II. Turistička · PDF fileFUNKCIJA: svrha postojanja ... Kao ključne teorije koje se fokusiraju na izučavanje turizma kao fenomena možemo istaknuti: ... Prirodna i kulturna

II. Turistička destinacija i destinacijski

sustav

asistent: Ante [email protected]

120 – nova zgrada211 – EFST

© Ekologija i održivi razvoj - autorizirana predavanja

Sadržaj

• Primjena teorije sustava u procesu razmatranja razvoja turizma

• Destinacija kao sustav

• Temeljni elementi turističke destinacije

• Tipovi turističkih destinacija

© Ekologija i održivi razvoj - autorizirana predavanja 2

I. Primjena teorije sustava u procesu razmatranja razvoja turizma

Sustav je svaki uređeni skup od najmanje dva elementa (dok gornja granica broja elemenata nije ograničena, ali mora biti konačan broj) koji interakcijom ostvaruju neku, jednostavnu ili složenu funkciju cjeline. Sustav je dio univerzuma, odnosno svoje vlastite okolice u kojoj djeluje i s kojom održava stanovite veze (Petrid, L.

2011. prema Panian, Ž. 2005).

Petrid (2011) navodi da, da bi nešto bilo sustav, mora imati osnovne značajke sustava:

1. ELEMENTI: Stvarni ili apstraktni djelovi sustava, koji utječu na postojanje i ponašanje sustava kao cjeline, bez obziran da li je njihov utjecaj koristan ili štetan.

2. STRUKTURA: sustavom možemo smatrati samo one pojave koje imaju neku zajedničku strukturu, odnosno skup veza u sustavu.

3. FUNKCIJA: svrha postojanja sustava, ulogu koju sustav ima u svojoj okolini i način ostvarivanja svrhe i uloge sustava. Najlakše je uočavamo ukoliko sustav promatramo zajedno sa njegovim okolišem.


Bertalanffy (1968) navodi kako svi sustavi imaju sljededa svojstva:

1. Samostalnost elemenata od kojih su sastavljeni: sustav možemo raščlaniti na konačan broj dijelova koje nazivamo podsustavima složenog sustava. Svaki od elemenata sustava postoji kao zasebna jedinka ili element.

2. Povezanost svih elemenata sustava: svi elementi koji pripadaju određenom sustavu međusobno su povezani. Suštinu sustava čine upravo veze među djelovima, ili elementima koji formiraju sustav. Sustav se bez obzira na samostalnost elemenata uvijek promatra

kao cjelina – holistički.

3. Sustav uvijek teži ostvariti određeni cilj: svaki sustav postoji radi ostvarenja nekog cilja. Cilj sustava obično predstavlja transformacija različitih vrsta ulaza u željeni izlaz (output), što se grafički prikazuje tzv “metodom crne kutije”.

4. Sustav se promatra u određenim granicama, bilo da se radi o otvorenom ili zatovrenom sustavu: svaki sustav ima definirane granice. Iako, organizacijski (društveni) sustavi kao što je turizam, uvijek su otvoreni. Odnosno, premda im se često u formalnom

smislu daju određena prostorna ograničenja, ukoliko nisu povezani sa okruženjem osuđeni su na propast.

5. Svojstvo je sustava da teži ravnoteži: sustav se nalazi između dvije krajnosti: stanja reda i stanja neorganiziranosti. Čovjek ne smije dopustiti sustavu da samostalno izađe iz stanja entropije, ved mora svijesnom i organiziranom aktivnošdu djelovati na sustav i

usmjeravati ga ka ravnotežnom stanju.

6. Promjene na jednom elementu izazivaju promjene u sustavu: sustav je nalil paukovoj mreži. Promjene unutar jednog elementa sustava izazivaju promjene u cijelom sustavu. Primjerice promjene u prirodnom elementu turističkog sustava odražavaju se na

cijelokupni sustav turizma.


Brojni su pokušaji objašnjavanja turizma s aspekta teorije sustava. Pri tome se svi pokušaji zasnivaju na takozvanom holističkom pristupu.

Kao ključne teorije koje se fokusiraju na izučavanje turizma kao fenomena možemo istaknuti:

I. Butler’s Tourist Area Life Cycle,

II. Leiper’s Industrial Tourism System,

III. Hall’s Tourism Market System,

IV. Murphy’s Ecological Model of Tourism Planning,

V. Maslow’s Hierarchy of Needs,

VI. Push and Pull Motivations,

VII. Plog’s Psychographic Segmentation,

VIII. Iso-Ahola’s Travel Motivation Model

IX. Doxey’s Irridex (Beeton, 2006).


!Naravno, sve od navedenih

teorija ne fokusiraju se na

turizam kao sustav, već

analizraju različite komponente

ove složene djelatnosti.

A. Leiper’s Industrial Tourism System

Turistički sustav se sastoji od tri geografske cjeline:

• Emitivne

• Tranzitne

• Receptivne regije.

Svaka od tih regija sastoji se od niza elemenata i to od:

• Turista

• Geografskih datosti, te

• Turističkog sektora (industrije).


Tourist generating

region

Tourist destination

region

Transit region or route

Transit region or route

Departing tourists

Returning tourists

Leiper, 1955: Leiper’s industrial tourism system

B. Hall’s Tourism Market System

Petrid (2011) navodi kako Hall (2005) jednako kao i Leiper (1995), turistički sustav promatra kao “trodijelnientitet” sastavljen od emitivne, tranzitne i receptivne regije, s tom razlikom da on više pažnje posvedujeelementima receptivne regije, pri čemu ih dijeli na:

1. Turističku industriju(smještajni i ugostiteljski kapaciteti)

2. Infrastruktura

3. Radna snaga

4. Kapital

5. Atrakcijske resurse, te

6. Regulatorne strukture.

U svom modelu, Hall turizam svrstava u red “otvorenih sustava”.

Bez obzira na različite pristupe brojnih autora, uobičajena je podjela turističkog sustava na tri osnovna podsustava:

Podsustav turističke ponude; podsustav turističke potražnje; te podsustav institucija.


Okruženje u kojemu egzistira turistički sustav je kompleksno i višedimenzionalno.

Međutim veza imeđu turizma i okruženja je recipročna.

Ciljevi djelovanja turističkog sustava su višestruki. Odnosno mogli bi smo redi da

de svaki od podsustava unutar sustava turizma imati vlastite cileve:

I. Ponuda – maksimizacija vlastitih profita

II. Potražnja – maksimizacija zadovoljstva, te

III. Institucije – masimalni društveni učinci.


II. Destinacija kao sustav

Razvoj turizma u određnoj destinaciji istovremeno je prostorno uvijetovan i utječe na prostor.

Prostorno je uvijetovan - što podrazumijeva nužnost postojanja određenih atraktivnih elemenata koji predstavljaju inicijalne faktore turističkog razvoja. Ti inicijalni faktori razvoja, u procesu izgradnje

turističkog proizvoda nadograđuju se (oplemenjuju) brojnim elementima komunalne infrastrukture te turističke suprastrukture. O kvaliteti i modalitetima kombinacije različitih faktora bitno de ovisiti i

kvaliteta turističkog proizvoda te njegova tržišna segmentiranost.

Utječe na prostor - inicijalni razvoj tzurizma generira određenu destinacijsku posjedenost, međutim i zahtjeva ispunjenje svih onih preduvijeta da bi se moga kreirati turistički proizvod, odnosno vršiti

kvalitetan i održiv prihvat posjetitelja. U tom kontekstu značajnu ulogu ima izgradnja infrastrukture i suprastrukture, ali i zašitita (konzervacija) i adekvatna valorizacija i interpreetacija resursa koji se nalaze

na području turističke destinacije.


Pojmu turističke destinacije prethodi pojam turističkog mjesta.

Turistička mjesta u užem smislu predstavljaju naselja unutar svojih administrativnih granica, bez obzira na veličinu. U širem smislu, turističko mjesto obuhvada i svoje šire gravitacijsko područje, ukoliko ono svojim resursima privlači posjetitelje. Petrid (2011. prema Državni zavod za statistiku 2010.) navodi kako turistička mjesta, s

obzirom na geografska obilježja razvrstavamo u sljedede vrste:

1. Zagreb – administrativno politički centar, ali i mjesto privlačno zbog povijesne i kulturne baštine.

2. Kupališna mjesta – ljekovitost termalnih ili mineralnih voda i ostali geološko mineraloški sastojci, za koje je znanstveno utvrđeno ljekovito svojstvo.

3. Primorska mjesta – duž obale i otoci.

4. Planinska mjesta – najčešde su mjesta koja se nalaze iznad 500 metara nadmorske visine.

5. Ostala turistička mjesta – prostor sa atraktivnim faktorima.

6. Neturistička mjesta - sva ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati u niti jednu kategoriju.

Prema DZS turističko mjesto je ono mjesto koje ispunjava atraktivne, komunikativne te receptivne uvjete!


Turistička mjesta se u Hrvatskoj dijele i na razrede: A, B, C, D.

Pravilnikom o kriterijima za razvstavanje naselja u turističke razrede (NN152/08) definirani su KVANTITATIVNI I KVALITATIVNI kriteriji za

razvrstavanje naselja u TR.

1. KVANTITATIVNI KRITERIJI

I. Petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih nodenja u turističkoj opdini, gradu ili naselju (broj nodenja),

II. Broju turističkih nodenja po stanovniku turističke opdine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog prometa),

III. Vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku opdine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga turističkog prometa),

IV. Petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih nodenja u opdini, gradu ili naselju po krevetu ili smještajnoj jedinici. 2. KVALITATIVNI KRITERIJI

I. Turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajude kvalitete,

II. Razina izgrađenosti infrastrukture

III. Prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni i umjetnički spomenici, sadržaji, prirodne ljepote, pojave, običaji i tradicija, te druge turističke zanimljivosti,

IV. Stanje organiziranosti zdravstvene zašitte,

V. Uređenost javnih površina,

VI. Dodatna ponuda: Sport, Kultura, Trgovina i sl.


Mogli bismo redi da je turističko mjesto postalo svojevrsno žarište, odnosno jezgra koja sa svojim okruženjem čini područje turističke destinacije.

Samim tim pojam turističke destinacije je višeznačan; Naime, ona može predstavljati jedan lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa čak i kontinent kao odredište turističkog putovanja. S obzirom na promjenjiv

prostorni obuhvat, možemo redi da je destinacija fleksibilan, dinamičan prostor čije granice određuje turistička potražnja, tj. Sami turisti neovisno o administrativnim granicama (Petrid, 2011).


Jedna od najčeščih tipologija destinacija jest tipologija prema prostornom obuhvatu, bududi da je sve češdi slučaj da turisti na svom putovanju posjeduju vedi broj destinacija. Naime, praksa je pokazala da je danas preko 50%

putovanja organizirano na načelu povezivanja vedeg broja mikrodestinacija, odnosno da je najčešdi model tzv. “multidestinacijski model putovanja”.

Prema prostornom obuhvatu razlikujemo 5 tipova turističkih destinacija:


DOMICIL

A1

A2

A3 A4

A5

B2

D2

F2 E

2

C2

B3

C3

D3

E3

F3

B4

C4

D4

E4

F4

C5

B5

F5

D5

E5

Putovanja u jednu destinaciju

Lančano putovanje

Osnovna destinacija Kružno putovanje s jednom

žarišnom destinacijom

Regionalno kružno putovanje

- Niz destinacija u regiji

III. Temeljni elementi turističke destinacije

Cho (2000) navodi da turistička destinacija sadrži brojne elemente koji su fokusirani na privlačenje posjetitelja u turističku destinaciju, a potom i na zadovoljnje njihovih potreba za vrijeme boravka u njoj. Ti temeljni elementi

mogu se podijeliti u nekoliko skupina:


Destination appeal and experiences offered are shaped by:

ATTRACTIONS

Temeljni motiv, inicijator turističkog dolaska.

Mogu se podijeliti na prirodne, antropogene, te kulturno povijesne.

Mogu se promatrati kao javne i privatne.

Značajnu ulogu imaju i neopipljivi faktori

atraktivnosti.

PUBLIC AND PRIVATE AMMENITIES

Raznovsni elementi turističke ponude,

uključivo komunalnu infrastrukturu te

turističku suprastrukturu.

ACCESSIBILITY

Prometna i informacijska

dostupnost turističke destinacije.

IMAGE

Jedinstven i kvalitetno izgrađen image temeljni

je preduvijet za privlačenje posjetitelja u

destinaciju.

PRICE

Ključan faktor destinacijske

konkurentnosti?

HUMAN RESOURCES

Turizam je radno intenzivna djelatnost,

dok je interakcija posjetitelja i lokalnog

stanovništva sastavni dio turističkog iskustva.

Prilagođeno prema: Cho, B. H. 2000. “Destination”, Encyclopaedia of Tourism, Routledge, London

Funkcioniranje turističke destinacije, bez obzira na njen prostorni obuhvat mogude je najjednostavnije objasniti “metodom crne kutije”. Naime, prema toj metodi u destinacijski sustav ulaze različiti inputi; koji unutar sustava

prolaze proces preobrazbe, te izlaze iz sustava kroz jedan ili više izlaza kao transformirani outputi.


INPUTI

•Turistička očekivanja•Poduzetnička kreativnost

•Radna snaga•Investicijski kapital

SUSTAV DESTINACIJE

•Resursi i atrakcije•Infrastruktura

•Smještaj•Transport•Aktivnosti

•Zabava•Maloprodaja

•Organizacije upravljanja i podrške

OUTPUTI

•Učinci na stakeholdere: turiste, rezidente,

investitore, poduzetnike. •Društveni učinci:

ekonomski, ekološki, prostorni, društveni.

VANJSKI UTJECAJIModa Tehnologija

Zakonodavstvo

Ekologija

Demografija

Politika

Prilagođeno prema: Petrić, L. 2011. “Upravljanje

turističkom destinacijom – načela i praksa”,

Sveučilište u Splitu, Split.

IV. Turistička destinacija kao integralni turistički proizvod

Unutarnji prostor destinacije percipiramo kao tzržište na kojemu se prodaju brojni parcijalni (pojedinačni) proizvodi i usluge, namijenjeni zadovoljavanju potreba turista koji se tu zateknu. No, ako promatramo turističko tržište kao međunarodnu (globalnu) kategoriju, odnosno kao prostor na

kojem se nudi i kupuje boravak u najraznovstnijim destinacijama, onda se zapravo te destinacije promatraju kao integralni turistički proizvod.

Drugim riječima, cijele destinacije postaju objektom razmjene, te se na turističkom tržištu nude kao integralni turistički proizvodi.

U tom kontekstu i destinacija kao proizvod, s obzirom na svoja obilježja, postiže određenu razinu konkurentnosti i dijeli sudbinu svih ostalih vrsta proizvoda koji se, s više ili manje uspjeha prodaju

na tržištu.

Na globalno turističkom tržištu, destinacije možemo prikazati kao dijelove slagalice, u kojoj je svaki dio zaseban element, a istovremeno svi čine dio globalne ponude, i konkuriraju jedna drugoj temeljem

konkurentskih prednosti koje su razvile zahvaljujudi prirodnim i/ili društvenim atrakcijama.


Suvremeno shvadanje destinacije kao svojevrsnog proizvoda razvolo je koncept tzv. Životnog ciklusa (Butler, 1980.),

prema kojemu i ona kao svojevrsni živi organizam proživljava svoj vijek, slijededi neke uzastopne faze.


B

R

O

J

T

U

R

I

S

T

AVRIJEME

Istraživanje

Angažiranje

Razvijanje Stagnacija

Propadanje

Pomlađivanje

Otkrivanje

destinacije

Lokalna

kontrola Institucionalizam

Prilagođeno prema: Butler, R.W. 1980. “The concept of a tourist area cycle of evolution; Implications for the management of resources” Canadian Geographer

Konsolidacija

II. Turistička destinacija i

destinacijski sustav

Konzultacije:

•Četvrtkom 16:15 – 17:00 (isključivo uz prethodnu najavu putem emaila)

•Ponedjeljkom na Ekonomskom fakultetu (ured 211, od 16:15-17)

antemandic.com

/Ante Mandid

© Ekologija i održivi razvoj - autorizirana predavanja

Documents

II. Turistička · PDF fileFUNKCIJA: svrha postojanja ... Kao ključne teorije koje se fokusiraju na izučavanje turizma kao fenomena možemo istaknuti: ... Prirodna i kulturna