasti) DSV-a, kao i opeprihvaenim naelima vladavine prava, diobe vlasti te naelu ustavnosti i zakonitosti. Isto tako, Ustavni sud je poao od stajalita da vladavina prava,62 kao najvia vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadri i pitanje o opim obiljejima koje bi zakoni morali imati kako bi s vladavinom prava bili usklaeni, dakle da taj institut obuhvaa i zahtjeve koji se tiu samog sadraja zakona.

Obrazlaui ukidanje lanka 12., stavka 1. i 2. ZDSV/93-a, Ustavni sud, po miljenju autora, opravdano je smatrao da je zakonodavac bez ustavne osnove proirio nadlenost DSV-a u odnosu na imenovanje predsjednika sudova i predsjednika VSRH-a, s obzirom na tada propisan sadraj ustavnog odreenja uloge i poloaja DSV-a, koje je dano u lanku 121., stavku 1. Ustava.63 Pritom, Ustavni sud je dao sveobuhvatnu i iscrpnu analizu poslova i funkcija koje se obnaaju u sudovima, izraavajui stajalite da je dunost predsjednika suda upravna, a ne sudaka funkcija, koja je u sudovima uvedena radi obavljanja poslova sudske uprave.

Zbog izloenih razloga te s obzirom na djelokrug poslova upanijskog doma Hrvatskog sabora, propisanih lankom 81. Ustava,64 Ustavni sud je takoer smatrao neustavnom i odredbu lanka 16., stavka 5. ZDSV/93-a, prema kojoj je upanijski dom HS ovlateni predlagatelj (kandidata za) predsjednika VSRH-a.

Navedena odluka Ustavnog suda, s obzirom na sveobuhvatnost i temeljitost obrazloenja, kao i iscrpnih razloga uoenih neustavnosti izloenih odredbi ZDSV/93-a, predstavlja okida za rekonstrukciju i radikalne promjene institucionalnih ovlasti u postupku imenovanja predsjednika sudova i predsjednika VSRH-a, na naelnoj razini u ustavnom smislu, kroz Promjene Ustava od 9. studenoga 2000. Godine,65 te na zakonskoj razini, kroz izmjene i dopune ZDSV/93-a i ZS/94-a, a te normativne promjene dogodile su se tijekom 2000. godine. Ali i u praktinom djelovanju.

61 To su bili l. 12., st. 1. i 2., 16. st. 5. i 18. ZDSV/93-a.62 Eng. rule of Law.63 Prije novele iz 2000. godine.64 Prema l. 81. Ustava (do promjena iz 2000.) u djelokrug poslova upanijskog doma HS spadaju

ovi poslovi: rjeavanje o zahtjevu za zatitu protiv odluke o razrjeenju od sudake dunosti (l. 120., st. 3.); predlaganje predsjednika i lanova DSV-a (l. 121., st. 3.); predlaganje sudaca Ustavnog suda (l. 122., st. 1.). Dakle, u nadlenost navedenog doma Hrvatskog sabora nije dano i predlaganje kandidata za predsjednika VSRH-a.

65 U daljnjem tekstu: Promjena Ustava. Vidjeti NN, br. 113/00 (16. 11. 2000.).


481

2.3. Razdoblje imenovanja predsjednika sudova do stupanja na snagu zakona o dravnom sudbenom vijeu iz 2010. godine (od 2000. do 2010.)

2.3.1. Razdoblje imenovanja nakon ustavnih promjena zakljuno do kraja 2005.

Kada govorimo o imenovanju predsjednika sudova, ustavne promjene iz 2000. godine, potaknute dijelom i izloenom odlukom Ustavnog suda, koliko god bile obuhvatne, nisu donijele neke znaajne promjene, na naelnoj razini.66 Iznimku od navedenog predstavlja jedino lanak 55. Promjena Ustava, kojim je izmijenjen lanak 116. Ustava, a shodno kojem predsjednika Vrhovnog suda RH, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda i Mjerodavnog odbora Zastupnikog doma Hrvatskog sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Zastupniki dom Hrvatskog sabora, a bira se na etiri godine (l. 116., st. 2.).67

Sutinska reforma i znaajne novine u okviru postupka imenovanja predsjednika sudova uinjene su upravo Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom sudbenom vijeu68 i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima,69 na zakonskoj razini.

Naime, novelama ZIDZDSV/00-a sueni su nadlenost i djelokrug poslova DSV-a, na nain da je u cijelosti izmijenjen lanak 12.,70 prema kojem u djelokrug DSV-a spada:imenovanje sudaca; voenje stegovnog postupka i odluivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca; odluivanje o razrjeenju sudaca; te obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom. Dakle, ukinuta je ovlast DSV-a da imenuje predsjednike sudova, pa shodno tome i predsjednika Vrhovnog suda RH, u skladu sa zakljucima i stavovima izraenima u odluci Ustavnog suda od 15. oujka 2000. godine. Analogno tome, izmijenjene (brisane) su odgovarajue i (dijelovi) odredbe ostalih lanaka 16., 17., 18. i 19. ZDSV/93-a, koje su regulirale imenovanje predsjednika sudova.

66 Te promjene se, u bitnom, svode na promijenjenu (suenu) nadlenost, izmijenjen sastav i nain izbora lanova DSV-a, koji nakon promjena broji 11 (umjesto dosadanjih 15) lanova iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, te koje bira Zastupniki dom HS (umjesto upanijskog doma), na vrijeme od 4 godine, umjesto dosadanjih 8 godina, u skladu s lankom 59., st. 3. i 5. Promjene Ustava. Propisano je i da za lanove iznimno ne mogu biti birani predsjednici sudova (l. 59., st. 4.). Novotu predstavlja i osnivanje posebnog, samostalnog i neovisnog, sudbenog tijela Dravnoodvjetnikog vijea, kojem je dano u nadlenost imenovanje, razrjeenje i odluivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika dravnih odvjetnika, to je propisano lankom 60. Promjena Ustava (dodan je ujedno i podnaslov 5. Dravno odvjetnitvo). Meutim, naglasiti je da su i nadalje lanovi DSV-a birani od strane zakonodavne vlasti.

67 Prema ureenju prije ustavnih promjena, l. 16., st. 5. ZDSV/93-a, predsjednika VSRH-a imenovao je DSV neposredno, bez objave oglasa i provedbe kakvog postupka, prvotno na prijedlog Vlade RH, a nakon svibnja 1999. godine, kratko razdoblje, na prijedlog upanijskog doma Hrvatskog dravnog sabora.

68 Zakon o izmjenama i dopunama ZDSV/93-a (NN, br. 129/00, dalje: ZIDZDSV/00).69 Zakon o izmjenama i dopunama ZS/94-a (NN, br. 129/00, dalje: ZIDZS/94, stupio na snagu

30. 12. 2000.).70 Vidjeti l. 11. ZIDZDSV/00-a.


482

Zahvati koji su uinjeni prouzroili su obuhvatne i temeljite izmjene i dopune odredbi ZS/94-a. Te promjene uinjene su ZIDZS/00-om, ijim odredbama, lancima 19., 20. i 36., u cijelosti, regulirana su sva pitanja vezana uz postupak imenovanja predsjednika sudova. Novelama ZIDZS/94-a dodani su u zakonski tekst posebni, novi odjeljak 3. SUDAKO VIJEE,71 te posebna Glava VI.a PREDSJEDNIK SUDA.72

Navedene promjene ZS/94-a svodile su se, u bitnom, na: davanje ovlasti ministru pravosua, dakle izvrnoj vlasti, da imenuje predsjednike sudova; ustanovljenje sudakih vijea, kao posebnih pravosudnih tijela kojima su dani znaajna uloga i ovlasti u postupcima imenovanja predsjednika sudova; propisivanje uvjeta za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, na zakonskoj razini; propisivanje pravila postupka imenovanja predsjednika sudova, posebno regulirajui sluaj ponovljenog postupka imenovanja; te uvoenje instituta privremenih vritelja dunosti predsjednika suda,73 koje takoer imenuje ministar pravosua.

U nadlenost sudakog vijea spadaju: a) davanje ocjena obnaanja sudake dunosti, b) davanje miljenja o kandidatima za suce u sudovima iz svog djelokruga, c) predlaganje kandidata za predsjednike sudova, te d) obavljanje drugih poslova propisanih zakonom i Sudskim poslovnikom,74 sukladno lanku 31.b, stavku 1. ZIDZS/00-a.75

lankom 32.a ZS/94-a (dodan l. 20. Novele) regulirani su uvjeti za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda. Tako kandidat i izabran moe biti samo osoba koja ispunjava ope i posebne uvjete za suca toga Suda.

Sama procedura imenovanja predsjednika sudova bila je regulirana lancima 73.a do 73.e ZS/94-a. Posebna novina, odnosno radikalna promjena, u institucionalnom smislu, oitovala se u tome da je u razdoblju nakon ustavnih promjena, to je potrajalo sve do stupanja na snagu (novog) ZDSV-a (2000. 2010.) predsjednike sudova imenovao ministar pravosua izmeu kandidata koje je predloilo sudako vijee, na vrijeme od etiri godine (l. 73.a, st. 3. i 4.). Dakle, zakljuiti je da je novo pravno ureenje imenovanje predsjednika prepustilo dvama posebnim pravosudnim tijelima: ministru pravosua te sudakom vijeu.

Postupak za imenovanje predsjednika suda pokretali su ministar pravosua ili sudako vijee najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika suda, odnosno 30 dana nakon prestanka dunosti predsjednika iz drugih zakonom predvienih razloga76 (l. 73.b).

71 Navedeni odjeljak sastoji se od novih lanaka 31.a do 31.n. 72 Uneseni su novi lanci 73.a do 73.j. 73 Uvrijeeno kazano v. d. predsjednika sudova.74 Tada je bio na snazi Sudski poslovnik (NN, br. 80/97, 20/98, 118/01, 49/03, 32/04, 9/06, 116/08,

125/08 i 146/08, u daljnjem tekstu: SP/97).75 O sastavu, nainu izbora lanova i predsjednika, trajanju mandata, nainu rada sudakih vijea te

za koje sudove su ustanovljena vidjeti l. 31.c do l. 31.n ZS/94-a, kojim je navedeno detaljno regulirano. 76 O razlozima i nainu razrjeenja predsjednika suda vidjeti l. 73. ZS/94-a.


483

Kandidat moe biti sudac koji ispunjava uvjete za suca toga suda, a iznimno i osoba koja ne obnaa sudaku dunost uz uvjet da je istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda (l. 73.c, st. 2.). Po primitku prijava, predsjednik sudakog vijea bio je u obvezi zatraiti od ministra pravosua ocjene obnaanja sudake dunosti i druge raspoloive podatke iz evidencije sudaca,77 nune za utvrivanje strune sposobnosti kandidata za obavljanje dunosti predsjednika suda, u skladu s odredbom lanka 73.c, stavka 4. ZS/94-a.

Osnovom podataka i miljenja iz lanka 73.cd Zakona sudako vijee utvruje kandidate koji ispunjavaju uvjete, nakon ega predlae ministru pravosua da jednog od njih imenuje za predsjednika suda. Takav prijedlog morao je biti obrazloen za svakog kandidata ponaosob i sadravati ocjenu obnaanja sudake dunosti iz lanka 54. Zakona (l. 73.d).

Odluku o imenovanju ministar pravosua je bio duan donijeti u roku 30 dana po primitku prijedloga sudakog vijea (l. 73.e, st. 1. ZS/94-a). U sluaju da postupak bude ponovljen,78 ministar je bio duan, pored izloenog, a prije donoenja odluke o imenovanju, o kandidatima predloenima od sudakog vijea zatraiti miljenje ope sjednice Vrhovnog suda (l. 73.e, st. 3.). U tom smislu, ministar je bio duan imenovati predsjednika izmeu od ope sjednice VSRH-a pozitivno ocijenjenih (ali samo predloenih) kandidata (l. 73.e, st. 4.).79 80

U tom kontekstu valja ukazati i na odredbe lanka 73.j ZS/94-a, koje su ureivale imenovanje privremenih vritelja dunosti predsjednika sudova, odnosno sudaca ovlatenih za obavljanje poslova sudske uprave u sluaju da predsjednik suda prestane obavljati svoju dunost prije isteka mandata iz bilo kojeg razloga, te u sluajevima osnivanja novih sudova. Ovlast imenovanja v. d. predsjednika sudova za vrijeme najdulje do est mjeseci, odnosno do poetka rada suda dana je u iskljuivu i neogranienu ovlast (vlast) ministru pravosua.

Isto tako, posebna pozornost itateljima skree se na prijelaznu odredbu lanka 44., stavka 1. ZIDZS/00-a, po kojoj e se izbor lanova sudakih vijea i imenovanje predsjednika sudova po odredbama ovog Zakona obaviti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Po miljenju autora, navedena odredba, u dijelu koji se odnosi na predsjednike sudova, predstavljala je atak81 na ustavna naela vladavine prava, diobe vlasti te samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, budui da promjena institucionalne prirode u postupcima imenovanja predsjednika sudova nije bio osnovan i dostatan razlog za ovakvu

77 Meu ostalim, obveza Ministarstva pravosua je i voenje evidencije sudaca, u skladu s l. 40. ZS/94-a. O tome to sadri evidencija sudaca vidjeti l. 41. ZS/94-a.

78 Postupak imenovanja ponavlja se u sluajevima: ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili ako ministar ne imenuje za predsjednika ni jednog kandidata koje je utvrdilo sudako vijee, shodno l. 73.e, st. 2. ZS/94-a.

79 Podrobnije o samoj proceduri imenovanja predsjednika sudova vidjeti l. 73.a do 73.e ZS/94-a.80 O promjenama u zakonskom ureenju imenovanja predsjednika sudova, uinjenim tijekom 2000.

godine, vidjeti i Uzelac 2002., str. 304 306.81 Fran. Attaque napasti, navaliti, udariti na nekog, ustati otvoreno protiv koga, nagrizati i sl.


484

regulativu.82 Oito je intencija nove koalicijske vlasti bila legalno svrgavanje s elnih mjesta, posebno veih i znaajnijih, sudova nepodobnih kadrova. Na izloeni nain zasigurno su bila povrijeena i steena prava postojeih predsjednika sudova, u smislu lanka 14. i 44. Ustava.83 84

Kasnijim novelama ZS/94-a85 u razdoblju od 2001. godine do stupanja na snagu novog Zakona o sudovima (kraja 2005.),86 zakonodavac nije uope zadirao u propisani sustav imenovanja predsjednika sudova, osim to je Ustavni sud odlukom broj U-I-190/2001 od 12. srpnja 2001. godine, ocjenjujui suglasnost odredbi ZS/94-a s Ustavom, ukinuo djelomino odredbu lanka 73.c, stavka 2., u dijelu koji glasi a iznimno i osoba koja ne obnaa sudaku dunost uz uvjet da je istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda i posljedino tome i odredbu stavka 3. istog lanka u cijelosti.87

2.3.2. Imenovanje predsjednika sudova po regulativi Zakona o sudovima iz 2005.

Novi ZS iz 2005. godine s novelama iz 2007. i 2008. godine, lancima 109. do 113.,88 regulirao je imenovanje predsjednika sudova gotovo identino kao i stari ZS/94, pri emu se, u sutini, radilo uglavnom samo u kozmetikim promjenama, uz odreene iznimke.

Izdvojiti je jedino da je ZS proirio krug osoba kandidata za predsjednika suda, na nain da se na oglas moe javiti i/ili sudac vieg suda;89 zatim propisao obvezu pribave i miljenja predsjednika neposredno vieg suda o kandidatima za predsjednika suda (l. 111., st. 4.); uveo po prvi put (dodatni) stadij postupka imenovanja predsjednika sudova stadij razgovora ministra pravosua s

82 Iz obrazloenja suprotnog glasa pri donoenju Odluke i rjeenja Ustavnog suda broj U-I-190/2001 od 12. srpnja 2001. (NN, br. 67/01).

83 Vidjeti l. 14. i 44. Ustava.84 Suprotno miljenje izrazio Uzelac 2002., str. 307 309.85 Vidjeti NN, br. 67/01, 5/02, 101/03, 117/03, 17/04 i 141/04.86 Zakon o sudovima (NN, br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 122/10 proieni tekst, 27/11

i 130/11, u daljnjem tekstu: ZS/05), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2005. godine.87 Obrazloenje odluke Ustavnog suda, u pogledu ukidanja (dijela) odredbi l. 73.c, st. 2. i 3. ZS/94-a,

svodi se na to da je tim odredbama zakonodavac otvorio pravnu mogunost da na dunost predsjednika suda ministar pravosua imenuje i osobu koja na dan imenovanja nije sudac, ukljuujui i onu osobu koja moebitno nikada prije toga nije bila sudac. Navedena iznimka neposredno naruava sadrajnu konzistentnost cjelokupnog zakona koji je izraen na postavci da je predsjednik suda primarno sudac koji uz tu dunost obavlja i poslove sudske uprave. Ustavni sud posebno napominje da su pojedine radnje u poslovanju sudom, to ih poduzima predsjednik suda, u odreenoj mjeri povezane s poslovima imanentnim sudbenoj vlasti, a koje posredno mogu imati utjecaj na suce i obavljanje njihovog sudakog posla; te da uvjet da za predsjednika suda moe biti imenovan samo sudac (koji uz to ispunjava uvjete za suca toga suda) organski proizlazi iz prirode poslova koji su obuhvaeni pojmom sudske uprave. Po miljenju autora, Ustavni sud je opravdano, s aspekta potovanja intencije ustavotvorca i normativne postavke cjelokupnog ZS/94-a da predsjednik suda mora biti sudac, ukinuo dijelom, odnosno u cijelosti l. 73.c, st. 2. i 3. Zakona.

88 Tekst ZS-a sadri posebnu glavu IX. PREDSJEDNIK SUDA (l. 109. do 116.).89 Dakle, primjerice na oglas o slobodnom mjestu predsjednika opinskog suda, mogao bi se javiti i

sudac upanijskog suda.


485

kandidatima (prije donoenja odluke o imenovanju);90 te dao diskrecijsku ovlast ministru pravosua da, u sluaju da miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda ne bude pozitivno niti za jednog kandidata, moe imenovati predsjednika suda izmeu kandidata koje je predloilo sudako vijee ili pokrenuti novi postupak imenovanja prema istim zakonom propisnim pravilima.91

Meutim, novelom iz 2009.,92 zakonodavac je poremetio institucionalno ureenje sadraja meusobnih odnosa i ovlasti institucija koje su ili e sudjelovati u postupku imenovanja predsjednika sudova.

Naime, ZIDZS/09, lankom 25. (l. 109., st. 3.), ovlast predlaganja kandidata predao je predsjedniku Vrhovnog suda, umjesto nadlenom sudakom vijeu. Pritom, sudako vijee je zadralo ovlasti da, na temelju prikupljenih podataka (Ministarstva pravosua i predsjednika suda u kojem je kandidat sudac) i miljenja (predsjednika neposredno vieg suda): a) utvruje kandidate koji ispunjavaju uvjete za predsjednika, b) daje ocjenu o obnaanju sudake dunosti kandidata, te c) daje miljenje o kandidatima (l. 27.), to je, po novom ureenju, duno dostaviti ministru pravosua i predsjedniku VSRH-a.

Posebna novost tie se i isprava, koje je potrebno priloiti uz prijavu na oglas. Kandidati za predsjednika suda duni su podnijeti i svoj program rada93 za navedeni sud, u skladu s lankom 26. ZIDZS/09-a (l. 111., st. 5. ZS-a).

2.3.3. Umjesto zakljuka

U institucionalnom smislu, sustav imenovanja predsjednika sudova nije se umnogome mijenjao u desetogodinjem razdoblju (od 2000. do 2010.). Neprekinuto ovlast imenovanja predsjednika sudova bila je u rukama ministra pravosua, a ovlast predlaganja kandidata u gotovo cijelom razdoblju u nadlenosti nadlenog sudakog vijea, to je kasnije ZIDZS/09-om prelo, za kratko razdoblje, u djelokrug poslova predsjednika Vrhovnog suda. Ipak i u tom razdoblju uloga sudakog vijea bila je utvrditi kandidate koji ispunjavaju uvjete za predsjednika suda, zatim dati ocjenu obnaanja sudake dunosti te miljenje o kandidatima. Uz to, od 2005. godine, stupanjem na snagu ZS/05-a, propisana je i obveza pribave miljenja predsjednika neposredno vieg suda, koji je time dobio odreenu ulogu u postupcima imenovanja predsjednika sudova.

U istom razdoblju, normativno gledajui, uvjeti imenovanja, postupak, te vrednovanje i kriteriji koji su bili odluni za imenovanje predsjednikom suda, u

90 l. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN, br. 113/08, u daljnjem tekstu: ZIDZS/08) dodani su novi stavci 5. i 6. u l. 113. ZS-a. Ranije zakonodavstvo nije poznavalo, a niti posebno ureivalo stadij razgovora kandidata s institucijom koja u konanici odluuje o imenovanju za predsjednika suda.

91 Vidjeti biljeku 90.92 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN, br. 153/09).93 Program rada svakog kandidata objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva pravosua,

prema l. 111., st. 5. ZS/05-a. Od autora se primjeuje da je hrvatsko zakonodavstvo, kada je rije o postupku imenovanja predsjednika sudova, po prvi put ZIDZS/08-om uvelo obvezu kandidata da, prilikom natjecanja za elno mjesto suda, saine program rada, koji je potrebno priloiti uz prijavu na oglas.


486

pravilu, nisu se znaajnije mijenjali, izvan odreenih, ranije u tekstu ukazanih, odstupanja, kao to su primjerice: uvoenje obveze kandidatima sastavljanja programa rada, proirenje kruga osoba kandidata za predsjednika suda (to moe biti i sudac vieg suda), reguliranje imenovanja privremenih vritelja dunosti predsjednika sudova i dr.

Po ocjeni autora, ustavne promjene iz 2000. godine i permanentna fluktuacija zakonodavnog okvira imenovanja predsjednika sudova, u normativnom i institucionalnom smislu, u razdoblju od 2000. do 2010. godine, iako predstavljaju mali korak naprijed, nisu znaile, a niti dostatno omoguile potpunu implementaciju ustavnih naela vladavine prava, diobe vlasti te samostalnosti i nezavisnosti sudbene vlasti. Naime, nain izbora lanova DSV-a, postavljenog kao vrhovno, samostalno i neovisno pravosudno tijelo u Hrvatskoj koje odluuje o imenovanju sudaca, ostao je nepromijenjen, na nain da lanove i dalje imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za pravosue,94 dakle zakonodavna vlast; donoenje odluke o imenovanju u nadlenosti je ministra pravosua, dakle izvrne vlasti; zakonodavac nije propisao jasnije kriterije koji bi bili odluni kod imenovanja; a javnost i transparentnost postupanja nije osigurana u svim stadijima postupka imenovanja predsjednika sudova.95

3. o iMEnovAnJu pREDSJEDnikA SuDovA pREMA vAEoJ REGuLAtivi

3.1. uvodno

Tek ustavnim promjenama iz 2010. godine,96 imenovanje predsjednika sudova u hrvatskom pravnom sustavu postaje ustavna kategorija. Tako, prema l. 123., st. 2. i 3. Ustava, DSV, sukladno Ustavu i zakonu, samostalno odluuje o imenovanju predsjednika sudova, na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Navedene promjene imale su za posljedicu novi zakonodavni okvir sustava imenovanja predsjednika sudova, koji je ponovno, kao i u razdoblju

94 Vidjeti l. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZDSV/93-a (NN, br. 150/05, stupio na snagu 21. 12. 2005.).

95 Tako Uzelac, saimajui rezultate istraivanja, upozorava na 5 posebno problematinih trendova: a) prikrivene i otvorene pritiske na pravosue radi donoenja politiki podobnih odluka; b) stvaranje dugotrajne klime nesigurnosti i ugroenosti u sudakim redovima i provoenje kadrovske politike koja je izravno i neizravno vodila odljevu kvalitetnih kadrova i kadrova druge etnike pripadnosti; c) potpomaganje i promicanje onih kadrova u sudstvu i dravnom odvjetnitvu koji su podupirali nacionalno osvijetenu (pa i nacionalistiku) politiku; d) destabilizacija koja je prouzroila opi pad kvalitete i efikasnosti pravosua; e) kreiranje korporativnih struktura moi u pravosuu koje prividno predstavlja izvor autonomnog pravosudnog legitimiteta, a stvarno preivljavanje ideolokog i politikog sklopa unato socijalnim i politikim promjenama, te izbjegavanje pravne i socijalne odgovornosti za krizu, kao i stvaranje pretpostavki za njezino prevladavanje vidjeti Uzelac 2002., str. 192.

96 Promjena Ustava (NN, br. 76/10), koja je stupila na snagu 16. lipnja 2010.


487

prije 2000. godine, reguliran gotovo u cijelosti ZDSV-om.97 Stupanje na snagu novog ZDSV-a (21. 10. 2010.), koji je u potpunosti i drugaije regulirao postupak imenovanja predsjednika suda, prouzroilo je tektonske promjene u sadraju teksta ZS/05.98

Uvjeti i kriteriji, te postupak imenovanja predsjednika sudova, na zakonskoj osnovi, dakle, primarno su regulirani odredbama ZDSV-a, koji je unio znaajne novine u odnosu na ranije pravno ureenje. Zakonska normativa upotpunjena je po prvi put Pravilnikom o vrednovanju u postupku imenovanja predsjednika sudova, koji je, na temelju ovlasti iz lanka 84. ZDSV-a, donio DSV.99

Pored toga, u postupku imenovanja predsjednika sudova, glede prava pripadnika nacionalnih manjina, neposredno se primjenjuju i odredbe l. 22., st. 2. i 4. Ustavnog zakona o pravima pripadnika nacionalnih manjina,100 a u pogledu prava na imenovanje na dunost predsjednika suda kandidata podzastupljenog spola, valjalo bi primjenjivati i l. 12., st. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova.101

Reforme u sustavu imenovanja predsjednika sudova, na normativnoj i praktinoj razini te u institucionalnom smislu, svakako valja promatrati i u okviru opredjeljenja Republike Hrvatske da postane lanicom Europske unije.102 U tom smislu, Republika Hrvatska se l. 69. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju103 obvezala osigurati postupno usklaivanje postojeih zakona i buduih zakona s pravnom steevinom Europske unije (tzv. acquis communutaire).104

97 Iznimno, postupanje sudakog vijea pri ocjenjivanju sudaca, pa tako i ocjenjivanje kandidata za predsjednika suda regulirano je odredbama l. 96. do 102. ZS-a, o emu podrobnije vidjeti 3.4.2.1.

98 Istovremeno sa stupanjem na snagu novog ZDSV-a, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN, br. 116/10) u cijelosti su brisane odredbe ZS/05-a o imenovanju predsjednika sudova l. 109., st. 3., 4. i 5., 110., 111., 112. i 113.

99 Pravilnik o vrednovanju u postupku imenovanja predsjednika sudova donesen je na sjednici DSV-a 16. lipnja 2011. godine (NN, br. 73/11, u daljnjem tekstu: Pravilnik DSV-a).

100 Ustavni zakon o pravima pripadnika nacionalnim manjina (NN, br. 155/02, 47/10 OUSRH, 80/10 i 91/11, dalje: UZPNM). Shodno l. 22., st. 2. UZPNM-a, pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima sukladno odredbama posebnog zakona i drugih akata o politici zapoljavanja u tim tijelima, vodei rauna o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovnitvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo dravne uprave ili pravosudno tijelo i steenim pravima.

101 Tako prema l. 12., st. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN, br. 82/08 i 138/12), osjetna neuravnoteenost jednog spola u smislu st. 2. ovoga lanka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima politikog i javnog odluivanja nia od 40 %.

102 Nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoet 1951. godine izmeu Francuske, SR Njemake, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, a danas ini 27 zemalja lanica. Pojam Europske unije uveden je ugovorom iz Maastrichta iz 1991. godine, koji je stupio na snagu 1993. godine. Preuzeto od Buljan 2007, 1.

103 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju sklopljen je izmeu Republike Hrvatske i Europske unije i drava lanica EU 29. listopada 2001. godine, a stupio je na pravnu snagu 01. veljae 2005. godine.

104 Francuski izraz koji u osnovi znai EU onakva kakva jest, a podrazumijeva prava i obveze (ugovori i zakoni EU, deklaracije, rezolucije, meunarodni ugovori i presude Europskog suda) koje imaju zemlje lanice, odnosno koje moraju prihvatiti sve lanice koje pristupaju ili ele pristupiti Uniji. Slino Buljan 2007., str. 1.


488

3.2. Djelokrug poslova predsjednika suda

Prema lanku 30. ZS-a, predsjednik suda je sudac koji uz sudaku dunost obavlja i poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku (st. 1.). U sudovima s vie od 20 sudaca predsjednik suda moe obavljati samo poslove sudske uprave (st. 2.).

S obzirom na ovakvo zakonsko ureenje poloaja predsjednika suda, poslove koje predsjednik suda obavlja moemo razgraniiti na a) poslove sudske uprave i b) poslove suenja. Pored navedenoga, odredbama postupovnih zakona u Republici Hrvatskoj propisni su i drugi poslovi, odnosno ovlasti predsjednika suda to ih ima u samim postupcima koji se vode u konkretnim pravnim stvarima.

U svakom sluaju, bilo da se radi o poslovima sudske uprave, poslovima suenja i drugim poslovima koje predsjednik suda obavlja prema ovlastima propisanima postupovnim zakonima, ti poslovi ine jedinstvenu institucionalnu cjelinu, a u znaajnoj su mjeri povezani s poslovima imanentnima sudbenoj vlasti, te posredno i umnogome mogu utjecati i utjeu na suce u obnaanju njihove dunosti.

3.2.1. Posebno o sudskoj upravi

Primarno, predsjednik suda upravlja sudom, u skladu s lankom 9., stavkom 1. Sudskog poslovnika.105 Osnovne ovlasti, a ujedno i dunosti predsjednika suda, u obavljanju sudske uprave, jesu da skrbi za pravilne odnose i postupke sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama (l. 11. SP-a), dravnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose meu zaposlenicima suda; vri nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu i stalnim slubama (l. 12. SP-a); usklauje rad stalnih slubi, sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu (l. 13. SP-a); te da, godinjim rasporedom poslova, osobito odredi: zamjenika predsjednika suda, sudske odjele, sudske slube i odsjeke, predsjednike sudskih odjela i njihove zamjenike, lanove sudskih odjela, voditelje sudskih slubi i odsjeka, lanove drugostupanjskih vijea, predsjednika i zamjenika predsjednika i lanova izvan raspravnog vijea, predsjednike prvostupanjskih vijea, vijea za mlade, suce pojedince, i istrane suce (suci istrage), suce za praenje sudske prakse, suce mentore, glasnogovornika suda, slubenika za informiranje, te rasporedi na poslove sudske savjetnike te druge slubenike i zaposlenike suda, ali i da utvrdi nain podjele predmeta (l. 41., st. 1. i 43., st. 1. SP-a), ako su takve prirode da mogu utjecati na poslove suenja u sudu.

U navedenome, predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti, na temelju lanka 10. SP-a.

105 Sudski poslovnik (NN, br. 158/09, 3/11, 100/11, 123/11, 138/11, 38/12, 111/12 i 39/13, dalje: SP).


489

Radi osiguravanja uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, poslove sudske uprave predsjednik suda obavlja sukladno zakonu106 i odredbama SP-a.107

U tom kontekstu, potrebno je skrenuti pozornost i na ovlasti i dunosti predsjednika suda prema odredbama ZDSV-a.

Tako, predsjednik suda, u skladu s odredbama ZDSV-a, meu ostalim: daje prethodno miljenje prilikom donoenja odluke o upuivanju suca u drugi sud, a tu odluku donosi DSV (l. 61., st. 3.); ako postoji osnovana sumnja da je sudac poinio stegovno djelo, duan je protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak; te donosi odluku o udaljenju suca od sudake dunosti: a) ako je protiv suca pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviena kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, ili dok se nalazi u pritvoru, b) zbog osude za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, ili c) zbog poinjenog tekog stegovnog djela.

106 Tako, shodno l. 29. ZS-a, poslovi sudske uprave obuhvaaju: 1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, 2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, 3. poslove pozivanja i rasporeivanja sudaca porotnika, 4. poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumaima i vjetacima, 5. poslove osiguranja podrke svjedocima i rtvama u sudskim postupcima, 6. postupanje po zahtjevu za zatitu prava na suenje u razumnom roku, 7. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, 8. poslove u svezi s meunarodnom pravnom pomoi i pravosudnom suradnjom, 9. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda, 10. poslove vezane uz funkcioniranje informatikog sustava, 11. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda, 12. poslove praenja naplate sudskih pristojbi, 13. strune poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dunosti slubenika i namjetenika u sudu, 14. skrb o strunom usavravanju sudaca, sudskih savjetnika, sudakih vjebenika i drugih slubenika i namjetenika u sudu, 15. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na koritenje, 16. poslove voenja statistike i analize upravljakih izvjea o radu sudaca i suda, te 17. davanje obavijesti o radu suda i druge propisane poslove.

107 U poslove sudske uprave, u skladu s l. 8., st. 2. SP-a, spadaju osobito: ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u sudu, poslovi izvrenja kaznenopravnih sankcija (osim izvrenja kazne zatvora) i postupak s pritvorenicima, pozivanje i rasporeivanje sudaca porotnika, poslovi u svezi sa steajnim upraviteljima ako to drugim propisom nije drukije odreeno, poslovi u svezi sa stalnim sudskim vjetacima, tumaima i procjeniteljima, poslovi ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslovi meunarodne pravne pomoi i pravosudne suradnje, postupanje po zahtjevu za zatitu prava na suenje u razumnom roku, poslovi u svezi s predstavkama stranaka na rad suda, struni poslovi u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti dravnih slubenika i namjetenika te sudaca u sudu, poslovi u svezi s imenovanjem i razrjeenjem sudaca, odnosno prestankom sudake dunosti, strunim usavravanjem sudaca, posebno sudaca koji rade na predmetima iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: Zakon o USKOK-u), sudskih savjetnika, vjebenika i drugih zaposlenika suda, skrb o strunom usavravanju sudaca, sudskih savjetnika, sudakih vjebenika i drugih slubenika i namjetenika u sudu, poslovi u svezi sa strunim usavravanjem sudaca koji rade na predmetima ratnih zloina, poslovi organiziranja i pruanja podrke svjedocima i rtvama, poslovi vezane uz funkcioniranje informatikih sustava, poslovi voenja statistike, poslovi analize upravljakih izvjea o radu sudaca i suda, poslovi upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na koritenje, financijsko-materijalno poslovanje suda, poslovi oko praenja naplate sudskih pristojbi, poslovi vezani uz praenje osloboenja od plaanja trokova postupaka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, poslovi sudskih pologa (depozita) i drugi poslovi odreeni Zakonom o sudovima i ovim Sudskim poslovnikom.


490

3.2.2. O drugim poslovima predsjednika suda propisanima postupovnim zakonima

U postupovne zakone, kojima se propisuju pojedine ovlasti predsjednika suda, spadaju naroito: Zakon o parninom postupku,108 Zakon o kaznenom postupku109 te Zakon o upravnim sporovima.110

Tako, prema lanku 72. i 73. ZPP-a i 15. ZUS-a, predsjednik suda odluuje o izuzeu suca, po zahtjevu stranke ili na zahtjev samog suca.

U kaznenom postupku, u skladu s odredbama ZKP-a, predsjednik suda: odluuje o izuzeu suca ili suca porotnika (l. 35.), imenuje branitelja na teret proraunskih sredstava (l. 72.), obavlja nadzor nad izvravanjem istranog zatvora, na nain propisan lankom 141. ZKP-a, moe odobriti fotografsko snimanje, a predsjednik neposredno vieg suda filmsko ili televizijsko snimanje rasprave (l. 395., st. 3.), zaprima i vodi rauna o obavijesti sudaca o prekoraenju rokova za pisanu izradu presuda (l. 458., st. 3.).

Sagledavajui prirodu izloenih poslova, po ocjeni autora, o kvaliteti i nainu rada predsjednika suda umnogome ovisi i pravodoban, uinkovit i zakonit rada sudaca, sudskih savjetnika i drugih slubenika te zaposlenika suda. S druge strane, iz prirode takvih poslova nuno proizlazi i opravdanost zakonodavnog odreenja da za predsjednika suda moe biti imenovan samo sudac odreenog suda.111

3.3. uvjeti imenovanja

Za predsjednika suda moe biti imenovana samo ona osoba koja je prethodno imenovana od strane DSV-a sucem. Ovo proizlazi iz lanka 30., stavka 1. ZS-a, prema kojemu je predsjednik suda sudac koji uz tu dunost obavlja i poslove sudske uprave.112

ZDSV identino ureuje pitanje tko moe biti kandidat za predsjednika suda. Tako, na temelju lanka 82. ZDSV-a, predsjednikom odreenog suda moe biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac vieg suda.113

Dakle, da bi neka osoba mogla biti imenovana predsjednikom suda u Republici Hrvatskoj, neovisno u stupnju i vrsti sudovanja, morala je ispunjavati, prethodno

108 Zakon o parninom postupku (NN, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 proieni tekst i 25/13, u daljnjem tekstu: ZPP).

109 Zakon o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 proieni tekst, 91/12 Odluka i rjeenje USRH-a i 143/12, u daljnjem tekstu: ZKP).

110 Zakon o upravnim sporovima (NN, br. 20/10 i 143/12, u daljnjem tekstu: ZUS).111 O tome zato predsjednik suda mora biti i sudac vidjeti i Sessa 2001., str. 34-39.112 Iznimku ini zakonsko odreenje da u sudovima s vie od 20 sudaca predsjednik suda moe

obavljati samo poslove sudske uprave, u skladu s l. 30., st. 2. ZS-a.113 Iznimno, za predsjednika Vrhovnog suda moe biti izabrana osoba koja do izbora nije obnaala

sudaku dunost u tom sudu, a DSV je u tom sluaju duno izabranu osobu (nesuca) imenovati sucem tog suda, na temelju odredbe lanka 44., stavka 4. ZS/13-a. Ovo predstavlja novotu u odnosu na pravno ureenje po ZS/05-u.


491

zakonom odreene propisane ope i posebne uvjete za imenovanje sucem. Opi uvjeti za izbor suca odreeni su odredbom lanka 48. ZDSV-a, dok su posebni uvjeti propisani odredbama lanaka 49. do 51. istog zakona.

Prema ureenju ZDSV-a, a u razdoblju do 31. prosinca 2012. godine, za suca je mogao biti imenovan dravljanin RH koji ima zavreni sveuilini studij prava i poloen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, strunu sposobnost i iskazane radne sposobnosti (l. 48.). Pored navedenih opih uvjeta, posebni uvjeti odreeni su u lanku 49. ZDSV-a,114 s obzirom na vrstu i stupanj sudovanja. Nakon toga, od 1. sijenja 2013. godine, u pogledu uvjeta za izbor sudaca, prema regulativi ZDSV-a, vrijede odredbe l. 51.115 116

3.4. postupak imenovanja

Postupak imenovanja predsjednika sudova reguliran je primarno, na zakonskoj razini, odredbama lanaka 80. do 84. ZDSV-a, a na podzakonskoj osnovi Poslovnikom DSV-a i Pravilnikom DSV-a.117

U odnosu na pravno ureenje ZS/05-a, postupak imenovanja pretrpio je znaajne promjene, u normativnom i institucionalnom smislu, te u praktinom djelovanju, koje su omoguile znaajniju implementaciju ustavnih naela vladavine prava, diobe vlasti te samostalnosti i nezavisnosti sudbene vlasti.

Na zakonskoj razini, temeljne promjene odnosile su se na nain izbora lanova DSV-a, koje vie ne imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za pravosue, dakle zakonodavna vlast, ve struka; te, u institucionalnom smislu, na donoenje odluke o imenovanju, koja je u nadlenosti DSV-a, kao posebnog i samostalnog pravosudnog tijela, a ne vie ministra pravosua, odnosno izvrne vlasti.118

114 Vidjeti l. 49. ZDSV-a, koji je bio na pravnoj snazi do 31. prosinca 2012. godine.115 Prema l. 101. ZDSV-a (glava XII. Prijelazne i zavrne odredbe). Shodno l. 51. ZDSV-a, sucem

prekrajnog, opinskog, trgovakog i upravnog suda moe biti imenovana osoba koja je zavrila Dravnu kolu za pravosudne dunosnike (st. 1.); sucem upanijskog suda, Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske osoba koja radi kao pravosudni dunosnik najmanje 8 godina (st. 2.); a za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dunosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni biljenik, sveuilini profesor pravnih znanosti koji ima poloen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s poloenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim strunim radom na odreenom pravnom podruju, kao i strunim i znanstvenim radovima (st. 3.).

116 Detaljnije i ire o tom vidjeti Galiot, M & Geto, A. M. 2013., str. 27-28____. 117 Ovaj pravilnik, u pogledu vrednovanja kandidata, primjenjivat e se na sve one postupke imenovanja

predsjednika sudova koji su u tijeku, sukladno lanku 9., st. 1. Pravilnika.118 Izvan imenovanja Predsjednika Vrhovnog suda, u skladu s l. 124., st. 2. Ustava, a koji, uz prethodno

miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike, bira i razrjeuje Hrvatski sabor, na vrijeme od etiri godine, na temelju l. 119., st. 2. Ustava. Po miljenju autora, s obzirom na sadraj poslova koje obavlja, okolnost da se radi o najviem tijelu sudske uprave, koji je neposredno nadlean odluivati u povodu pravnih lijekova i zahtjeva stranaka u povodu (i protiv) odluka predsjednika niih, redovnih sudova, drugostupanjskih, odnosno samim tim i prvostupanjskih sudova (izvan specijaliziranih sudova), te posebno uzimajui u obzir vanost i djelokrug poslova predsjednika sudova za poslove suenja, nije bilo valjanih i opravdanih razloga da se imenovanje, a i razrjeenje predsjednika VSRH-a izuzme od nadlenosti DSV-a, a da se dade u nadlenost Hrvatskog


492

Podzakonski, Pravilnikom DSV-a i Poslovnikom DSV-a propisani su jasniji kriteriji i nain vrednovanja kandidata u postupku imenovanja predsjednika sudova, te je, po miljenju autora, postignut vii stupanj javnosti i transparentnosti postupanja u svim stadijima postupka. U tom smislu, omogueno je kandidatima, a i svim drugim zainteresiranim osobama, lake praenje te kontrola zakonitosti i pravilnosti provedbe postupka imenovanja, ali i mogunost kontrole provedbe postupka izbora u pogledu strunosti, sposobnosti i dostojnosti za obnaanje dunosti predsjednika suda. Transparentnosti rada, te mogunost kontrole pravilnosti i zakonitosti provedbe postupka imenovanja pridonosi i okolnost da je taj postupak javan, pri emu se javnost rada DSV-a, u cjelini, osigurava redovitim obavjetavanjem o sjednicama, odlukama i drugim aktivnostima (l. 10. Poslovnika DSV-a).

Meutim, ugradnja odreenih ustavnih odreenja u pogledu procedure imenovanja na zakonskoj razini ostavila je odreenih nedoreenosti i pravnih praznina, koje su ponudile prostor podzakonskoj regulativi, te otvorile prostor moebitnom postupanju suprotno svrsi i prirodi naela propisanih Ustavom, kao i intenciji samog ustavotvorca, to se nije smjelo dogoditi. Navedeno autori analiziraju kroz pojedine stadije postupka, uz poseban osvrt na imenovanje privremenih vritelja dunosti (v. d.) predsjednika sudova.

Sam postupak imenovanja predsjednika sudova moemo odijeliti u nekoliko sljedeih stadija: stadij raspisivanja oglasa i prikupljanja prijava, stadij prikupljanja miljenja i ocjene o obnaanju sudake dunosti, te stadij odluivanja.

3.4.1. Stadij raspisivanja oglasa i prikupljanja prijava

Postupak imenovanja predsjednika sudova zapoinje objavom oglasa o slobodnim mjestima za predsjednike sudova. Takav oglas, za razliku od prijanjeg ureenja kada je to inilo Ministarstvo pravosua, u skladu s lanom 81. ZDSV-a, objavljuje DSV u slubenom glasilu Republike Hrvatske Narodne novine. Oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda sadri poziv da u roku, koji ne smije biti krai od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje i program svojeg rada (l. 81., st. 2.).

3.4.2. Stadij prikupljanja miljenja o kandidatima i ocjene o obnaanju sudake dunosti

Nakon proteka roka za podnoenja prijave, DSV je duan od nadlenog sudakog vijea zatraiti miljenje o kandidatima i ocjenu obnaanja sudake dunosti, a miljenje o kandidatima i njihovim programima rada trai se i od predsjednika neposredno vieg suda, ali i od predsjednika Vrhovnog suda i ministra

sabora, dakle zakonodavnoj vlasti. Naime, u nadlenost DSV-a, u praktinom djelovanju, u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske do 2001. godine, meu ostalim, bilo je i imenovanje predsjednika sudova. tovie, izloena regulativa, u pogledu izbora i razrjeenja predsjednika VSRH-a, nije niti u skladu s opeprihvaenim, ustavnim naelima diobe vlasti te samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti.


493

pravosua,119 te su ocjenu, odnosno miljenje duni dati u roku od 30 dana (l. 83., st. 1. i 4. ZDSV-a i l. 2., st. 2. Pravilnika DSV-a).120 Miljenje sudakog vijea mora biti obrazloeno za svakog kandidata posebno i mora sadravati ocjenu programa rada (l. 83., st. 3. ZDSV-a i l. 2., st. 1. Pravilnika DSV-a).

Novotu svakako predstavlja zakonodavno rjeenje prema kojemu je DSV miljenje o kandidatima, ali i o njihovim programima rada, pored predsjednika neposredno vieg suda, duan zatraiti i od predsjednika Vrhovnog suda i od ministra pravosua (l. 83., st. 5. ZDSV-a, l. 17., st. 1. ZIDZDSV/13-a), to se primjenjuje poevi od 12. oujka 2013. godine na sve postupke imenovanja predsjednika sudova koji su u tijeku (l. 23. ZIDZDSV/13-a).

Slino kao u ZDSV-u, u pogledu roka za davanje miljenja o kandidatima i njihovim programima rada, zakonodavac je, u lanku 100., stavku 3. ZS-a, propisao rok od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva Dravnog sudbenog vijea u kojem je sudako vijee duno donijeti odluku o ocjeni. Ako sudako vijee ne donese odluku o ocjeni u roku iz stavka 3. ovog lanka, predsjedniku sudakog vijea prestaje dunost predsjednika (l. 100., st. 3.).121

Dakle, kandidati za predsjednika suda vrednuju se na temelju: a) prikupljenih, obrazloenih miljenja sudakog vijea i predsjednika neposredno vieg suda, te b) ocjene o obnaanju sudake dunosti. Uz to, DSV donosi odluku o imenovanju i na temelju razgovora s kandidatima, te ocjene njihovih predloenih programa rada i organizacijskih sposobnosti kandidata, prema odredbi lanka 84., stavka 1. ZDSV-a.

Meutim, u tom kontekstu, od autora se primjeuje da zakonodavac nije jasno i detaljno propisao sadraj miljenja o kandidatima i kako bi ona trebala izgledati, te o emu bi se oitovali ovlateni davatelji takvih miljenja, odnosno kriterije osnovom kojih bi se ono dalo,122 izvan to je ZDSV, u lanku 83., stavku 3. i 4., propisao da takva miljenja moraju biti obrazloena, te to je, lankom 83., stavkom 3., regulirano da miljenje sudakog vijea mora sadravati i ocjenu programa rada.

119 Vidjeti l. 17., st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom sudbenom vijeu (NN, 28/13, dalje: ZIDZDSV/13).

120 Posebna novota regulirana je u l. 17., st. 2. ZIDZDSV/13-a, prema kojemu se, ako predsjednik neposredno vieg suda, predsjednik Vrhovnog suda i ministar pravosua RH ne dadu miljenja u roku 30 dana, smatra da su dana pozitivna miljenja. Po ocjeni autora, ovom odredbom zakonodavac je zasigurno nastojao ubrzati postupke imenovanja predsjednika sudova, odnosno izbjei aktiviranje l. 34. ZS-a, koji ovlauje ministra pravosua, dakle izvrnu vlast, da postavi privremenog vritelja (v. d.) predsjednika suda.

121 Rjeenje kojim se utvruje prestanak dunosti predsjednika sudakog vijea donosi predsjednik Sudakog vijea Vrhovnog suda na prijedlog predsjednika DSV-a. Ovakva regulativa, po miljenju autora, pridonijet e ubrzanju i aurnosti rada DSV-a u postupcima imenovanja predsjednika sudova, budui da je dosadanja praksa pokazala kako je usporen rad pojedinih sudakih vijea umnogome prouzroio nepotrebno odugovlaenje postupka imenovanja, ali i potrebu za postavljanje privremenih vritelja (v. d.) predsjednika sudova od strane ministra pravosua, dakle izvrne vlasti.

122 Primjerice jesu li to organizacijske sposobnosti, sposobnosti za donoenje odluka, osjeaj za odgovorno obnaanje dunosti ili dosadanji rad i aktivnosti koje su od vanosti obnaanja za dunosti predsjednika sudova.


494

Meutim, s obzirom na dosadanju praksu u radu sadanjeg sastava DSV-a, u okviru postupka imenovanja predsjednika sudova, postoje razliita postupanja i znaajna odstupanja u postupanju sudakih vijea i predsjednika sudova, prilikom davanja miljenja o kandidatima. tovie, ta miljenja se u mnogim sluajevima, u nedostatku propisanog sadraja i kriterija, daju diskrecijski i arbitrarno.

Sve ovo nikako se nije smjelo dogoditi, zbog ega je nuno u izloenom upotpuniti te izmijeniti zakonsku normativu, kako bi se postigla ujednaena praksa i postupanje nadlenih sudakih vijea i ovlatenih donositelja kod davanja miljenja o kandidatima. Naime, intencija zakonodavca zasigurno je bila davanje cjelovitog uvida u dosadanji rad i sposobnosti kandidata za obnaanje dunosti predsjednika suda.123 Konkretno, potrebno je detaljno propisati formu, sadraj i kriterije, osnovom kojih bi sudaka vijea i ovlateni donositelji izraivali miljenja o kandidatima za predsjednika i njihovim programima rada.

Svakako, blago reeno, loe je zakonodavno rjeenje, prema kojemu miljenje (makar bilo neobvezatno za DSV) o kandidatu i njegovom programu rada daje ministar pravosua, dakle izvrna vlast, to se kosi s fundamentalnim ustavnim naelima diobe vlasti te naelom samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. U tom dijelu, autori predlau oduzeti ministru pravosua, kao predstavniku izvrne vlasti, ovlast davanja miljenja o kandidatima za predsjednike sudova.

3.4.2.1. Posebno o ocjenjivanju kandidata (sudaca)Izuzev sudaca Vrhovnog suda, suci se ocjenjuju u postupku imenovanja na

drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda, na temelju lanka 96., stavka 1. ZS-a.

Samo ocjenjivanje sudaca kandidata regulirano je odredbama lanka 96. do 104. ZS-a.

U pravilu, razdoblje ocjenjivanja jest pet kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje predsjednika suda. Iznimno, sukladno lanku 2., stavku 3. i 4. Metodologije izrade ocjene sudaca iz 2012. godine,124 ako je sudac obnaao sudaku dunost u razdoblju kraem od propisanog razdoblja ocjenjivanja, ocijenit e se to razdoblje njegova obnaanja sudake dunosti, a ta e se injenica posebno naznaiti u ocjeni (st. 3.), pri emu se u ocjenjivano razdoblje ne uzima ni vrijeme kada je kandidat sudac bio na radu u viem sudu, Ministarstvu pravosua, Pravosudnoj akademiji ili Dravnom sudbenom vijeu.

Mjerila prema kojima se ocjenjuju suci sadrana su u lanku 97. ZS-a i odredbama Metodologije, kojom je propisano i bodovanje propisanih mjerila te nain raunanja razdoblja ocjenjivanja odreenog ZS-om, to donosi DSV, uz

123 O sadraju i vrstama poslova, odnosno djelokrugu rada predsjednika sudova vidjeti podrobnije 3.2. 124 U primjeni Metodologije izrade ocjene sudaca od 6. rujna 2012. godine (u daljnjem tekstu:

Metodologija), koju je, na temelju ovlasti iz l. 81. ZS-a,donio DSV na sjednici odranoj 6. rujna 2012. godine, kada je i stupila na snagu, te kada je prestala vaiti Metodologija izrade ocjene sudaca od 18. oujka 2010. godine.


495

prethodno miljenje Vijea koje ine predsjednici svih sudakih vijea u Republici Hrvatskoj i Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske (l. 98. ZS-a).

U ta mjerila, na temelju kojih nadleno sudako vijee daje ocjenu, spada: 1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca, 2. rezultat rada po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku, 3. potovanje rokova za donoenje i izradu odluka, 4. kvaliteta odluka povodom izjavljenih pravnih lijekova (potvrene, ukinute ili preinaene u apsolutnom broju i postotku u odnosu na ukupan broj donesenih odluka, u odnosu na broj odluka u predmetima u kojima je izjavljen pravni lijek te broj odluka ukinutih zbog bitnih povreda postupka), te 5. druge aktivnosti suca.125

Izloenom regulativom ZS-a, iako je na prvi pogled znaajno suen krug mjerila na temelju kojih se ocjenjuju suci, ostavljena je mogunost da se podzakonski propiu i dodatne druge aktivnosti te okolnosti, koje bi se uzele u obzir pri ocjenjivanju, to je i uinjeno.126

Zbrojem bodova ostvarenih prema mjerilima iz lanka 97. ZS-a, ocjena obnaanja sudake dunosti moe biti: izvrsno obnaa sudaku dunost, 130 150 bodova; vrlo uspjeno obnaa sudaku dunost, 110 129 bodova; uspjeno obnaa sudaku dunost, 90 109 bodova; 4. zadovoljavajue obnaa sudaku dunost, 70 89 bodova; te nezadovoljavajue obnaa sudaku dunost, manje od 70 bodova (l. 99., st. 1. ZS).

3.4.3. Stadij razgovora s kandidatima Nain provoenja i vrednovanja (bodovanja) razgovora s kandidatima i

predloenog programa rada, te utvrivanje liste prvenstva kandidata, u bitnom i u svemu, normirani su Pravilnikom DSV-a.

O provoenju razgovora, utvrivanju liste prvenstva i donoenju odluke o imenovanju sastavlja se i vodi zapisnik za svakog kandidata.127 Sam strukturirani

125 Na snazi Okvirna mjerila za rad sudaca Framework standars for the workload of judges (u daljnjem tekstu: Okvirna mjerila) od 19. prosinca 2012. godine, koja su donesena od strane ministra pravosua na osnovi lanka 72. ZS/05-a, koja se primjenjuju od 1. sijenja 2013. godine. Do tada su vrijedila Okvirna mjerila od 6. lipnja 2007. godine. Istima se propisuju mjerila za rad sudaca u opinskim, upanijskim, trgovakim, Visokom trgovakom sudu Republike Hrvatske i Visokom upravnom Republike Hrvatske (iznimno, ne za predmete zaprimljene do 31. prosinca 2011.), pri emu se polazi od zakonitog, pravilnog i pravovremenog rjeavanja predmeta, a u okviru redovnog radnog vremena, u tijeku jedne kalendarske godine (l. 1.).

126 Tako, prema l. 10. Metodologije, pri ocjenjivanju se uzimaju i sljedee dodatne aktivnosti suca: je li sudac sudjelovao u oblicima strunog usavravanja sudaca kao predava na seminarima, radionicama Pravosudne akademije, u Dravnoj koli za pravosudne dunosnike i na fakultetima u podruju pravnih predmeta, je li sudac sudjelovao u meunarodnim oblicima strunog usavravanja, je li sudac objavljivao znanstvene i strune radove i knjige iz podruja pravnih znanosti, je li sudac stekao akademski stupanj magistra ili doktora znanosti iz podruja pravnih znanosti, je li sudac sudjelovao kao nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveuilinom diplomskom ili poslijediplomskom studiju, je li sudac bio lan radnih skupina za izradu zakona, je li sudac upuivan na rad u vii sud ili na rad u Ministarstvo pravosua, Pravosudnu akademiju ili Dravno sudbeno vijee, je li sudac obnaao dunost lana ili predsjednika sudakog vijea, te koliko je vremena sudac obnaao sudaku dunost.

127 O sadraju takvog zapisnika detaljnije pogledati l. 3., st. 2. Pravilnika DSV-a.


496

razgovor u primjerenom trajanju s kandidatima i ocjenu predloenih programa rada provode lanovi DSV-a u sjednici na kojoj mora biti najmanje 6 lanova Vijea (l. 7., st. 1. Poslovnika DSV-a),128 kada se, u odnosu na kandidate, razmatra i vrednuje: organizacijske sposobnosti, sposobnosti za donoenje odluka, osjeaj za odgovorno obnaanje sudake dunosti, te dosadanji rad i aktivnosti vane za uspjeno obnaanje dunosti predsjednika suda (l. 6., st. 2.).

Shodno lanku 7. Pravilnika DSV-a, razgovor se moe bodovati s najvie 25 bodova, pri emu lan Vijea koji je sudjelovao u provedbi razgovora moe bodovati predloeni program rada s najvie 25 bodova, na koji nain, vrednovanjem razgovora i programa rada, kandidati mogu ostvariti ukupno najvie 50 bodova. Ukupan broj bodova Vijee utvruje kroz raspravu, ako lanovi ne postignu suglasnost oko broja bodova, utvruje se prosjean broj bodova. O navedenome, vodi se poseban zapisnik, koji potpisuju svi lanovi koji su sudjelovali u provedbi razgovora.

Po ovome, tajnitvo DSV-a sastavlja prijedlog liste prvenstva kandidata, koji podnosi Vijeu s cjelokupnom dokumentacijom, nakon ega DSV utvruje listu prvenstva kandidata te donosi odluku o imenovanju predsjednika suda. Utvrena lista prvenstva kandidata objavljuje se na internetskoj stranici Vijea (l. 8. Pravilnika DSV-a).

Po ocjeni autora, propust je zakonodavca to izloeno, vezano za nain vrednovanja (bodovanja) razgovora s kandidatima i predloenog programa rada, te utvrivanje liste prvenstva kandidata, nije, u bitnom, normirao zakonom. Naime, takvu zakonsku normativu moe upotpuniti samo izabrani sastav Dravnog sudbenog vijea, kroz odredbe Poslovnika DSV-a, Pravilnika DSV-a, ili kroz praktinu primjenu zakonskih rjeenja, a to onda, a i u uvjetima nedostatka tradicije, moe otvoriti prostor nedosljednom i netransparentnom postupanju svakog pojedinog izabranog sastava DSV-a, ali i postupanju bez unaprijed jasnih, trajnih i stalnih kriterija te pravila postupanja u postupcima imenovanja predsjednika sudova.

Isto tako, u svrhu jaanja javnosti i transparentnosti rada DSV-a u svim stadijima postupka imenovanja predsjednika sudova te omoguavanja javnosti lakeg praenja i kontrolu zakonitosti i pravilnosti provedbe postupka, ali i mogunost kontrole provedbe postupka izbora u pogledu strunosti, sposobnosti i dostojnosti za obnaanje dunosti predsjednika suda, autori takoer predlau de lege ferenda zakonski normirati i obvezu DSV-a da se predloeni programi rada kandidata objavljuju na internetskim stranicama DSV-a.

3.4.4. Odluka o imenovanju

Na temelju ukupno ostvarenih bodova i rezultata cjelokupnog vrednovanja, konkretno prikupljenih miljenja ovlatenih davatelja, ocjene predloenih programa rada kandidata i njihovih organizacijskih sposobnosti, nakon to je

128 Pritom, skrenuti je pozornost da DSV, u pravilu, donosi odluke veinom glasova svih 11 lanova, prema l. 12., st. 1. Poslovnika DSV-a.


497

utvrdio listu prvenstva kandidata, DSV donosi odluku o imenovanju, na osnovi odredbe lanka 84., stavka 1. ZDSV-a. Takva odluka mora biti obrazloena te donesena, u roku 30 dana od primitka miljenja o kandidatima iz lanka 83., stavka 4. ZDSV-a, sukladno lanku 84., stavku 2. ZDSV-a, a veinom glasova svih lanova prema odredbi lanka 112., stavka 1. Poslovnika DSV-a.129

U izloenom, sublimirano, primijetiti je da lista prvenstva kandidata ukljuuje ukupan broj bodova, koje su kandidati ostvarili vrednovanjem u postupku imenovanja, pri emu se moe ostvariti najvie ukupno 200 bodova, dakle, 150 bodova u okviru ocjene o obnaanju sudake dunosti i najvie ukupno 50 bodova vrednovanjem razgovora i predloenog programa rada, odnosno po najvie 25 bodova za razgovor i program rada.

Analogno ureenju postupka imenovanja sudaca, autori su miljenja da je kroz zakonsku odredbu de lege ferenda trebalo ugraditi i sluajeve ponitenja odluke o imenovanju predsjednika suda.130 Uz to, iako se ini notorno, valjalo je zakonski normirati i da se odlukom o imenovanju utvruje i dan kada je izabrani kandidat duan stupiti na dunost predsjednika suda, a kako bi se izbjegla svaka mogua sumnja ili eventualno razliito postupanje izabranih sastava DSV-a. Potonje navedeno je i u skladu s dosadanjom praksom sadanjeg sastava DSV-a u postupcima imenovanja predsjednika sudova.

Takoer, primjeuje se da, unato injenici to je, u naelu,131 rad DSV-a javan, te to je postupak imenovanja predsjednika sudova javan, u normativnom smislu, nije izriito propisana dunost DSV-a da javno objavi cjeloviti sadraj odluke o imenovanju. Unato injenici da zakonom nije izriito propisano, takvo to bi posredno proizlazilo iz lanka 10. i 11. Poslovnika DSV-a.132 U na

Documents

Imenovanje predsjednika sudova