II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA - Filozofski fakultet - Naslovnica · · 2014-01-2270 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B ... Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Operacijski sustavi 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike (dvopredmetni studij u fiksnoj

kombinaciji) Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak od 12,00-14,00 (028) Nositelj kolegija dr. sc. Božidar Kovačić Suradnik Vanja Slavuj Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru sa nositeljem kolegija

Kabinet 414 Telefon 051 / 584-712 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

UVOD U OPERACIJSKE SUSTAVE: razvoj operacijskih sustava, hijerarhijska struktura operacijskih sustava, interakcija (veza) operacijskog sustava i strojne opreme, UPRAVLJANJE PROCESIMA: konkurentnost procesa, sinkronizacija, zastoji, upravljanje procesorom, UPRAVLJANJE MEMORIJOM: straničenje, segmentacija, strategije smještaja, zaštita memorije, dodjeljivanje resursa, UPRAVLJANJE PODACIMA: rad s datotekama i imenicima, pojam direktorija, alokacija vanjske memorije SIGUROST I ZAŠTITA.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon zavšetka predmeta studenti će biti sposobni: 1. opisati ulogu operacijskog sustava u radu računala 2. definirati i razlikovati strukture operacijskih sustava 3. definirati pojam procesa i opisati stanja izvođenja procesa 4. primjeniti znanja o procesima na problemima upravljanja procesima: konkurentnost, sinhronizacija, zastoji i

upravljanje procesorom 5. razlikovati načine upravljanja memorijom 6. argumentirano objasniti razlike u načinima upravljanja virtualnom memorijom (straničenje i segmentacija) i njihovim

modifikacijama 7. definirati pojam direktorija i opisati načine alokacije vanjske memorije 8. opisati pojam sigurnosti i zaštite, te opisati načine njihove implementacije

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X (na PC-u)

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (na PC-u)

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA E OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 0 Kontinuirana provjera znanja 2 40 Praktični rad u laboratorijskim uvjetima 1,25 30 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. Studenti polažu sva kolokvija iz teorije i praktičan rad na računalu. Pristup popravku međuispita

Studenti imaju pravo pristupiti popravku jedne od provjera tijekom semestra (praktičan rad na računalu, 1 ili 2 kolokvij iz teorije) Završni ispit Na završnom ispitu moguće je skupiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Završni ispit je položen ako student ostvari 50% uspješnosti. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Tanenbaum A., Woodhull A., Modern Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997. Tanenbaum A., Woodhull A., Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997. Implementation, Prentice Hall, 1997.

Izborna literatura: Stalling S., Operating systems, Macmillan, 1992 2. Silberschatz A., Galvin P. B., Operating system concepts, Addison Wesley, 1989.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija (navedenih u točki I).

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Pojam operacijskih sustava i povijesni razvoj 2. Struktura operacijskih sustava

3. Procesi i procesne niti

4. Sinhronizacija procesa

5. Sinhronizacija procesa

6. Upravljanje procesorom

7. Zastoji

8. Provjera znanja

9. Ulazno - izlazne jedinice

10. Upravljanje memorijom

11. Upravljanje memorijom

12. Datotečni sustav

13. Datotečni sustav

14. Sigurnost i zaštita

15. Provjera znanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Računalne mreže 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 10,00 – 11,30, prostorija O-358; Petak 14,00 – 15,30, prostorija O-028 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Mario Radovan Suradnik asistent Vedran Miletić, prof. Vrijeme za konzultacije Utorkom od 11,00 do 13,00 sati

Kabinet O-512 Telefon 051/584-722 E-mail [email protected]


(1) Mrežni sustavi: temeljni pojmovi i načela rada; vrste računalnih mreža (2) Performanse i dijeljenje resursa; mrežni slojevi i protokoli. (3) Slojevi OSI modela i Internet (TCP/IP) modela. (4) Fizički sloj mreže: nosioci podataka i metode kodiranja. (5) Sloj veze podataka: tvorba okvira; otkrivanje i otklanjanje grešaka. (6) Lokalne mreže: Ethernet, Token Ring i druge (MAN) prstenaste mreže. (7) Usmjeravanje paketa i uspostavljanje putova; izvorsko usmjeravanje. (8) Prošireni LANovi; sustav ATM; prijenosnici, sučelja i portovi. (9) Sastavljene mreže: načela i metode povezivanja različitih mreža. (10) Struktura IP paketa; adresni prostor Interneta. (11) Unutardomensko usmjeravanje. (12) Podmreže i ujedinjavanje putova. (13) Načela međudomenskog usmjeravanja. (14) Bežične mreže: Bluetooth, Wi-Fi, WiMAX. (15) Sustavi mobilne telefonije.


1. objasniti osnovne pojmove iz teorije računalnih mreža 2. nabrojiti svojstva pojedinih mrežnih slojeva OSI i Internet modela 3. nabrojiti elemente fizičkog sloja mreže i njihova svojstva 4. objasniti pojmove širine frekventnog pojasa, propusnosti, zadržavanja, dijeljenja resursa 5. upotrijebiti metode utvrđivanja i ispravljanja grešaka u prijenosu 6. objasniti metode stani-i-čekaj i klizni prozor 7. nabrojiti svojstva mreža Ethernet i Prsten sa značkom 8. objasniti sklapanje virtualnih puteva i usmjeravanje paketa 9. objasniti metode usmjeravanja, prosljeđivanja i kontrole zasićenja 10. objasniti pojmove fragmentacija i sabiranje paketa 11. nabrojiti svojstva IP paketa i protokola 12. okarakterizirati adresni prostor Interneta 13. objasniti razlike unutardomenskog i međudomenskog usmjeravanja 14. opisati način rada bežičnih mreža 15. navesti specifičnosti najčešće korištenih bežičnih mreža (Bluetooth, WiFi, WiMAX) 16. opisati svojstva sustava mobilne telefonije


Predavanja Seminari Konzu�tacije Samostalni r�d X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 1 0 Pismeni ispit 2 45 Kontinuirana provjera znanja 2 55 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Pohađanje nastave vježbi je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta. Pismeni ispit Tijekom semestra pisat će se dva kviza koji će uključivati pitanja iz gradiva predavanja. Na prvom kvizu student će moći skupiti maksimalno 20 bodova, a na drugom maksimalno 25 bodova. Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra pisat će se dva kolokvija koji će uključivati praktične zadatke iz gradiva auditornih vježbi i na svakom od njih student će moći skupiti maksimalno 20 bodova. Tijekom semestra bit će zadane tri domaće zadaće koje će uključivati zadatke iz područja kolegija koji se rješavaju na računalu prema danim uputama. Student će rješavanjem zadanih zadataka na svakoj domaćoj zadaći moći skupiti ukupno maksimalno 5 bodova. U slučaju sumnje na prepisivanje domaće zadaće, student će biti pozvan da usmenim putem detaljno objasni način razmišljanja i postupak rješavanja zadataka. Student ima pravo priznati prepisivanje i time izbjeći usmenu provjeru, a predana domaća zadaća se vrednuje s 0 bodova. Ukoliko student uspije objasniti način razmišljanja i postupak rješavanja zadataka, predana domaća zadaća se vrednuje s brojem bodova u ovisnosti o broju točno riješenih zadataka. Ukoliko student ne uspije objasniti način razmišljanja i postupak rješavanja zadataka, predana domaća zadaća se vrednuje s -2 boda. Najmanji broj bodova koji student može ostvariti na ovoj aktivnosti je 0, bez obzira na broj stečenih negativnih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na prethodno opisani način (aktivnosti) studenti mogu skupiti najviše 100 ocjenskih bodova. Studenti koji su skupili najmanje 50 ocjenskih bodova konačnu ocjenu dobivaju prema sljedećoj skali:

Student koji je zadovoljio uvjet za dobivanje konačne ocjene ispit prijavljuje za ispitni rok. Završnog, odnosno popravnog ispita nema, na ispitnom roku se samo vrši upis dobivene ocjene.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Radovan, M.: Računalne mreže (1), 1.\ izdanje, Digital Point, Rijeka, 2010. Peterson, L. L., Davie, B. S.: Computer Networks: A System Approach, 5th Edition, Morgan-Kaufmann Publishers, 2011.

Izborna literatura: Kurose, F. J., Ross, W. K.: Computer Networking: A Top-Down Approach Featuring the Internet, 5th Edition, Addison Wesley, 2009. Tanenbaum, A. S., Wetherall, D. J.: Computer Networks, 5th Edition, Prentice Hall, 2010.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave vježbi je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta. Predavanja i vježbe se izvode u bloku od po 2 sata prema rasporedu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem sustava Canvas LMS: https://canvas.instructure.com/courses/813542 KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Putem sustava Canvas LMS: https://canvas.instructure.com/courses/813542



studenata

1. Temeljni pojmovi: klijent, opslužitelj, čvorovi, veze i putovi 2. Dijeljenje resursa, metode multipleksiranja; slojevi i protokoli

3. OSI arhitektura; arhitektura Interneta; propusnost, zadržavanje

4. Povezivanje čvorova; nosioci podataka i veze; kodiranje

5. Tvorba okvira; otkrivanje i otklanjanje grešaka.

6. Metode prijenosa okvira; lokalna mreža Ethernet

7. Prstenaste mreže: Token Ring, FDDI, RPR

8. Prijenosnici, usmjeravanje paketa, uspostavljanje putova

9. Izvorsko usmjeravanje; mostovi i prošireni LANovi

10. Povezivanje različitih mreža; Internet protokol

11. Adresni prostor Interneta; uparivanje IP i fizičkih adresa

12. Unutardomensko usmjeravanje: vektor udaljenosti, stanje veza

13. Međudomensko usmjeravanje: ASevi, BGP

14. Internet protokol verzija 6: struktura paketa

15. Bežični mrežne: metode prijenosa; vrste bežičnih mreža

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mehaničke konstrukcije (obavezni) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar 1. (zimski) Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 8,15-12,00 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Furio Traven Suradnik Tea Marohnić, asistentica Vrijeme za konzultacije po dogovoru

Kabinet F-135 Telefon 051/265-791 E-mail [email protected]


Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodologija pristupa projektiranju i konstruiranju novih mehaničkih tvorevina. Vrste opterećenja i dozvoljeno naprezanje konstrukcija. Utjecaj temperature i oblika na čvrstoću konstrukcijskog elementa. Izbor materijala i postupka obrade. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcije. Analiza proračuna i oblikovanja specifičnih konstrukcijskih primjera: kuka za vješanje tereta, temelji strojeva, postolja i kućišta strojeva, sitni nosači opterećenja i zamašnjak stroja.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni proračunati i oblikovati sklopove normiranih elemenata strojeva i nenormiranih dijelova različitih mehaničkih tehničkih sustava.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - - - -




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 35 Projekt ili seminarski rad 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz međuispite na kojima se prolaznost boduje na sljedeći način: 0-49% nedovoljan (1), 50-62% dovoljan (2), 63-75% dobar (3), 76-88% vrlo dobar (4), 89-100% izvrstan (5). Svaki kolokvij sudjeluje sa 50% u ocjenskim bodovima za tu aktivnost. Pristup popravku međuispita Popravak međuispita održava se tjedan dana nakon redovnog međuispita i mogu mu pristupiti svi studenti koji su ocijenjeni sa ocjenom nedovoljan ili studenti koji žele povisiti ocjenu. Projekt ili seminarski rad Projekt ili seminarski rad studenti izrađuju u paru, u skladu s dogovorenom temom. Osim projekta/seminarskog rada potrebno je izraditi i prezentaciju baziranu na radu, čije će usmeno izlaganje biti na usmenom dijelu završnog ispita. Završni ispit Završni ispit sastoji se od pismenog dijela za studente koji na popravku međuispita nisu ostvarili pozitivnu ocjenu te usmenog izlaganja napravljenog projekta/seminarskog rada (obavezan za sve studente). Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu izvršili sve propisane obaveze.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. B. Kraut, Strojarski priručnik, TK, Zagreb, 2007. 2. B. Križan, Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, ŠK, Zagreb, 2007.

Izborna literatura: 1. H. Decker, Elementi strojeva, TK, Zagreb, 2001. 2. K. Ljubimović, Osnove konstruiranja u mašinstvu I, II i III, Mašinski fakultet Beograd, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno i o tomu se vodi evidencija. Student koji nije prisustvovao na minimalno 70% nastave ne može pristupiti završnom ispitu. Pohađanje nastave se ne ocjenjuje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno na nastavi, na konzultacijama, putem elektroničke pošte, preko oglasne ploče i putem tajnice Odsjeka za politehniku. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na terminima konzultacija, putem elektroničke pošte.


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodičko konstruiranje. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

2. Vrste opterećenja. Mehanička svojstva materijala. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

3. Vrste naprezanja. Kriteriji za određivanje izmjera konstrukcijskih elemenata. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

4. Aksijalno naprezanje. Dijagram naprezanje-deformacija. Toplinska naprezanja. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

5. Smicanje. Torzija. Savijanje. Izvijanje. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

6. Složena naprezanja. Kontaktna naprezanja. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

7. Statičko i dinamičko opterećenje. Statičko i dinamičko naprezanje. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

8. Dopuštena naprezanja kod statičkog i dinamičkog opterećenja. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

9. Wohlerov i Smithov dijagram. Koncentratori naprezanja. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

10. Utjecaj materijala na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

11. Utjecaj veličine i oblika na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

12. Izbor materijala. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

13. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

14. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcija. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

15. Ispravno konstruiranje s obzirom na troškove. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Održivi razvoj izborni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Neda Fanuko Suradnik - Vrijeme za konzultacije

Kabinet 135 Telefon E-mail [email protected]


Definicija održivog razvoja. Skup o Zemlji i Agenda 21. Problemi koje treba riješiti: potrošnja energije, siromaštvo, ratovi, onečišćenje, otpad. Selektivno zbrinjavanje otpada i sekundarnih sirovina. Poslovni savjet za održivi razvoj. Ekološka učinkovitost. Načelo održivosti u gospodarstvu, industriji, prometu, trgovini, turizmu, poljoprivredi, Ekonomika okoliša. Program za bolji svjetski poredak. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti moraju razumjeti principe održivog razvoja, moraju znati razlučiti koja je promjena u društvu nastala po načelu održivog razvoja, a koja nije te moraju moći kompetentno drugima prenijeti svoje razumijevanje održivog razvoja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Labora�orijski rad M�ntorski rad Ostal�




Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjens�ih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjen�kih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .

Fanuko, N. Ekologija. Veleučilište u Rijeci. 180 pp. 2005. Keating, M. Skup o Zemlji. Program za promjenu. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša RH. Zagreb. 70 pp. 1994. Matutinović, I. Ekološka efikasnost. Društvo za unaprijeđenje kvalitete življenja. Zagreb. 61 pp. 2000. Radermacher, F. J. Ravnoteža ili razaranje. Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo kao ključ svjetskog održivog razvoja. InNakladni zavod Globus. Zagreb. 322 pp. 2003. Fanuko, N. Održivi razvoj. Elektronička skripta. Internetske stranice Filozofskog fakulteta u Rijeci. 2007.

Izborna literatura: Schmidheiny, S. Novim smjerom. Globalni poslovni pristup razvoju i okolišu. Društvo za unaprijeđenje kvalitete življenja. Zagreb. 424 pp. 1995. Mawhinney, M. Sustainable development. Blackwell Science. 190 pp. 2002.


POHAĐANJE NASTAVE obvezno NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA usmeno, mailom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA usmeno, mailom, telefonom



studenata

1. Upoznavanje sa studentima 2. Uvod u kolegij. Definicije održivog razvoja

3. Osnovni pojmovi iz ekologije

4. Antropološke posljedice na ekosferu

5. Agenda 21. Ekološka učinkovitost

6. 1. kolokvij. Selektivno zbrinjavanje otpada

7. Održiva trgovina. Održivi turizam

8. Održivo graditeljstvo

9. Održiva i ekološka poljoprivreda

10. 2. kolokvij

11. Održivi promet

12. Alternativni izvori energije – tzv. konvencionalni

13. Novi alternativni izvori energije

14. Održiva energetika

15. Ekonomika okoliša

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Seminar osnivanja poduzetništva (izborni) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje P+V+S 0+0+45 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nositelj kolegija Dr.rer.soc.oec. Livijo Sajko Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 137 Telefon 265-723 E-mail [email protected]


1. Uvod u ekonomiku 2. Poduzetništvo 3. Poduzetništvo i poduzetnik 4. Upravljanje u poduzeću 5. Poduzetnički proces i oblici organiziranja malog gospodarstva 6. Poduzetničke mogućnosti 7. Poslovanje malog poduzeća 8. Poslovna, razvojna i investicijska politika poduzeća 9. Uloga i značenje organizacijske kulture 10. Projekti u poduzeću OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1. Vrjednovanje činjenica iz poduzetništva do poznatih granica kao i do dodirnih granica s drugim područjima koji mogu biti temelj znanstvenog istraživanja 2. Vrjednovanje teorijskih znanja iz poduzetništva do poznatih granica kao i do dodirnih granica s drugim područjima koji mogu biti temelj znanstvenog istraživanja 3. Apstraktna kreativna razmišljanja 4. Složena upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala potrebnih u istraživanjima 5. Ostvarivanje upravljanja te složenih komunikacija 6. Upravljanje složenim i primjenjivim uvjetima okruženja 7. Preuzimanje osobne i timske odgovornosti za uspješno provođenje i izvršenje zadataka, te društvene i etičke odgovornosti tijekom izvršenja zadataka


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AK�IVNOSTI U ECTS


Seminarski rad 0,4 20 Kontinuirana provjera znanja 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30 UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. A. Bistričić (2007.): Poduzetništvo, Pomorski fakultet, Rijeka 2. B. Wasserbauer (2007.): Znanstveni i stručni rad, Karlovac .

Izborna literatura: 1. N. Kuvačić (2005.): Biznis plan ili poduzetnički projekt, Beretin, Split 2. R. Zelenika (1998.): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Rijeka


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem predavanja, konzultacija i e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem konzultacija i e-mail



studenata

1. Seminarski rad – stručno djelo 2. Metodologija izrade stručnog djela

3. Uvod u ekonomiju

4. Poduzetništvo – poduzetništvo i razvoj

5. Poduzetnik – inovativnost

6. Upravljanje – planiranje, organiziranje

7. Upravljanje – vođenje, kontroliranje

8. Poduzetnički proces

9. Poduzetničke mogućnosti

10. Prezentacija projekta seminarskog rada

11. Prezentacija projekta seminarskog rada

12. Poslovanje malog poduzeća

13. Poslovna, razvojna, investicijska politika

14. Organizacijska kultura

15. Projekti u poduzeću

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika nastave informatike 1 (obavezni kolegij) Studij Diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 10,00-13,30, Odjel za informatiku, O-365 Nositelj kolegija Izv. prof. dr.sc. Nataša Hoić-Božić Suradnik Martina Holenko Dlab Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom

Kabinet Odjel za informatiku, Radmile Matejčić 2, 4. kat, soba 411 Telefon 051 584707 E-mail [email protected]


Metodika informatike i njezin položaj unutar pedagogije. Karakteristike informatike kao znanosti i nastavnog predmeta. Metode razvijanja kreativnosti i uvođenje elemenata hipermedije u nastavu. Metodika rada s računalom. Didaktički principi u nastavi informatike. Osposobljavanje studenata za konfiguriranje i održavanje informatičkih kabineta u školi. Nastavni programi informatike. Analiza koncepcije nastavnog plana i programa u osnovnoj i srednjoj školi. Sat kao oblik nastave. Primjeri za razne vrste satova informatičkog sadržaja. Priprema za sat, planiranje, ispitivanje i ocjenjivanje, nastavna sredstva i pomagala. Testiranje i ispitivanje pomoću računala. Principi nastave i učenja informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Planiranje, priprema, izvođenje i ocjenjivanje rezultata nastave informatike


1. Definirati karakteristike informatike kao nastavnog predmeta 2. Definirati i opisati metode, principe i oblike rada te procjenu znanja u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi 3. Definirati tipove i specifične strukture nastavnih sati informatike 4. Analizirati nastavni plan i program informatike u osnovnoj i srednjoj školi te korištene udžbenike 5. Opisati i analizirati zakone i pravilnike o osnovnim i srednjim školama te ih primijeniti u nastavi informatike 6. Pripremiti i izvesti nastavni sat iz informatike uz upotrebu računalne tehnologije na nastavi i u konkretnoj situaciji u

osnovnoj i srednjoj školi


Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x Terenska nastava x Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST �OJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 1 10 Kontinuirana provjera znanja 4 60 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

VRSTA AKTIVNOSTI

ECTS ISHODI

UČENJA SPECIFIČNA AKTIVNOST

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI MAX.

Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 1 1-6

Prisutnost studenta i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama

Popisivanje i vođenje evidencije o sudjelovanju studenta u aktivnostima na satu

10

Seminar 2 6 Izvođenje nastavnog sata i pripreme za sat

0-30 bodova prema zadanim kriterijima

30

Praksa 2 6 Izvođenje nastavnog sata u školi

0-30 bodova prema zadanim kriterijima 30

Završni ispit 1 1-6

Pisana zadaća (esej) i usmeni ispit

0-20 bodova, ovisno o kvaliteti pismenog rada

0-10 bodova na usmenom ispitu

30

UKUPNO 6 100 Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnici vode evidenciju o pohađanju i aktivnom sudjelovanju na predavanjima i vježbama za svakoga studenta. Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za učenje sa materijalima za učenje te informacijama o kolegiju putem foruma. Ukupno sudjelovanje nakon završetka kolegija nosi maksimalno 10 bodova. Seminar - Izvođenje nastavnog sata i pripreme za sat

Kao dio pripreme za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u osnovnoj ili srednjoj školi studenti na vježbama samostalnu pripremaju i izvode nastavni sat iz informatike. Vrednuje se priprema za nastavu (prema zadanom obrascu) te izvođenje sata uz PowerPoint prezentaciju koja će pratiti izlaganje. Za sve elemente ukupno student će moći skupiti maksimalnih 30 bodova Stručno metodička praksa

Vrednuje se studentsko ocjensko predavanje na stručno metodičkoj praksi u osnovnoj ili srednjoj školi koje nosi maksimalno 30 bodova. S načinom izvođenja prakse te kriterijima za ocjenjivanje studenti će biti upoznati na nastavi.

Završni ispit Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Pisani rad je esejskog tipa u kojem studenti pokazuju svoja stručna i metodička znanja o zadanoj temi iz područja informatike koja se obrađuje u osnovnoj ili srednjoj školi. Za pisani rad će student moći skupiti maksimalnih 20 bodova koji će biti dodijeljeni prema unaprijed definiranim kriterijima (dobiti će ih na predavanjima uz upute za završni ispit). Student pristupa usmenome dijelu završnog ispita ukoliko je uspješno riješio pisani dio ispita. Usmeni dio ispita obuhvaća razgovor o sadržajima kolegija s naglaskom na njihovu primjenu na temu eseja i/ili seminara - izvedenog nastavnog sata na vježbama. Usmeni ispit nosi do 10 bodova. Student je uspješno prošao završni ispit ukoliko je ostvario po 50% bodova na pisanom i na usmenom dijelu ispita. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Gugić, Seršić, Hrpka, Musser, Mirković, Bagarić (1999). Priručnik metodike za nastavu

računalstva i informatike. Vinkovci: PENTIUM. 2. Aktualni udžbenici iz informatike i računarstva za osnovnu i srednju škole te odgovarajući

priručnici za nastavnike

Izborna literatura: 1. V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

2. L. Bognar, M. Matijević. Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


POHAĐANJE NASTAVE Na vježbama se studenti upoznaju s primjerima izvođenja različitih nastavnih jedinica. Studenti se pripremaju i za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u srednjoj školi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-kolegija u MudRi sustavu (mudri.uniri.hr) i web stranica Odjela za informatiku (www.inf.uniri.hr) KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-mail ([email protected], [email protected]), MudRi forum, konzultacije OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Nastava će se u akademskoj godini 2013./2014. odvijati ponedjeljkom u blokovima od po 4 školska sata od 10-13:30 u kabinetu s računalima O-365 Odjela za informatiku prema navedenom rasporedu:

r. br Datum Tema Nastava

1 7.10. Uvod u predmet. Odnos pedagogija-didaktika-metodika. Pojam obrazovanja. Obrazovanje i nastava. Vrste nastave u školi i oblici rada u nastavi.

P

2 14.10 Analiza nastavnog sata. Priprema nastavnika. Analiza udžbenika i priručnika za nastavnike. Podjela tema za seminare i upute za izvođenje.

V

3 21.10. Svrha, ciljevi i zadaci nastave informatike. P

4 28.10. Nastavne strategije i metode. Nastavna načela. Nastavna sredstva i pomagala, uloga ICT, Informatizacija osnovnih i srednjih škola.

P

5 4.11. Struktura nastavnog procesa. Ocjenjivanje . P

6 11.11. Sadržaj obrazovanja – nastavni planovi i programi. Nastavni plan i program informatike za osnovnu i srednju školu.

P

7 18.11. Pregled najvažnijih zakona i pravilnika – Zakon o odgoju i obrazovanju u OiSŠ,

P

8 25.11. Izlaganja i analiza seminara V 9 2.12. Izlaganja i analiza seminara V

10 9.12. Izlaganja i analiza seminara V 11 16.12. Izlaganja i analiza seminara V 12 23.12. Izlaganja i analiza seminara V 13 13.1. Izlaganja i analiza seminara V 14 20.1. Izlaganja i analiza seminara V 15 27.1 Priprema za završni ispit P

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Analiza informacijskih sustava (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, Odjel za informatiku, soba S32 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marija Marinović Suradnik Dr. sc. Sanja Čandrlić Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru mejlom

Kabinet 515 Telefon 584-706 E-mail [email protected]


Projektiranje modela procesa, metode za modeliranje procesa, aktivnosti faze životnog ciklusa razvoja modela procesa, strukturna analiza sustava, poslovne funkcije, poslovni procesi,postojeće - buduće stanje sustava, izvodivost, troškovi - korist; Dijagram toka podataka, proces, vrste procesa, tok podataka, spremište podataka, prepoznavanje procesa i tokova podataka, vanjski sustav, dekompozicija, kontekst sustava, hijerarhijski opis sustava, ograničenja modela procesa, zakon očuvanja tokova podataka, kriteriji dekompozicije; Proces projektiranja modela procesa, intervjuiranje, prikaz strukturnog ispitivanja; Sredstva za predstavljanje logike procesa; Sredstva za predstavljanje strukture spremišta podataka. Glavni projekt, Projektni zadatak, Timsko izvođenje analize; Preporuke za crtanje, Metode: SAS, DTP, Dijagram akcija, Stablo odlučivanja, Nassi-Schneidermanov dijagram, tablice odlučivanja, Warnier-Orrov dijagram. Kako razvijati IS u poduzeću.


Usvojiti osnovne pojmove S razumijevanjem 'čitati' gotove modele procesa, Samostalno intervjuirati korisnika, analizirati procese poslovnih sustava, izvesti njihovu dekompoziciju i izraditi model procesa. Kritički analizirati svoje i tuđe modele procesa.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



BO�OVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja – aktivnost i razni zadaci

1 20

Seminar 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 1,5 55 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Kontinuirana provjera znanja – izrada raznih zadataka Nastava se odvija prema mješovitom modelu (kombinacija klasične nastave u učionici i online nastave uz pomoć sustava za učenje – LMS). Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta. Na nastavu je obavezno donijeti pribor za pisanje i radne materijale. Student koji nije donio bilježnicu u koju će rješavati zadatke, smatra se da taj dan nije prisutan na nastavi. Studenti aktivni u rješavanju zadataka i raspravi mogu na temelju ove aktivnosti tijekom semestra skupiti maksimalno 20 bodova. Samo prisutnost na nastavi, bez aktivnosti, ne nosi ocjenske bodove. Studenti na nastavu trebaju stići na vrijeme, u protivnom neće moći prisustvovati nastavi. Ometanje nastave se kažnjava negativnim bodovima iz ove aktivnosti. Za izradu pojedinih zadataka bit će definiran rok i procedura koje je potrebno poštivati kako bi se pojedini zadaci smatrali izvršenima. Za bodovanje ove aktivnosti nije definiran prag uspješnosti, a ni izrada ovih zadataka nije obavezna. 2. Seminar U okviru kolegija studenti izrađuju seminarski rad. Rad podrazumijeva analizu i izradu modela procesa zadanog poslovnog sustava. Bodovati će se kvaliteta, ispravnost i potpunost modela. Izradom seminara studenti mogu sakupiti maksimalno 25 bodova, a minimalan broj bodova koji predstavlja bodovni prag je 10 bodova. Student koji izradi seminar ocijenjen s manje od 10 bodova ne može dobiti pozitivnu ocjenu iz ovog kolegija.

Izrada seminara je obavezna i bez njega student bez obzira na uspjeh na ostalim aktivnostima neće dobiti prolaznu ocjenu. Za izradu seminara bit će na početku semestra određen rok kojeg se studenti moraju pridržavati. Seminar neće biti moguće predati izvan predviđenog roka. 3. Kontinuirana provjera znanja Tijekom semestra pisat će se tri kontrolne zadaće (kolokviji). Dvije kontrolne zadaće nose maksimalno 20, a jedna 15 bodova, a na zadaći je potrebno ostvariti minimalno 40% kako bi ovi bodovi bili pribrojeni sumi ocjenskih bodova. Kolokvij na kojem student ostvari manje od 40% neće biti bodovan. Student treba na barem dvije od tri kontrolne zadaće ostvariti barem 40% (ocjenske bodove nije moguće prikupiti samo na temelju drugih aktivnosti, već u sumi ocjenskih bodova kolegija trebaju sudjelovati barem dvije kontrolne zadaće). Popravni kolokvij ne postoji. Studentima koji su zbog opravdanih razloga (pravdano liječničkom ispričnicom) izostali s pisanja kolokvija, na kraju semestra omogućit će se termin nadoknade kolokvija. Opravdani izostanak potrebno je prijaviti na dan pisanja kolokvija mejlom, a ispričnicu donijeti na prvi sljedeći termin nastave kojoj student prisustvuje, odnosno u roku od tjedan dana. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Popravak međuispita nije moguć. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Pavlić, M., Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb, 1996. Avison, D.E., Fitzgerald, G., Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools, McGraw-Hill, London, 1995

Izborna literatura: Strahonja,V., Varga, M., Pavlić, M., Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992. Peters L.: Advanced Structured Analysis and Design, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, 1988. Yourdon, E.: Modern Structured Analysis, Prentice-Hall International, Inc. Englewood Cliffs, 1989.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Uz pomoć LMS-a Mudri. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno

sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno predavanje. Sustavni pristup. 2. Metoda SAS. Rimjeri DTP

3. Metoda SAS, koncepti

4. Dekompozicija

5. Primjeri DTP

6. Kolokvij

7. Ograničenja DTP

8. Preporuke, konvencije.

9. Balans

10. Reinženjering poslovnih procesa

11. Kolokvij

12. Modeliranje po procesima

13. Modeliranje po dokumentima. Rok za predaju seminara

14. Kolokvij

15. Analiza studentskih rezultata

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnički sustavi (izborni) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 8,15-11,00, Predavaonica 140 Nositelj kolegija Dr.sc.Marko Dunđer, dipl.ing., izvanredni profesor Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11,30-13,00

Kabinet 140 Telefon 051/265 725 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA:

Ovaj predmet pokriva slijedeća polja: Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom društvu. Pojam, definicija i pokazatelj pouzdanosti industrijskih postrojenja. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti. Pouzdanosti strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces povećanja pouzdanosti. Povijesni razvoj, glavni dijelovi robota, (osjetila, komponente, šake i kriteriji izbora); osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.), definicija koordinatnog sustava, kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw, direktna i inverzna kinematika); Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja); Senzorika; Primjena robota (tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje); Fleksibilne proizvodne tehnologije i robotika, CN i CNC strojevi, primjena lasera, kompjutorom integrirana proizvodnja – CIM (Computer integrated manufacturing). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati znanja o području pouzdanosti tehničkih sustava i robotike (jednostavni i složeni roboti), te će usvojiti znanja neophodna za rješavanje jednostavnih problema u procesu tehničkog rasta i razvoja, te izgradnje robota.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Multimedija i internet Laborator�jski rad Mentorski rad Ostalo




Aktivnosti u nastavi 10 Kolokviji -seminarski 15 Kontinuirana provjera znanja 15 ZAVRŠNI ISPIT 60 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Kondić, Ž.; Samardžić, I.;Maglić, L.; Čikić, A. Pouzdanost industrijskih postrojenja, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2011. 2. Šurina, T.; Crneković, M. Industrijski roboti, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 3. Z. Kovačić, S. Bogdan, V. Krajči, Osnove robotike, Graphis, Zagreb, 2002.

Izborna literatura: 1. Buchmeister, B.; Polajnar, A. Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo Maribor, 2000. 2. G. Schmidt, Grundlagen intelligenter Roboter, Lehrstuhl für Steuerungs-und Regelungstechnik, Technische Universität München, 2003. 3. J. J. Craig, Introduction to Robotics: Mechanics and Control, third edition, Addison-Wesley Publishing Company, Inc., 2005. 4. B. Morris, Automated Manufacturing Systems, Conestoga College Ontario, McGraw-Hill, 1995. 5. Chuck Spiteri, Robotics Technology, Sounders College Publishing, 1990. Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskih zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave odnosno, praktikuma je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju praktikuma te o redovitom izvršavanju obveza praktikuma, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza praktikuma (vježbe, seminari i aktivno sudjelovanje u praktikumu) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 11,30 – 13,00 sati i četvrtak od 11,00 do 13,00 sati ili po dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijampredviđenim važećim aktima!


studenata 1. Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom društvu. Informacije i znanje kao temelj

tehnološkog rasta i razvoja.

2. Definicija i pokazatelji pouzdanosti. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti. Pouzdanosti strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja.

3. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces povećanja pouzdanosti. Projektiranje elemenata na bazi pouzdanosti. Ekonomika pouzdanosti.

4. Seminarski rad studenata Pismene zadaće

Upoznavanje s naputcima za izradu seminarskih radova - zadavanje tema i potrebna literatura Pismena provjera i bodovanje zadataka

5. Osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.) 6. Mehanizam robota - definicija koordinatnog sustava robota 7. Kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-

yaw, direktna i inverzna kinematika)

8. Energetska podrška robota - električni i hidraulični pogoni 9. Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja)

10. Senzorika robota 11. Primjena robota (tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje) 12. Proizvodni sustavi i roboti u CIM (Computer integrated manufacturing) 13. Seminarski rad

Pismene zadaće Usmeno izlaganje studenata po zadanim temama seminarskih radova Pismena provjera i bodovanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika nastave politehnike 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 11,15 do 15,00, Predavaonica F-101 Nositelj kolegija Damir Purković, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak, 09,00 do 11,00



Predavanja: Znanstveno određenje metodike. Znanstveno određenje tehnike. Određenje tehničke kulture: specifičnosti metodike radno-tehničkog područja i tehničke kulture u odnosu na metodike drugih područja; ergološke osnove i integrativna funkcija – politehničko načelo i korelacija - veze s predmeta radno-tehničkog područja i s predmetima drugih područja. Komunikacija i planiranje poučavanja u radno-tehničkom području. Nastavni programi tehničko-tehnološkog područja: suvremena koncepcija - opće-tehnički (politehnički) i specijalno tehnički predmeti; cilj i zadaci, vrste, oblici i razine nastavnih programa, način i mjesto realizacije. Izbor, strukturiranje, oblikovanje nastavnih sadržaja; Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja u radno-tehničkom području; što označava cilj (svrha), a što su ishodi učenja i osposobljavanja; utvrđivanje, formuliranje i ostvarivanje obrazovnih (materijalnih), funkcionalnih i odgojnih zadaća u procesu osposobljavanja učenika - provjeravanje ostvarenosti zadataka i ishoda učenja. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave radno-tehničkog područja: stručno-teorijska, organizacijska, materijalna i “administrativna” priprema nastave metodičke jedinice. Strukturiranje nastave radno-tehničkog područja; tipovi sati; provedba demonstracije i eksperimenta u nastavi tehničke kulture. Materijalno-tehnička i organizacijska osnovica nastave radno-tehničkog područja. Ostvarivanje zadataka profesionalne orijentacije u nastavi tehničke kulture. Seminar: Analiza programa tehničke kulture u osnovnoj školi i stručno-tehničkih predmeta u strukovnim tehničkim školama. Analiza okvirnog programa, izrada izvedbenog i operativnog programa jednog nastavnog predmeta tehničkog područja. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja jedne metodičke jedinice na konkretnim primjerima. Analiza postupka popunjavanja obrasca “Priprema za izvođenje nastave” za jednu metodičku jedinicu prema operativnom nastavnom planu i programu slobodno odabranog predmeta radno-tehničkog područja. Izvedba i analiza nastave na osnovi pripreme za nastavu.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni primijeniti stečena metodička znanja iz politehničkog područja, te će usvojiti i razviti nastavničke vještine u području edukacije tehnike.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJU�E UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 1 30 Aktivnosti u nastavi 0 20 Kontinuirana provjera znanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminarski rad

Seminarski rad je rad esejskog tipa, a predstavlja kraću obradu sadržaja na zadanu pedagoško-didaktičko-

metodičku temu s osvrtom na politehničko područje, koju studenti izrađuju samostalno. Izvodi se kao domaća zadaća i prezentira se kao predavanje ili nastavni sat kroz seminar Metodike nastave politehnike 1. Rad se predaje u papirnatom ili elektroničkom obliku (doc + ppt), putem elektroničke pošte ili portala za e-učenje. Najveći ukupni broj bodova je 30, a seminarski rad se procjenjuju kroz dvije metode procjenjivanja:

a) razina kakvoće seminarskog rada – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuju se sljedeći elementi: primjerenost sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije sadržaja, formalno pridržavanje pravilima za izradu rada, terminološka i jezična korektnost;

b) prezentacija rada u metodičkom smislu – u rasponu od 0-15 bodova ocjenjuje se sljedeće: metodičnost i sistematičnost, dikcija, pridržavanje vremenskom okviru i učinkovitost predavanja.

Aktivnosti u nastavi

Student redovitom izradom zadaća, prezentiranjem vlastitih rezultata, praćenjem i analizom ostalih izlaganja, te vođenjem diskusije u sklopu seminara metodike sudjeluje u nastavi kolegija. Ove aktivnosti se procjenjuju i boduju od 0-5 bodova za svaku aktivnost. Aktivnosti na seminaru se procjenjuju od 0 – za neaktivno sudjelovanje (ili izostanak) do 5 – za aktivno i konstruktivno sudjelovanje u seminaru (konstruktivna rasprava, diskusija, zaključivanje). Student na ovaj način može skupiti najviše 20 bodova. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se evaluacijom sveukupno 4 zadaće koje se odnose na metodičko oblikovanje i dokumentiranje materijala za realizaciju nastave. Zadaće se zadaju nakon teorijske obrade pojedinog dijela sadržaja i realiziraju se tijekom ili najdulje 2 dana nakon seminara, te se u elektroničkom obliku postavljaju na portal za e-učenje i ocjenjuju. Na ovaj način student može skupiti najviše 20 bodova odnosno, 0-5 bodova po zadaći. Pristup popravku međuispita Završni ispit Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova, a procjena se sastoji iz dvije specifične aktivnosti odnosno, dvije metode procjenjivanja:

a) Pismena provjere znanja – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se razina usvojenog znanja teoretskog sadržaja kolegija. Procjena se obavlja na temelju kakvoće izrade pismene provjere znanja;

b) Usmena provjere znanja – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se razina usvojenosti sadržaja kolegija temeljem kakvoće usmenog izlaganja studenta.





IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Kyriacou, Ch., (2001). Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa. 2. Malinar, B.,( 1969). Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi, Zagreb: Zavod za tehničku kulturu. 3. Milat J., (2004). Metodika radno-tehničkog područja, Split: Fakultet prirod.-mat. znanosti i odgojnih područja. 4. Milat, J., (2005). Pripremanje za nastavu, Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture. 5. Petrina, S., (2007). Advanced Teaching Methods for the Technology Classroom, Canada: University of B.C.

Izborna literatura: 1. Bognar, L., (2001). Metodika odgoja, Osijek: Pedagoški fakultet. 2. Jensen, E., (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici – kako doprijeti do onih koji se teško dopire, Zagreb: Educa. 3. Milat, J. i sur., (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture, Zagreb: HSPTK. 4. Milat, J., (1990). Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja, Zagreb: Školske novine. 6. Vukasović, A., (1979). Radni i tehnički odgoj, Zagreb: Školska knjiga.

.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (zadaće i aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za utorak od 9.00 – 11.00 sati ili po dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Predavanja

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u Metodiku politehnike 1 2. Znanstveno određenje metodike

Znanstveno određenje tehnike i radno-tehničkog područja 3. Određenje tehničke kulture; načela, specifičnosti i korelacije nastave TK

4. Komunikacija i planiranje poučavanja u nastavni radno-tehničkog područja

5. 6. Nastavni programi tehničko-tehnološkog područja Upoznavanje HNOS-a –

dio vezan za Tehničku kulturu.

7. Izbor, strukturiranje i oblikovanje nastavnih sadržaja i aktivnosti u radno-tehničkom području

8. 9. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i specifičnih ishoda učenja Osnovno upoznavanje

NOK-a, HKO-a i pripadajućeg pojmovnika10.

11. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave tehničko- tehnološkog područja Upoznavanje pojmova i obrazaca za planiranje i pripremanje nastave 12.

13. Strukturiranje nastave - tipovi sati u nastavi radno-tehničkog područja

14. Materijalno-tehnička i organizacijska osnovica za realizaciju nastave radno-tehničkog područja

15. Uloga tehničke kulture u profesionalnom usmjeravanju učenika Upoznavanje regulative povezane s prof. orijentacijom.

Seminar

1.

Uvod u seminar Metodike nastave politehnike 1 Konzultacije o temama radova i literaturi;

Priprema za seminarski rad studenata Upoznavanje s naputkom za izradu seminarskih rad.

2. Prezentacija i analiza seminarskih radova studenata – teme iz pedagoško-didaktičko-metodičkog područja s osvrtom na primjenu u nastavi tehničke kulture

Konzultacije o stupnju realiziranosti seminarskih radova. 3.

4. 5. 6. Analiza programa tehničke kulture u osnovnoj školi i stručno-tehničkih predmeta u

strukovnim tehničkim školama Upoznavanje HNOS-a, nastavnih planova i prog. tehničkog područja.

7. Analiza i prezentacija analize izvedbenog programa jednog nastavnog predmeta tehničkog područja

8.

9. Utvrđivanje, formuliranje i analiza ciljeva nastave i ishoda učenja za jednu metodičku jedinicu

Upoznavanje s Bloomovom taksonomijom ciljeva učenja. 10.

11. Analiza postupaka izrade i popunjavanja obrasca „Priprema za nastavu” Konzultacije o tememe i načinu realizacije nastave. 12. Izvođenje i analiza pokusnog predavanja na osnovi pripreme za nastavu

13. 14. 15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum metodike nastave politehnike 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje P+V+S 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 12,15 do 14,00, Predavaonica 101 Nositelj kolegija Damir Purković, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak, 09,00 do 11,00



Analiza okvirnih, te izrada i razrada izvedbenih i operativnih programa za temeljni program tehničke kulture u osnovnoj školi. Izrada i razrada radnog, instrukcijskog, operacijskog i laboratorijskog lista za konkretne primjere (vježbe). Izrada instrumenata za provjeravanje ostvarenosti ciljeva nastave i ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture. Pripremanje, metodička razrada, izrada i analiza pojedinih vježbi praktičnog rada iz programa tehničke kulture (najmanje jednu za svako područje programa od V. do VIII. razreda). Izrada i korištenje nastavnih sredstava. Rukovanje, praktična primjena i održavanje pojedinih nastavnih pomagala. Organizacija rada u školskoj radionici, nabava sredstava rada i materijala, održavanje. Razrada plana i programa za izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Praktično pripremanje studenata za nastavnu praksu koju izvode u okviru praktikuma metodike politehničkog osposobljavanja.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni samostalno izraditi izvedbeni nastavni program Tehničke kulture u osnovnoj školi, te će usvojiti znanja i sposobnosti potrebne za izradu svih tipova metodičke dokumentacije koja se koristi u nastavi Tehničke kulture. Osim toga, studenti će biti sposobni koristiti nastavna pomagala i suvremene nastavne tehnologije, te će biti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave Tehničke kulture.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska n�stava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja – praktični rad 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 0 30 UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminarski rad

Seminarski rad je kraća obrada zadane teme iz općeg tehničkog područja, prilagođena za realizaciju u nastavi tehničke kulture, koji studenti samostalno izrađuju u obliku multimedijalne prezentacije i prezentiraju kao popularno predavanje. Izvodi se kao domaća zadaća, a predaje se u elektroničkom obliku (putem elektroničke pošte i/ili postavljanjem na sjedište za e-učenje).

Najveći ukupni broj bodova je 20, a seminarski rad se procjenjuje kroz dvije metode procjenjivanja: c) razina kakvoće prezentacije – u rasponu od 0-10 bodova procjenjuju se sljedeći elementi: primjerenost

sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije sadržaja, formalno pridržavanje pravilima za izradu prezentacije, terminološka i jezična korektnost. Svaka potkategorija može nositi 0-2 boda;

d) prezentacija rada u metodičkom smislu – u rasponu od 0-10 bodova ocjenjuje se sljedeće: metodičnost i sistematičnost, dikcija, pridržavanje vremenskom okviru i učinkovitost predavanja. Svaka potkategorija može nositi 0-2,5 bodova, a u ocjenjivanju, preko obrazaca za praćenje i evaluaciju seminarskog rada, sudjeluju i studenti.

Kontinuirana provjera znanja – praktični rad Kontinuirana provjera znanja i vještina provodi se praktičnim radom u laboratorijskim uvjetima, a predstavlja pokusnu nastavu studenata i izvođenje praktičnih vježbi u metodičkoj vježbaonici. Pokusna nastava procjenjuje se kroz dvije specifične aktivnosti:

a) izvedba pokusnog nastavnog sata – u rasponu od 0-25 bodova procjenjuje se nekoliko bitnih karakteristika predavanja: kakvoća strukture (artikulacije) nastave, ostvarenost zadataka i ciljeva nastave, primjerenost i kakvoća nastavnih sredstava te umijeće njihove uporabe, dikcija i terminološka i jezična korektnost, kakvoća pismene pripreme. Svaka potkategorija ocjenjuje se u rasponu od 0-5 bodova, a u ocjenjivanju aktivno sudjeluju i studenti preko obrasca za praćenje i ocjenjivanje nastavnog rada;

b) izvedba pokusne praktične vježbe – u rasponu od 0-25 bodova procjenjuje se kakvoća izvedbe praktične vježbe u nastavi tehničke kulture. Predviđene su dvije vrste vježbi: laboratorijske i radioničke vježbe. Procjenjuje se nekoliko ključnih segmenata izvedbe: organizacijska struktura vježbe i materijalno-tehnička priprema laboratorija/radionice, primjerenost i umijeće korištenja materijalno-tehničkih sredstava, razina dorađenosti dokumentacije za izvođenje vježbe i evaluaciju rezultata, terminološka i jezična korektnost. Svaka potkategorija ocjenjuje se u rasponu od 0-5 bodova, a u ocjenjivanju aktivno sudjeluju i studenti.

Pristup popravku međuispita Završni ispit Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova, a procjena se sastoji iz dvije specifične aktivnosti odnosno, dvije metode procjenjivanja:

c) Procjena kakvoće izvedbe svake pojedine vježbe – u rasponu od 0-20 bodova procjenjuje se kakvoća razrade metodičke dokumentacije za svaku pojedinu vježbu. Dokumentacija mora biti uložena u predviđenu mapu ili postavljena na portal za e-učenje, a svaka vježba ocjenjuje se u rasponu od 0-4 boda (nepotpuna dokumentacija, polovična dokumentacija, potpuna dokumentacija, potpuna i izvrsna dokumentacija);

d) Procjena usmenog samostalnog osvrta na vježbe – u rasponu od 0-10 bodova procjenjuje se sposobnost jezgrovitog usmenog metodičkog osvrta studenta na svaku vježbu. Svako studentsko obrazloženje boduje se u rasponu od 0-2 boda (ne razumije, djelomično razumije ili potpuno razumije smisao vježbe).





IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Kyriacou, Ch., (2001). Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa. 2. Malinar, B., (1969). Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi, Zagreb: Zavod za tehničku kulturu. 3. Milat J.,(2004). Metodika radno-tehničkog područja, Split: Fakultet prirod.-mat. znanosti i odgojnih područja. 4. Majetić, L., (1997). Ergometodika, Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 5. Milat, J. i suradnici, (1997). Modeli razrade sadržaja teh. kulture, Zagreb: Hrvatski savez pedagoga teh. kulture. 6. Milat, J., (1995). Pripremanje za nastavu, Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture. 7. Udžbenici, priručnici i materijali za nastavu Tehničke kulture u osnovnoj školi.

Izborna literatura: 1. Poljak, V.,(1968). Praktični radovi u školi, Zagreb: Školska knjiga. 2. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja, Rijeka: VIPŠ. 3. Viher, D., (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem, Split.

. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (zadaće i aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za utorak od 9.00 – 11.00 sati ili po dogovoru.



studenata

1. Uvod u praktikum metodike politehnike 1 Konzultacije o temama radova, literaturi i načinom realizacije vježbi; Upoznavanje s naputkom za izradu seminarskih radova (F.F.Rijeka).

Priprema za realizaciju seminarskog rada i praktikumskih vježbi

2. Prezentacija seminarskih radova – popularno predavanje

Konzultacije o stupnju realiziranosti seminarskih radova. 3.

4. 5. Analiza i izrada nastavnih planova i programa tehničke kulture Upoznavanje HNOS-a –

dio vezan za Tehničku kulturu. Upoznavanje metodolog. programiranja i obrazaca za nastavu RTP-a;

6.

7. Izvođenje, analiza i evaluacija pokusnog predavanja na osnovi pripreme za nastavu

Konzultacije u svezi s metodičkim postupcima koji će se primjenjivati pri izvođenju nastave; Konzultativne korekcije priprema za nastavu.

8.

9.

10. Demonstracija u nastavi politehničkog obrazovanja – studentska vježba Konzultacije u svezi sa zadatcima i metodičkoj razradi vježbe.

11. Eksperiment u nastavi tehničke kulture – studentska vježba Konzultacije u svezi sa zadatcima i metodičkoj razradi vježbe.

12. Prezentacija instrumenata za provjeru ostvarenosti ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture

Upoznavanje s osnovama evaluacije u nastavi TK i važećom regulativom.

13. Izvođenje i analiza i evaluacija pokusne (laboratorijske i radioničke) praktične vježbe

Pripremanje materijalno-tehničkih uvjeta potrebnih za izvođenje vježbe; Konzultacije u svezi s metodičkom razradom i organizacijom vježbi; Konzultativne korekcije priprema za nastavu.

14.

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Nastavna praksa politehnike 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 8,15 do 11,00, Školska vježbaonica Nositelj kolegija Damir Purković, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak, 09,00 do 11,00



Stažiranje studenata u osnovnoj školi provodi se u trajanju od 30 sati. Zadatak je stažiranja upoznavanje s radnom okolinom i nastavnom dokumentacijom, te nazočnost satima izvođenja nastave Tehničke kulture u 5., 6., 7. i 8. razredu. Tijekom stažiranja student vodi Dnevnik sadržaja aktivnosti. Stažiranje se provodi tijekom zimskog semestra i završava prije početka ljetnog semestra 2. godine diplomskog studija. U tijeku stažiranja student izrađuje pisane pripreme i izvodi dva uspješna predavanja (ogledno i ocjensko predavanje) pred učenicima u osnovnoj školi u nastavnom predmetu Tehnička kultura. Izvođenju ocjenske nastave dužni su nazočiti svi studenti, nastavnik-mentor i nastavnik Metodike nastave politehnike. Nakon održane nastave studenta provodi se skupna analiza i evaluacija održane nastave. O sadržaju nastave i zapažanjima provedene analize održane nastave studenti izvještavaju u dnevniku.


Nakon završetka predmeta studenti će biti osposobljeni za korištenje nastavnih pomagala, suvremene nastavne tehnologije, školske pedagoške dokumentacije, planiranje i osmišljavanje nastave, te će biti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnim školama.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x x




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 50 Analiza i evaluacija održane nastave 0 20 ZAVRŠNI ISPIT – ocjenska nastava 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja provodi se evaluacijom sveukupno 6 zadaća koje se odnose na metodičko oblikovanje i dokumentiranje materijala za realizaciju nastave. Zadaće i termini realizacije se zadaju nakon uvođenja u predmet, a realiziraju se u suradnji s mentorom u školi. Gotove zadaće studenti su, u elektroničkom obliku i u predviđenom vremenu, dužni postaviti na portal za e-učenje. Procjena se obavlja od 0 bodova za izostanak zadaće ili neprimjerenu izvedbu, do 5 bodova za izvrsnu zadaću. Student na ovaj način može skupiti najviše 30 bodova. Analiza i evaluacija održane nastave

Analiza i evaluacija održane nastave predstavlja kritički osvrt studenta na ocjenski nastavni sat kojeg je održao drugi student. Kritičkim osvrtom student dokazuje osposobljenost za sistematsko praćenje i evaluaciju nastavnog rada. Tekstualni dio analize prilaže se uz Dnevnik sadržaja aktivnosti, a analiza se ocjenjuje kroz

dvije metode procjene: e) Kakvoća tekstualne analize – u rasponu od 0-5 bodova procjenjuje se poznavanje metodičke

terminologije i artikulacije nastave, kakvoća kritičkog osvrta na pojedine segmente nastavnog rada i sposobnost uočavanja metodički iznimno prihvatljivih i neprihvatljivih elemenata nastave.

f) Usmena analiza nastavnog sata – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se kakvoća usmenog osvrta na nastavni sat, kritički pristup analizi i evaluaciji nastavnog rada, te poznavanje metodičke i tehničko-tehnološke terminologije.

Završni ispit – ocjenska nastava Završni ispit predstavlja procjenu ocjenskog predavanja (izvedene nastavne teme) studenta u školskim uvjetima. Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova, a procjena se sastoji iz dvije specifične aktivnosti odnosno, dvije metode procjenjivanja:

a) izvedba nastave u metodičkom smislu – u rasponu od 0-20 bodova ocjenjuje se sljedeće: metodičnost i sistematičnost, dikcija, pridržavanje vremenskom okviru, provedba praktične aktivnosti, komunikacija s učenicima i učinkovitost izvedbe nastavne jedinice;

b) razina kakvoće pripreme za nastavu – u rasponu od 0-10 bodova procjenjuju se sljedeći elementi: primjerenost sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije elemenata - aktivnosti, kakvoća izražavanja ciljeva i ishoda učenja, terminološka i jezična korektnost.





IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Malinar, B., (1969). Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi, , Zagreb: Zavod za tehničku kulturu. 2. Milat J., (2004). Metodika radno-tehničkog područja, Split: Fakultet prirod.-mat. znanosti i odgojnih područja. 3. Milat, J. i sur., (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture, Zagreb:Hrvatski savez pedagoga teh. kulture. 4. Milat, J., (1995). Pripremanje za nastavu, Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture. 5. Važeći zakonski i podzakonski akti kojima se regulira osnovnoškolsko obrazovanje u RH. 6. Udžbenici i priručnici iz nastavnog predmeta Tehnička kultura za osnovnu školu.

Izborna literatura: 1. Poljak, V.,(1968). Praktični radovi u školi, Zagreb: Školska knjiga. 2. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja, Rijeka: VIPŠ. 3. Viher, D., (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem, Split.

. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik-mentor vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (zadaće i aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za utorak od 9.00 – 11.00 sati ili po dogovoru.



studenata

1. Uvod u Nastavnu praksu politehnike 1

2. Upoznavanje školske dokumentacije Upoznavanje školskog kurikuluma

3. Materijalno-tehnička osnovica nastave

4. Operativni nastavni plan i program TK Upoznavanje HOK-a i nastavnog plana i prog.

5. Valorizacija sadržaja nastavnog predmeta TK Upoznavanje udžbenika i priručnika za nastavu TK

6. Koncepcija nastave tehničke kulture

7. Planiranje i programiranje aktivnosti u nastavi TK Upoznavanje sadržaja i aktivnosti u nastavi TK

8. Osmišljavanje i izrada nastavnih sredstava u TK

Osposobljavanje za izradu MM sadržaja

9. Organizacija rada u radionici, laboratoriju i inf. učionici

Upoznavanje strukture radnih prostorija za TK

10. Ishodi učenja i evaluacija postignuća nastavi TK

11. Tehnička dokumentacija i pisanje pripreme za nastavu

Upoznavanje metodologije pripremanja nastave TK

12. Izvedba nastave – ogledni nastavni sat

Pripremanje i organiziranje uvjeta za izvođenje vježbe /nastave

13. Izvedba nastave – ogledni nastavni sat

14. Izvedba nastave – ocjenski nastavni sat

15. Izvedba nastave – ocjenski nastavni sat

Documents

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA - Filozofski fakultet - Naslovnica · · 2014-01-2270 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B ... Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke