of 71 /71
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Ilenia Kučić STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE DIPLOMSKI RAD Rijeka 2013.

# Ilenia Kučić STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ...oliver.efri.hr/zavrsni/84.pdf · stopa od one predviđene za oročeni depozit, koja je viša nego na druge vrste depozita

• Author
others

• View
2

0

Embed Size (px)

### Text of Ilenia Kučić STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ...oliver.efri.hr/zavrsni/84.pdf ·...

• SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ilenia Kučić

STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003.

DO 2012. GODINE

Rijeka 2013.

• SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003.

DO 2012. GODINE

Predmet: Statistika

Mentor: Dr. sc. Maja Biljan-August

Studentica: Ilenia Kučić

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

MB: 23581

Rijeka, rujan, 2013.

• KAZALO

1. UVOD .................................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................. 1

1.3. Znanstvene metode istraživanja ................................................................................................... 2

2. OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA .............................................................................................. 3

2.1. Razvoj i definicija depozita ........................................................................................................... 3

2.2. Vrste depozita .................................................................................................................................. 5

2.3. Depozitni računi u banci................................................................................................................ 6

2.4. Valutni rizik ..................................................................................................................................... 8

2.5. Kamatna stopa .................................................................................................................................. 8

2.6. Multiplikacija depozita .................................................................................................................. 9

2.7. Upravljanje pasivom ..................................................................................................................... 12

3. POSLOVANJE S DEPOZITIMA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. ................ 13

3.1. Opći podaci banke......................................................................................................................... 13

3.2. Poslovanje s depozitima ............................................................................................................... 14

3.2.1. Tekući račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d. .............................................................. 14

3.2.2. Žiro-račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d. ................................................................... 15

3.2.3. Kunski račun po viđenju ......................................................................................................... 16

3.2.4. Štednja ......................................................................................................................................... 17

3.2.5. Kartice .......................................................................................................................................... 19

3.3. Temeljni financijski izvještaji .................................................................................................... 19

3.3.1. Bilanca ......................................................................................................................................... 20

3.3.2. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................................. 22

4. STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE ..................................................... 25

4.1. Kretanje prikupljenih depozita .................................................................................................. 25

4.2. Analiza strukture ........................................................................................................................... 31

4.3. Analiza pomoću indeksa .............................................................................................................. 37

4.3.1. Verižni indeksi .......................................................................................................................... 38

4.3.2. Indeksi na stalnoj bazi ............................................................................................................. 43

4.4. Standardna dekompozicija vremenskog niza .......................................................................... 49

4.4.1. Analiza trend komponente ...................................................................................................... 49

• 4.4.2. Analiza sezonskih pojava ........................................................................................................ 54

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 60

LITERATURA .................................................................................................................................................. 64

POPIS TABLICA .............................................................................................................................................. 65

POPIS GRAFIKONA ...................................................................................................................................... 66

IZJAVA ............................................................................................................................................................. 67

• 1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Banka je financijska institucija koja prikuplja novčana sredstva, koncentrira ih, te

usmjerava u kreditne i nekreditne plasmane. Na prikupljene depozite banka plaća pasivnu

kamatnu stopu, a za dane kredite naplaćuje aktivnu kamatnu stopu. Temeljni motiv

djelovanja banke je profit, a kriteriji usmjeravanja sredstava su ekonomski.

Banke osim depozita od klijenata koriste razne izvore sredstava u pasivi, a za banku

je bitno pratiti podrijetlo sredstava i njihovu strukturu.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je utvrditi depozite pravnih i fizičkih

osoba, te javnog sektora u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

U skladu s problemom istraživanja definiran je i predmet istraživanja: istražiti,

analizirati i pojasniti prikupljene depozite.

Objekt istraživanja, odnosno širi pojam od samog predmeta istraživanja su

prikupljeni depoziti u Erste&Steiermärkische Bank d.d. u razdoblju od 2003. do 2012. godine.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog istraživanja je prikazati promjene u kretanjima prikupljenih depozita u

Erste&Steiermärkische Bank d.d. u određenom razdoblju.

Cilj istraživanja je istražiti kolika je važnost za banke i cjelokupni bankarski sustav

prikupljanje depozita.

Da bi se riješio problem istraživanja, te postigla svrha istraživanja, treba odgovoriti na

slijedeća pitanja:

1. Što su depoziti i koje vrste depozita postoje?

2. Što sve utječe na visinu depozita?

3. Kako su se kretali prikupljeni depoziti od klijenata?

4. Kakva je struktura prikupljenih depozita?

5. Kakav je trend kretanja prikupljenih depozita?

• 2

6. Koliki je utjecaj sezonske komponente na prikupljanje depozita?

1.3. Znanstvene metode istraživanja

U ovom radu korištena je odgovarajuća kombinacija slijedećih znanstvenih metoda:

metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativne i deskriptivne metode,

te metode kompilacije.

Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijela.

U prvom dijelu, UVODU, definiran je problem istraživanja, predmet i objekt

istraživanja. Nadalje, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, naznačene su znanstvenen

Naslov drugog dijela je OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA gdje su općenito

definirani poslovi vezani uz depozite, navedene su vrste depozita, objašnjeni računi u banci

kao osnova za prikupljanje sredstava od klijenata. Objašnjen je valutni rizik koji proizlazi iz

poslovanja s depozitima u stranoj valuti, kamatna stopa i njen izračun, proces stvaranja

dodatnih depozita depozitnom multiplikacijom, te upravljanje pasivom banke.

U trećem dijelu s naslovom POSLOVANJE S DEPOZITIMA U

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. navedeni su opći podaci banke, depozitni

računi koje banka vodi za klijente, te kartice koje banka izdaje na temelju depozitnih računa.

Prikazana je Bilanca i Račun dobiti i gubitka kao temeljni financijski izvještaji banke.

Četvrti dio, STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. OD 2003. DO 2012. GODINE je dio gdje su

analizirani prikupljeni depoziti iz bilance, te je tabelarno i grafički prikazano njihovo ukupno

kretanje, izračunati su udjeli, indeksi, te trend i sezonska komponenta.

Peti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja do kojih se došlo u

• 3

2. OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA

2.1. Razvoj i definicija depozita

Nastanak depozita vezuje se uz razvoj prvobitne zajednice i robne proizvodnje. Prvi

bankarski poslovi poznati su još iz antičkog svijeta, a nastali su tako što su bogati pojedinci

svoj novac posuđivali trgovcima. Pravi procvat bankarskih poslova je bio kada se razvila

navika polaganja novca zlatarima na čuvanje. Zlatari tada shvaćaju da je samo dio položenog

novca potreban za zadovoljenje tekućih potreba i višak novca pozajmljuju uz kamatu1.

Razvoj modernog bankarstva2 vezujemo uz 19. stoljeće kada se banke počinju

osnivati kao dionička društva. Uz razvoj industrije i trgovine, banke su našle svoju svrhu u

mobilizaciji sredstava, te kreditiranju privrede i obavljanju platnog prometa.

Depozit3 označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne

ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju zajmove. Novčani depoziti su

obveza banke prema njezinim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima

depozita plaća se pasivna kamata.

Pasivna kamata4 je kamata koju banka plaća svojim depozitarima. Visina pasivne

kamate ovisi o općim tržišnim uvjetima, kao što su ponuda i potražnja, stopa inflacije i sl.

Ona ovisi i o potrebnim elementima depozitnog posla kao što je vrsta i rok depozita, te

valuta u kojoj je denominiran. U pravilu su pasivne kamatne stope niže za depozite na kraće

rokove, a više za depozite oročene na dulji rok.

Banke primaju i nenovčane depozite, depozite stvari.

1 Jurman A.: Banke i bankarsko poslovanje, predavanja za 2007./2008. godinu.

2 Kandžija V., Živko I.: Poslovna politika banaka, Sveučilište u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar-Rijeka, 2004., str.29.

3 Leko V., Jurković P.: Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998., str. 90.

4 Leko V., Jurković P.: op. cit., str. 399.

• 4

Depozitne ustanove5 su financijske ustanove koje primaju depozit. To su pravne osobe

koje se bave financijskim uslugama kao što su:

ü uzimanje novca od gospodarskih subjekata (pojedinaca, poduzeća i države) na

čuvanje i uporabu uz kamatu

ü davanje zajmova gospodarskim subjektima

ü obrt vrijednosnih papira i deviza za svoju korist ili za korist svojih komitenata

ü savjetodavne i posredničke usluge uz naknadu

ü usluge čuvanja uz naknadu svojim komitentima

Depozitne ustanove su:

· banke (komercijalne i investicijske)

· štedne ustanove (štedionice i štedno-kreditne ustanove)

Poslovi depozitnih institucija mogu se razvrstati prema njihovom učinku na bilancu

depozitne institucije na:

Ø pasivne

Ø aktivne i

Ø neutralne poslove.

Pasivnim poslovima pribavljaju sredstva uz kamatu i time se zadužuju kod

gospodarskih subjekata.

Aktivnim poslovima plasiraju prikupljena sredstva uz kamatu u zajmovima.

Neutralni poslovi su razni savjetodavni i posrednički poslovi, te poslovi čuvanja koji

ne utječu na bilancu stanja.

5 Ibidem, str. 90.

• 5

2.2. Vrste depozita

Depozite djelimo prema više kriterija6:

1. Prema ročnosti:

· Po viđenju

· Oročeni

2. Prema valuti:

· U domaćoj valuti

· U stranim valutama

3. Prema vlasništvu:

· Depoziti privrede

· Depoziti neprivrede

· Depoziti stanovništva

4. Prema pravnom statusu:

· Depoziti fizičkih osoba

· Depoziti pravnih osoba

5. Prema domicilu vlasnika:

· Depoziti rezidenata

· Depoziti nerezidenata

Depoziti po viđenju7 ili a vista depoziti su novčana sredstva kod banaka i drugih

depozitnih ustanova koja mogu bez prepreke biti povučena u gotovini ili prenijeta na drugi

račun bez prethodne obavijesti banci.

Oročeni depoziti8 su novčani depoziti na posebnim depozitnim računima banaka čije

se upotrebe deponent odriče na određeno dogovoreno vrijeme. Mogu se razročiti samo u

rijetkim, ugovorom predviđenim prilikama. Tada se na njih obračunava manja kamatna

stopa od one predviđene za oročeni depozit, koja je viša nego na druge vrste depozita. Visina

kamatne stope raste usporedno s dužinom roka oročenja.

6 Jurman A.: op. cit.

7 Leko V., Jurković P.: ibidem, str. 91.

8 Ibidem, str. 379.

• 6

2.3. Depozitni računi u banci

Kako bi banka mogla prikupljati sredstva od klijenata, a klijenti mogli poslovati s

bankom i obavljati novčane transakcije, građani i poduzeća u banci moraju otvoriti račun.

Otvaranje računa je poslovni događaj i znači početak poslovnog odnosa između

banke i klijenta9.

Banka za otvaranje računa traži na uvid određenu dokumentaciju.

Dokumentacija potrebna za otvaranje bilo kojeg računa u banci10:

ü Preslika identifikacijske isprave

ü Izjava za otvaranje računa građana

ü Preslika putovnice kao dodatna dokumentacija za nerezidente

Dodatna dokumentacija potrebna za otvaranje tekućeg računa11:

ü Dokaz o mjestu prebivališta

ü Preslika identifikacijske isprave za rezidente s boravkom od najmanje 183

dana

ü Potvrda o redovitim primanjima

Računi služe u različite namjene, otvaraju se iz različitih razloga, novac na računima

može biti u različitim valutama. Iz tih razloga možemo račune podijeliti na više vrsta.

Račune dijelimo kako slijedi12:

1. Prema valuti:

· Račun u domaćoj valuti

· Devizni račun

9 Grgurek M., Vidaković N.:Bankarsko poslovanje, RRIF, Zagreb, 2011., str. 135.

10 Grgurek M., Vidaković N.: op. cit., str. 146.

11 Ibidem.

12Jurman A.: ibidem.

• 7

2. Prema namjeni:

· Tekući račun

· Žiro-račun

· Štedni račun

3. Prema ročnosti:

· Kratkoročni

· Dugoročni

Na računu u domaćoj valuti mogu biti samo sredstva koja su denominirana u

hrvatskima kunama, dok su na deviznim računima strane valute. Treba napomenuti da za

svaku stranu valutu mora postojati zaseban račun, a sve iz razloga da bi se u određenom

trenutku moglo odrediti stanje računa, te na njemu pratiti promjene i transakcije.

Račune u domaćoj valuti i devizne račune mogu otvarati i fizičke i pravne osobe.

Banka mora imati uravnoteženu aktivu i pasivu po sastavu valuta.

Tekuće račune otvaraju građani koji imaju stalne prihode, kao što su plaća i mirovina.

Mogu biti samo u domaćoj valuti.

Žiro-račune mogu otvarati i poduzeća i građani. Za poduzeća ono je osnovni račun

preko kojeg obavljaju poslovanje, a građanima služi za primanje dodatnih prihoda od

Žiro-računi mogu biti devizni ili u domaćoj valuti.

Štedni računi služe za dugotrajnije odlaganje sredstava u domaćoj i stranim valutama

koji se oročavaju na određeni vremenski rok.

U kratkoročne račune ubrajamo tekuće i žiro-račune, dok su štedni računi dugoročni.

Banka mora imati ročno usklađenu aktivu i pasivu, tj. ako banka prima samo

kratkoročna sredstva, mora imati kratkoročne plasmane, a ako su prikupljena sredstva

dugoročna, njih će plasirati na dugi rok, pazeći pritom da ne ugrožava svoje poslovanje.

• 8

2.4. Valutni rizik

Upravljanje rizicima13 je skup postupaka, metoda i politika za utvrđivanje, mjerenje,

procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je

banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju. Jedan od njih je valutni rizik.

Promjene tečaja valute mogu promjeniti iznos imovine ili dugovanja klijenata. To je

rizik koji klijent preuzima na sebe kada ima sredstva u banci u stranoj valuti14.

Ako promjene tečaja vode do povećanja imovine klijenta, tada govorimo o pozitivnoj

tečajnoj razlici. Ako vode do gubitka imovine, govorimo o negativnoj tečajnoj razlici15.

Svaka promjena vrijednosti utječe na poslovanje banke, jer banka mora

računovodstveno pokriti tečajne razlike. Jedan od načina na koji se banka štiti od valutnog

rizika je da ima istu valutnu strukturu u aktivi kao što je ima u pasivi16.

2.5. Kamatna stopa

Kamatna stopa17 je cijena koju banka plaća na sredstva koja dobiva od klijenta.

Osnovna formula za vremensku vrijednost novca je slijedeća:

Gdje je:

FV – buduća vrijednost novca

P – glavnica

r – kamatna stopa

n – vremensko trajanje

13

Grgurek M., Vidaković N.: ibidem, str. 359. 14

Ibidem, str. 142. 15

Ibidem, str. 143. 16

Ibidem, str. 144. 17

Ibidem.

• 9

Postoje različiti obračuni kamata koji klijentu donose različit prinos na depozit, a

banka ima različit kamatni trošak18:

· Jednostavnu kamatu obračunavamo tako da kamatnu stopu pomnožimo s

glavnicom, po slijedećoj formuli:

· Kod složenog obračuna kamate, klijent ostvaruje kamatu na kamatu, odnosno

kamata postaje novom glavnicom. Tu je veći trošak banke. Složenu kamatu

obračunavamo formulom:

Visina kamatne stope je proporcionalna s dužinom oročenja. Tako banka pokušava na

što duži rok vezati sredstva klijenata. Također, banka će nastojati kreirati što više proizvoda

koji u sebi sadržavaju jednostavan obračun kamatne stope da si smanji kamatne troškove.

Banke imaju i depozite koji omogućuju podizanje kamate za vrijeme oročenja, tada kamata

ne postaje djelom glavnice i smanjuju se troškovi banke19.

2.6. Multiplikacija depozita

Sredstva po viđenju klijenata vode se u depozitnom sustavu banke s kojom klijent

sklopi ugovor. Klijenti slobodno raspolažu svojim sredstvima i ukoliko plaćaju obveze u

korist drugih klijenata čiji su žiro-računi uključeni u depozitni sustav iste banke, tada za tu

banku nema odljeva sredstava i njezin se financijski i kreditni potencijali ne mijenjaju20.

18

Ibidem, str. 145. 19

Ibidem, str. 145-146. 20

Jurman A.: ibidem, str. 61.

• 10

Financijski potencijal banke čine ukupni izvori21:

· Vlastiti izvori (dionički kapital, zadržana dobit, rezerve)

· Prikupljeni depoziti

· Sredstva pribavljena uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih

papira

Kreditni potencijal22 čini financijski potencijal umanjen za obveznu pričuvu i pričuve

likvidnosti i banka ga može u cjelosti uložiti u kreditne i druge plasmane.

Banka prikupljene depozite plasira u kratkoročne kredite koji se operacijama

bezgotovinskog plaćanja ponovno transformiraju u depozite, posljedica čega je njihovo

umnogostručenje – multiplikacija. Taj proces odobravanja kredita koji rezultira stvaranjem

dodatnih depozita zove se kreditna multiplikacija23.

Uvjet za ostvarivanje multiplikacije je da banke u danom trenutku raspolažu većim

depozitima u pasivi od kreditiranjem angažiranih kratkoročnih obveza u aktivi.

Depozitna multiplikacija je proces stvaranja dodatnih depozita inicijalnim povećanjem

depozita. Depozitni multiplikator pokazuje maksimalnu mogućnost rasta financijskog

potencijala banke kao rezultat inicijalnog povećanja depozita u visini jedne novčane

jedinice24.

Možemo ga izračunati pomoću slijedeće formule:

Md – depozitni multiplikator

z – stopa rekreacije sredstava i pokazuje koji dio danih kredita će se ponovno iskoristiti za

odobravanje novih

r1 – stopa obvezne pričuve

r2 – stopa pričuve likvidnosti

h – relativni dio danih kredita koji se vraća u depozitni sustav banke

21

Ibidem. 22

Ibidem. 23

Leko V., Jurković P.: ibidem, str. 332. 24

Jurman A.: Ibidem.

• 11

Kreditni multiplikator pokazuje mogućnost rasta kreditnog potencijala banke kao

rezultat inicijalnog povećanja depozita u iznosu jedne novčane jedinice25.

Izračunavamo ga pomoću slijedeće formule:

Mk – kreditni multiplikator

Banka zarađuje na razlici između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Zarada će biti

veća što se stvori više dodatnih depozita koji će se zatim plasirati u nove kredite.

Multiplikacija bi bila odmah prekinuta kad bi korisnik kredita dobivena sredstva u

cjelosti upotrijebio za plaćanja van depozitnog sustava banke. Ukoliko klijenti banke podižu

gotovinu, plaćaju obveze državi ili izvršavaju naloge u korist klijenata druge banke, počinje

proces negativne multiplikacije, dolazi do smanjenja depozita u matičnoj banci, te smanjenja

njenog financijskog i kreditnog potencijala26.

Čimbenike koji djeluju na multiplikaciju možemo podjeliti na27:

Ø Vanjske čimbenike:

ü Politika HNB-a u određivanju visine i načina obračuna obvezne

pričuve i pričuve likvidnosti

ü Kreditna politika HNB-a

ü Politika eskontne stope HNB-a

ü Kreditiranje proračuna države i financiranje korisnika proračunskih

sredstava

ü Kupoprodaja vrijednosnih papira države i HNB-a

ü Kupoprodaja deviznih sredstava od strane HNB-a

ü Propisivanje usklađivanja valutne i ročne strukture izvora i plasmana

banaka

ü Ograničavanje mogućeg rasta plasmana i ukupne rizične aktive banaka

25

Ibidem. 26

Ibidem. 27

Ibidem.

• 12

Ø Unutarnji čimbenik - politika plasmana banke:

ü Banka treba odobravati kredite klijentima s pozitivnim poslovanem

kojima se financiraju profitabilni poslovi

ü Banka treba poštivati tržišne kriterije prilikom odobravanja kredita

ü Odobreni krediti moraju se stvarno otplaćivati

ü Odobriti kredite klijentima koji svoje poslovanje obavljaju putem

matične banke i koji racionalno gospodare sredstvima

ü Provoditi odgovarajuću kamatnu i tarifnu politiku

Kreditna i depozitna multiplikacija ostvaruju se na razini pojedine banke i na osnovi

cjelokupnog bankovnog sustava.

2.7. Upravljanje pasivom

Poslovanje banke ograničeno je pasivom banke. Veličina aktive i mogućnost davanja

kredita zadani su izvorima sredstava, odnosno vremenskom i valutnom strukturom pasive.

Banka koja ne može prikupiti dovoljno sredstava za željeno kreditiranje iz primarnih

izvora, mora se okrenuti sekundarnim izvorima sredstava.

Sredstva koja su klijenti ponudili na raspolaganje banci su primarni izvori, a sredstva

koja je banka morala aktivno prikupljati na kratkoročnim i dugoročnim tržištima kapitala su

sekundarni izvori.

Za banku je bitno da ima dovoljno velike kamatne stope da može privući primarne

izvore sredstava, a da pritom ne ugrozi dobit banke. Istovremeno banka mora imati aktivne

kamatne stope koje će biti prihvatljive klijentima28.

28

Grgurek M., Vidaković N.: Ibidem, str. 147.

• 13

3. POSLOVANJE S DEPOZITIMA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

D.D.

3.1. Opći podaci banke

Erste&Steiermärkische Bank d.d.29 sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3A, pod ovim

imenom posluje od 01. kolovoza 2003. godine. Nastala je spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka

i tadašnje Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb. Obje su banke imale značajnu ulogu na

hrvatskom financijskom tržištu.

Od samog početka, 2000. godine Erste&Steiermärkische Bank d.d. dio je

međunarodne Erste grupe koja potječe od 1819. godine i prve Austrijske štedne banke.

Erste&Steiermärkische Bank d.d. posluje putem 132 poslovnice, uključivo 13

komercijalnih centara, 8 poduzetničkih i 10 profitnih centara za korporativne klijente, te

mreže od 621 bankomata. Zapošljava 2.000 zaposlenika i uslužuje više od 800.000 klijenata.

Prema veličini aktive banka zauzima 3. mjesto u Republici Hrvatskoj.

Temeljni kapital banke je 1.698.417.500,00 kuna uplaćen u cjelosti i podijeljen na

16.984.175 dionica, svaka nominalne vrijednosti 100,00 kuna.

Jedini dioničar banke je ESB Holding GmbH sa 16.984.175 dionica na dan 31. prosinca

2012.

Glavne djelatnosti banke su:

· Primanje depozita od klijenata i plasiranje depozita

· Davanje kredita, izdavanje garancija i akreditiva stanovništvu, trgovačkim

društvima, javnim institucijama i drugim klijentima

· Poslovi riznice na međubankarskom tržištu

· Poslovi u ime i za račun trećih osoba i usluge investicijskog bankarstva

· Pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici

Hrvatskoj

29

www.erstebank.hr

• 14

Banka veliku pozornost polaže na društveno odgovorno poslovanje. Aktivnosti

banke u tom segmentu usmjerene su prema klijentima, zaposlenicima, društvu i zajednici te

okolišu.

U svom poslovanju banka je usmjerena prvenstveno na građanstvo i male i srednje

poduzetnike. Istiće se inovativnošću i brigom za klijente. Prva je u Hrvatskoj uvela brojne

inovacije u poslovanju putem novih proizvoda i tehnologija, kao što su: debitne kartice s

chip-tehnologijom, Erste mBanking - cjelovita usluga mobilnog bankarstva, modeli

stambenih i gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti, usluga Erste Maestro Plus –

podizanje gotovine na bankomatu i otplata na rate. Nedavno je ponudila uslugu mBanking

za pametne telefone, te uslugu „Slikaj i plati“. Prva je otvorila profil na Facebook društvenoj

mreži.

Sve te inovacije prepoznate su od strane javnosti i za to je nagrađena brojnim

nagradama u Hrvatskoj i u svijetu.

3.2. Poslovanje s depozitima

U ovom su dijelu navedene vrste i podvrste računa s kojima banka posluje,

dokumentacija koja je potrebna za otvaranje računa, te kartice koje izdaje na temelju

otvorenog računa u banci.

3.2.1. Tekući račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Tekući račun u Erste banci može otvoriti svaka fizička osoba koja ima stalna primanja

kao što su plaća i mirovina. Moguće je i primanje rodiljnih naknada, jer je Erste banka

sklopila ugovor s HZZO-om o isplati istih.

Za otvaranje tekućeg računa za primanje mirovine, potrebno je banci priložiti osobnu

iskaznicu, te posljednji odrezak mirovine ili rješenje o mirovini.

• 15

3.2.2. Žiro-račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Banka otvara i vodi žiro-račune na temelju zaključenog Ugovora o žiro-računu.

Prilikom sklapanja ugovora potrebno je banci predočiti slijedeće:

Ø Fizičke osobe:

ü Identifikacijsku ispravu (za domaću fizičku osobu osobnu iskaznicu, a

za stranu putovnicu)

Ø Suvlasnici nekretnine za otvaranje računa za posebne namjene građana:

ü Međuvlasnički ugovor

ü Ugovor o upravljanju stambenom zgradom

ü Zahtjev za otvaranje računa

ü Potpisni karton

Uz žiro-račun može se zatražiti i Visa Electron kartica, te usluge elektroničkog

bankarstva: Erste NetBanking, Erste FonBanking i Erste mBanking.

Devizni žiro-račun su dužne imati sve fizičke osobe koje obavljaju devizno poslovanje

koje je vezano uz obavljanje registrirane samostalne djelatnosti ili samostalne djelatnosti za

koju se prema propisima nisu dužne registrirati.

Pod registriranom samostalnom djelatnošću podrazumjevaju se:

ü Turistički djelatnici registrirani za obavljanje turističke djelatnosti

ü Poljoprivrednici upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Neregistrirana samostalna djelatnost podrazumijeva:

ü Fizičke osobe koje se honorarno bave prodajom usluga ili najmom stambenog

ili poslovnog prostora

• 16

IBAN je međunarodni broj bankovnog računa koji se koristi u deviznom platnom

prometu. Dodjeljuje se deviznim tekućim i žiro-računima, a sastoji se od 21 alfanumeričkog

znaka:

· HR – oznaka Republike Hrvatske

· XX – kontrolni broj koji izračunava banka

· 2402006 – vodeći broj banke

· XXXXXXXXXX – broj tekućeg ili žiro-računa u banci

su slijedeći podaci:

ü Naziv/ime i prezime korisnika naplate

ü IBAN

ü BIC (identifikacijska šifra banke, a za Erste banku glasi: ESBCHR22)

Banka nudi i Erste Club žiro-račun za studente na koji mogu primati sredstva od

poslova odrađenih preko Studentskih centara.

3.2.3. Kunski račun po viđenju

Banka otvara i vodi Kunski račun po viđenju na temelju zaključenog Ugovora o

kunskom štednom računu.

Uz Kunski štedni račun može se zatražiti Visa Electron kartica – međunarodna

debitna bankovna kartica, te usluge elektroničkog bankarstva: Erste NetBanking, Erste

FonBanking i Erste mBanking.

• 17

3.2.4. Štednja

Svi depoziti položeni u Erste banci osigurani su kod Državne agencije za osiguranje

štednih uloga i sanaciju banaka – DAB.

Postoji više vrsta štednje:

1. Štednja po viđenju može se ugovoriti kao: Štedna knjižica ili Štedni depozit po

viđenju.

· Sredstva su dostupna u svakom trenutku

· Ostvaruje se kamatna stopa po viđenju

· Štednja je u valuti po izboru

2. Kod Standardne štednje sredstva se uplaćuju samo jednom i oročuju na

određeno vrijeme. Po isteku roka oročenja klijentu se vraćaju uložena sredstva

uvećana za pripadajuću kamatu. Karakteristike su:

· Štednja uz samo jednu uplatu

· Minimalni iznos je 700,00 kuna ili protuvrijednost u drugoj valuti

· Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku

oročenja i valuti

· Fiksna kamatna stopa

· Mogućnost izbora roka i valute

3. Rentna je štednja namijenjena klijentima koji žele sredstva uplatiti jednom na

određeno razdoblje uz periodičnu isplatu kamate. Potrebno je imati račun za

isplatu u Erste banci. Glavne značajke su:

· Štednja uz samo jednu uplatu

· Isplata kamate mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje

· Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku

oročenja i valuti

· Mogućnost izbora roka i valute

· Minimalni iznos je 20.000 kuna ili protuvrijednost u stranoj valuti.

• 18

4. Erste Zlatni depozit+ je strukturirani štedno-investicijski proizvod, odnosno

ulaganje u zlato. Valuta depozita je euro, a najniži iznos uloga je 1000 EUR.

5. Aktivna štednja je oročena štednja koja omogućava uplate prema vlastitim

financijskim mogućnostima. Minimalni iznos početka štednje je 700,00 kuna ili

protuvrijednost u stranoj valuti, a naknadne uplate nisu ograničene iznosom.

· Oročena štednja s mogućnošću dodatnih uplata

· Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku

oročenja i valuti

· Mogućnost izbora roka i valute

Također, može se birati između dvije vrste aktivne štednje:

ü Aktivna štednja uz premiju – ulog se povećava za kamatu i za dodatnu

premiju do 15% iznosa obračunate kamate.

ü Aktivna štednja uz fiksnu kamatnu stopu kod koje se po isteku roka

oročenja može odabrati isplata glavnice i obračunate kamate na račun

u Erste banci ili automatski produljiti štednju na isti rok.

6. Erste Club štednja:

· Namijenjena je štedišama od 15 do 26 godina

· Minimalni početni ulog je 100 kuna ili protuvrijednost u drugoj valuti

· Minimalni rok oročenja je 6 mjeseci i 1 dan

· Naknadne uplate nisu ograničene iznosom

· Ostvaruje se kamata na štednju i dodatna premija ovisno o roku

oročenja i iznosu ukupno obračunate kamate

· U slučaju prijevremenog razročenja depozita priznaje se kamata, ali se

gubi premija

7. Erste Plan+ štednja je kombinacija Aktivne štednje uz premiju i ulaganja u

investicijske fondove čime se ostvaruje mogućnost većeg povrata na uložena

sredstva, a uz manji rizik od izravnog ulaganja u vrijednosne papire i druge

financijske instrumente.

• 19

· Minimalni početni ulog je 200,00 kuna od kojih se 100,00 kuna uplaćuje

u oročenu štednju u Erste banci, a 100,00 u odabrani investicijski fond

· Mjesečni ulozi moraju minimalno iznositi 200,00 kuna, a minimalno

50% tog iznosa mora biti uplaćivano u štednju, a obavljaju se putem

trajnog naloga

· Minimalni rok ulaganja je 12 mjeseci i 1 dan

3.2.5. Kartice

Erste banka u svojoj ponudi ima nekoliko kartica vezanih uz depozitne račune

klijenata.

Debitne kartice koje su na raspolaganju klijentima su:

ü Maestro debitna kartica vezana uz tekući račun, te

ü Visa Electron debitna kartica vezana uz štedni kunski ili devizni tekući račun i

žiro-račun.

3.3. Temeljni financijski izvještaji

Financijske izvještaje banka sastavlja sukladno Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja – MSFI i Međunarodnim računovodstvenim standardima – MRS.

Prezentirani su u milijunima hrvatskih kuna.

Temeljni financijski izvještaji Erste banke su:

Ø Račun dobiti i gubitka

Ø Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Ø Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca)

Ø Izvještaj o promjenama u kapitalu i

Ø Izvještaj o novčanim tokovima.

• 20

Revizorom banke za 2012. godinu imenovan je Ernst&Young d.o.o., Milana Sachsa 1,

Zagreb, koji je revidirao godišnja izvješća banke za 2012. godinu.

U nastavku će biti prikazana Bilanca i Račun dobiti i gubitka za

Erste&Steiermärkische Bank d.d. zaključno s 31.12.2012. godine.

3.3.1. Bilanca

Bilanca nam pokazuje trenutno stanje imovine, obveza i kapitala poduzeća, odnosno

stanje na točno određeni dan. Imovina uz nepokriveni gubitak prikazana je u aktivi bilance

stanja, a obveze i kapital u pasivi.

U tablici 1 prikazana je bilanca Erste&Steiermärkische Bank d.d. na dan 31.12.2012. u

kojoj su prikazani podaci za 2012. i 2011. godinu, te je za njih izračunata stopa promjene.

Tablica 1.: Bilanca banke na dan 31.12.2012. (iznosi su izraženi u milijunima kuna)

• 21

2012. 2011. Stopa

promjene

IMOVINA

Novac i sredstva kod centralnih banaka 7.459 7.054 5,74

Potraživanja od drugih banaka 2.507 1.438 74,34

Repo krediti 899 157 472,61

Derivatna financijska imovina 113 92 22,83

Financijska imovina namijenjena trgovanju 56 122 -54,10

Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz RDG 0 50 -100,00

Krediti i potraživanja od klijenata 38.844 39.425 -1,47

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 5.956 6.315 -5,68

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 685 366 87,16

Ulaganja u ovisna i pridružena društva 1.300 1.300 0,00

Nekretnine i oprema 386 407 -5,16

Nematerijalna imovina 47 50 -6,00

Ulaganja u nekretnine - - -

Odgođena porezna imovina 38 93 -59,14

Ostala imovina 229 166 37,95

Ukupno imovina 58.519 57.035 2,60

OBVEZE

Obveze prema drugim bankama 16.830 16.882 -0,31

Primljeni repo krediti 1.369 500 173,80

Derivatne financijske obveze 147 136 8,09

Financijske obveze iskazane po fer vrijednosti kroz RDG 0 40 -100,00

Obveze prema klijentima 31.618 31.787 -0,53

Izdane obveznice i ostala pozajmljena sredstva 303 3 10.000,00

Obveze za tekuće poreze - - -

Ostale obveze 325 330 -1,52

Rezerviranja 116 98 18,37

Izdani podređeni instrumenti 848 846 0,24

Ukupno obveze 51.556 50.622 1,85

Kapital

Dionički kapital 1.698 1.698 0,00

Kapitalna dobit 1.802 1.802 0,00

Ostale rezerve 166 -83 -300,00

Ostale kapitalne rezerve 85 91 -6,59

Ukupno kapital raspoloživ dioničarima Banke 6.963 6.413 8,58

Ukupno kapital 6.963 6.413 8,58

UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 58.519 57.035 2,60

Izvor: Godišnje izvješće Erste&Steiermärkische Bank d.d. za 2012. godinu

• 22

Banka ima u 2012. godini iznos ukupne imovine od 58.519 milijuna kuna, te se u

odnosu na 2011. kada je iznosila 57.035 milijuna, povećala za 2,60%. Najveća stopa povećanja

zabilježena je kod repo kredita koji su se povećali za 472,61%, te kod financijske imovine koja

se drži do dospijeća koja se povećala za 87,16%. Najveće smanjenje zabilježeno je kod

financijske imovine iskazane po fer vrijednosti kroz RDG gdje iznosi 100%, te kod odgođene

porezne imovine gdje se smanjila za 59,14%.

Ukupne obveze povećale su se sa 50.622 milijuna kuna u 2011. godini na 51.556 u

2012., a to je ukupno povećanje od 1,85%. Kod stavke izdane obveznice i ostala pozajmljena

sredstva zabilježeno je najveće povećanje od 10.000%, odnosno s 3 milijuna na 303 milijuna,

te kod primljenih repo kredita koji su se povećali za 183,80%. Najveće smanjenje imamo kod

financijskih obveza iskazanih po fer vrijednosti kroz RDG (-100%) i kod ostalih obveza (-

1,52%).

Ukupni kapital se u 2012. godini u odnosu na 2011. povećao za 8,58%, sa 6.413

milijuna kuna na 6.963 milijuna. Najveće povećanje zabilježeno je kod ostalih rezerva (300%),

a najveće smanjenje kod ostalih kapitalnih rezervi (-6,59%).

3.3.2. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat ostvarene

tijekom određenog razdoblja.

U tablici 2 prikazan je Račun dobiti i gubitka za Erste&Steiermärkische Bank d.d. s

podacima za 2012. i 2011. godinu, te je izračunata njihova stopa promjene.

• 23

Tablica 2.: Račun dobiti i gubitka za godinu zaključno s 31.12.2012. (iznosi su izraženi u

milijunima kuna)

2012. 2011. Stopa

promjene

Prihodi od kamata 3.470 3.265 6,28

Rashodi od kamata -1.821 -1.525 19,41

Neto prihod od kamata 1.649 1.740 -5,23

Prihodi od naknada i provizija 447 432 3,47

Rashodi od naknada i provizija -131 -123 6,50

Neto prihod od naknada i provizija 316 309 2,27

Neto dobit od trgovanja 139 144 -3,47

Ostali prihodi iz poslovanja 111 58 91,38

Prihod redovnog poslovanja 2.215 2.251 -1,60

Troškovi zaposlenih -411 -412 -0,24

Ostali troškovi iz poslovanja -403 -381 5,77

Amortizacija dugotrajne materijalne imovine -34 -34 0,00

Amortizacija dugotrajne nematerijalne imovine -16 -16 0,00

Rashodi iz redovnog poslovanja -864 -843 2,49

DOBIT PRIJE REZERVIRANJA ZA GUBITKE, UDJELE U REZULTATU PRIDRUŽENIH DRUŠTAVA I POREZA NA DOBIT

1.351 1.408 -4,05

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja i ostale imovine

-733 -578 26,82

Gubici od umanjenja vrijednosti financijske imovine

-2 -15 -86,67

Ostala rezerviranja -18 -12 50,00

REZERVIRANJA ZA KREDITE, GUBITKE FINANCIJSKE IMOVINE

-753 -605 24,46

Udio u dobiti pridruženih društava - - -

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 598 803 -25,53

Porez na dobit -115 -152 -24,34

NETO DOBIT TEKUĆE GODINE 483 651 -25,81 Izvor: Godišnje izvješće Erste&Steiermärkische Bank d.d. za 2012. godinu

• 24

Neto dobit se u 2012. godini u odnosu na 2011. smanjila sa 651 milijuna kuna na 483

milijuna, odnosno za 25,81%. Neto prihod od kamata smanjio se za 5,23%. Neto prihodi od

naknada i provizija povećali su se za 2,27%. Prihod redovnog poslovanja smanjio za 1,60%.

Rashodi iz redovnog poslovanja povećali su se za 2,49%. Dobit prije rezerviranja za gubitke,

udjele u rezultatu pridruženih društava i poreza na dobit iznosi 1.351 milijuna kuna, a u

odnosu na 2011. kada je iznosila 1.408 milijuna, smanjila se za 4,05%. Smanjila se i dobit prije

oporezivanja za 25,53%.

Slijedi poglavlje Statistička analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische

Bank d.d. od 2003. do 2012. godine.

• 25

4. STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO

2012. GODINE

U nastavku ovog diplomskog rada izvršit će se statistička analiza prikupljenih

depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. kroz razdoblje od deset godina. U prvom djelu

analizirat ćemo kretanje ukupnih depozita i depozita podijeljenih po ročnosti. Slijedi analiza

strukture, analiza pomoću indeksa, verižnih i baznih. Zatim vršimo standardnu

dekompoziciju vremenskog niza i analiziramo trend komponentu, te sezonsku komponentu.

4.1. Kretanje prikupljenih depozita

U tablici 3 prikazano je kretanje ukupno prikupljenih depozita.

Tablica 3: Kretanje ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna)

GODINA PRIKUPLJENI

DEPOZITI

2003. 11.135

2004. 13.844

2005. 17.090

2006. 22.131

2007. 25.929

2008. 28.351

2009. 30.528

2010. 30.328

2011. 31.787

2012. 31.618

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

• 26

Iz tablice 3 vidljivo je da prikupljeni depoziti rastu iz godine u godinu, osim u 2010. i

2012. godini kad slabo opadaju. U 2003 godini iznosili su 11.135 milijuna kuna, a u 2012.

31.618.

Podaci iz tablice 3 grafički su prikazani u grafikonu 1.

Grafikon 1: Kretanje ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 3

U slijedećoj tablici prikazano je kretanje prikupljenih depozita po vrstama, odnosno

kretanje depozita po viđenju i oročenih depozita kroz razdoblje od deset godina, te njihov

grafički prikaz u grafikonu 2.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U m

ilij

un

ima

ku

na

Godine

UKUPNI DEPOZITI

UKUPNI DEPOZITI

• 27

Tablica 4: Kretanje prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna)

GODINA PRIKUPLJENI DEPOZITI

PO VIĐENJU OROČENI

2003. 4.764 6.372

2004. 4.878 8.692

2005. 5.429 11.473

2006. 6.621 15.510

2007. 7.713 18.216

2008. 7.557 20.959

2009. 6.851 23.677

2010. 6.876 23.452

2011. 7.684 24.103

2012. 7.506 24.112

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Grafikon 2: Kretanje prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 4

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U m

ilij

un

ima

ku

na

Godine

DEPOZITI PO

VIĐENJU

OROČENI DEPOZITI

• 28

Iz tablice 4 i grafikona 2 možemo primjetiti veliku razliku u iznosima prikupljenih

depozita po viđenju i oročenih. Primjećujemo i nagli rast oročenih depozita od 2003. do 2009.

godine, nakon koje dolazi do stagnacije do zadnje promatrane 2012. godine.

Depoziti po viđenju također bilježe rast do 2007. godine, nakon koje primjećujemo

fluktuacije u ukupnim iznosima.

U slijedećoj je tablici prikazano kretanje depozita po viđenju podijeljenih po kriteriju

vlasništva, tj. promotrit ćemo kretanje depozita po viđenju trgovačkih društava, stanovništva

i javnog sektora.

Tablica 5: Kretanje depozita po viđenju po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna)

GODINA

DEPOZITI PO VIĐENJU

TRGOVAČKA DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I

OSTALE INSTITUCIJE

2003. 1.568 2.879 234

2004. 1.709 2.954 252

2005. 1.988 3.198 242

2006. 2.632 3.675 314

2007. 3.328 3.992 393

2008. 3.333 3.863 361

2009. 3.032 3.561 258

2010. 2.829 3.835 212

2011. 3.339 4.086 259

2012. 3.050 4.078 378

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Slijedi grafički prikaz podataka u grafikonu 3.

• 29

Grafikon 3: Kretanje depozita po viđenju po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 5

Iz podataka iz tablice 5 i grafikona 3 primjećujemo da depoziti po viđenju

stanovništva bilježe rast do 2007. godine, a nakon toga fluktuiraju. U 2011. godini prikupljen

je najviši iznos od 4,1 milijarde kuna.

A vista depoziti trgovačkih društava također na početku promatranog razdoblja

rastu, sve do 2008. godine, nakon koje bilježimo pad do 2010. Najviše je depozita prikupljeno

2008. godine i iznose 3,3 milijarde kuna.

Depoziti po viđenju javnog sektora nemaju trend ni rasta ni pada, već prve dvije

godine rastu, nakon toga slijedi pad, pa rastu do 2007. kada je prikupljen najviši iznos u

promatranom razdoblju, a iznosi 393 milijuna kuna. Nakon 2007. depoziti opet padaju do

2010., te rastu u zadnje dvije promatrane godine.

Slijedi tablica u kojoj su prikazani podaci prikupljenih oročenih depozita podijeljenih

po sektorima.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U m

ilij

un

ima

ku

na

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU

TRGOVAČKA

DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO

JAVNI SEKTOR I

OSTALE INSTITUCIJE

• 30

Tablica 6: Kretanje oročenih depozita po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

GODINA

OROČENI DEPOZITI

TRGOVAČKA DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I

OSTALE INSTITUCIJE

2003. 1.575 4.454 73

2004. 2.648 5.877 65

2005. 3.437 7.940 96

2006. 5.729 9.568 213

2007. 6.637 11.315 264

2008. 7.106 13.391 462

2009. 8.128 15.298 251

2010. 6.440 16.787 225

2011. 5.732 18.216 155

2012. 4.795 19.090 227

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Iz podataka u tablici 6 primjećujemo da oročeni depoziti trgovačkih društava rastu od

prve promatrane godine, sve do 2009. u kojoj dostižu najviši iznos od 8,1 milijardi kuna.

Oročeni depoziti javnog sektora bilježe rast od 2004. do 2008. godine nakon koje

padaju. U 2008. godini iznosili su 462 milijuna kuna. Rast je zabilježen i u zadnjoj

promatranoj godini.

Konstantan rast zabilježen je samo kod oročenih depozita stanovništva koji rastu od

prve do zadnje godine u promatranom razdoblju. U 2012. godini dosegli su iznos od 19,1

milijardi kuna.

Slijedi grafički prikaz na grafikonu 4.

• 31

Grafikon 4: Kretanje oročenih depozita po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 6

U nastavku ćemo analizirati strukturu ukupnih depozita, te strukturu depozita po

viđenju i oročenih depozita.

4.2. Analiza strukture

U slijedećoj tablici, tablici 7, prikazani su ukupno prikupljeni depoziti podijeljeni na

dvije glavne vrste po ročnosti, a to su depoziti po viđenju i oročeni depoziti, te je prikazan

njihov udio u ukupnim depozitima. Nakon nje slijedi grafički prikaz na grafikonu 5.

Tablica 7: Kretanje prikupljenih depozita po vrsti i strukturi u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %)

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U m

ilij

un

ima

ku

na

Godine

OROČENI DEPOZITI

TRGOVAČKA

DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO

JAVNI SEKTOR I

OSTALE

INSTITUCIJE

• 32

GODINA DEPOZITI

PO VIĐENJU %

OROČENI DEPOZITI

% UKUPNO

PRIKUPLJENI DEPOZITI

%

2003. 4.764 42,78 6.372 57,22 11.136 100,00

2004. 4.878 35,95 8.692 64,05 13.570 100,00

2005. 5.429 32,12 11.473 67,88 16.902 100,00

2006. 6.621 29,92 15.510 70,08 22.131 100,00

2007. 7.713 29,75 18.216 70,25 25.929 100,00

2008. 7.557 26,50 20.959 73,50 28.516 100,00

2009. 6.851 22,44 23.677 77,56 30.528 100,00

2010. 6.876 22,67 23.452 77,33 30.328 100,00

2011. 7.684 24,17 24.103 75,83 31.787 100,00

2012. 7.506 23,74 24.112 76,26 31.618 100,00

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Grafikon 5: Struktura prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 7

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ud

io u

%

Godine

DEPOZITI PO

VIĐENJU

OROČENI

DEPOZITI

• 33

Iz tablice 7 i grafikona 5 dolazimo do zaključka da oročeni depoziti imaju veći udio u

ukupno prikupljenim depozitima kroz svih deset godina. Možemo primjetiti da se razlika

udjela u ukupnim depozitima sve više povećava: u 2003. godini razlika između depozita po

viđenju i oročenih iznosi 14,44%, dok u 2012. 52,52%.

Depoziti po viđenju su najveći udio u ukupnim depozitima dostigli 2003. godine

kada su iznosili 4.764 milijuna kuna, što zauzima 42,78% u ukupnim depozitima. Najmanji

udio su imali 2009. s 22,44%, odnosno 6.851 milijuna kuna.

Oročeni depoziti su najveći udio u ukupnim depozitima dosegli 2009. godine kada su

iznosili 23.677 milijuna kuna i zauzeli 77,56%. Nakon toga slijedi pad oročenih depozita do

blagog porasta u 2012. godini.

U zadnjoj promatranoj godini 2012., iznos depozita po viđenju je 7.506 milijuna kuna

što čini 23,74% ukupnih depozita. Ostatak od 76,26% pripada oročenim depozitima koji te

iste godine iznose 24.112 milijuna kuna.

Slijedeća tablica prikazuje strukturu prikupljenih depozita po viđenju i njihov udio u

ukupnim depozitima po viđenju.

Tablica 8: Struktura prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %)

• 34

GODINA

DEPOZITI PO VIĐENJU

TRGOVAČKA DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I

OSTALE INSTITUCIJE

UKUPNO

IZNOS % IZNOS % IZNOS % IZNOS %

2003. 1.568 33,50 2.879 61,50 234 5,00 4.681 100,00

2004. 1.709 34,77 2.954 60,10 252 5,13 4.915 100,00

2005. 1.988 36,62 3.198 58,92 242 4,46 5.428 100,00

2006. 2.632 39,75 3.675 55,51 314 4,74 6.621 100,00

2007. 3.328 43,15 3.992 51,76 393 5,10 7.713 100,00

2008. 3.333 44,10 3.863 51,12 361 4,78 7.557 100,00

2009. 3.032 44,26 3.561 51,98 258 3,77 6.851 100,00

2010. 2.829 41,14 3.835 55,77 212 3,08 6.876 100,00

2011. 3.339 43,45 4.086 53,18 259 3,37 7.684 100,00

2012. 3.050 40,63 4.078 54,33 378 5,04 7.506 100,00

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Tablica 8 nam prikazuje koji udio određeni sektor ima u ukupnim depozitima po

viđenju u određenoj godini.

U sektoru stanovništva možemo primjetiti da kroz sve godine ima najveći udio u

ukupnim depozitima po viđenju i to uvijek više od 50%. Najveći udio imao je 2003. godine

(61,50%) nakon koje pada do 2009. Tu u dvije godine bilježimo rast, pa opet pad, te porast u

2012. godini kada je udio sektora stanovništva 54,33%.

U sektoru trgovačkih društava primjećujemo rast do 2009. godine (za razliku od

sektora stanovništva), nakon koje udio u ukupnim depozitima po viđenju fluktuira do 2012.

Trgovačka društva su najmanji udio imala u 2003. godini (33,50%), a najveći u 2009. (44,26%).

Depoziti po viđenju javnog sektora i ostalih institucija u promatranom razdoblju

imaju najmanji udio u ukupnim depozitima po viđenju koji je uvijek manji od 6%. Kod njih

nije zabilježen ni trend rasta ni pada, udio fluktuira kroz cijelo razdoblje. Najveći udio u

ukupnim depozitima po viđenju ovaj sektor je imao u 2004. (5,13%), a najmanji u 2010.

godini (3,08%).

• 35

Podaci iz tablice 8 grafički su prikazani u grafikonu 6.

Grafikon 6: Struktura prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 8

U slijedećoj tablici analizirat ćemo strukturu prikupljenih oročenih depozita, te njihov

udio u ukupnim oročenim depozitima

.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ud

io u

%

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU

JAVNI SEKTOR I

OSTALE

INSTITUCIJE

STANOVNIŠTVO

TRGOVAČKA

DRUŠTVA

• 36

Tablica 9: Struktura prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %)

GODINA

OROČENI DEPOZITI

TRGOVAČKA DRUŠTVA

STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I

OSTALE INSTITUCIJE

UKUPNO OROČENI DEPOZITI

IZNOS % IZNOS % IZNOS % IZNOS %

2003. 1.575 25,81 4.454 72,99 73 1,20 6.102 100,00

2004. 2.648 30,83 5.877 68,42 65 0,76 8.590 100,00

2005. 3.437 29,96 7.940 69,21 96 0,84 11.473 100,00

2006. 5.729 36,94 9.568 61,69 213 1,37 15.510 100,00

2007. 6.637 36,44 11.315 62,12 264 1,45 18.216 100,00

2008. 7.106 33,90 13.391 63,89 462 2,20 20.959 100,00

2009. 8.128 34,33 15.298 64,61 251 1,06 23.677 100,00

2010. 6.440 27,46 16.787 71,58 225 0,96 23.452 100,00

2011. 5.732 23,78 18.216 75,58 155 0,64 24.103 100,00

2012. 4.795 19,89 19.090 79,17 227 0,94 24.112 100,00

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Iz podataka iz tablice 9 primjećujemo da najveći udio u ukupnim oročenim

depozitima u promatranom razdoblju, kao i u depozitima po viđenju, ima sektor

stanovništva, a kreće se u rasponu od 60 do 80% ukupnih oročenih depozita. Najveći udio je

sektor stanovništva dosegao 2012. godine kada iznosi 79,17%. Dok je najmanji udio sa 61,69%

imao u 2006. godini.

Udio oročenih depozita trgovačkih društava u ukupnim oročenim depozitima u

promatranom se razdoblju kreće od 19 do 37%. Najmanji je udio u posljednjoj promatranoj

godini, 2012. (19,89%), a najveći udio u 2006. sa 36,94%.

U analiziranim godinama javni sektor i ostale institucije imaju udio u ukupnim

oročenim depozitima od 2,20% i manje. Najveći su udio od 2,20% imali u 2008., a najmanji

2011. sa tek 0,64%.

Podaci iz tablice 9 grafički su prikazani u grafikonu 7.

• 37

Grafikon 7: Struktura prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 9

Slijedi analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do

2012. godine putem indeksa.

4.3. Analiza pomoću indeksa

Indeksi30 su relativni brojevi koji pokazuju odnos stanja jedne pojave ili skupine

pojava u različitim momentima vremena. Ako se takvim brojevima prati dinamika jedne

pojave, riječ je o individualnim indeksima. Skupnim indeksima izražava se dinamika

skupine pojava.

30

Šošić I., Serdar V.: Uvod u statistiku, Pkolska knjiga, Zagreb, 2002., str. 154.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ud

io u

%

Godine

OROČENI DEPOZITI

JAVNI SEKTOR I

OSTALE

INSTITUCIJE

STANOVNIŠTVO

TRGOVAČKA

DRUŠTVA

• 38

Individualni indeksi dijele se na:

Ø verižne indekse i

Ø indekse na stalnoj bazi.

Slijedi analiza depozita pomoću verižnih i baznih indeksa.

4.3.1. Verižni indeksi

Verižni indeksi31 uvijek su pozitivni brojevi, a mogu biti 100, veći od 100 ili manji od

100, ovisno o veličini uzastopnih frekvencija. Kada se od verižnih indeksa oduzme 100,

dobije se odgovarajuća stopa promjene.

Opći izraz za utvrđivanje verižnih indeksa je:

Verižni indeks Vt pokazuje koliko jedinica pojave u vremenu t dolazi na svakih 100

U slijedećoj tablici izračunati su verižni indeksi za prikupljene depozite, te za njom

slijedi grafički prikaz.

31

Šošić I., Serdar V.: op. cit., str. 154.

• 39

Tablica 10: Verižni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

GODINA PRIKUPLJENI

DEPOZITI VERIŽNI INDEKSI

STOPA PROMJENE

2003. 11.135 - -

2004. 13.844 124,33 24,33

2005. 17.090 123,45 23,45

2006. 22.131 129,50 29,50

2007. 25.929 117,16 17,16

2008. 28.351 109,34 9,34

2009. 30.528 107,68 7,68

2010. 30.328 99,34 -0,66

2011. 31.787 104,81 4,81

2012. 31.618 99,47 -0,53

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Prikupljeni depoziti u 2004. godini u odnosu na prethodnu 2003. bilježe rast od

24,33%. U 2005. godini također bilježimo rast u odnosu na prethodnu 2004. u iznosu od

23,45%. Rast bilježimo sve do 2009., a u 2010. u odnosu na 2009. primjećujemo pad od 0,66%.

Pad bilježimo i u 2012. godini u odnosu na 2011. u iznosu 0,53%.

Grafikon 8: Verižni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

• 40

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 10

U slijedećoj tablici izračunati su verižni indeksi za prikupljene depozite po viđenju,

za kojom slijedi odgovarajući grafički prikaz.

Tablica 11: Verižni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine

90,0

100,0

110,0

120,0

130,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Veri

žn

i in

deksi

u %

Godine

• 41

GODINA

DEPOZITI PO VIĐENJU

IZNOS VERIŽNI INDEKSI

STOPA PROMJENE

2003. 4.764 - -

2004. 4.878 102,39 2,39

2005. 5.429 111,30 11,30

2006. 6.621 121,96 21,96

2007. 7.713 116,49 16,49

2008. 7.557 97,98 -2,02

2009. 6.851 90,66 -9,34

2010. 6.876 100,36 0,36

2011. 7.684 111,75 11,75

2012. 7.506 97,68 -2,32

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Grafikon 9: Verižni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 11

80,0

90,0

100,0

110,0

120,0

130,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Veri

žn

i in

deksi

u %

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU

• 42

U tablici 11 izračunati su verižni indeksi depozita po viđenju, te su rezultati prikazani

u grafikonu 9. Depoziti po viđenju u 2004. godini bilježe rast u odnosu na prethodnu 2003. u

iznosu 2,39%. U 2008. godini u odnosu na 2007. bilježe pad od 2,02%. Pad bilježe i u 2009. u

odnosu na 2008. u iznosu 9,34%, te u 2012. u odnosu na 2011. u iznosu 2,32%. Najveći porast

zabilježen je u 2006. godini u odnosu na 2005. i iznosio je 21,96%.

Tablica 12: Verižni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine

GODINA

OROČENI DEPOZITI

OROČENI DEPOZITI

VERIŽNI INDEKSI

STOPA PROMJENE

2003. 6.372 - -

2004. 8.692 136,41 36,41

2005. 11.473 131,99 31,99

2006. 15.510 135,19 35,19

2007. 18.216 117,45 17,45

2008. 20.959 115,06 15,06

2009. 23.677 112,97 12,97

2010. 23.452 99,05 -0,95

2011. 24.103 102,78 2,78

2012. 24.112 100,04 0,04

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

U 2004. godini u odnosu na 2003. prikupljeni oročeni depoziti porasli su za 36,41%.

2006. godine u odnosu na 2005. također su porasli za 35,19%. Oročeni depoziti su se smanjili

samo u 2010. godini u odnosu na 2009. i to za 0,95%. U zadnjoj promatranoj godini zabilježen

je porast od 0,04% u odnosu na 2011. godinu.

Slijedi grafikon sa izračunatim verižnim indeksima za oročene depozite.

• 43

Grafikon 10: Verižni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 12

4.3.2. Indeksi na stalnoj bazi

Indeksima na stalnoj bazi32 ili baznim indeksima promatraju se varijacije članova

vremenskog niza u odnosu na član niza odabranog razdoblja i to u relativnom iznosu.

Opći izraz za izračunavanje baznih indeksa je:

Indeks I, pokazuje koliko jedinica pojave u vremenu t dolazi na svakih 100 jedinica

pojave u razdoblju b.

32

Ibidem, str. 155.

90,0

100,0

110,0

120,0

130,0

140,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Veri

žn

i in

deksi

u %

Godine

OROČENI DEPOZITI

• 44

Indeksi na stalnoj bazi dobivaju se tako da se svaka frekvencija niza podijeli baznom

frekvencijom i omjer pomnoži sa 100. Budući da se frekvencije niza dijele istim brojem,

indeksi na stalnoj bazi proporcionalni su veličinama iz kojih su izračunati. Uvijek su

pozitivni brojevi i jednaki su, veći ili manji od 100, ovisno o frekvencijama baznog i danog

razdoblja. Stopu promjene prema fiksnom razdoblju dobijemo ako od indeksa oduzmemo

100.

U slijedećoj tablici izračunati su bazni indeksi za prikupljene depozite, a za baznu

godinu uzeta je 2003. godina.

Tablica 13: Bazni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

GODINA PRIKUPLJENI

DEPOZITI

BAZNI INDEKSI 2003.=100

STOPA PROMJENE

2003.=100 11.136 100,00 0,00

2004. 13.844 124,32 24,32

2005. 17.090 153,47 53,47

2006. 22.131 198,73 98,73

2007. 25.929 232,84 132,84

2008. 28.351 254,59 154,59

2009. 30.528 274,14 174,14

2010. 30.328 272,34 172,34

2011. 31.787 285,44 185,44

2012. 31.618 283,93 183,93

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Slijedi grafikon 11 s grafičkim prikazom baznih indeksa iz prethodne tablice.

• 45

Grafikon 11: Bazni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine, 2003.=100

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 13

Prikupljeni depoziti u 2004. godini u odnosu na baznu 2003. porasli su za 24,32%. U

2005. godini je također zabilježen porast u odnosu na baznu godinu od 53,47%. U 2008.

zabilježen je porast od 154,59%, u 2010. od 172,34%, a u 2012. od 183,93% u odnosu na 2003.

godinu.

Izračunatim baznim indeksima vidimo da ukupno prikupljeni depoziti u svakoj

promatranoj godini u odnosu na baznu godinu rastu.

U tablici 14 izračunati su bazni indeksi za depozite po viđenju, te njihov grafički

prikaz u grafikonu 12.

Tablica 14: Bazni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine

0

50

100

150

200

250

300

Ba

zni

ind

ek

si u

%

Godine

BAZNI INDEKSI

2003.=100

• 46

GODINA

DEPOZITI PO VIĐENJU

IZNOS BAZNI

INDEKSI STOPA

PROMJENE

2003.=100 4.764 100,00 0,00

2004. 4.878 102,39 2,39

2005. 5.429 113,96 13,96

2006. 6.621 138,98 38,98

2007. 7.713 161,90 61,90

2008. 7.557 158,63 58,63

2009. 6.851 143,81 43,81

2010. 6.876 144,33 44,33

2011. 7.684 161,29 61,29

2012. 7.506 157,56 57,56

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Grafikon 12: Bazni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine, 2003.=100

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 14

80

100

120

140

160

180

Ba

zni

ind

ek

si u

%

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU

BAZNI

INDEKSI

• 47

Depoziti po viđenju u 2005. godini u odnosu na baznu 2003. porasli su za 13,96%. U

2007. u odnosu na 2003. godinu porasli su za 61,90%, u 2009. za 43,81%, a u 2011. za 61,29%.

Slijedi izračun baznih indeksa za prikupljene oročene depozite.

Tablica 15: Bazni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2003. do 2012. godine

GODINA

OROČENI DEPOZITI

OROČENI DEPOZITI

BAZNI INDEKSI

STOPA PROMJENE

2003.=100 6.372 100,00 0,00

2004. 8.692 136,41 36,41

2005. 11.473 180,05 80,05

2006. 15.510 243,41 143,41

2007. 18.216 285,88 185,88

2008. 20.959 328,92 228,92

2009. 23.677 371,58 271,58

2010. 23.452 368,05 268,05

2011. 24.103 378,26 278,26

2012. 24.112 378,41 278,41

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća

Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

• 48

Grafikon 13: Bazni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2003. do 2012. godine, 2003.=100

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 15

Podacima iz tablice 15 primjećujemo da bazni indeksi za prikupljene oročene

depozite u odnosu na baznu 2003. godinu svake promatrane godine rastu. 2005. godine

zabilježen je porast od 80,05% u odnosu na baznu godinu. U 2007. godini su oročeni depoziti

porasli za 185,88%, u 2009. za 271,58%, a u 2011. za 278,26%.

Slijedeće u analizi prikupljenih depozita je standardna dekompozicija vremenskog

niza.

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

400,00

Ba

zni

ind

ek

si u

%

Godine

OROČENI DEPOZITI

BAZNI INDEKSI

• 49

4.4. Standardna dekompozicija vremenskog niza

Standardna dekompozicija vremenskog niza je na33:

1. Trend komponentu

2. Sezonsku komponentu

3. Cikličku komponentu

4. Slučajnu (rezidualnu) komponentu

Prvo ćemo analizirati trend komponentu, te za njom sezonsku komponentu.

4.4.1. Analiza trend komponente

Izvorni vremenski nizovi koji predstavljaju pojave u poslovanju poduzeća i

privrednim djelatnostima, rijetko su postojanih razina u vremenu. Velik ih broj sadrži trend.

Trend predstavlja osnovnu razvojnu tendenciju pojave. Predočava se nekom

funkcijom vremena34.

Najčešće su u upotrebi trend-modeli35:

1. Trend polinom k-tog stupnja

2. Eksponencijalni trend modeli

3. Hiperbolički trend modeli

4. Asimptotski trend modeli

U trend polinomu k-tog stupnja, ako je k=1, model trend polinoma svodi se na model

jednostavne linearne regresije. Model linearnog trenda primijenit će se za opis vremenske

pojave koja se od razdoblja do razdoblja mijenja za približno isti apsolutni iznos36.

33

Biljan-August M., Pivac S., Štambuk A.: Uporaba statistike u ekonomiji, 2. Izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009., str. 146.

34 Šošić I., Serdar V.: Ibidem, str. 173.

35 Biljan-August M., Pivac S., Štambuk A.: op. cit., str. 115.

36 Šošić I., Serdar V.: ibidem, str.174.

• 50

Model jednostavnog linearnog trenda predstavlja se izrazom:

gdje su:

Y – ovisna varijabla, tj. vrijednosti vremenskog niza

X – neovisna varijabla, tj. vrijeme

u – slučana komponenta, odnosno odstupanja od originalnih vrijednosti

Konstantni član a je vrijednost trenda za razdoblje koje prethodi prvom. b je

koeficijent uz varijablu vrijeme, te nam pokazuje kolika je promjena trend vrijednosti ako se

varijabla vrijeme poveća za jedan37.

Izrazi za ocjene parametara metodom najmanjih kvadrata jesu:

gdje su:

jednostavne aritmetičke sredine varijabli X i Y.

Konačno je ocijenjeni model:

jedinica za X=.....

jedinica za Y=.....

X=0, .....

U nastavku računamo linearni trend ukupno prikupljenih depozita.

37

Ibidem, str.175

• 5

1

Tab

lica

16:

Od

ređ

ivan

je je

dna

džb

e lin

earn

og tr

end

a i v

rije

dno

sti t

rend

a za

pri

kup

ljene

kre

dit

e u

Ers

te&

Stei

erm

ärki

sche

Ban

k d

.d. o

d 2

003.

do

2012

. go

din

e

GO

DIN

A

UK

UP

NI

DE

PO

ZIT

I

VA

RI-

JAB

LA

V

RIJ

EM

E

VR

IJE

DN

OS

T

TR

EN

DA

2

RE

ZID

UA

LN

A

OD

ST

UP

AN

JA

2

2

20

03

. 1

1.1

36

0

0

0

12

4.0

10

.49

6

13

.150

,91

1

23

.06

7.7

39

,09

1

71

.83

2.7

72

,25

4

.05

9.8

62,3

1

20

04

. 1

3.5

70

1

13

.570

1

1

84

.14

4.9

00

1

5.6

16,1

5

74

.448

.42

3,7

2

11

3.9

44

.95

0,2

5

4.1

86.

729

,82

20

05

. 1

6.9

02

2

33

.804

4

2

85

.67

7.6

04

1

8.0

81,3

9

37

.983

.92

4,8

7

53

.912

.30

6,2

5

1.3

90.

960

,77

20

06

. 2

2.1

31

3

66

.393

9

4

89

.78

1.1

61

2

0.5

46,6

3

13

.674

.24

2,5

4

4.4

66.

882

,25

2

.51

0.2

28,3

0

20

07

. 2

5.9

29

4

10

3.7

16

16

67

2.3

13

.04

1

23

.011

,87

1

.51

9.3

76,7

2

2.8

37.

540

,25

8

.50

9.6

47,4

4

20

08

. 2

8.5

16

5

14

2.5

80

25

81

3.1

62

.25

6

25

.477

,11

1

.51

9.3

27,4

1

18

.245

.71

2,2

5

9.2

34.

852

,43

20

09

. 3

0.5

28

6

18

3.1

68

36

93

1.9

58

.78

4

27

.942

,35

1

3.6

74.0

94

,62

3

9.4

82.3

72

,25

6

.68

5.5

85,9

2

20

10

. 3

0.3

28

7

21

2.2

96

49

91

9.7

87

.58

4

30

.407

,59

3

7.9

83.6

78

,35

3

7.0

08.9

72

,25

6

.33

4,5

7

20

11

. 3

1.7

87

8

25

4.2

96

64

1.0

10.

413

.369

3

2.8

72,8

3

74

.448

.07

8,5

9

56

.889

.30

6,2

5

1.1

79.

026

,79

20

12

. 3

1.6

18

9

28

4.5

62

81

99

9.6

97

.92

4

35

.338

,07

1

23

.06

7.2

95

,34

5

4.3

68.5

02

,25

1

3.8

38.9

20

,80

UK

UP

NO

: 2

42

.44

5

45

1

.29

4.3

85

28

5

6.4

30.

947

.119

2

42

.44

4,9

0

50

1.3

86

.18

1,2

5

55

2.9

89

.31

6,5

0

51

.602

.14

9,1

5

Izvo

r: V

last

ita

obra

da

pod

atak

a na

tem

elju

God

išnj

ih fi

nanc

ijski

h iz

vješ

ća E

rste

&St

eier

mär

kisc

he B

ank

d.d

. od

200

3. d

o 20

12. g

od

ine

• 52

Iznosi konstantnih članova su:

Jednadžba linearnog trenda s ocjenjenim parametrima glasi:

X=1, 2003.

Jedinica za X je jedna godina.

Jedinica za Y je milijun HRK.

Izračunat ćemo standardnu devijaciju trenda koja nam pokazuje prosječni stupanj varijacije stvarnih vrijednosti ovisne varijable u odnosu na očekivane trend vrijednosti.

Zatim ćemo izračunati koeficijent varijacije trend modela koji predstavlja postotak standardne devijacije trenda od aritmetičke sredine varijable yt. Najmanja vrijednost koeficijenta je 0%, a najveća nije definirana. Što je ovaj koeficijent bliži nuli, to je model reprezentativniji. Smatra se da je model reprezentativan ako je koeficijent manji od 15%.

Prosječno odstupanje iznosa prikupljenih depozita od trend vrijednosti iznosi 2.271,61 milijuna kuna ili 9,37%, što govori o dobroj reprezentativnosti modela.

Koeficijent determinacije je pokazatelj reprezentativnosti trend modela koji se temelji na

analizi varijance. On se definira kao omjer sume kvadrata odstupanja protumačenih trend

• 53

modelom i sume kvadrata ukupnih odstupanja. Vrijednost koeficijenta determinacije kreće se u intervalu 0 ≤ r2 ≤1. Trend model je reprezentativan ako je ovaj koeficijent 0,7 i viši.

Modelom linearnog trenda protumačeno je 91% svih odstupanja, pa možemo zaključiti da je riječ o reprezentativnom modelu.

Niz je prikazan grafikonom 16 i u grafikonu je ucrtana linija trenda.

Grafikon 14: Izvorni niz i vrijednosti trenda prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 16

Slijedi analiza sezonske komponente kao komponente vremenskog niza.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U m

ilij

un

ima

ku

na

Godine

PRIKUPLJENI DEPOZITI VRIJEDNOST TRENDA

• 54

4.4.2. Analiza sezonskih pojava

Sezonska je pojava definirana kao periodična pojava s ciklusom od jedne godine.

Postoji više modela i metoda analize pojava sa sezonskom komponentom. Sezonske pojave

mogu se predočiti pomoću općeg modela aditivnog ili multiplikativnog tipa, koji se zasniva

na standardnoj dekompoziciji vremenske pojave. U analizi sezonske pojave primjenjuje se

model višestruke regresije i drugi statistički modeli vremenskih serija38.

Opći aditivni model vremenske pojave je:

dok je multiplikativni oblik:

Iz navedenih modela vidljivo je da je sezonska komponenta jedna od više njih. Često

se trend i ciklička komponenta spajaju u jednu trend-ciklus-komponentu, jer se za neke

slučajeve te dvije komponente ne mogu razdvojiti u analiziranom razdoblju.

Za anlizu ekonomskih vremenskih serija pretežno je prikladan multiplikativni model:

yt – frekvencije vremenske serije

Tt – trend vrijednosti

ISt – sezonski indeksi

Iεt – indeksi rezidualnih odstupanja

Postoji veći broj različitih načina kojima se brojčano određuju veličina sezonske i

drugih komponenti, riječ je o deskriptivno-statističkim metodama, a među njima je

38

Ibidem, str. 200.

• 55

najraširenija metoda odnosa prema pomičnim prosjecima. Podloga za analizu su mjesečne i

kvartalne serije39.

U nastavku je izvršena analiza sezonskih pojava u vremenskom nizu. Analizirano je

razdoblje od šest godina, od 2004. do 2009., zbog nedostupnosti podataka za preostale

godine.

Slijedi tablica 18 s kvartalnim iznosima prikupljenih kredita u Erste&Steiermärkische

Bank d.d40.

Tablica 17: Kvartalne vrijednosti prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od

2004. do 2009. godine (iznosi su izraženi u tisućama kuna)

GODINE PRIKUPLJENI DEPOZITI

l. KVARTAL ll. KVARTAL lll. KVARTAL lV. KVARTAL

2004. 11.456.809 12.387.157 13.777.076 17.991.175

2005. 15.783.666 15.963.259 17.847.438 18.835.806

2006. 18.829.424 20.322.441 22.371.696 25.302.959

2007. 28.001.225 29.443.818 29.078.534 31.444.570

2008. 32.579.311 32.133.343 33.539.573 33.385.389

2009. 33.359.607 37.126.254 37.437.015 31.331.851

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Kvartalnih izvješća Erste&Steiermärkische Bank

d.d. od 2004. do 2009. godine

Vrijednost prikupljenih depozita raste iz kvartala u kvartal u prve tri analizirane

godine. U 2007. godini vrijednost prikupljenih depozita pada u 3. kvartalu. U 2008. pada u 2.,

te u 4. kvartalu. U 2009. godini iznos prikupljenih depozita raste do 3. kvartala, te pada u

39

Ibidem, str. 203. 40

http://zse.hr

• 56

Slijedi grafički prikaz kvartalnih podataka prikupljenih depozita.

Grafikon 15: Kvartalne vrijednosti prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

od 2004. do 2009. godine

Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 17

Pomoću slijedeće tablice računamo sezonsku komponentu, a nakon tablice slijedi

objašnjenje.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

1

2

3

4

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

• 5

7

Tab

lica

18:

Sta

nd

ard

na

dek

om

po

zici

ja p

riku

plje

nih

dep

ozit

a u

Ers

te&

Stei

erm

ärki

sche

Ban

k d

.d. o

d 2

004.

do

2009

. god

ine

GO

DIN

A,

KV

AR

TA

L

PR

IKU

PLJ

EN

I

DE

PO

ZIT

I

PO

MIČ

NI

PR

OS

JEC

I

PR

VE

PR

OC

JEN

E

SE

ZO

NS

KIH

FA

KT

OR

A

SE

ZO

NS

KI

FA

KT

OR

I

SE

ZO

NS

KI

IND

EK

SI

DE

SE

ZO

NIZ

IRA

NA

SE

RIJ

A

RE

ZID

UA

LNI

FA

KT

OR

I

RE

ZID

UA

LNI

IND

EK

SI

20

04

.

l.

11

.45

6.8

09

-

- 0

,98

52

56

99

7

98

,53

1

1.6

28

.24

4,2

4

- -

ll.

12

.38

7.1

57

-

- 1

,24

46

73

39

5

12

4,4

7

9.9

52

.13

4,4

7

- -

lll.

1

3.7

77

.07

6

14

.44

3.9

11

,38

0

,95

38

32

77

0

1,2

34

16

3

Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents
Documents