Menopauza, poznata još i kao klimakterij ili klimaks (riječ dolazi od lat. climacter: kritično razdoblje

čovjekova života, i od grč. klȋmaks: ljestve ) ne počinje kod svih žena u isto vrijeme, isto kao što ni sve

žene nisu u isto vrijeme dobile prvu menstruaciju. Kada će točno menopauza početi u vašem slučaju,

ovisno je o vašem menstrualnom ciklusu, genetici, načinu života, hormonima, stresu kojem ste

izloženi, bolestima, tj. općem zdravstvenom stanju organizma.

Razdoblje menopauze ne mora nužno biti naporno, neizdrživo i hirovito, ni u fizičkom ni u psihičkom

smislu. Pokušat ćemo vam ukratko izložiti unutrašnje psihičke i fizičke procese koji uzrokuju

menopauzu i koji je prate te kako sve možemo na njih utjecati, pokušati ih ublažiti ili spriječiti.

Činjenica da je menopauza, grubo rečeno, završetak reproduktivnog razdoblja za svaku ženu, ne

znači nužno da ona nije početak novog poglavlja u odnosima, obitelji, poslu, hobijima i zdravlju.

Poznate osobe iz naše zemlje, poput Sanje Doležal s 53 godine, ili Josipe Lisac s 66 godina, svjedoče

o ispunjenom, aktivnom životu i nakon 45. godine. U svijetu, Hillary Clinton u dobi od 68 godina

kandidira za prvu predsjednicu Amerike, dok nas Meryl Streep s 66 godina i dalje oduševljava svojim

filmovima. Naravno da životi slavnih i poznatih nisu isti kao naši, i naravno da njima novac olakšava

mnogo toga, ali mi smo „poznate i slavne“ u svojem životu i zašto ne bismo proživjele zdravu,

aktivnu, hobijima i sklonostima ispunjenu menopauzu? Uostalom za opuštenu šetnju s prijateljicom

kroz prirodu nije potreban novac, nego samo volja i vrijeme. U kulturama koje s manje straha i

nelagode prilaze menopauzi, ova se životna faza smatra prelaskom u sigurnije i mudrije razdoblje

života.

Nadamo se da će vam ovaj priručnik pomoći i dati odgovore na neodgovorena pitanja. Na kraju

priručnika nalazi se rječnik, gdje su stručni nazivi još jedanput detaljnije objašnjeni.

ijekom života proživimo različite faze i svaka ta faza nosi svoje radosti i tuge, svoje prednosti i

mane. Nakon 40. godine na vrata počnu kucati fizičke i psihičke promjene koje za svaku ženu mogu

biti teške i bolne, a njihove uzroke, simptome i posljedice objedinjuje pojam menopauze.

Jajnici sadrže folikule u kojima se nalaze jajne stanice.

U svakom ciklusu počne rasti 3 – 10 jajnih stanica, od

kojih većinom samo jedna sazrije, te prsnućem folikula

ili ovulacijom stiže u jajovod. Istodobno, folikuli u

vrijeme sazrijevanja otpuštaju hormone odgovorne za

odvijanje menstrualnog ciklusa žene. Tijekom života

broj folikula se smanjuje, a smanjenjem broja folikula

opada i funkcija jajnika.

Prosječna žena u svom reproduktivnom razdoblju života može imati oko 400 ciklusa, ovulirati oko

400 zrelih jajnih stanica, za što će u procesu sazrijevanja biti potrebno 15 do 20 tisuća folikula.

Ulaskom u četrdesete, folikula je sve manje, nepravilnih ciklusa sve više. U trenutku kada je rezerva

folikula potrošena, žena ulazi u menopauzu.

enopauza u užem smislu označuje posljednju menstruaciju i kraj reproduktivne

sposobnosti, što je dio prirodnog procesa starenja. Kod većine žena javlja se između 45. i 55. godine

starosti, iako može nastupiti i između 40. i 60. godine te kao posljedica težih bolesti ili operacije

reproduktivnih organa. Sam pojam menopauza koristi se za opis premenopauze – razdoblja koje joj

prethodi, same menopauze i postmenopauze – razdoblja koje slijedi nakon nje. Menopauza nastupa

kao posljedica smanjene funkcije jajnika, a time i smanjene produkcije kako ženskih spolnih

hormona – estrogena i progesterona – tako i određenih muških spolnih hormona – androgena,

testosterona i DHEAS-a.

S prestankom menstrualnih ciklusa dolazi i do prestanka

proizvodnje spolnih hormona, estrogena i progesterona, što

posljedično snažno utječe na tkiva ovisna o tim hormonima

(posebno o estrogenu), kao što su mozak, koža, kosti, krvne

žile i urogenitalni sustav. Urogenitalne smetnje su jedna od

značajnih pojava uzrokovanih hormonskim promjenama, jer

se genitalna tkiva stanjuju, gube elastičnost te dolazi do

pojave suhoće rodnice, svrbeži, tegoba pri mokrenju i

povećane sklonosti infekcijama. Koža na cijelom tijelu postaje

manje elastična i potrebno ju je dodatno hidratizirati.

Menopauza nastupa oko 50. Godine, u prosjeku s 51,2 godine. Genetski je predodređena, ne ovisi o

broju porođaja, korištenju hormonalne terapije, rasi, socioekonomskom statusu, edukaciji, visini ili

težini osobe. Na nju mogu utjecati kronične bolesti, stres i pušenje te kod žena koje puše nastupa

otprilike dvije godine ranije. Postavljanje dijagnoze slijedi tek nakon 12 mjeseci amenoreje tj.

potpunog izostanka menstruacije.

6

Perimenopauza je višegodišnje razdoblje prije same

menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, padom razine

hormona estrogena te vazomotornim smetnjama (od kojih su

najpoznatiji valunzi). Vazomotorika je mijenjanje promjera

krvnih žila, njihovo sužavanje i širenje u funkciji regulacije krvne

cirkulacije i održavanja normalnog arterijskog tlaka. Odvija se

pod utjecajem hormonalnih i živčanih faktora.

Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje

menstruacije u životu svake žene, odnosno nakon menopauze.

U ranim četrdesetima dolazi do blagog estrogenskog manjka.

Ako je taj manjak uravnotežen, tegobe su blage ili ih nema.

Razmak između mjesečnica se produljuje, ali još uvijek

redovito dolaze. Nakon blagog pada razine estrogena

početkom perimenopauze, javlja se veći deficit estrogena i

progesterona krajem perimenopauze, te dolazi do izraženijih

neugodnijih simptoma poput valunga, noćnog znojenja i

nesanice. Estrogen ne utječe samo na vazomotoriku (širenje i

sužavanje krvnih žila) već uzrokuje manjak serotonina što

dovodi do promjena u funkciji limbičkog sustava s

posljedičnim promjenama u raspoloženju koja mogu ići i do

nekih oblika depresije.

Početak postmenopauze obilježava potpuni izostanak

menstruacije i trajno niska razina estrogena i progesterona.

imptomi perimenopauze, menopauze i postmenopauze fizička su prilagodba na manjak

estrogena. Osim glavnog simptoma neredovitog menstruacijskog krvarenja ili njegova potpunog

izostanka, većinu žena muče valunzi, noćna znojenja, vaginalne promjene zbog suhoće rodnice,

gubitak elastičnosti i osjetljivost na infekcije, psihičke smetnje u obliku naglih promjena

raspoloženja, umora, nesanice, glavobolje i pojava osteoporoze i krvožilnih bolesti.

Valunzi su valovi vrućine često praćeni ubrzanim

lupanjem srca i najčešći su i najpoznatiji

simptom menopauze. Iznenadni osjećaji rastuće

vrućine koje često prati znojenje, osim što

izazivaju nelagodu i nerijetko zahtijevaju

promjenu odjeće, mogu ozbiljno poremetiti san

i njegovu kvalitetu. Prema statistikama, više od

polovine žena u menopauzi suočeno je s ovom

neugodnom pojavom.

Valunzi spadaju u vazomotorne tegobe i nastaju

kao posljedica perifernog širenja krvnih žila

zbog smanjene koncentracije estrogena.

Nažalost, ne možemo ih u potpunosti otkloniti, ali promjenom određenih navika i stila života

možemo na njih znatno utjecati te ih ublažiti. Poznato je da ih stres, alkohol, kofein, začinjena hrana

i nikotin izazivaju i potiču. U novije vrijeme provedena su i istraživanja o utjecaju kilograma tj.

prekomjerne težine na pojavu valunga. Liječnici su složni da masno tkivo općenito otežava

simptome menopauze, pa tako i pojavu valunga. Želite li odgovorno pristupiti problemu neugodnih

simptoma savjetujemo vam da izračunate svoj indeks tjelesne mase (BMI) te počnete mijenjati

navike koje vam u ovoj situaciji odmažu i otežavaju. BMI nam prikazuje odnos tjelesne težine i visine

osobe. Računamo ga na način da prvo izračunamo kvadrat visine u metrima tako da vlastitu visinu

pomnožimo s istim brojem, npr. ako ste visoki 1,65m pomnožite 1,65 sa 1,65, čime ćete dobiti

2,7225. Zatim tjelesnu masu izraženu u kilogramima podijelimo s dobivenim brojem npr. ako ste

teški 59kg, podijelite 59 sa 2,7225 i dobiveni broj je vaš BMI ili indeks tjelesne mase, u ovom slučaju

21,67.

Nikad nije kasno za promjene i novi početak u prehrani, zdravlju i posljedično općem zadovoljstvu

sobom i svojim tijelom.

Kao što smo u tekstu već naveli i opisali, u menopauzi ne dolazi samo do smanjenja razine

estrogena, nego i progesterona. Progesteron je hormon koji ima važan učinak na središnji živčani

sustav, veže se za GABA receptore i na taj način djeluje opuštajuće. Neuravnotežena funkcija jajnika i

smanjena produkcija progesterona izazivaju promjene u raspoloženju, razdražljivost, a ponekad čak i

depresivna stanja.

Zbog slabljenja ligamenata i mišića dna male zdjelice dolazi do spuštanja urogenitalnih organa te

slabosti mokraćnog mjehura i mokraćovoda, čija posljedica može biti inkontinencija, odnosno

nemogućnost zadržavanja mokraće. Mišići vole vježbu, ako slabe, moramo ih dodatno stimulirati i

naprezati. Liječnici preporučuju puno tekućine, fizičke aktivnosti, dodatnih vježbi za mišiće mjehura i

međunožja. Izaberite neku tjelesnu aktivnost koju volite. To ne mora biti npr. aerobik ili tečaj zumbe,

dovoljno je šetati bržim hodom 30 minuta dnevno ili voziti bicikl, ljeti plivati ako imate mogućnosti.

Svatko može pronaći aktivnost za sebe.

Neraspoloženje može biti uzrokovano i lošim snom ili noćnim i dnevnim znojenjima koja remete

obavljanje svakodnevnih obaveza. Ponekad uzrok može ležati u poremećaju rada štitnjače tako da

ako se tegobe ne smanjuju uz promjenu loših navika, uzimanje prirodnih dodataka prehrani i veću

fizičku aktivnost na zraku, savjetujemo vam posavjetovati se s liječnikom, koji će vas po potrebi

uputiti na dodatne pretrage. Nije lako naviknuti se na novi ritam našeg tijela, dajte si vremena i

budite odlučne i dosljedne u zdravim odlukama.

Govoreći o simptomima menopauze, u mislima imamo osnovne promjene na fizičkoj razini koje se

događaju u tijelu (prestanak menstruacije, pad razine estrogena i progesterona) i promjene na

površini tijela koje se javljaju kao posljedice tih unutarnjih promjena.

Odgovoran odnos i osvještavanje svih dolazećih promjena omogućuje nam zdraviji život u

menopauzi i nakon nje. Kardiovaskularne bolesti i osteoporoza česte se kod žena starijih od 55

godina. Obje se bolesti javljaju pod utjecajem smanjene razine estrogena. Osteoporozom nazivamo

smanjenu gustoću kostiju te iako lom nastaje kao posljedica pada, nerijetko je kost u toj dobi tako

krhka da su lomovi česti i bez očitog uzroka.

San nam u menopauzi može biti isprekidan

valunzima, znojenjem, lošim raspoloženjem i

ružnim snovima. Kako bismo tijelo pripremili na

san, potrebno je pružiti mu dovoljno fizičke

aktivnosti i u večernjim satima izbjegavati nikotin,

kofein, alkohol i začinjenu hranu. Liječnici

preporučuju 8 sati sna dnevno, ako ste jutarnji tip

lezite navečer ranije i omogućite si dovoljno sna.

Dobar san bitan je početak svakoga dana.

Koliko je san važan, vidimo tek kad dan provedemo umorni i iscrpljeni zbog loše noći. Nažalost to će

nam se u menopauzi događati češće nego što bismo željeli.

.

Žene često ne znaju što očekivati u razdoblju menopauze, kojim simptomima posvetiti više

pozornosti, kako se nositi s njima, itd. Savjetujte se sa svojom liječnicom ili liječnikom,

ginekologinjom ili ginekologom, potražite odgovore, čitajte, nađite način olakšavanja simptoma i

učinite sve da vam bude lakše i bolje. Za sve postoji način i sredstvo, samo ga treba pronaći. Pravi

pristup novoj situaciji olakšat će vam i učiniti vas sigurnijima i mirnijima, bez obzira na učestalost i

težinu simptoma u određenom trenutku.

armaceutska industrija nudi niz hormonalnih lijekova za menopauzu i alternativne dodatke

prehrani na prirodnoj osnovi. Teško je odlučiti se i izabrati nešto. Hormonalnu terapiju trebali bi

propisivati isključivo liječnici ili ginekolozi, i to samo u posebnim slučajevima, kada je to zaista

potrebno iz medicinskih razloga. Menopauza nije bolest, nego razvojni period u životu svake žene.

Pristupimo joj hrabro i odlučne u tome da ćemo učiniti najbolje za sebe i svoje zdravlje, ne samo u

trenutku tih nastupajućih promjena, nego i za sve godine koje dolaze.

Naglašavanje tjelesne aktivnosti kao preduvjeta

za zdravlje nešto je što ćemo čuti od liječnika/ce

ili prijateljice, pročitati u knjigama, časopisima, na

internetu, ali kako to uklopiti u silne obaveze i

prenatrpan raspored? I koju aktivnost izabrati?

Razmislite prvo kakav ste tip i što volite? Jeste li

jutarnji ili večernji tip? Volite li bržu, dinamičniju

aktivnost ili polaganiju, smireniju?

Fizička aktivnost je i svakodnevna šetnja,

planinarenje za one koji vole mirnije , ili aerobik,

ples za one dinamičnije među nama. Mnogi

naglašavaju prednosti vježbanja joge i njenog

pozitivnog utjecaja na opće zdravstveno stanje,

kako na psihičko tako i na fizičko.

Prehrana i tjelesna aktivnost mogu nam biti

oslonac u svakom životnom razdoblju. Utjecaj

nezdravih dodataka na simptome menopauze

poznat je mnogo puta dokazano. Izbjegavajte

koliko god možete alkohol, kofein, nikotin i začine,

posebno u večernjim satima kako vam noćno

znojenje ne bi poremetilo san. Lako probavljivo

voće i povrće bogato vitaminima i tekućinom,

neka bude obavezan dio vašeg jelovnika.

Neke biljke poznate su po svojem ljekovitom učinku. Biljke s posebno pozitivnim utjecajem na

simptome menopauze su: čajevac, noćurak, maca, valerijana, soja i cimicifuga.

Fotka nekog zdravog obroka

Čajevac je biljka Camellia Sinensis, višegodišnje drvo od čijih se izdanaka

priprema popularni napitak čaj. Različitom preradom listića dobivamo bijeli,

žuti, crveni, zeleni ili crni čaj. Poznat je po uklanjanju umora, ubrzavanju

metabolizma i poticanju cirkulacije.

Noćurak često susrećemo u vrtovima kao ukras, obično nesvjesni da se radi o iznimno ljekovitoj

biljci. Cvjetovi su joj otvoreni noću, po čemu je i dobila ime. Iz malenih sjemenki dobiva se biljno ulje

koje se klasificira među ulja bogata gama-linolenskom kiselinom. Poznat je u ublažavanju

menopauzalnih tegoba. Osim u Sjevernoj Americi, noćurak uspijeva diljem svijeta u umjerenim

klimama. U Europu je stigao kao ukrasna biljka.

Korijen mace godinama se, između ostalog, koristi za održavanje hormonalne ravnoteže. Bogat je

vitaminima B1, B2, B12 i C, sadrži natrij, kalij, bakar, cink, željezo, silicij i magnezij – ukratko, to je

jedna izvrsna biljka!

Valerijana se još od antičkih vremena koristi za ublažavanje problema sa spavanjem, posebno

nesanice. Koristi se i za stanja povezana s anksioznošću i psihološkim stresom, glavobolje, migrene i

želučane tegobe.

Soja je mahunarka visoke hranjive vrijednosti, bogata dobrim mastima, ugljikohidratima,

bjelančevinama i vitaminima A i B skupine. U prodaji se može naći sojino mlijeko, umak i sir poznat

kao tofu. Poznata je po ublažavanju i usporavanju tipičnih tegoba u menopauzi, od valunga, preko

nesanice, do promjena raspoloženja. Neke njezine bjelančevine aktiviraju receptore "lošeg

kolesterola" i pospješuju njegovu razgradnju.

Cimicifuga (eng. black cohosh) biljka je koja se koristi za ublažavanje tegoba menopauze diljem

svijeta. Najnovija istraživanja pokazala su da djeluje na receptore serotonina te tako utječe na

regulaciju naleta vrućine, znojenja, probleme sa snom i promjenama raspoloženja. Na tržištu se

može naći u obliku praška, tekućine ili tableta.

ilj nam je bio opisati i objasniti važnije pojmove menopauze kako bismo vam je približili i

olakšali. Vjerujemo da uz male promjene u načinu života poput povećanja tjelesne aktivnosti i

zdravije prehrane, uz prirodnu pomoć u obliku zdravih biljnih pripravaka i osvještavanja svih

promjena, menopauza kao neizbježno životno razdoblje može postati lakša, ugodnija, prihvatljivija.

Nadamo se da smo vam u tome pomogli!

U potrazi za kvalitetnim proizvodom za olakšavanje

simptoma menopauze naišli smo na francuski

laboratorij Ives Ponroy koji je u Francuskoj i diljem

Europe poznat po prirodnim dodacima prehrani.

Njihov proizvodi Menodyne i Syleance prvenstveno,

a zatim i kombinacija vitamina magnezija i B6 te ulje

noćurka pokrivaju sve simptome i djeluju ne samo

umirujuće već i preventivno na opće stanje

organizma. Iskreno ih preporučamo! Ako ste

zainteresirani, bacite pogled na našu stranicu

Menopauza.hr, možda će vam se nešto svidjeti,

pročitajte što nudimo i slobodno nam se obratite sa

svim pitanjima. Stojimo na raspolagnju mailom na

info@menopauza.hr ili telefonom na 091 950 54 94.

Izvor podataka navedenih u ovom Vodiču su medicinski priručnici, rječnici i medicinske web stranice koje se bave

životnim razdobljem menopauze i svim psihološkim i fiziološkim promjenama koje je prate. Savjeti, prijedlozi i

informacije u Vodiču nisu namijenjene dijagnostici ili liječenju te je u slučaju ozbiljnijih zdravstvenih problema

potrebno posavjetovati se sa svojim liječnikom ili ginekologom.