Igor Samota Konacno

8/19/2019 Igor Samota Konacno

1/29

E u r o p s k i d o m V u k o v a r

U V O D U

EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU

Vukovar, ožujak 2007.


2/29

Autor: Igor Burčak, apsolvent Poljoprivrednogfakulteta Sveučilišta agre!

"onsultant: Prof. Dr. Davor Šamota, redoviti profesorPoljoprivrednog fakulteta Sveučilišta #sijek

$aslov !rošure: Uvod u ekoo!ku po"oprivredu

%rošura je nastala kao re&ultat proved!e projekta podna&ivo' (Razvoj ekološkog poljodjelstva uVukovarsko-srijemskoj županiji“

$akladnik:Europski dom Vukovar )2 000 Vukovar*judevita +aja 2

-elefon: 0)2 /0103 i /0103

4a5: 0)2 /0106

1'ail: edvu8vu.t19o'.r e9osana8vk.t19o'.r

;e!1site:


3/29

K&$&LO Strana

'. UVOD ================.....==..

(. )IVO *LO + *E,ELJ EKOLOŠKEPROI$VOD-JE .........................======.........

a> #!rada tla ................................................... 2!> ?'jetnost gnojid!e ..................................... /9> @alčiranje ....................................................

. OP*I,IR&-JE /*RUK*URE .................................. 3a> Poja' i &načaj !iodiver&iteta ...................... 7

!> Plodored ....................................................... 69> o!ri i loši susjedi ==========.....

0. $&Š*I*& OD BOLE/*I I Š*E*-IK& ======..

1. BIODI-&,I2K& PROI$VOD-J& ......................... a> ?tje9aj i'pulsa ?niver&u'a ...................... !> @jesečev sjetveni kalendar ...................... 7

3. /*&-D&RDI$&4IJ& EKOLOŠKE PROI$VOD-JE a> @eBunarodni standardi ............................... !> o'aCi standardi ........................................

5. UVJE*I $& DOBIV&-JE EKO6$-&K& =====. 20 a> Postupak potvrBivanja =========.. 20 !> Postupak do!ivanja eko1&naka ====== 2

7. PRI-4IPI EKOLOŠKE PROI$VOD-JE -& PRI,JERU

KUPI-E ================== 22 a> ?vod ================= 22 !> Vrijednost kupine ===========.. 22 9> -eničke 'jere sadnje kupine ====== 2) d> +nojid!a ===============. 2/ e> De&id!a ===============.. 2/ f> #!rada tla ==============.. 2 g> aštita od niski te'peratura ...................... 2 > aštita od !olesti i štetnika ........................... 2

*E-DA-?DA .................................................................... 23 3


4/29

'. UVOD

?'jesto u&aludnog nastojanja da po!jedi i pro'jeni &akone kojivladaju u prirodi, suvre'eni, čovjek tre!a naučiti i privatiti život uskladu s prirodni' &akoni'a. -o &nači da i u poljoprivredi tre!apri'jenjivati sa'o one 'etode koje su u skladu s ti'. Svaki drugipristup ekološkoj poljoprivredi je skup, a proi&vodi su ne&dravi &ačovjeka i u konačni9i 'nogo skuplji, jer rana proi&vedena ukonven9ionalnoj poljoprivredi, po'oCu 'oderne tenologije, u&pretjeranu upora!u u'jetni gnojiva i pesti9ida, često je u&roko'!rojni !olesti i &dravstveni pro!le'a.

adivljen spektakularni' ra&voje' &nanosti i industrije, čovjekčesto &a!oravlja kako je i on sa'o dio prirode, te si u&i'a &apravo da &na !olje od prirode što je potre!no !iljka'a iživotinja'a.

kološka, organska ili !iološka poljoprivreda sve su to poj'ovipod koji'a podra&u'ijeva'o proi&vodnju F&draveG rane,odnosno poljoprivrednu proi&vodnju !e& pri'jene u'jetnignojiva, pesti9ida, or'ona itd., u& 'aksi'alno korištenjepoten9ijala odreBenog ekosustava, odnosno gospodarstva,sti'ulirajuCi, jačajuCi i ar'oni&irajuCi !iološke pro9ese pojedininjegovi dijelova.

Edealno ekoHgospodarstvo je gospodarstvo 'ješovitog tipa, s!iljno' i stočarsko' proi&vodnjo', koje je organi&irano na načinda predstavlja ar'oničnu 9jelinu koja &adovoljava veCinupotre!a i& vlastiti i&vora, a 'ini'ali&ira unos isti sa strane,odnosno i&van sa'og poljoprivrednog gospodarstva.

(. )IVO *LO + *E,ELJ EKOLOŠKE PROI$VOD-JE

kološki s'jerovi poljoprivrede podra&u'ijevaju njegovanje tla nanačin koji podržava i potiče život u &e'lji. Pre'da se to goli'oko' ne &a'jeCuje, plodno tlo vrvi od života. #no je puno ra&niživotinji9a: gujavi9a, 9rvi, ličinki kuka9a, te 'nogo!rojni'ikroorgani&a'a, koji neplodnu glinu pretvaraju u plodno

&e'ljište, puno ranjivi sastojaka, neopodni &a rast i ra&voj 4


5/29

!ilja. -lo u ko'e ne'a života nije plodno, te !iljke u takvo' tlu ne'ogu uspijevati. Pretjerana upora!a u'jetni gnojiva i ke'ijskisredstava &a !or!u protiv štetočinja uništava život u &e'lji i na tajnačin plodno tlo pretvara u neplodno.

#rganski, odnosno plodni sloj tla predstavlja s'jesu:• 'anji i veCi životinji9a koje žive u tlu,• pod&e'ni dijelova živi !iljaka,• !iljni i životinjski ostataka ra&ličitog stupnja

ra&gradnje, te• živi i uginuli 'ikroorgani&a'a.

-lo u svojoj &adaCi !iološkog regulatora rastvara organske i'ineralne tvari u& po'oC 'ikroorgani&a'a i tako stvaraproi&vode prikladne &a ranid!u !iljaka.

#snovni uvjet &a uspješno djelovanje 'ikroorgani&a'a u tlu jestdovoljna količina organski i 'ineralni tvari, vode, &raka i topline.Dadi toga je H pored !rige &a održanje života u &e'lji od velikevažnosti usitnjavanje i pro&račivanje tla.

a8 O%rada taIilj svake o!rade tla jeste usitnjavanje i 'iješanje njegovičesti9a, kao i pro&račivanje. Da&likuje'o os#ov#e i dopu#ske9a:vate o!rade tla. #d osnovni o!rada najpo&natija je oranje, aod dopunski drljanje, tanjuranje, kultiviranje i druge. #!rado' tlo'ože'o okretati Joranje> ili sa'o raliti i lagano i&'iješatiJdrljanje, fre&anje>.

#!rado' se postižu slijedeCe pro'jene u tlu:• poveCanje volu'ena i poro&nosti tla,• usitnjavanje tla,• s'anjenje &!itosti i ra&!ijanje nepropusni slojeva &a

vodu i &rak,• uništavanja korova.

5


6/29

"od osnovne o!rade tla du!inu oranja tre!a prilagoditi du!iniu'usnog sloja, kako !i se i&!jegle negativne posljedi9e oranja.o!ro je ko'!inirati plitko oranje i proraljivanje du!lji slojevara&ličiti' vrsta'a podrivača, kako se postojeCa slojevitost tla ne!i &natnije pore'etila.

Kesenska o!rada tla je naročito korisna &a teža tla, !uduCis'r&avanje tla tijeko' &i'e dovodi do njegovog usitnjavanja,či'e se stvara fina, 'rvičasta struktura pogodna &a upijanje veCikoličina vode.

opunsko' plitko' o!rado' tla rano u proljeCe sprječava sestvaranje pokori9e i prekidaju se kapilarne ve&e u tlu, či'e se

sprječava isparavanje vlage, koja se na taj način čuva &a sušnara&do!lja.

? pripre'i tla &a sjetvu tre!a pa&iti da ne doBe do prevelikogusitnjavanja tla, !uduCi se na jako usitnjeno' tlu lakše stvarapokori9a koja otežava ni9anja nježni !iljaka i upijanja vode.

Svako' o!rado' tla u pravo' trenutku poveCava se volu'entla, po!oljšava'o njegovu strukturu, te unosi &rak koji je

neopodan &a sagorijevanje organski 'aterija.

? povrtlarstvu se takoBer ne preporuča prevrtanje &e'lje, veCsa'o ra&!ijanje pokori9e i pro&račivanje.

%8 Um"et#ost g#o"id%e u eko6po"oprivredi

+nojid!o' nastoji'o postiCi dva 9ilja. Prvi je osigurati ranu &a!iljke koje u&gaja'o, a drugi je povisiti ra&inu u'usa, te tako

osigurati dugotrajnu plodnost tla.

1 Do negativnih posljedica oranja dolazi u slučaju kad se oranjem

poremeti postojeća ravnoteža u sustavu mikroorganizama. aime! u

povr"inskom sloju tla žive aero#ni mikroorganizmi! kojima je za život

potre#an kisik! dok u du#ljim slojevima žive anaero#ni organizmi! za čiji

opstanak je neophodno odsustvo kisika. $ko putem du#okog oranja

du#inski i popvr"inski sloj tla promijene svoja mjesta! to će negativno

utjecti na njegovu plodnost i zahtijevat će odre%eno vrijeme da se

neophodna ravnoteža u svijetu mikroorganizama ponovo uspostavi.

&


7/29

? eko1poljoprivredi se koristi više vrsta gnojiva i to:• gnoj životinjskog porijekla,• !iljni gnoj Jko'postiranje i &elena

gnojid!a>• ko'er9ijalna organska gnojiva,• sporo topivi prirodni 'inerali,• u'us od kalifornijske gliste.

Prirodni 'inerali su tvorevine koje se pod utje9aje' topline, vode,&raka i rada 'ikroorgani&a'a sporo tope te tako otpuštaju'inerale, odnosno ranjiva. ?potre!ljavaju se fino sa'ljeveni &aople'enjivanje organski gnojiva i ko'posta, ili &a i&ravno

unošenje u tlo. a eko1poljoprivrednike gnojid!a je 'jera kojanajviše pridonosi sti'uliranju života u tlu.

Priliko' gnojid!e je neopodno voditi računa o to'e što se skojo' vrsto' gnojid!e i gnoja želi sti'ulirati u tlu i kako Ce se toodra&iti ne sa'o na priranu nego i na &dravlje !iljaka kojeu&gaja'o. #!ilno' gnojid!o' polu&reli' stajnjako' se potiče!ujan rast, ali i osjetljivost !iljke pre'a !olesti'a i štetni9i'a. Akose gnojid!a vrši ko'postirani' gnojivo' koje je prošlo vruCu fa&u

prerade JF&reli ko'postG>, ne Ce se sti'ulirati !ujni rast, nego Cese po'oCi tlu u njegovoj trajnoj plodnosti i povoljnoj strukturi.

"o'postiranje' !iljni i ostali organski otpadaka do!iva sesta!ilno u'usno gnojivo u ko'e ranjive tvari dulje traju iodržavaju kakvoCu tla na potre!noj ra&ini. "o'post Ju'us> jenajkvalitetnije organsko gnojivo koje potiče !iogenost tla."o'posto' na&iva'o uredno složenu rpu organskog 'aterijalaJstajnjaka i ostali 'aterijala !iljnog i životinjskog podrijetla> u&

dodatak 'anji količina anorganskog 'aterijala, kod koje čovjekkontrolira pro9es stupnjevite ra&gradnje sirovog 'aterijala na jednostavnije dijelove, odnosno pro9es transfor'a9ije složeniorganski 'aterija u novu tvar H u'us.

-ako do!iveni u'us Jko'post> 'ože se upotrije!iti uneodreBeni' količina'a !ilo kada u toku godine i &a !ilo koju!iljku. Proi&vedeni ko'post po'aže stvaranju povoljne 'rvičastestrukture tla, aktivira rast faune u tlu te povisuje sposo!nost tla u&adržavanju vlage. -lo je ta'nije !oje, te se !rže &agrijava. Sve

'


8/29

ovo djeluje povoljno na dugoročnu plodnost tla, olakšava o!radute sta!ili&ira proi&vodnju na visokoj ra&ini.

;8 ,ačira#"e .

#!a tipa 'alčiranja potpo'ažu stvaranje u'usa i 'rvičastestrukture ispod svoje površine, te sprječavaju isparavanje vlage i&tla. $a teški' tli'a 'alčiranje je često jedini način da ovakva tla

&adrže do!ru strukturu i 'oguCnost o!rade kro& duže vrije'e.

@alčiranje 'ože i'ati i negativan utje9aj na 'okri' glineni'tli'a, gdje one'oguCuje pristup &raka i dovodi do stagniranjapovršinske vode i &a!arivanja,. Pri to'e se stvara jednoo!ra&na'ikroflora, pretežno gljivi9e koje sprječavaju ra&gradnju u'usa.ato se 'alčiranje na glineni' tli'a provodi tek kada se tlodovoljno prosuši i &agrije, i'i prostirku tre!a skloniti, tlo i&orati iliprekopati, te pustiti da i&'r&ne.

@alčiranje pogoduje i ra&voju štetnika, !uduCi i' pruža idealneuvjete &a ra&voj i pre&i'ljavanje. @alčiranje je veliki prijateljsvakog vrta, ali ne uvijek. Stoga ovo' prijatelju, u trenutku kadapočne raditi protiv vrta, tre!a otka&ati gostopri'stvo.

$a 'alčiranje naročito do!ro reagiraju voCke, a &a 'aline, kupine,ri!i&e i jagode 'alčiranje predstavlja pravu !lagodat.

(


9/29

. OP*I,IR&-JE /*RUK*URE VE=E*&4IJE

? težnji &a ostvarivanje' što veCi prinosa i &arade od !avljenjapoljoprivredo', odnosno stvaranja uvjeta &a renta!ilnu pri'jenusuvre'ene agrotenike, u poljoprivredi su tijeko' &adnjidesetljeCe progresivno poveCavane površine na koji'a suu&gajane 'onokulture. avaljujuCi ovo'e današnja poljoprivredase našla u slijepoj uli9i. ?&goj 'onokultura na veliki' površina'a,kao i gajenje velikog !roja do'aCi životinja u ograničeno',uglavno' &atvoreno' prostoru, čini i !iljke i životinje i&ni'noneotporni' pre'a !olesti'a. #vo &atijeva sve veCu upora!u svedjelotvorniji, ali i skuplji i opasniji, ke'ijski sredstavaJpesti9ida kod u&goja !iljaka i anti!iotika kod u&goja životinja>, što

drastično s'anjuje kvalitetu poljoprivredni proi&voda, ugrožavaljudsko &dravlje i u konačni9i počinje s'anjivati i renta!ilnostsa'e proi&vodnje. $egativna strana pri'jene ke'ije upoljoprivredi se u &adnje vrije'e pokušava u!lažiti pri'jeno'genetskog inženjeringa, ali ovo ne 'ože dovesti do željenogre&ultata, !uduCi je genetska 'odifika9ija organi&a'a vrlo skupa,a njene posljedi9e na ljudsko &dravlje vrlo upitne.

E& ovi ra&loga potre!a da se strategija !uduCeg ra&vitka

poljoprivrede korjenito pro'ijeni u prav9u njenog usklaBivanja sprirodni' &akoni'a, ula&i polako u svijest kako proi&voBača, takoi potrošača poljoprivredni proi&voda. avaljujuCi pro!le'i'akoji su nastali kao posljedi9a gru!og narušavanja ravnoteže uprirodi, postaje jasno, da na dugi rok 'ože opstati sa'o ono što

je u skladu s prirodo', a to je ra9#oikost.

$etaknuta priroda, u kojoj u opti'alno' odnosu postoje livade,gr'olike !iljke, šu'e, životinje, kao i ra&noliki svijet kuka9a i pti9a,

ne &atijeva pri'jenu ke'ijski sredstava da !i se održala. Esti taj&akon ra&nolikosti vrijedi i &a poljoprivredu, !uduCi se ra&novrsne!iljke i životinje 'eBuso!no podržavaju. Suvre'eni čovjeknažalost previBa važnost od#osa 'eBu !iljka'a i životinja'a,!uduCi je njegova pažnja us'jerena isključivo na 'ateriju.@eButi' &a otpornost i kakvoCu poljoprivredni proi&voda odi&ni'nog &načaja su i finija, &a oko nevidljiva djelovanja ke'ijsko1etarske i vi!ratorne Jenergetske> prirode, koja se gu!e kad god seu prirodi vrše nasilne interven9ije. ato jedno od te'eljni pravila

)


10/29

u eko1poljoprivredi jeste pravilo opo#a!a#"a prirode. ? to's'islu, tre!a voditi računa o

• ra&novrsnosti usjeva i ostale vegeta9ije napoljoprivrednoj površini J!iodiver&itet>,

• opti'alno' vre'ensko' rasporedu usjeva tijeko' )do 2 godina Jplodored> te

• o do!ri' i loši' susjedi'a, pose!i9e u povrtlarstvu.

a8 Biodiver9itet

Diječ (diver&itetN je latinskog podrijekla Jdiver&itas>, a &načira&nolikost, ra&ličitost ili ra&novrsnost. Da&novrsnosti kultura u

poljoprivredi je od velikog &načaja kako &a kvalitetu, tako i &aotpornost poljoprivredni proi&voda. #vu činjeni9u su ljudi otkriliintuitivno još u vrije'e sa'og početka !avljenja poljoprivredo',ali je ona u 'eBuvre'enu, pose!i9e tijeko' &adnjeg stoljeCa,gotovo potpuno &a!oravljena.? ratarstvu je vrlo važno da površine koji'a je &asijana jednavrsta usjeva ne !udu prevelike, te da su na jednoj 'akroloka9iji uopti'alnoj ra&'jeri, osi' ratarski površina, &astupljene i livade,gr'oliko rastinje, kao i šu'e. #va ra&nolikost vegeta9ije Ceuvjetovati i opti'alnu ra&nolikost, t. j. odgovarajuCu ravnotežuživotinjskog svijeta, u kojoj Ce !iti gotovo i&lišna nasilna !or!aprotiv štetnika.

? povrtlarstvu takoBer tre!a i&!jegavati 'onokulture. PovrCetre!a sijati, odnosno saditi, u'jesto u gredi9a'a H u redovi'a.Kedan do tri reda jedne vrste, a &ati' isto toliko druge vrste. Prito'e tre!a voditi računa o (do!rosusjedski' odnosi'aN.#pti'alno rasporeBene !iljke se 'eBuso!no štite, kako odštetnika, tako i od !olesti, lakše preživljavaju sušna ra&do!lja, teu&aja'no po!oljšavaju svoje ranid!ene odlike Jukus, 'iris i!oju>. Preporučljivo je da redovi u koji'a se sade ili siju !iljke ne!udu pravolinijski, veC vijugavi, ili čak kružni, te da se plijevljenje'ne odstranjuju apsolutno svi korovi. *jekovito i aro'atično !ilje,9vijeCe, kao i trave s plitki' korijenje', do!ro su došli u svako'povrtnjaku, želi'o li u&gajati otporno i kvalitetno povrCe. ?svako' slučaju do!ro je što više oponašati slo!odnu prirodu.

%8 Podored

1*


11/29

Pod plodoredo' se podra&u'ijeva pravilna i&'jena !iljni kulturana istoj površini tla tijeko' ) do 2 godina. Pravilni' plodoredo' se postiže:

• dugoročna plodnost tla,• održavanje povoljne strukture i sadržaja

u'usa,• poveCana otpornost na !olesti i štetnike,• učinkovitija regula9iju korova,• s'anjenje gu!itka ranjiva,• sprečavanje ero&ije tla i dr.

?koliko se ne poštuju pravila plodoreda i ista kultura u&gaja naistoj par9eli tijeko' više godina, dola&i do pojave Fpre'orenostiGtla. #vo u&rokuje sla!ije napredovanje kulture, s'anjenje prinosa,te 'asovnu pojavu isti !olesti, štetnika i korova.

"ulture s du!oki' korijenje' tre!a u&gajati nakon oni s plitki'korijenovi' sustavo', kako !i se održala do!ra struktura tla tenjegova pro&račnost i o9jeditost.Pravilan plodored &atijeva i&'jenu kultura koje fiksiraju dušik i&

at'osfere s kultura'a koje su veliki potrošači dušika. #si' togapotre!no je ko'!inirati kulture koje proi&vode 'alu s kultura'akoje proi&vode veliku !io'asu korijena, !uduCi kulture s veliko'!io'aso' korijena opskr!ljuju organi&'e s 'alo' !io'aso'korijena rano'.

E&'jeno' jari i o&i'i kultura postiže se !olja kontrola korova iraspored rada.

;8 Do%ri i o!i sus"edi

? slo!odnoj prirodi ni jedna !iljka ne raste slučajno na odreBeno''jestu. Pre'a strogi' prirodni' &akoni'a na jednoj površini seodržavaju sa'o one !iljke, koje se 'eBuso!no podnose ipodržavaju, dok druge nestaju. $a taj način se stvarajuar'onične, održive !iljne &ajedni9e, u koje su uključene i

odreBene životinje koje se ti' !iljka'a rane i u toj sredini 11


12/29

!orave. -ako nastaju prirodni eko1sustavi sposo!ni &a sa'o1održanje.

@nogo!rojna istraživanja su poka&ala da se najveCa uspješnost upogledu održivosti i &dravstvene ispravnosti proi&voda upoljoprivredi postiže upravo i'itiranje' prirodni eko1sustava.

a otpornost i !ujnost kako ratarski, tako i povrtlarski kultura,pored opti'iranja plodoreda u višegodišnje' ra&do!lju, vrlo jevažna i struktura vegeta9ije koja se gaji na jednoj par9eli tijeko'

jedne godine. Ako se na jednoj poljoprivrednoj površini u&gajajura&ličiti usjevi koji se 'eBuso!no do!ro podnose, ti'e se postižuslijedeCe prednosti:

• !ujniji rast,• !olji okus i aro'a,• poveCana otpornost !iljaka pre'a u&ročni9i'a

!olesti i štetni9i'a,• s'anjena i&loženosti štetni9i'a,• !olja otpornost pre'a suši,• !olja iskorištenost &e'ljišta.

ašto se neke !iljke 'eBuso!no !olje podnose, a neke ne trpeO%iljke u okviru svog 'eta!oli&'a, osi' toga što i& tla u&i'ajuodreBene supstan9e koje su neopodne &a njiov opstanak irast, istovre'eno preko svog korijenja u tlo i&lučuju odreBene'aterije, koji 'ogu štetno utje9ati na druge, susjedne !iljke,ini!irajuCi njiov rast ili s'anjujuCi njiovu otpornost.

S druge strane, i&'eBu pojedini vrsta !iljaka postoje si'!iotskiodnosi. -o je slučaj kad i&lučevine jedni !iljaka povoljno utječu

na poveCanje otpornosti susjedni !iljaka ili po!oljšavaju njiovukus. #d davnina je po&nato da pri'jeri9e neven ili kadifi9asvoji' i&lučevina'a od!ijaju ne'atode. Ieler i paradaj& svoji''iriso' od!ijaju leptira kupusara, 9rni luk uspješno štiti 'rkvu od'rkvine 'ue, a !ijeli luk, posijan i&'eBu redova jagoda,sprječava ra&voj sive plijesni. Lren posaBen oko sta!la višnje štitiovu voCku od 'onilije, a posaBen i&'eBu redova kru'pira &natnos'anjuje napade kru'pirove &lati9e i po!oljšava kru'pirov ukus.#vakvi po&itivni pri'jera, koji su potvrBeni dugogodišnji'

12


13/29

iskustvo', i'a vrlo 'nogo. Povoljni i nepovoljni susjedipovrtlarski kultura navedeni su slijedeCe' pregledu:

%iljka: Povoljni susjedi: $epovoljni susjedi:

&elena salata kupus, kelj, prokulara!ar!ara, špargle,'aune, paradaj&

peršin

tikvi9a visoke 'aune, 9rni luk 19rni luk tikvi9e, krastav9i, rajči9a,

'rkva, jagode, ka'ili9akupus, kelj, prokula,karfiol, kelj pupčar,poriluk, grašak, gra

niske 'aune rotkvi9a, kru'pir,krastava9, !litva, rajči9a,salata, 9ikla

9rni i !ijeli luk, poriluk

visoke 'aune salata, !ijela i 9rna

rotkva, špinat, tikvi9a,rajči9a, krastava9,dragolju!

9rni i !ijeli luk, poriluk

!ijeli luk jagode, ruže, voCke grašak, gra

paprika salata, špinat, 9ikla,rotkvi9e

gra, 'aune

grašak salta, rotkvi9a, !ijela i9rna rotkva, kora!a,špargla,

9rni i !ijeli luk, poriluk,kru'pir, gra

jagode 9rni i !ijeli luk, poriluk,

salata

$e'a

kora!a grašak, gra, salata,špinat, rajči9a, 9eler,9ikla

$e'a

'rkva rotkvi9a, 9rni luk, poriluk $e'akru'pir ren, gra, ki', 'etvi9a rajči9a, grašakkrastava9 9rni luk, niske 'aune,

anisrotkvi9a

9ikla niske 'aune $e'arajči9a salata, poriluk kupus,

kelj, prokula, karfiol,

9eler, ka'ili9a, !osiljak

kru'pir, grašak, 9rvenikupus, anis

radič rajči9a, 'aune, 'rkva,salata, anis

peršin

rotkvi9a salata, špinat, grašak,gra

$e'a

špargla kora!a, gra, grašak,salata

$e'a

špinat kupus, kelj, prokula,karfiol, 'aune, rotkvi9a,repa

9ikla

9eler kupus, kelj, prokula,

karfiol, salata, špinat,

$e uspijeva u 'onokulturi

13


14/29

poriluk, rajči9a, gra"upus, kelj, prokula,karfiol, kelj pupčar

rajči9a, 9eler, kru'pir,grašak

9rni luk, grašak, 9rvenikupus kao 'onokultura

0. $&Š*I*& OD BOLE/*I I Š*E*-IK&

*jekovito i &ačinsko !ilje predstavljaju nei&ostavan dio !io1vrta, jer osi' pri'arne na'jene J&a pripre'anje čajeva i 'irisno !ilje &akuinje> vrlo je raširena njegova pri'jena u &aštiti i prirani!iljaka, u&gajani po prin9ipi'a organske poljoprivrede. Prijepojave ke'ijski sredstava &a &aštitu, ljekovite !iljke su 'asovnokorištene u !or!i protiv štetnika i !olesti. anas, kada s'o se

suočili sa svi' šteta'a koje nose ke'ijski sinteti&irane tvari, svečešCe se vraCa'o prirodni', !iljni' preparati'a, pripre'ljeni'pre'a suvre'eni' tenologija'a, a &a 'anje vrtove lako i'ože pripre'iti i sa' povrtlar na svo' gospodarstvu.

%iljke koje se u&gajaju po prin9ipi'a organske poljoprivrede'nogo su otpornije na !olesti i štetnike nego !iljke u&gajane naklasičan način, tako da je dodatna &aštita potre!na sa'o ui&u&etni' slučajevi'a, nai'e u slučajevi'a kada vre'enske

prilike Jpri'jeri9e preo!ilne kiše> ili nepovoljni ko&'ički i'pulsiJpri'jeri9e prejak utje9aj 'jese9a> nepovoljno djeluju na njiovuotpornost.

? ekološkoj poljoprivredi se koristi vrlo veliki !roj ra&ni prirodnipripravaka &a &aštitu !iljaka od !olesti i štetnika, počevši odo'eopatski sredstava, preko ra&ni čajeva od ljekovitog !ilja,sve do praa do!ivenog od spaljivanja štetnika po odreBeno'postupku. $ajčešCe se koriste čajevi ili ekstrakti od ljekovitog !ilja,kao što su pri'jeri9e presli9a, kopriva, ka'ili9a, ren, stolisnik,pelin, 'aslačak, kadifi9a, neven i druge.

Za pripremu pripravaka treba koristiti kišnicu ili vodu koja je prethodno odstajala najmanje 48 sati !rskati treba u ve"ernjimsatima #ko je napad štetnika ja"i$ prskanje treba ponoviti tri ve"eri uzastopno

a8 Presi;a uisetum arve#se8

14


15/29

Presli9a se koristi a su&!ijanje gljivični !olesti, plijesni, rBe, teprotiv ra&ni vrsta grinja i 9rvenog pauka na voCka'a.$e&a'jenjiva je kao preventivno sredstvo &a su&!ijanje plijesni.Plijesni napadaju !iljke o!ično poslije ra&do!lja jaki kiša, kada jetlo previše vlažno. -ad se gljivi9e, koje nor'alno !orave upovršinski' dijelovi'a tla, penju na !iljku i nanose joj štetu. ?ovi' slučajevi'a se preporučuje prije svega okopavanje tijeko'prije podneva, kao !i preko'jerna vlaga 'ogla što prije ispariti, a&ati' prskanje tla čaje' od presli9e. ?koliko se plijesan veCpopela na !iljke ili voCke, neopodno je čaje' i nji prskati. !riprema "aja% 0 g sušene ili 00 g svježe poljske presli9e potopise u 2 l vode i &agrijava se do vrenja. "ua se 20 'inuta. ?

olaBeni čaj tre!a dodati 6 l vode i 'iješati 0 'inuta u prav9uka&aljke na satu.

%8 Kopriva staviti u drvenu, glinenu ili po9akljenu posudu i preliti sa 0 lladne ili 'lake vode. $akon 2/ sata pažljivo pro9ijediti. "opriva&a pripre'u ekstrakta ne s'ije !iti u stadiju stvaranja sje'ena.

!riprema gnojnice% kg svježe koprive Jne s'ije !iti u stadijustvaranja sje'ena> preliti sa 0 l ladne ili 'lake vode u drvenoj,

glinenoj ili po9akljenoj posudi i ostaviti da stoji dok kopriva neistrune Jneugodan 'iris>, što Ce trajati otprilike 6 dana ili / tjedna,u &avisnosti od te'perature &raka. a prskanje !iljaka l ovakodo!ivene gnojni9e se ra&rjeBuje s l vode, a &a &alijevanje lgnojni9e se ra&rjeBuje sa /0 l vode. Postupak prskanja ili&alijevanja se provodi rano u jutro ili na večer. $akon &alijevanjakoprivino' gnojni9o' potre!no je dodatno &alijevanje vodo'.Preporuča se ponavljanje tret'ana tri puta.

;8 Kamii;a


16/29

kstrakt ka'ili9e se koristi sa su&!ijanje gusjeni9a Jja!ukina,kruškina, šljivina i višnjina s'otav9a>, grinja, !uača, sovi9a,'olja9a i ostali štetnika koji sišu !iljne sokove, dok je pra odka'ili9e učinkovit kod su&!ijanja !uača, 'ua na kupusu ikorjenasto1krtolasti' kultura'a.

!riprema ekstrakta% 00 g sui ili )00 g svježi 9vjetova ka'ili9esa'elje se i prelije sa 2 l vode, &agrijane na 30170 oI, a &ati' seostavi da odstoji 213 sati. $akon toga se pro9ijedi i prijeupora!e ra&!laži sa / do 3 l vode. "oristiti protiv gusjeni9aJja!ukova, kruškina, šljivina i višnjina s'otav9a>, grinja, !uača,sovi9a, 'olja9a i štetnika koji sišu !iljne sokove.

!riprema praha% Sue 9vjetale !iljke se sa'elju i pra ipo'iješaju s prosijani' pepelo' od drveta J ne od ugljena>. ?slučaju pojave !uača, 'ua na kupusu i korjenasto1krtolasti'kultura'a, ja!ukovog 9vjetojeda ili žiška, napadnute !iljke se&aprašuju se 21) puta, svaki /1 dana.

d8 ?re#


17/29

f8 Pei# , potopi u 0 lvode i ostavi 21) dana da odstoji. $akon toga se pro9ijedi inera&rijeBeno' otopino' se prskaju !iljke.

g8 ,asačak i ostavi 21) sata da odstoji. $akon toga sepro9ijedi i či' se 'alo oladi od'a se koristi. Prvo prskanje sevrši kada se otvore pupolj9i, a drugo Jukoliko i'a štetnika> od'a

nakon 9vatnje, te još jedno' poslije 01 dana.

:8 Kadifi;a sapuna i ra&rijedi sa 0 l vode.

i8 -eve#


18/29

$ekada je dovoljno posijati odreBene !iljke u !li&ini pojediniusjeva, pa da se veC postigne vrlo do!ar učinak u su&!ijanju!olesti i štetnika. -ako, na pri'jer:

• kadifi9a posijana i&'eBu kupusa ilipaprike od!ija ni& kuka9a, koji nanose štete ovi'kultura'a,

• kopriva djeluje od!ijajuCe na ni&kuka9a, pa je do!ro posijati je u !li&ini svi usjeva,

• ren posijan u ru!ni' redovi'a okokru'pira od!ija kru'pirovu &lati9u,

•

pelin posijan u susjedstvu ri!i&a sigurnoCe po'oCi u !or!i protiv rBe na ri!i&i'a,• slači9u, dragolju!, žalfiju i luk tre!a

sijati u vrtovi'a u koji'a se pojave puževi, jer i onesvoji' 'iriso' od!ijaju,

• 'iris lavande ili dragolju!a od!ija i&našeg vrta lisne uši,

• lavanda, 'enta ili salata 'atovil9auspješno Ce rastjerati 'rave, koje u vrt 'ogu donijeti lisne

uši,• !osiljak posijan u vrtu uspješno štiti

krastav9e od štetnika.

1. BIO6DI-&,I2K& PROI$VOD-J&

a8 Ut"e;a" impusa U#iver9uma

a !i se u ekološkoj poljoprivredi 'ogli polučiti 'aksi'alno do!rire&ultati, koji katkada nad'ašuju prinose u konven9ionalneproi&vodnje nije dovoljno voditi računa sa'o o opti'alno'rasporedu kultura u prostoru, veC i u vre'enu. Sa stajalištauspješnosti proi&vodnje nije svejedno u koje do!a godine,'jese9a ili dana se usjevi siju ili o!raBuju, te u koje se do!a u!ireplod. Sve to ovisi H 'eBu ostali' H i o ko&'ički' i'pulsi'a, kojeindu9ira planetarno okruženje e'lje.

1(


19/29

Pro'atranje' i proved!o' !e&!rojni pokusa je utvrBeno dapostoje 2 ko&'ički i'pulsa koji utječu na život na &e'lji. #vačinjeni9a je u davna vre'ena !ila ljudi'a po&nata, ali je H&avaljujuCi naglo' ra&voju tenologije i tenike 'jerenja Hkon9e' E stoljeCa gotovo potpuno &a!oravljena. $ajinten&ivnijiutje9aj na život na e'lji i'a &viježBe odijaka, koje se sastoji i&/ trigona sa po ) &viježBa. #va / trigona odgovaraju esen9ijalni'ele'enti'a od koji je stvoreno sve što postoji, a to su: &e'lja,svjetlo, voda i toplina. #vi' ele'enti'a odgovaraju / dijela !iljke,koji se nala&e pod njiovi' utje9aje'. -o su korijen, koji odgovara&e'lji, 9vijet, koji odgovara svjetlosti, list, koji odgovara vodi iplod, odnosno sje'e, koji odgovara toplini. @jese9 dola&i svaka 2do / dana pred novo &vježBe. -o &nači da se svaka 2 do / dana

ko&'ički i'pulsi 'ijenjaju. ? ra&do!lju od pri!ližno dana 'jese9dola&i pred trigon snaga jednog te istog tipa, kada ponovo na!iljke djeluju isti i'pulsi.

%iljke koje se siju, presaBuju i njeguju u vrije'e koje je opti'alnosa stajališta ko&'ički i'pulsa !olje rastu, otpornije su na !olesti ištetnike i daju kvalitetniji i &draviji plod te veCe prinose.

Pored utje9aja odijaka, na rast, ra&voj i prinose u poljoprivredi

utječe još i 'jese9. "ada je 'jese9 u FpadanjuG, sokovi u!iljka'a se inten&ivnije kreCu pre'a korijenu. ato se u to'ra&do!lju preporučuje ore&ivanje, gnojenje, plijevljenje i pri'jena&aštitni 'jera protiv štetnika. "ada je 'jese9 u FporastuG, sokoviu !iljka'a se inten&ivnije kreCu pre'a gore, te je u t' ra&do!lji'apreporučljivo o!avljati pripre'ne radove te !ranje plodova,odnosno sje'ena.

Vrije'e sjetve i'a najsnažnije djelovanje na otpornost !iljaka i

prinose u poljoprivredi. ato je vrlo važno, kad god to vre'enskeprilike do&voljavaju, voditi računa prvenstveno o vre'enu sjetve. Ako vre'enske prilike ne do&voljavaju da se usjevi posiju uopti'alno vrije'e, propust se 'ože donekle korigirati o!rado' uopti'alno vrije'e. Priliko' o!rade &e'lje ona se otvara pre'ako&'ički' utje9aji'a, te se tako pojačava poti9aj sve'ira. $išta'anje nije važno ni vrije'e !er!e, !uduCi je pokusi'a potvrBenačinjeni9a da je ono od velikog &načaja &a otpornost i dugotrajnostu!rani plodova. Pri'jeri9e, 9rni luk koji je vaBen u dane korijena

ne Ce proklijati sve do slijedeCeg kolovo&a dok Ce luk vaBen u 1)


20/29

dane lista ili 9vijeta proklijati veC u veljači ili ožujku. +ospodarenjeu poljoprivredu, koje u&i'a u o!&ir djelovanje ko&'ički i'pulsana uspješnost poslovanja, na&iva se !io1dina'ičko'poljoprivredo'.

%8 ,"esečev s"etve#i kae#dar

$a te'elju opsežni istraživanja, provoBeni tijeko' protekli 0godina, @aria i @attias -un i&raBuju &a svaku godinu (@jesečevsjetveni kalendarN. #vaj kalendar u Lrvatskoj i&daje &uga plus$ruštvo &a ra&voj !iološko1dina'ičkog gospodarenja.

? 'jesečevo' kalendaru su navedeni povoljni i nepovoljni dani

&a sjetvu, presaBivanje i o!radu &e'lje, kao i &a !er!u,skladištenje i kon&erviranje plodova. "alendar, pored navodapovoljni i nepovoljni dana, sadrži i detaljna o!jašnjenjako&'ički utje9aja na !iljke, naputak o korištenju kalendara,dodatne savjete &a radove u vrtu i u&goj pčela, kao i drugekorisne i &ani'ljive infor'a9ije i& područja !io1dina'ičkog u&gojapoljoprivredni kultura.

? slijedeCoj ta!eli dat je, radi ilustra9ije, skraCeni pri'jer dijela

'jesečevog kalendara &a ra&do!lje od 0. do . svi!nja 2007.godine:

an: le'ent: Pogodan i'puls &a!iljku:

Pri'jed!a:

. utorak &e'lja korijen 12. srij. &e'ljasvjetlo 9vijet od 7 sati 1). četvrt. svjetlovoda 9vijet do 6 sati 11111111 Vjerojatan vior /. petak voda 1111111 , od 6 sati list Vulkanske erup9ije. su!. voda list Vjerojatan vior

3. nedj. vodatoplina list do 7 sati, od 6 satiplod 1

7. poned toplina plod Vjerojatan potres6. utorak toplina&e'lja plod do 3 s. od 7

korijenVjerojatan vior

. srij. &e'lja korijen Vjerojatan vior 0. čet. &e'ljasvjetlo 111111, od do 6 s.

korijenVjerojatnonevrije'e

. pet. svjetlo 9vijet #pasnost upro'etu

2. su!. svjetlovoda 9vijet do ) sati, od /

list

Vjerojatan potres

2*


21/29

). ned. voda list #pasn. vulk.erup9ije

/. pon. voda list #pasnost upro'etu

. utor vodatoplina 1111111 1

? dane &a korijen siju se !iljke koje donose (plodN u područjukorijena. -o su: 'rkva, 9eler, repa, pastrnjak, rotkvi9a, rotkva,9ikla, 9rni korijen, peršinov korijen, kru'pir, 9rni luk i češnjak.

? dane &a list sije'o !iljke od koji se &a preranu koristi list. -osu: veCina kupusnjača, sve vrste salata, 'otovila9, endivija,9ikorija, špinat, !litva, šparoga, ko'orač, ali i kora!i9a i 9vjetača2.

? dane &a plod sije se skupina !iljaka u koju spadaju:gra i'aune, grašak, leCa, soja, rajči9a, paprika, sve vrste !undeva,tikvi9e, krastav9i, kao i sve vrste žitari9a.

"onačno, u dane &a 9vijet sije se skupina !iljaka u koju spada sve9vijeCe, !rokula, 'noge ljekovite !iljke, te !iljke od koji se prave!iološko1dina'ički priprav9i &a ko'post.

? sjetveno' kalendaru su o&načena i ra&do!lja koja sunajpogodnija &a predsadnju. -o su npr. tijeko' svi!nja 2007.ra&do!lja od 0. 0. do 03. 0. i od . 0. do ). 0.

Dedovi u koloni (Pogodan i'puls &a !iljkuN koji su o&načeni9rti9a'a J11111> nisu pogodni niti &a sijanje, niti &a presaBivanje ilio!radu tla. -o su dani u koji'a u vrtu ne !i tre!alo ništa raditi.

3. /*&-D&RDI$&4IJ& EKOLOŠKE PROI$VOD-JE

? 9ilju trajnog osiguranja visoke ra&ine kvalitete 9ijeli ko'pleksekološke poljoprivredne proi&vodnje je standardi&iran. ? ovo's'islu definirani su kako 'eBunarodni, tako i do'aCi standardi.

a8 ,eAu#arod#i sta#dardi

2 $ko se cvjetača sije u dane lista! tada je njen +plod, konzistentan i

čvrst. $ko se sije u dane cvijeta! tada on ima rastresitu glavicu! koja vrlo

#rzo odlazi u cvijet.

21


22/29

#d 'eBunarodni standard najpo&natiji su:• ? 202 H europska regulativa &a ekološku

proi&vodnju,• $#P H a'erička regulativa &a ekološku proi&vodnju,• $aturland H privatni standardi &a ekološku

proi&vodnju,• %ioS,• Pravilnik o ekološkoj proi&vodnji u u&goju !ilja i u

proi&vodnji !iljni proi&voda J$$ 0>,• Pravilnik o sustavu o9jenjivanja sukladnosti u

ekološkoj proi&vodnji J$$ )02>,• Pravilnik o postupku i uvjeti'a stje9anja &naka

ekološkog proi&voda J$$ 0>,• Pravilnik o preradi u ekološkoj proi&vodnji J$$ )02>,• Pravilnik o deklara9iji ekološki proi&voda J$$ )02,• Pravilnik o uvjeti'a i načinu upisa u upisnike

ekološke proi&vodnje poljoprivredni i prera'!eniproi&voda J$$ )02>,

• Pravilnik o stručno' nad&oru u ekološkoj proi&vodnjiJ$$ )02>,

• Pravilnik o ekološkoj proi&vodnji u preradi vlakana

J$$ )02>,• Pravilnik o visini naknade troškova &a proved!u

stručnog nad&ora nad ekološko' proi&vodnjo' itroškova utvrBivanja sukladnosti s te'eljni'&atjevi'a J$$ J602>,

• Pravilnik o ekološkoj proi&vodnji životinjski proi&vodaJ$$ )02>,

• Popis $ad&orni stani9a &a o!avljanje nad&ora nadekološko' proi&vodnjo' J$$ 602>.

22


23/29

5. UVJE*I $& DOBIV&-JE EKO6$-&K&

a8 Postupak potvrAiva#"a u ekoo!ko" proi9vod#"i

$akon o!avljenog redovitog stručnog nad&ora Jinspek9ija> ido!ivanja i&vješCa nad&orne stani9e, proi&voBač se javlja pravnojoso!i &a potvrBivanje sa &atjevo' &a i&davanje potvrdni9eJ9ertifikat>. -e'elje' prijave u kojoj proi&voBač 'ora navesti vrstui na&iv proi&voda, sortupas'inu, količinu, te vrstu pakovanja,i&raBuje se ponuda. "od preraBevina se još 'ora navesti ipodrijetlo sirovina i re9epture s udjeli'a pojedini sastojaka upreraBevini.

$a !a&i podataka i& prijave pravna oso!a &a potvrBivanjedostavlja proi&voBaču ponudu sa ugovoro'. Po privaCanjuponude, a nakon potpisivanja ugovora i u skladu sa nji', vrši seuplata naknade, i dostava potre!ne doku'enta9ije pravnoj oso!inadležnoj &a potvrBivanje. $akon toga počinje postupakpotvrBivanja. #vaj postupak se o!avlja na te'elju slijedeCedoku'enta9ije:

•

Prijava sa poda9i'a o proi&voBaču i proi&vodu,• Dješenje o upisu u ?pisnik ekološki proi&voBača,• E&vješCe i &apisnik $ad&orne stani9e o o!avljeno'

stručno' nad&oru,• Dačun i potvrdni9a &a sirovine i proi&vode koje

gospodarstvo kupuje od drugi proi&voBača,• eklara9ija sirovina i& konven9ionalne proi&vodnje

koje se koriste u preradi ekološki proi&voda.

$akon o9jene priložene doku'enta9ije pravna oso!a &apotvrBivanje i&daje FP#-VD$EI?G, koja predstavlja služ!enidoku'ent i doka& da proi&vodi koji su u njoj navedeniudovoljavaju standardi'a ekološke proi&vodnje i da suproi&vedeni u skladu sa akono' i pravili'a koji su na sna&i u D.Lrvatskoj, tj. da se 'ogu deklarirati kao Fekološki proi&vodGQPravna oso!a tre!a provesti postupak davanja suglasnosti ii&davanja potvrdni9e u roku H 7 dana, nakon čega dvaoriginalna pri'jerka Potvrdni9e dostavlja proi&voBaču.

23


24/29

%8 Postupak do%iva#"a eko69#aka


25/29

Plodovi kupine i'aju vrlo visoku ranid!enu vrijednost, djelujudijetno profilaktički, dijetno terapeutski, te i'aju &aštitnu ulogu, jer sadrže: kiseline, šeCere, 'inerale, pektine, vita'ine.

Plodovi kupine se upotre!ljavaju u svježe' stanju, industrijskojpreradi J vino, sok, dže'> te se s'r&avaju.

"upina uspijeva do 300' nad'orske visine. Edealni su !lagonagnuti tereni s južno' ekspo&i9ijo'. Puna rodnost dola&i u treCojgodini. Podnosi ra&ličite tipove &e'ljišta, lako se ra&'nožavavegetativni' pute'. Srednje do!ro podnosi sušu i proljetne'ra&eve, do!ra je 'edonosna kultura, dosta je otporna na !olestii štetnike.

%8 Vri"ed#ost kupi#e

? prera'!enoj industriji kupina se koristi kao odlična sirovina &ado!ivanje sokova, kupinovi vina, o9ta, sirupa, dže'ova,ko'pota, želea.

#d tipa proi&vodnje ovisit Ce i i&!or sorte. a sokove i ko'potepreporučuju se sorte: %o"se#C :imaa"aC div"a kupi#aC tor#free.

a du!oko !r&o s'r&avanje koriste se sorte: "a#gC smutse# Ctor#free.

a korištenje u svježe' stanju tre!a koristiti sorte koje i'aju use!i veCu količinu šeCera i jaču aro'u, a to su tor#es "a#gCtor#es %o"se#C smutse# i dr.

anas se u u&goju najčešCe koriste kupine !e& trnja. "upina jež!unasta for'a sa višegodišnji' korjenovi' sustavo' i

dvogodišnji' rodni' i&dan9i'a.

Kori"e#ov sustav. "orijen kupine je višegodišnji i do!ro ra&vijen,ra&vija se do du!ine od oko 'etar.

/ta%o kupi#e. ? toku vegeta9ije sta!lo kupine raste vrlo !r&ovro', na se!i nosi veCi !roj listova u čije' se pa&uš9u nala&epupovi.

25


26/29

Pod&e'ni dio i&danaka je višegodišnji i do!ro je osiguranre&ervni' tvari'a. $a nje'u se for'iraju kraje' ljeta adventivnipupolj9i i& koji se ra&vijaju 'ladi i&dan9i. @ladi i&dan9i i&!ijaju uproljeCe i&nad &e'lje, i&dužuju se i neograničeno rastu.

$ad&e'ni dio i&danka raste dvije godine. ? prvoj godini raste udužinu i de!lja, dok u drugoj godini stvara postrane granči9e idonosi rod, nakon čega se suši.

"od kupine postoje i&dan9i &a &a'jenu i i&dan9i &ara&'nožavanje. Kednogodišnji i&dan9i su ta'no&elene dota'no9rvene !oje. $a srednje' djelu i&danka for'iraju senajkvalitetnije rodne granči9e. De&id!o' na rod uklanja'o gornji

dio i&danka. -o je o!ično na visini od oko 2 'etra, odnosno navisinu gornje ži9e. $akon !er!e dvogodišnji i&dan9i se suše,odstranjuju i pale.

Listovi. *istovi kupine i'aju ), , 7 i liski. %oja lista je od svijetlo&elene do ta'no &elene.

4vi"et. Ivijet kupine je dvopolan. Ivatnja kupine je duga i traje 20do 2 dana.

Pod kupine je &!irna koštuni9a. Plod je 9rne do ta'no 9rne !oječija je težina od 2 do gra'a. Plod i'a loptasto ovalan i kupasto!lik, na što utječe sa'a agrotenika.

d8 *e:#ičke m"ere sad#"e kupi#e

Sadni9e 'oraju !iti kvalitetne i &drave i i& provjerenog rasadnika."valitetna sadni9a 'ora i'ati do!ro ra&vijen žiličast korijenov

sustav sa )1/ do!ro ra&vijena pupa i& koji Ce se u prvoj godinira&vijati kvalitetni i&dan9i.

? prvoj godini nije poželjan veCi !roj i&danaka. $aj!olje je da sera&vijaju sa'o 21) kvalitetna i&danka, kako !i se u drugoj godini!iljka ojačala.

Sadnja se o!avlja na du!inu na kojoj je !ila u rasadniku. Priliko'sadnje na korijen tre!a nagrnuti sipku &e'lju. E&nad &e'lje !iljku

2&


27/29

tre!a odre&ati na )1/ pupoljka od 120 9'. Sadni9u nakonsadnje tre!a do!ro naga&iti da korijen uspostavi kontakt s tlo'.

e8 =#o"id%a

Prije podi&anja nasada tre!a o!aviti 'eliorativnu gnojid!u. a'eliorativnu gnojid!u u eko proi&vodnji tre!alo !i osigurati od/0.000 do 30.000 kg ko'postiranog stajskog gnoja, što Ce ovisitiod anali&e tla. ?& stajnjak tre!alo !i u tlo ugraditi od .000 do2.000 kg ka'enog !rašna Jnpr. Fko1rastG>. -o sve tre!a&arigolati na du!inu od 0 9'.

Prirano' u toku vegeta9ije tre!a u tlo unositi &reli stajnjak ili

ko'post. Stajnjak, odnosno ko'post, tre!a ra&!a9ati širo' i&atanjurati. Priranjivanje se 'ože o!avljati i folijarno safolijarni' gnojivi'a Jpo!oljšivači rasta>. $a naše' tržištu se nudipreparat pod na&ivo' (%ioH'itN. #vakav način gnojid!e osiguravado!re prinose i kvalitetne plodove.

f 8 Re9id%a kupi#e

"upina i'a jednogodišnje i dvogodišnje i&danke. "ada &avrši

!er!a dvogodišnji i&!oji se od'a 'oraju ukloniti i& kupinjaka tespaliti. De&id!a kupine se o!avlja na slijedeCi način:

Prvo se skrate i&dan9i na odreBenu visinu radi sti'ula9ije ra&voja!očni granči9a kao nosio9a rodnosti. ati' se skraCuju !očnegranči9e na )1 pupova radi stvaranja rodni pupova. SkraCivanjese o!avlja na visinu treCe ži9e Joko 2'>. $e tre!a ostavljatipreviše pupova, jer Ce tada plodovi !iti jako sitni. -ijeko'vegeta9ije tre!a uklanjati sve i&danke koji su u 'eBuredu, kao i

nera&vijene i&danke.

#d !ujnosti gr'a Ce ovisiti koliko Ce'o i&!oja ostaviti &a sljedeCugodinu. -o Ce o!ično !iti )1 i&!oja. Suvišne i&danke tre!akonstantno uklanjati, kako !i se do!ro ra&vijali i&dan9i koje s'oostavili &a rod.

f8 O%rada ta

2'


28/29

#!rado' tla utječe'o na !olji rast i poveCanje rodnosti kupine.@eBuredna o!rada se o!avlja strojevi'a H tanjurača'a ilifre&a'a. ?nutar reda se vrši okopavanje. Priliko' o!rade tre!ao!ratiti pažnju na du!inu koja ne !i tre!ala prela&iti 2 9', kakose ne !i oštetili korjenovi i&dan9i, i& koji se ra&vijaju 'ladi i&dan9i&a daljnji u&goj. adnju o!radu pred &i'u ne tre!a o!avljatiprekasno, kako ne !i došlo do i&'r&avanja.

g8 $a!tita od #iski: temperatura

"upinu tre!a pripre'iti &a &i'u tako da gnojid!a ne !udepretjerana. $avodnjavanje tre!a isključiti u . 'jese9u. Iilj ovi'jera je usporavanje rasta i&danaka, kako oni ne !i ušli u &i'u

pre!ujni. #tpornost i&!oja na &i'u se poveCava ako se kraje' .'jese9a kupinjak prska !ordoško' juo' JM>.

:8 $a!tita od %oesti i !tet#ika

?spješna &aštita od štetnika se postiže:• 1sadnjo' &dravi i do!ro ra&vijeni sadni9a,• 1i&!oro' otporni sorti,• 1i&!oro' odgovarajuCe loka9ije na te'elju anali&e

tla,• 1pravovre'eno' pripre'o' tla &a sadnju• 1unoso' &dravog gnoja u tlo Jko'postirani gnoj> i• 1pravovre'eno' sadnjo'.

-A%*AD$E PD+* AR-E-$EL @KDA

!rojprskanja

Stadijra&voja

%olestištetni9i

preparat

Prijepočetkavegeta9ije

*isne i štitaste ušiantrako&a

%ordoška juai !ijelo ulje

2 Početakvegeta9ije

@iner,'olja9,rBa Antrako&a, grinje

Su'por,!ordoška jua0,3M,"alijev sapun

) Pred 9vatnju +rinj,rBa,antrako&a Su'por, !aturad/ 9vatnja plijesan su'por $akon

9vatnjeLrBa,antrako&a,Pjegavost lista, grinje'ua šiškari9a

Su'por,ekorast,%io1'it,granulosevirus,kalijev

sapun,'a9erat

2(


29/29

koprive i ljute paprike3 Prije !er!e Plijesan,šiškari9a aj od presli9e te po

potre!i !aturad7,6 $akon

opadanjališCa, pred&i'u

Antrako&a te jajaš9ainsekata

%ijelo ulje sa!ordoško' juo'

$apo'ena: !roj &aštita 'ože !iti i veCi, što Ce ovisiti o količinivlage u tekuCoj godini.

LI*ER&*UR&

@eri VlaiC i višnja #gri&oviC: 'vije(e$ povr(e i vo(e ) svojomrukom$ i&davač (AlfaN, agre!, 66T

arko naor: *kopoljoprivreda+

@arie *uise "reuter: &er biologische ,arten“$ i&davač ;il9el'Leine, @uen9enT

%ernard Dosenkran&: ein ,arten ohne ,i.t$ i&davač Do

Documents

Igor Samota Konacno