IGLICE - ss-medicinska-os.skole.hrss-medicinska-os.skole.hr/upload/ss-medicinska-os/images/static3/820... · slična su; dok su sva nesretna društva, nesretna na svoj način. Dea

VELJAČA 2009. I IGLICE 25 I 1

Škola za roditelje: Rastavljeno društvo - rastavljena obitelj I

SS

N 1

33

2-4

06

IGLICE25

GLASILO UČENIKA MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK

GODINA XV. I OSIJEK I VELJAČA 2009. I broj

VOLONTER . BAKLJADA U SOLFERINU . HPV . YASMIN

PUTUJTE S NAMA

Balkan đirLidrano 2008.-2009.Upoznajte svemir

Nada Prlić

Bez mobitela u školu Mia Vukadin, 3.s2

Dubrovnik je glavni grad Hrvatske kada ga preplave Lidranovci.

Mudri organizatori (Agencija za odgoj i obrazovanje) pobrinuli su se da proslavu 500 godina od rođenja Marina Držića uveličaju najbolji mladi literati, novinari, recitatori i filmaši.Hrvatska Atena tih je dana odisala mladošću koju smo susretali u turističkim prostorima Babinog kuka, na Stradunu, toj najljepšoj ulici na svijetu,

i u kazalištu. Mladi su bili oduševljeni besplatnim autobusnim prijevozom i otvorenim srcem Dubrovčana.Četiri dana, za Slavonce s drugog kraja Lijepe Naše, bila su nezaboravna. U ljepotu domovine uvjerili smo se petnaestosatnim putovanjem autobusom od sjevera prema jugu. Neki su se po prvi puta vozili Dalmatinom, neki prvi puta vidjeli Maslenicu, ali većina još nikada nije bila u Dubrovniku.

Str. 12

LIDRANO U DRžIćEVOJ METROPOLI

2 I IGLICE 25 I VELJAČA 2009.

U i oko škole, okom kamere

fotomiler

“Taj san o slapu da bi mogao sjatii moja kaplja pomaže ga tkati.”

Dobriša Cesarić

Edukacijski seminar profesora u Orahovici.


Lica s naslovniceNaši sportaši

Najdraži čitatelji,u redakciji uvijek punoj entuzijazma, veselja i optimizma pripremili

smo Vam jubilarni 25. broj. Nadamo se da ćemo i ove godine predstaviti boju naše škole na LiDraNu, Unatoč recesiji, nedostatku plina i stezanju remena, pobrinuli smo se da i ove godine uzmete Iglice u ruke. Da biste ih kao i do sada pročitali od korica do korica, novinari su vam pripremili mnoštvo zanimljivih i raznolikih tema. Tako vas čeka balkanski putopis, novosti o nacionalnim ispitima, upoznajte svemir, stara postava novih kolumni i još mnogo, mnogo toga.

U 26. broju, dolaze novi novinari i urednici, ali ostajemo stari prijatelji. Budite s nama i uz nas!

«Slobodno novinarstvo može biti dobro ili loše. Novinarstvo bez slobode može biti samo loše.» (Albert Camus)

Srdačan pozdrav, Dea Kovačević, 4.s1

Gdje je {to? Školska svakodnevica

2 Okom kamere10 Nacionalni ispiti12 Lidrano-Dubrovnik13 Lidrano 2009.14 In medias res16 Valentinovo17 Igličarenje20 Solferino26 Kakobiratinajučenika28 Bicikljein30 Mijenjatiprezime32 Butra38 Web škole39 Foto strip43 Ravnateljica46 Kakozaraditidžeparac48 Balkanskiđir49 Jesu li plavuše glupe50 Štoposlijeprekidaveze52 Dnevnik

Kolumna8 Reklame9 U banani

Obitelj4Rastavljenodruštvo5 Školazaroditelje44 Abeceda moralnosti

Znana lica19 Nove profesorske snage21 Misica22 Bivšiučenici23 Mojaabeceda24 Maturanti odlikaši27 TanjaizŠvedske33 Formula 134 Med medeni35 Dubrovčanka36 Volonter37 Mažoretkinja

Znanost i zdravlje54 Upoznajtesvemir55 Eko kutak56 HPV58 Yasmin

Kultura60 Jezičnisavjeti61 Kazalište62 Film

Sport65 Gimnastika-kuglanje66 Rezultati67 Podvodnihokej

Zabava69 do 80

Iglice Godina XV. Broj 25, veljača 2009.

Osnivač i izdavač:Medicinska škola Osijek

Adresa:Vukovarska 209, 31000 OsijekTelefon: 031/540-200Fax: 031/540-215E-mail: [email protected]

Za Školu:Ravnateljica: mr. sc. Nada Prlić, prof.

Glavni urednik:Dragutin Podraza, prof.

Pomoćnice glavnog urednika:Tihana Lubina, prof.Marina Pilj Tomić, prof.

Učenica urednica:Dea Kovačević

Grafički urednik:Damir Miler, prof.

Novinari:Dea Kovačević, Josipa Ratko, Sandra Kovač, Stella Druško, Antonija Jakešević, Ena Perak, Renata Delić, Dušana Marić, Mia Vukadin, Đorđe Pojatić, Vedrana Hertl, Antonija Bek, Barbara Uršanić, Mia Kuzmić,

Zdravko Vulin, Neda Pintarić, Mirna Turalija, Ana Takač, Marijana Pešo, Sven Bogdan, Vanja Trbojević, Dario Klasan, Anita Kojić, Branimir Luc, Marija Bulj, Mirko Šajkunić.

Lektorica:Đurđica Radić, prof.

Fotografije:Damir Miler, prof.Mia Vukadin

Naklada:800 primjeraka

Tisak:Grafika d.o.o. Osijek

IMPRESUM

Novinari Iglica

NazadnjojstraniciMozaik-školska prijateljstva su vječna


Rastavljeno društvo –

Bolesno društvo, bolesna djeca

Akoovojošnijekriza,negotre-nutak totalne neizvjesnosti,

nešto se ipak događa. Za najboljipokušaj prikazivanja međuodnosaobiteljiidruštva,uzmimoHrvatsku.

Društvo je Hrvatska, društvo čineobitelji.Ijednuidrugupritišćudug-ovi vanjski, dugovi unutarnji, laži,neispunjenaobećanja.

Istraživanja su pokazala da je

indiferentnost pojedinca premameđuljudskim odnosima propor-cionalnasporastomcijena.

Djeca i roditelji

Kaoštopucajumnogemoralnevrijednostiudruštvu, takopu-

cajuvezeiobitelji.Uvjetiodrastanjadjecebitnosepogoršavajuulošijimuvjetima.

Krugranjivostidjecejevelik.Trebajačatiodgovornostsvihuodrastanju.

Velikajepreventivnaulogaiškole.Ipak,unajužeobiteljskeprobleme,školaneulazi.

Kakonamjeurazgovorureklapsi-hologinja Monika Šimek, učenicizapravo vrlo rijetko dolaze zbogsvojihproblema.Najčešćeučenici,nanagovorprofesorailirazrednika,dolazezbog lošeguspjeha ili izos-tanaka. U razgovoru s učenicimakoji imaju problema u školi, psi-hologinjakasnijesaznadaproblemzapravoležiuobitelji.

Naprimjer, rastava roditelja utječenadjecu.Neznasetočnokadavišepogađadijete,aliproblemisučestoovisni o oba roditelja. Iako situaci-ja poslije rastave nije sjajna, dvapametna roditelja, koja se više nepodnose i nikako ne funkcioniraju,mogupuno togaučinitizajednozaboljitaksvojedjece.

Iako bi se mnogi složili s velikim Tolstojem, početak njegove Ane Karenjine mogao bi se modificirati na razne načine. Recimo, sva sretna i uspješna društva, slična su; dok su sva nesretna društva, nesretna na svoj način.

DeaKovačević,4.s1

Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način. - Tolstoj

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A


Rastavljeno društvo –

Uvjeti odrastanja

Budimorealni,nekiopetodlučujuostatizajednosamozbogdje-

teta, a zasigurno bi bilo bolje dasu učinili težak i radikalan korak.Greške se ipak ponavljaju. Kakodaondadijeteneučinagreškamasvojihroditelja,štoćedijeteiztakvevezedobiti i štomožedati svojemdjetetuubudućnosti?

- U školi imamo oko deset pos-to djece koja žive u razvedenim obiteljima,govoriprofesoricaŠimek.To je otprilike podjednak postotak i u prvim, drugim i trećim razredima.

Dijete razvedenih roditelja, kao idijete loše sastavljenih roditelja,može imati nizpsihičkihproblema.Najčešćisimptomi takvihproblemasupovlačenjeusebe,gubitakapeti-ta, želja za samoćom, nesanica,pad imunitetauzrokovanstresom islično.

Nužna dostupnost psihološke pomoći

U slučaju kada dijete pati zbograzvoda ili lošeg braka, trebapotražiti stručnu pomoć. Postoje

razne udruge, savjetovališta ukojima rade stručni ljudi spremnipomoći.

Dijete može pronaći pomoć i uvlastitojškoli.

UMedicinskojškoliOsijekradoćepomoćipsihologinja,MonikaŠimek,ipedagoginja,NadaGrujićTomas.Uvijek je bolje preventivno djelo-vati,anečekatidasedogodinekitragičan događaj. Onda ne možepomoćinicijelikriznitim.

- U Osijeku postoji savjetovalište Sunce koje djeluje u Domu zdravlja Drava. Savjetovalište je prvenstveno namijenjeno za probleme djece, ali mogu doći i roditelji. Također, u sklopu Centra za dijete, radi Bračno i obiteljsko savjetovalište,objašnjavaprofesorica Šimek.

Na pitanje kako postupiti u sit-uaciji kada je djetetu loše zbogobiteljskih odnosa, profesoricaŠimeksavjetuje:

- Kada u braku nastupe problemi, treba ih odmah rješavati, a ne čekati da kulminiraju ili da nastane neki

veliki sukob. Upravo zato postoji savjetovalište za bračne probleme u koje se treba javiti i prije nego do većih sukoba dođe.

- Svakako treba brzo prepoznati kada s djetetovim psihičkim stan-jem nešto nije u redu i potražiti pomoć stručne osobe. Također, htjela bih poručiti učenicima da se svakako obrate svojim pedagozima ili psiholozima u školi, jer mi smo tu prvenstveno zbog njih.

Bračno i obiteljsko savjetovalište530 – 959

Savjetovalište Sunce 368 – 888

Centar za dijete501 – 035

Hrabri telefon0800 - 0800

rastavljena obitelj

Psihologinja Monika Šimek savjetuje mlade


ŠKOLA (JE I) ZA RODITELJE

Što roditelj može učiniti da sebi i svom potomstvu olakša vrijeme

odrastanja, a da pritom svi sačuvaju dobre osjećaje, zdrav razum i skladan odnos?Previše zahtjevno? Ma, ne!Cilj je jednostavan - svi članovi obite-

lji trebaju uživati u svojoj obitelji.Većina mladih uzima u obzir ono što

žele njihovi roditelji, ali ako se ne sla-žu, onda čine ono što misle da je naj-bolje.Nigdje nije toliko važan dobar odnos

kao kad „podižete“ dijete. Bez dobrog odnosa, nema utjecaja. Ako nam net-ko ne postoji u glavi kao važna oso-ba, onda malo pozornosti poklanjamo onom što želi.

O vrijednostima

Što su uopće vrijednosti? Jedno-stavno rečeno, to su misli i ideje

kojima pridajemo veliku važnost i koje nam mogu obogatiti život, ako obilje-žavaju našu svakodnevicu.

U obitelji, zajednici koja se temelji na ljubavi, važno je pitanje: kako osjećaj ljubavi pretvoriti u djela koja će i moji najbliži doživjeti kao ljubav?Vrijednosti stvaraju i mentalno i druš-

tveno zdravlje i kada čovjek tek odrasta i kada je kao odrastao u interakciji s drugim ljudima i razvija se kao osoba.Sva iskustva pokazuju da je za naš du-

ševni mir bolje raditi ono što proizlazi iz naših vrijednosti.Preispitivanje i iskazivanje naših vri-

Glavni i odgovorni urednik Iglica zatraži: „Napiši nešto

na temu buntovnici s razlogom“. Iz pozicije roditeljice i pedagoginje, prva asocijacija

mi je bila pisati o roditeljima, ali znam, znam, urednik želi da „bivši buntovnici“ (roditelji) razumiju malo bolje ove današnje buntovnike.

OB

ITE

LJNadaGrujićTomas,pedagoginja

Buntovnici s razlogom


jednosti dio je našeg roditeljskog iden-titeta.Roditelj je autentična vrijednost za

dijete. Ako svi naveliko zvone da su u ovom vremenu vrijednosti izgubljene, jesu li onda i roditelji izgubljeni?Za obitelj odgovaraju odrasli. Imaju

stvarnu ekonomsku moć i jednako važ-nu psihološku moć. Oni stvaraju raspo-loženje i atmosferu u obitelji.Nije, dakle, pitanje, imaju li roditelji

moć nego kako je koriste.Ravnopravno dostojanstvo između

članova obitelji, majke i oca, svakog roditelja i djeteta te djece međusobno, suprotno je omalovažavanju, ismijava-nju, propovijedanju.Ravnopravno dostojanstvo izražava

se prvenstveno jezikom – izraziti svoje osjećaje, misli, vrijednosti, ciljeve.Jesmo li u stanju to dijeliti sa svojom

djecom?

Razgovori svagdašnji

U obiteljskim razgovorima treba uživati. To nije nešto što treba

obaviti kako bismo prešli na “važne stvari“. Podsjetite se kako nekada dugo, dugo neučinkovito razgovarate sa svo-jim prijateljima. Takvi razgovori mogu biti i s našom djecom, samo nemojte izabrati ne činiti ništa (“digli smo ruke od nje/njega!?”).Ne zbog toga što ste odgovorni pred

zakonom, nego jer ste vi najvažniji te-melj izrastajućeg odraslog čovjeka koje će vaše dijete postati.Nemoral, nesretnost, neodgovornost se

vidi svugdje, čuje svugdje i čita svug-dje. Ne možemo očekivati da mladi ne vide, kad smo se baš mi odrasli podije-lili u one koji nude loše izbore i one koji se zgražaju, ali ništa učinkovito ne čine da se to promijeni.Možda treba početi otvoreno razgo-

varati s vlastitom djecom o tome kako smo i mi često u stupici. Otvoreno o tome kako se i mi dvoumimo i pone-kad prilagođavamo neprilagodljivim

pojavama. Otvoreno kako često svoje odgovornosti prebacujemo na druge (okolnost, zakone, ljude), jer ne znamo kako dalje.Iskrenost ne umanjuje autoritet, nego

daje sliku vašem djetetu da su sumnje i promišljanje o vlastitim postupcima nešto što rade zreli ljudi.

Svaki dan je važan

Ako roditelj nije izgrađen, kako će pomoći djetetu u svakodnevici?

Svaki dan je važan dan. Velike teatralne scene u kojima roditelji i djeca djeluju kao jedan, dio su scenarija holivudskih filmova, a mi se trebamo usmjeriti na važnost svakog pojedinog dana naših života.Velika je razlika između pitanja: što

pomaže da mi dijete bude bolje od onog što ja trebam naučiti, koje vještine i osobine moram razviti da pomognem svom djetetu da živi sretniji život?

Odgovornost je roditelja da se potrudi naučiti što više kako bi spriječio vje-rojatnost neprilagođenih ponašanja. Roditelj ne može ne znati o surfanju, mms-ovima, facebook-ovima, droga-ma, alkoholu.... i onda kada barem ne-što zna o tome, može postati partner u razgovoru sa „svojim buntovnikom“.Kada odrasli odrastu i shvate ozbiljno

pravila koja su sami postavili, onda je i buntovnicima lakše. Znaju da je pobu-na dobra stvar ako kroz nju brane prave vrijednosti svog života, ako imaju od-govornost za svoje sutra.Zar nije divna čudesna snaga mlado-

sti i njihovo prepoznavanje razloga za pobunu, a mi smo slika koju gledaju i glasovi koje čuju!Sve je pred njima.Svaki dan je nova mogućnost, a isku-

stvo odraslog će potražiti ako smo u do-brim odnosima pa zato što prije shvatite svog buntovnika.

Nada Grujić Tomas preporučuje vam da pročitate izdanja Danskog obiteljskog terapeuta Jesper Juul: Život u obitelji

Preporuka za čitanje:


KO

LUM

NA

Znam kako vam je. Kre-ne utakmica - reklame,

gledate omiljenu sapunicu-reklame. Naposljetku i za-boravite što ste gledali.Reklame su nužno zlo. Nije

ni majstorima reklame lako. Treba složiti besmislene slogane i apsurde apsurda. Tako gledamo nokautiranje Djeda Mraza. Sve bi to bilo komično, da nije jedan djedica u trgovačkom centru završio u bolnici.

Konkurencija je velika

Dok najviše reklamiraju pivo i uvjeravaju nas

kako energetski napitci daju krila, sve više mladih života vikendom je na remontu u bolnici. Reklame se odlično ukla-

paju u današnji urbani tempo života. Ukoliko ne stignete skuhati ručak, možete se osloniti na smrznutu hranu jer, smrznuto je zdravo. Svi poznati i nepoznati vitamini i minerali čekaju da upravo vi otvorite vrećicu. Onda opet bakica koja obožava čips nekom gladnom stu-dentu ukrade vrećicu čipsa.Ne razmišljajte ni o svojoj

jetri, jer postoji rješenje: za jetru se brinu farmaceutski čudotvorci.

Trgovački centri

Kod nas je kvaliteta naj-jeftinija - reklama je

trgovačkog centra nedaleko od naše škole. Dok je ta re-klama, koja nam ispire mo-zak, prihvatljiva i nije riječ

Reklame, reklame

Život bez medija u 21.

stoljeću je nezamisliv,

naročito bez televizije.

Uz televiziju se veže i

nužno zlo, reklame.

Piše:VedranaHertl,3.f

o kršenju zakona, ona Ku-pujte hrvatsko je zakonom zabranjena.

Reklame su lijek?

Reklame imaju lijek za sve, čak i za gomilu

neopranog suđa tvrdokorne mrlje na vašoj omiljenoj majici, smrad u vašem WC-u, za prašinu na namještaju, ali i za urološke ili crijevne tegobe, za žute zube, za ne-pravilnu prehranu. Koliko napreduju u liječenju puka, jednoga dana neće ni trebati liječnici, na opće zadovolj-stvo ministra zdravstva.

Kako ne biti naivan?

Ako vam reklame već nisu isprale mozak,

ako niste izgubljeni u šaro-likim ponudama i niste na-ivni kao ameba, a daljinski vam je pri ruci- promijenite program. A, gle čuda, na drugim programima u isto vrijeme reklame. Oko toga su se dogovorili, ali oko pri-jenosa Svjetskoga rukomet-noga prvenstva, nisu.Vrijeme je da sami počne-

mo odlučivati što je za nas najbolje, a ne mediji. Ipak, nije sve tako crno, što se tiče reklama. Osim što se može-mo dobro nasmijati, one su dokaz da odrasli imaju jako bujnu maštu. Petar Pan se sigurno ponosi vrhunskim reklamnim stručnjacima. Oni nikada neće odrasti.

P.S. Svi oni časo-pisi, koji se

reklamiraju kao najčitaniji, najprodavaniji, najpozna-tiji, najnagrađivaniji, nisu se susreli s Iglicama.


2009.U banani ili u obmani

Novi predsjednik

Zašto smo uopće slavili dolazak 2009., kada se

najavljuje da će biti najgo-ra u posljednjih 50 godina? Kao da se najavljuje uragan u prognozi vremena. Nije ni ona prošla bila zlatna, bila je katastrofa nad kata-strofama!Sav moderan i liberalan

svijet prihvatio je crnu zvi-jezdu, koja se zove Barrack Obama, sa srednjim ime-nom Hussein. Za Ameriku, do jučer, neprihvatljivo. No, u toj istoj Americi sve je moguće. Za razliku od svog prethodnika Busha (Buša), Obama je odlučio da tako više ne bude. Hoće li Obama biti ili obmana ili fatamorgana, najbolje će ocijeniti prosječni Ameri i svjetska sirotinja.

Yes, we can!

Tko će u Hrvatskoj zamijeniti, kod žena

popularnog, Mesića, koji javno izjavljuje da voli ra-zigranu šesticu, odlučit će punoljetni hrvatski puk. I na Pantovčaku, zablistat će novi hrvatski fikus, bez potvrde o mentalnoj spo-sobnosti za upravljanje dr-žavom. Pa nije predsjednik traktorist da mu treba psi-ho-test!

Gdje je Ruksi?

Još slavimo srebrnu me-dalju naših gusjeničara

Skica za jedan curriculum vitae

i ne znamo jesmo li srebro osvojili ili zlato izgubili. Nije mi jasno, zašto su pro-zvani kaubojima, kao da smo Ameri? I još mi više nije jasno, zašto su novina-ri napuhali da je srebrnjake na Trgu bana Jelačića doče-kalo 50000 obožavatelja? Na trg ne stane ni toliko gusjenica.

Doista, novinari imaju velike oči i velike uši. U ušima su mogli čuti nego-dovanja rijetkih turista i natjecatelja, kako ne mogu kupiti Ruksija.

Tko je Ruksi, moglo bi biti nagradno pitanje u mnogo-brojnim kvizovima na TV-u. Od sto, pedeset posto građana ne zna tko je Ruk-si. Stariji, iz Juge, sjećaju se, i po stanovima još i da-nas čuvaju Zagija i Vučka. Uvjerili smo se, i Waldija, maskotu Olimpijskih igara u Munchenu, 1972. godi-ne.

Od prodaje maskote i pdv-a, mogao se dobrano po-puniti državni proračun i urediti okoliš oko najmanje osječke dvorane.

Vizualno, možda osječka dvorana nije najljepša, ali kažu da je najfunkcional-nija. Izvana, vidi se staza za hrčke, a unutra je bazen kakav ima svaki prosječni tajkun. Nije problem u ba-zenima ni u hrčcima, nego što će dvoranom upravljati lokalna vlast, a tko je vlast- u to smo se već uvjerili.

Osijek - grad manijaka

Osječki originalni ma-nijak je uhvaćen, ali

je dobio nasljednika koji-hvata žene za međunožje. Pojava manijaka nije slu-čajna, jer od Osijeka, samo su ljepše Osječanke. Za dva manijaka odjednom znaju sve bakice, kao i za novog starog gradonačelnika.

Osijeku se loše piše, to je stara esekerska priča.

U upaljenom hrvatskom crvuljku, tj. Osijeku, do-godilo se čudo. Osnovnoš-kolci, učenici petih razreda i njihovi roditelji dobili su laptope. Ova spektakularna akcija, financirana iz dže-pa svih građana, a podije-ljena u ime jedne stranke, obradovala je mnoge, a ražalostila one koji ih su prejeftino, preko oglasa, preprodali.

Dragi Hrvati, dragi Osje-čani, gledajte unaprijed, život teče dalje, rekao bi Obama. Bog neka čuva hrvatsku bananu.

Piše:DeaKovačević,4.s1


Prema izjavi Zlate Mihić, koordinatori-ce u našoj školi za polaganje državne

mature, naši učenici su redovno i detaljno informirani o polaganju državne mature. Svi učenici trećih razreda dobili su brošuru „Usu-sret državnoj maturi“, a mogu se informirati i na stranicama www.ncvvo.hr i www.public.mzos.hr. Prošle godine školu je posjetio dr-žavni tajnik za obrazovanje, Želimir Janjić i u razgovoru s učenicima pojasnio još neke nejasnoće.

Profesorica Mihić najavljuje i novu brošuru koja će proširiti informacije. Brošuru će u ve-ljači dobiti svi učenici trećih razreda u kojoj će detaljno biti objašnjeno koje predmete će pojedini fakulteti tražiti na prijemnom ispitu.

- Trenutno je u školi najaktualnije organizi-ranje razlikovne nastave za predmete koji se polažu na državnoj maturi. Učenici strukovnih škola polažu maturu kao gimnazijalci, dakle pod istim uvjetima im se omogućuje nastavak višeg i visokog obrazovanja. Bez položene dr-žavne mature neće se moći upisati niti jednu višu ni visoku školu.

Sadašnji četvrti razredi zadnja su generacija koja ne polaže državnu maturu i koja se može po starim uvjetima upisivati na više škole i

NACIONALNI ISPITI I PROBNA MATURA

Učenici odlično informiraniŠ

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA

fakultete.

Razlikovnu nastavu u našoj školi prijavio je velik broj učenika, ali odaziv na istu nije zado-voljavajući. Fond sati predviđen za tu nastavu može se realizirati tijekom ove godine, ali još i sljedeće. Matematika je organizirana za tre-će sestrinske razrede i od prijavljenih trideset učenika, nastavu pohađa tek desetak. Razlog tome je opterećenje učenika i suprotna smje-na. Treći farmaceutski razred ima dodatnu na-stavu matematike. Desetak učenika proširuje

svoje znanje iz matematike.

Nastava biologije za sada ne ide, iako je interes učenika velik, jer je profesorica Belaj trenutno na bolovanju. Interes za biologiju po-jačan je najavom da će Medicinski fakultet za prijemni bodovati samo biologiju, za razliku od prijašnjih godina kada se provjeravalo zna-nje i iz fizike i kemije. I ostali predmeti, fizika, jezici i kemija imaju probleme u realizaciji jer su učenici preopterećeni satnicom i teško je razlikovnu nastavu uklopiti u raspored.

Neki učenici su naveli kako se žele prijavi-ti na pet fakulteta na prijemni, misleći da će barem negdje uspjeti, pa sada čak mijenjaju predmete za koje se žele spremiti. Dio, pak, smatra da mogu i sami učiti, tj. pripremati se za razlikovne ispite. Tako se za hrvatski jezik prijavilo samo sedam učenika, a ostali misle da je dovoljno pročitati lektiru i položiti ra-zliku.

U očekivanju novih naputaka, svima savje-tujemo da se fakultet ne upisuje lako i da se dobro pripreme.

Razred Brojučenikatrećihrazreda

BrojprijavazaprobnuDM 2008./2009.

Hrvatski jezik

Engleski jezik

Njemačkijezik

Matema-tika Biologija Kemija Psihologija

O V O V O V O V

3.s1 32 30 3 27 24 6 0 0 30 0 28 0 2

3.s2 32 32 11 21 18 3 5 6 32 0 32 0 4

3.s3 31 29 13 16 15 1 12 1 29 0 28 0 1

3.f 33 32 9 23 22 6 4 0 21 11 20 7 2

3.l 32 13 4 9 9 3 1 0 11 2 11 3 1

Ukupno 160 136 40 96 88 19 22 7 123 13 119 10 10

Državni tajnik za obrazovanje Želimir Janjić informira učenika Medicinske škole o

državnoj maturi

MiaVukadin,3.s2


MEDICINSKA ŠKOLA U BROJKAMAProšleškolskegodine(2007./08.)upisanoje669učenika.Tegodinerazredjeuspješnozavršilo98,8%učenika,apetučenikajeupu-ćenonaponavljanjerazreda.Tijekomškolskegodineispisalosetrojeučenika(jedanučenikprvogaidvaučenikadrugograzreda)zbogprijelazaudruguškolu.Napopravne ispiteupućenasu53učenika,a zbog izostajanja snastave,osamučenikajepolagalopredmetneispite.PremastatističkimpodatcimaiopćojocjeniNastavničkogvijećaMedicinskeškoleOsijek,najboljijeuspjehpostigao4.frazred(srednjaocjena4,55).Naj-manjeizostanaka(ukupno1006sati;poučeniku29,58)imaoje1.s3razred.Završnomjeispitupristupilo(iuspješnogapoložilo)148učenika;15učenikajeoslobođenopolaganjazavršnogispitajersusvečetirigodineimaliodličanuspjeh.Odličanuspjehnazavršnomispitupostigloje35učenika.Srednjaocjenanazavršnomispituje3,92.Proglašenje,tradicionalno,najboljiučenikŠkole,tajlaskaviepitetzaslužilajeučenica4.s1razreda,TeaGalo.Uovojškolskojgodini,2008./09.,upisanasu663učenika.

PODATCI NCVVO-a(za neka veleučilišta i

sveučilišta u RH)nakon predprijava učenika III. razredaza probnu državnu

maturu šk. god. 2008./2009.

VELEUČILIŠTE „LAVOSLAV RUŽIČKA“ U VUKOVARU Fizioterapija-217

ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUFizioterapija-593Medicinskaradiologija-270Medicinska-laboratorijskadijagnostika-195Radnaterapija-145Sanitarnoinženjerstvo-114 Sestrinstvo - 419

SVEUČILIŠTE U OSIjEKU: FILOZOFSKIFAKULTETFilozofija(dvopredmetni)-65Pedagogija(dvopredmetni)-471Psihologija-692

MEDICINSKI FAKULTET Medicina 525 Sestrinstvo 313ODJELZABIOLOGIJUBiologija-138ODJELZAKEMIJUKemija-53

SVEUČILIŠTE U RIjEcI:MEDICINSKI FAKULTET Fizioterapija-443 Medicina - 786Medicinskaradiologija-210Medicinskolaboratorijskadijagnostika-207Organizacija,planiranjeiupravljanjeuzdravstvu-73Sanitarnoinženjerstvo-111 Sestrinstvo - 308Stomatologija-271

SVEUČILIŠTE U SpLITU:MEDICINSKI FAKULTET Medicina - 560Stomatologija-215

SVEUČILIŠTE U ZADRU:ODJELZAPSIHOLOGIJUPsihologija-408

ODJELZAZDRAVSTVENESTUDIJEStudijsestrinstva-128

SVEUČILIŠTE U ZAgREbU:FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Farmacija-1157Medicin.biokemija-403

MEDICINSKI FAKULTET Medicina - 1590

STOMATOLOŠKI FAKULTET Stomatologija-840

NOVO!

Sveučilište

J.J. Strossmayera

u Osijeku za sve

studijske grupe

traži državnu

maturu.


ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A

Lidrano u Držićevoj metropoli

Dubrovnik je glavni grad Hrvatske kada ga preplave Lidranovci. Mudri organizatori

(Agencija za odgoj i obrazovanje) pobrinuli su se da proslavu 500 godina od rođenja Marina Držića uveličaju najbolji mladi literati, novinari, recitatori i filmaši.

Hrvatska Atena tih je dana odisala mladošću koju smo susretali u turističkim prostorima Ba-binog kuka, na Stradunu, toj najljepšoj ulici na svijetu, i u kazalištu. Mladi su bili oduševljeni besplatnim autobusnim prijevozom i otvorenim srcem Dubrovčana.

Četiri dana, za Slavonce s drugog kraja Lijepe Naše, bila su nezaboravna. U ljepotu domovine uvjerili smo se petnaestosatnim putovanjem au-tobusom od sjevera prema jugu. Neki su se po prvi puta vozili Dalmatinom, neki prvi puta vi-djeli Maslenicu, ali većina još nikada nije bila u Dubrovniku.

Visok domet Lidranovaca

Kao i svake godine, Lidranovci su predsta-vili niz novih, originalnih uradaka. Au-

toritativne prosudbe visoko su cijenile domete mladih i njihovih mentora.

Stotine fotografija zabilježene su tom prigodom. Od jutra do u noć izmjenjivali su se sadržaji i

radionice. Lidranovci su se razletili od turistič-kog naselja do Držićevog kazališta, gdje je odr-žano svečano otvaranje i zatvaranje. Novinare je posebno dojmio posjet najmlađem sveučilištu u Hrvatskoj.

Medicinari na Lidranu

Naša škola predstavljena je na državnom u čak četiri kategorije. Sanja Delić u

dramsko-scenskom stvaralaštvu, filmaši u tele-vizijskoj emisiji, Mia Vukadin sa samostalnim novinarskim radom i Ana Takač s našim, već prepoznatljivim Iglicama. Mentori su bili: Đur-

đica Radić, Vesna Kasač i Dragutin Podraza.

Profesor Podraza (Poky) bio je naš uspješni vodič: zabavljao nas je cijelim putem, vodio nas zidinama Dubrovnika. Na kraju, posebice smo uživali u panoramskom razgledanju grada.

Da je more slano i kod Dubrovnika, krajem četvrtoga mjeseca, potvrdila je skupina najhra-brijih kupača.

I kao što pjesnik ponavlja najvažnije, tako i mi možemo reći nekoliko puta citat iz Drži-

ćevog “Dunda Maroja“: “! Dživo, lijep ti je ovi grad i vele ti je veličak; no ja se umorih ovom ulicom hodeći.“

Dživo, lijep ti je ovi grad i vele ti je veličak; no ja se umorih ovom ulicom hodeći.

MiaVukadin,3.s2

Državna prosudba: Srećko Listeš, Gordana Vilović, Stjepan Balent i Snježana Marić

Iznad Držićeve metropole


Lidrano 2009.

Lidranovci su pozvali muzeŠ

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA

MiaVukadin,3.s2

LI

DRANO

Literarni izričaj su oplemenili Monika Berki, 3.f razred, s impresijom Vožnja vlakom i Dragan Janković, 3.f razred, s pjesmom Svjetionik ljubavi. Draganu je svjetionik zasvijetlio, pozvan je na županijsko natjecanje. Mentorica profesorica Đurđica Marov.

U dramsko-scenskom pojedinačnom izrazu predstavile su se učenice Antonela Matijević i Antonija Plazibat, pod vodstvom profesorice Vesne Kasač. Antonija Plazibat, 2.z, naša Dubrovčanka kazivala je monolog iz Skrovitog vrta Luke Paljetka. Oduševila je sve nazočne, ali ne i prosudbu. Antonela je impresivnom recitacijom Tadijanovićeve pjesme Školjka zaslužila gromoglasni pljesak i sve pohvale inače vrlo kritične prosudbe.

I ovom prigodom želimo istaknuti izvrsne primjedbe kazališnog redatelja Roberta Raponje. Čovjek je “oprao“ one koji nisu bili uspješni, a “iscentrifugirao“ najbolje. Nažalost, ni ove godine nismo imali skupni nastup.

Novinari naše škole predstavili su se u svim izričajima, samostalni novinarski rad, radijska emisija, televizijska emisija. Školski list Iglice ide izravno na županijsku razinu.Samostalne novinarske uratke predstavile su Barbara Uršanić, 2.ft i Mia Vukadin, 3.s2. Barbara je napisala članak o mladom volonteru Mislavu, kojim je pokupila simpatije prosudbene komisije, no ne dovoljno za prolazak na županijsko natjecanje. Nije tužna jer kaže da su joj savjeti dobro došli za sljedeću godinu. Nakon prošlogodišnjeg putopisa Izviđački u London s kojim se predstavila na državnoj razini, Mijina putopisna reportaža Balkan đir nije imala konkurencije među novinarskim radovima pa skromno možemo reći da i ove godine očekujemo najvišu razinu. Mentor novinarima je profesor Dragutin Podraza.Filmska družina je predstavila film Ima jedna duga cesta pod vodstvom mentorice Đurđice Radić, prof. U isku-

snoj ekipi su učenici: novinar Sven Bogdan, snimatelj Srđan Važić i montažer Mirko Šajkunić. Nakon priznanja za ranije filmske uratke, filmaši priželjkuju prolaz na županijskoj razini i poziv na državnu smotru.

Radijska je družina ove godine pod vodstvom profesorice Marine Pilj Tomić pripremila emisiju Dom daleko od doma. Predstavili smo učenike koji su Medicinsku školu Osijek izabrali unatoč činjenici da žive u mjestima koja su poprilično udaljena od Osijeka. O svojim su iskustvima preseljenja i školovanja govorili sljedeći učenici: Antonija Plazibat (2.z) iz Dubrovnika, Mario Rakuša (4.z) iz Požege, Antonija Đijan (3.f) iz Boka i Ivona Šokac (2.z) iz Sonte. Urednica i voditeljica Mia Vukadin, tonski snimatelj Matilda Mikulić. Radijska emisija slušat će se u Našicama na županijskom natjecanju, a nadamo se i na državnome.

Lidranovci su, i ove godine pozivali muze i

klanjali im se. Uspješno! Općinsko natjecanje,

održano u Školi za tekstil, dizajn

i primijenjene

umjetnosti, donijelo je medicinarima, kao i

svake godine, uspjeh. U svim kategorijama

položili smo ispit i

radovi su upućeni na županijski susret koji

će se tradicionalno održati u Našicama.

Mentori i učenici


MATURANTI GOVORE - In medias res

Kakva 2009.?Kako razmišljaju osamnaestogodišnjaci pred ispitom zrelosti? Njihove znakovite poruke i rješenja mogu se dugo iščitavati.

Evo nekoliko najzanimljivijih odgovora na postavljena pitanja.

1. Koje su vam bile prve želje u 2009. godini?

- Prva želja mi je bila da napokon završim ovu školu. - Prva želja mi je bila da se odlučim između nekoliko opcija za svoju budućnost. Cilj mi je svakako ostati u zdravstvu. - Poželjela sam se upisati na fakultet, da mi se sestra zaposli i da padne snijeg.- Poželjela sam da ostanem kakva jesam, da dobijem staž i prvu plaću.- Prva želja je da imam puno sreće. Poželjela sam položiti vozački ispit i da pobjegnem od staraca.- Jedina želja mi je da budem jako sretna. - Zdravlje je najbitnije, to sam poželjela; onda ljubav i upisati faks.- Zaželjela sam postići idealnu težinu i upisati faks.

- Da maturiram i zaposlim se.- Položiti vozački ispit i upisati faks.- Prva mi je želja da imam koju kunu u džepu i nađem dobru vezu.

2. Koju vam želju treba ispuniti „zlatna ribica“?

- Zlatna ribica postoji, ali ne može ispuniti želje, barem ne one koje ja želim. - Zaželjela bih u toj jednoj želji da mi zlatna ribica cijeli život ispunjava sve moje želje.- Moja pametna glavica želi puno toga, npr. tisuću zlatnih ribica.- Da mi zlatna ribica šapne dobitnu kombinaciju za loto.- Da mi osigura staž koji se plaća oko šest tisuća kuna. - Zlatna ribice, posjeti nas s jatom zlatnih ribica.

3. Kada podvučete crtu, kakva je bila 2008.?

- Bila je duga, krivudava i još kojekakva. - Puna ludila i smijeha. Biti maturant nije mala stvar. - Bila je bolna, tužna, malo je bilo sretnih trenutaka.- Mogla je biti i bolja, ali važno da je tu dvojka iz dječje njege.

4. Napuštate srednju školu; je li bila teška školska torba?

- Teška je bila školska torba jer sam zbog nje morala ostaviti izvanškolske aktivnosti. - Teška je bila torba. Nismo dobili besplatne udžbenike, a kamoli besplatne laptope. - Teška od šminke, mobitela, MP3, MP4... Imam jednu bilježnicu za sedam predmeta.Š

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA


u sjećanju. Na prvom mjestu su tete spremačice (Trca je zakon!). - Kada smo kolektivno pobjegli Pokiju s hrvatskog i kad nas je razrednica spasila posljedica.- U najboljem sjećanju ostaju mi sendviči iz kantine (bez tostera) i teta iz kantine. - Prijateljstva i parfemi nekih profesorica. - Neke osobe se stvarno ne mogu zaboraviti, posebice iz obližnjeg kafića (nema besplatne reklame).- U naj sjećanju ostaje nezaboravni maturalac i Pokijeve ‘’lovačke priče’’.

7. Je li vam žao što niste polagali državnu maturu?

- Da, žao mi je. Mislim da će položena matura pomoći učenicima da lakše upišu faks. - Bit će dobra državna matura jer će se transparentnije vidjeti tko se upisuje na faks i nestat će protekcije pri upisu. - Da polažem državnu maturu možda bih imala više motiva za učenje. - Nije mi žao. Da ne moram ne bih polagao ni ovu maturu.- Nije mi žao, draža mi je ova klasična matura jer se mogu upisati na sve fakultete.- Polaganjem državne mature strukovne škole su zakinute.

8. Strahujete li od najavljene krize u 2009.?

- Ne strahujem od najavljene krize, ići ću brati papriku kada nemam banane. - Naravno da me brine najavljena kriza, ali živim s ozbiljnim roditeljima pa ćemo se zajedno obraniti.- Svaka kriza će proći. - Mi smo uvijek u krizi. I kada ne budemo, mislit ćemo da jesmo. Tako je i kod mene.- Ne strahujem, uvijek mogu ići kopati kanale. - Od krize ne strahujem jer moji roditelji imaju stvarno velike prihode.

9. Kako se iz krize može izvući Hrvatska?

- Može se Hrvatska izvući iz krize ako proda more (Slovencima!), otoke, planine i ostala blaga i Lijepa. Naša će biti Lijepa Vaša.- Može nam pomoći guverner Rohatinski koji bi mogao educirati Vladu i premijera. - Možemo se izvući ako premijer proda skupocjene satove i ukine političarima privilegije.- Može ako nam Rusi pošalju plin. Oni se griju na votku, a mi na rakiju.- Ne može jer su ljudi postali gladni kao vuci, gladni materijalnih vrijednosti, money, money. I meni treba lova.

- Bila je laka kada sam učio, a teška kada nisam.

5. Kome biste u školovanju dali zlatnu šibu, a kome pravu?

- Zlatnu šibu mnogima, a mnogima i onu drugu.- Zlatnu šibu profesorima, a onu negativnu nama jer smo sami odgovorni za svoje ocjene.- Zlatnu šibu bih zadržala za sebe i prodala ju kao staro zlato, a pravu osobi koju ne smijem spomenuti.- Zlatnu profesorima koji su susretljivi, otvoreni, s puno zanimljivih informacija i odgovora, a onu pravu onima koji prave veliku razliku među učenicima. - Zlatnu legendi teti Trci, a ostalima debelu bodljikavu šibu.- Zlatnu društvu iz knjižnice kada se pišu Iglice, a onu pravu onima koji sve kritiziraju.- Zlatnu rijetkim profesorima koji su bili prijatelji, kao roditelji. - Zlatnu samoj sebi što sam vas sve trpjela, a mrzovoljnima najgoru šibu.

6. Što vam najljepše ostaje iz škole u sjećanju?

- Najljepše sjećanje su prijateljstva, znanje i iskustva koja sam doživjela. - U sjećanju su mi dva zgodna doktora koji su popravili muški prosjek u našoj školi, toaletni mirisni sapun i wc papir.- U ovoj školi puno nam toga ostaje

Nastavak na stranici 55


Mladima ipak ljubav umire zadnja

Najljepša ljubavna pjesma s natječaja Valentinovo 2008.

Zaljubljeni osim Valentinova obožavaju i iznenađenja. Tako

smo prošle godine naše učenike za Valentinovo osim šarenom kutijom za ljubavna pisma u holu škole iznenadili i natječajem. Školski list Iglice objavio je natječaj za ljubavnu pjesmu, priču ili stip, a propozicije su bile sljedeće:

1. Mogu sudjelovati svi učenici Medicinske škole Osijek

2. Radovi moraju biti pisani čitko i na hrvatskome jeziku

3. Radovi ne smiju biti nigdje ranije objavljeni niti prepisani

4. Svi radovi šalju se pod zaporkom ili šifrom; npr: Penelopa, Amor...

5. Jedan učenik može poslati više radova.

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

AMiaVukadin,3.s2

U prosudbenome su povjerenstvu uz profesorice Đurđicu Marov i

Marinu Pilj bile i učenice Antonija Bek, Dea Kovačević i Mia Vukadin. Iako na natječaj nije pristiglo puno radova, pro-sudbeno je povjerenstvo imalo težak posao u izabiranju najboljega, a pobi-jedila je pjesma Anite Mamuzić Ljubav prolazi kroz trnje. Osim značajnoga mjesta u Ljetopisu i Iglicama, naša je pobjednica nagrađena i prigodnim darom – ružičastom tvrdoukoričenom Espritovom bilježnicom i priborom za pisanje kako bi nastavila bilježiti sti-hove i razvijati svoju kreativnost.

- Na natječaj sam poslala tri ljubavne pjesme. Bilo mi je teško izabrati budući da imam puno pjesama jer sam počela pisati još u osnovnoj školi. Upravo je

LJ UBAV

Ljubav prolazi kroz trnjeI ne ogrebe se,

Pada niz ponorI ne pogine,

Putuje kroz vrijemeI ne nestaje,

Ljubav nikada ne umire,Ona vječno živi u našim srcima,

Neranjena, neogrebena, neugašena…

pjesma ‘’Ljubav prolazi kroz trnje’’ napisana na satu vjeronauka u petom razredu osnovne i jako sam se iznenadi-la što je baš ona pobijedila.

Obožavam pisati jer mi je pjesma na-jbolja prijateljica kada sam ranjena Amorovom strjelicom. Iako, moram priznati da sam u posljednje vrijeme zbog sretne zaljubljenosti zapostavila svoju prijateljicu pjesmu. Za vrijeme novoga natječaja koji i ove godine svi nestrpljivo očekujemo, sigurno ću joj se vratiti.

Stoga, dragi naši srcolomci i sr-colomke, ljubavni (m)učenici i

(m)učenice, olovke u ruke i pišite! Dan crvenih srdaca i Amorovih strjelica jako je blizu. Nemojte da vas zatekne nespremnima!


IgličarenjeSandraKovač,4.s1Š

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA

ČAjANKA S PROUSTOM

Umjesto uobičajenog sata lektire,učenici 4.s1 razreda imali su ča-

janku. Pio se lipov čaj, grickali su semadelainekolačići.Udisalesuseparedjetinjstva ivodioserazgovoro izgu-bljenom vremenu. Svakim zalogajemi svakim gutljajem pojavljivale su senove slike, neka davna sjećanja nadane koje smo nedavno ostavili izasebe. Ugodnom satu lektire brzo jedošao kraj i nekoliko stotina stranicaromana Combraylakojenašloputdo

učeničkih glava. Profesor Podraza jenasatpozvaoiknjižničarku,profesori-

cuTihanuLubinukojasenatrenutakisamavratilausvojedjetinjstvo.

DAN JABUKA Medicinskaješkolaprviputovegod-ineusklopuprojekta«Školegradu»

kaojedinasrednjaškolaobilježilatajdan.Učenici naše škole prethodni su tjedanprikupljali i donosili jabuke u stručnuslužbu.Nasamdan,višemedicinskeses-tre Vera Rogina i Katica Smažil odnijelesu ihuCentar zadijeteOsijek. Na trgujeosvanuoštand prepunkolačakojesupeklenašeučenice,aslatkimiris jabukaicimetaprivukaojegrađanepaseštandu trenu ispraznio.Savprihodkoji jesku-pljenodprodajenamijenjen jezapomoćšesnaestogodišnjojMartiniizČepina.Osim slatkim delicijama, naši učenici

su se predstavili prigodnim programom kojisuosmisliliusuradnjisprofesoricomĐurđicomRadić.Veselaraspjevanaekipabrzojeosvojilasimpatijenašihgrađana.

EXTREME JOB

NašačistačicaAnaTrcović,popu-larnozvanaTetaTrca,pomakla

je granice svog posla. Osim što seproslavilaufilmukojisuosmislilinašifilmaši,tetajepostalazačetniknovognačina rekreacije. Naočigled laganposao kao pranje prozora pretvorilaje u ekstremni sport. Za ovaj posaonije vam potrebna nikakva lopta nitiposebna oprema. Dovoljno je malohrabrosti,sredstvozapranjeprozora,krpa i rođen jenovinačin rekreacije.Ako vas kod kuće mama ili bilo tkoodukućananatjeranapranjeprozoranemojtekopiratiTetuTrcu inepoku-šavajteovokodkuće!

SLObODNO VRIjEME U KNjIŽNIcI

DANGER - POKI!!!

Osim za čitanje, nabavku lektire i surfanje poInternetu,našaknjižnicajepostalautočišteza

putnike.Većinijeučenikapoznatapričaoneredo-vitimautobusnimlinijamaikliznomrasporedukojikatkadaotkližetakodamorajudoćiuškoluiposatvremenaranije.Štoraditi?Kakoiskoristitisvojevri-jeme?Oviučeniciprovelisusvojeslobodnovrijemeutoplininašeknjižnice.Čitanje,učenje, istraživa-nje,pisanjeseminaraireferatailipak“prodavanjezjaka“,samosunekioblicikvalitetnogprovođenjaslobodnoguzatvorenomprostoru.Uslučajudauknjižnici “naletite“ na profesoraPodrazu, bit ćeteobavezno“regrutirani“iunovinarskuskupinuzbogkojećete“danonoćnovisiti“uknjižnici.


RADNO I VESELO

IgličarenjeŠ

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA


Učenici 3.s3 razredasu, pod vodstvom

profesorice SnježaneTomljenović i uz pomoćnašeg domara Ivice Valentića, skupljalilišće i uređivali školskiokoliš. Ovo je bio jedansat u prirodi i izvrstan

primjer kako spojitinastavu tjelesnog odgojai biologije. Vrijedne rukenaših učenika u trenu supokupile jesenski tepihs pomalo uvele trave i osvježile izgled našegdvorišta koji je sadazabljesnuounovomruhu.

«Kud bi s tobom, osim u teatar, za šetanje visoka ti peta, za

plesanje haljina ti smeta….» ove većpoznatestihoveinovemodnetrendove svake godine gledamo na hodnicima naše škole. Danas modnaindustrijadiktiraizglediživotvećinemladihdjevojaka.Ipak,postojeonikojisuseotelidiktiranomrežimuistvorilinešto

novo.Ovenašeučeniceuhvaćenesuutrenutkustvaranjanečegajošneviđenog.Takojenastala,vidljivonaslici,vrloneobična«dupla»zeleno-crnamajica.Akoimateosobuskojomstegotovovezanipupčanomvrpcomi12satisvogživotanemožetezamislitibeznje,ovojeidealanodjevnipredmet.Nastaojeizdvijestaremajicetejeovoidealannačinzapreživljavanjesvjetskekrizeirecesije.Akovamsesviđaovainovacija,javiteseStelliiAniu4.s1razred.Cijenajepodogovoru.

PUSTI, PUSTI MODU

Našamaštamožesva-šta!Šareniflomasterii

bojice,malotrudaigrupnograda. Tako bi otprilike izgledalaformulanašeravnateljicepomoćukojemoženatjeratinaradčakinajljenijeučenike.Naoči-gled suhoparno i monotono gradivo,utrenupostaje

zabavnaiveselaradionica.Povuci-potegni,imamosamo20minuta.Počinjepretraživanje,smišljanje,bojanje,smijehizabava.Kaorezultattoganastajušarene,razigrane,informa-tivneipoučneprezentacije.Metodikaipaknijejedanodonihukočenihpredmeta.

U RADU JE SPAS!


Nove profesorske snage u školi

Živim po pravilimaIvana Petric nova je profesorica kemije u

našoj školi. Svojom osobnošću, osmijehom i stilom odijevanja plijeni pažnju učenika.

Rado se odazvala i ovom razgovoru.

ŠKOLA

Što vas je dovelo u našu školu?

- U Medicinsku školu došla sam na zamjenu, a imala sam sreću pa sam ovdje i ostala.

Vidite li sličnost između učenika danas i sebe u srednjoškolskim danima?

- U ponašanju baš i ne vidim puno sličnosti. Učenici su ug-lavnom komunikativni i otvore-ni, a ja sam kao srednjoškolka bila jako povučena. Teško sam ostvarivala kontakte.

Jeste li bili štreberica ili kampanjac?

- Ne mogu reći da sam bila štreberica. Nisam učila danonoćno, ni noću. Prolazila sam s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom. Nisam bila ni kam-panjac, jer nisam voljela nagomilavanje gradiva. Na fakultetu sam izlazila na ispite samo kad bih dobro svladala gradivo jer bih u suprotnom propala u zemlju od srama.

Što biste bili da niste profesorica?

- Oduvijek su me privlačili parfemi i htjela sam ih prav-iti, kreirati po svom ukusu, miješati različita mirisna ulja, ali i to je povezano s kemijom. Također sam htjela biti dizaj-nerica interijera. Volim gle-dati emisije na tu temu i listati časopise vezane uz uređivanje interijera.

Jeste li stroži ili blaži nego što su vaši profesori bili?

- Svaki profesor ima svoje kri-terije i svaki različito ocjen-juje. Mislim da sam zlatna sredina.

Znate li da imate fan club u 4.s1?

- Zar nemaju samo razne celebrity osobe fan clubove? Čime sam ja to zaslužila?

ZN

AN

A LIC

ADeaKovačević,4.s1

LJUBAV

Kako se zvala vaša prva ljubav?

- Kao i svaka klinka imala sam svoje simpatije, ali ne mogu reći ime svoje prve ljubavi. Ne mogu reći da sam zaljubljive prirode.

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?

- Ne vjerujem, mislim da je to samo osjećaj privlačnosti. Lju-bav je puno dublji osjećaj koji se izgrađuje s vremenom.

Mislite li da srednjoškolske ljubavi imaju budućnost?

- Odgovorit ću potvrdno, jer sam u krugu obitelji imala srednjoškolsku ljubav. Moji baka i djed išli su zajedno u razred u srednjoj školi, a pro-slavili su 62 godine sretnog braka.

MODA

Kako biste nazvali svoj stil odijevaanja?

- Ne znam kako bih imenovala svoj stil. Nosim samo ono što mi se sviđa, volim modne de-talje, a posebno nakit. Imam ga puno, ali nikad dovoljno. Ne volim klasični stil odijevan-ja. Ne volim kostime, u njima se osjećam uštogljeno, a nisam takva.

Biste li htjeli promijeniti nešto na sebi?

- Bik sam u horoskopu i ne volim velike promjene. Mi žene smo uvijek nezadovoljne sobom. Što se mene tiče, volje-la bih smršaviti koji kilogram.

Mislite li da odijelo čini čovjeka?

- Ne mislim da čini čovjeka, ali je stil odijevanja izraz osob-nosti svake osobe.

STIL ŽIVOTA

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

- Slobodnog vremena nemam. Imam petogodišnjeg sina, koji zahtijeva punu pažnju i svaki moj slobodni trenutak. Dakle, slobodno vrijeme provodim s njim. Za lijepog vremena uživamo u dugim šetnjama.

Jeste li religiozni i kakvu ulogu ima vjera u vašem životu?

- Odgojena sam u kršćanskom duhu i cijela moja obitelj je vrlo religiozna. Nastojim živjeti prema pravilima koje nam je sam Bog postavio. Nadam se da ću uspjeti.

Imate li kakvih poroka?

- Moj porok je crna kava, ali ne instant, koja se mućka, nego turska. Mora biti jaka, ne smije biti slatka.

Kako se opuštate nakon napornog dana?

- Opuštam se u krugu obitelji. Volim pročitati dobru knjigu, ali za to sve više nemam vre-mena.

UMJETNOST

Gledate li filmove i koji vam je najdraži žanr?

- Gledam filmove, a najviše volim epske spektakle. Najdraži film mi je Ben Hur.

Kakvu glazbu najradije slušate?

- Volim različitu glazbu, domaću i stranu. Volim sla-vonsku tamburicu. Ipak, najviše me opušta strana glaz-ba osamdesetih jer me vraća u školsko doba.

Poruka sadašnjim i bivšim učenicima:

- Uživajte u školi dok možete. Ako vam se sada i ne čini tako, najljepše je đačko doba!


Bakljada u SolferinuZa osvojeno treće mjesto

na državnom natje-canju iz Crvenog križa, ekipa Medicinske škole

nagrađena je putovanjem u Solferino. U tom mjestu

u Italiji začeta je ideja, danas prepoznatljiva po karakterističnom znaku

Crvenog križa.

Oživjela povijest

Po dolasku u Castiglione, smještamo se u internacionalnom kampu.

Okruženi smo volonterima različitih na-cionalnosti, vjera i jezika. Svi smo oku-pljeni jednim znakom i jednom idejom. Obilježava se 149. obljetnica postojanja Crvenog križa.

Za prvo upoznavanje ovog slavnog mjesta, najbolje je posjetiti internacionalni muzej, u kojem je vjerno predočeno odvi-janje bitke između Austrije i Francusko- sardinijskog saveza (24. lipnja 1859.)

Posjetili smo i dvije crkve, u kojima je, Švicarac i bankar, Henry Dunant njegovao ranjenike. Nekima nije mogao pomoći pa su njihove kosti našle spokoj u crkvama. Tu su naslagane bedrene kosti, lubanje, podlaktične kosti i još neke sitnije kosti tijela, u visini do stropa.

Osim što je pomagao ranjenicima, pri-mao je i poruke za njihove obitelji.

Bakljada (fiaccolata)

U spomen na žrtve, petnaestak kilom-etara nosili smo baklje od Solferina

do Castiglione-a, istim putem kojim je išao Henry Dunant. Toplina žarkih plamena bak-lji u noći i pjevanje, povezuje sve nazočne volontere iz cijeloga svijeta i zavjetuje vjer-nost ideji humanosti.

Talijani nas prate osmjesima kroz mjesta kojima prolazimo i nude kolačiće. Inače, u Italiji se nismo baš najeli, ali mi smo, po do-brom slavonsko-baranjskom običaju, poni-jeli kulen, kobasice i naš beljski trapist.

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

ADušanaMarić,3.f

Umorni, poslije pješačenja i zajedničkog partija u velikom šatoru, uvlačimo se u svoje vreće za spavanje. Brzo smo svi utonuli u san i dobro se naspavali.

„Red cross puzzle“ and shopping

Prošli dan je bio naporan, ali je vri-jedio svake sekunde. Danas uživamo

u pogledu s vidikovca i divimo se puzlama Crvenog križa.

Šoping je u Italiji uvijek posebna priča. U velikom trgovačkom centru, euri su planuli u prizemlju dok na kat nismo ni stigli. Cijene su drastične, razglednica dva eura, mali plišani privjesak za ključeve

osam eura. Sladoled od približno tri eura nismo ni probali, ali i ovako pamtimo ug-lavnom više zgode i nezgode s puta.

Fotke složne ekipe s putovanja možete vidjeti na Facebook-u.

Mala nerazdvojna družina bila je u sasta-vu: Maja Šoš, Maja Vučković, Nina Dobi, Monika Berki, Petar-Sebastijan Bručić, Dušana Marić, naša mentorica Vera Ro-gina i Goran Latković, volonter Crvenog križa.

Uključite se u aktivnost Crvenoga križa i možda i vi krenete putevima

ove naše avanture i saznate sve o Solferinu.


Reci nam nešto o sebi?

- Dolazim iz Punitovaca kraj Đakova. Volim sve što vole mladi, od plesa do izlazaka. Rekreativno se bavim odbojkom i trčanjem.

Opiši se u tri riječi.

- Društvena, tvrdoglava i uvijek za akciju.

Kako si postala Princeza Slavonije i Baranje?

- Jednostavno se dogodilo. Ujna me samo nazvala jedno jutro i rekla da me prijavila na casting koji će se održati u Đakovu. Bila sam iznenađena, no i zainteresirana. Otišla sam i prošla prvi krug, a sljedeći i posljednji je bio u Osijeku.

Zašto posljednji?

- U Zagrebu je bilo puno drugačije, jer je sve bilo nekako uštogljeno. Tamo su uglavnom bile već djevojke koje imaju iskustva i pristupaju tome profe-sionalno. Puno sam naučila što će mi kasnije koristiti.

Društvena, tvrdoglava i uvijek za akcijuDoris Blažević, mlada, lijepa i pametna

maturantica, uz sve obveze u školi, bavi se manekenstvom i sportom. Na izboru za Kraljicu Slavonije i Baranje, proglašena je prvom Princezom. Za sebe kaže da je sasvim obična i da ne sanja o braku s nogometašem.

MiaVukadin,3.s2

Kakve su reakcije obitelji, prijatelja, razreda, profesora?

- Oni su mi podrška i svi su me iznenadili pozitivnim reakcijama. Nisam puno izosta-jala s nastave pa su profesori bili zado-voljni.

Koliko je trema prisutna na natjecanju?

- Izaći u bikincu pred toliko ljudi, kada je sva pažnja gledatelja usmjerena na tebe, nije lako. Djevojke su odlične i u toj atmos-feri, osjećaš se opušteno.

Prepoznaju li te sada u Đakovu kao zvijezdu?

- Đakovo je mali grad i zna se dogoditi da me prepoznaju, priđu mi, plate piće i tako.

Je li bilo kakvih bračnih ponuda, naprimjer nekih nogometaša?

- Ma bilo je svega, pa i toga. Shvatila sam to kao šalu, a ne sanjam o braku s nogometašem.

Jesi li zljubljena?

-„Lipo mi je, lipo mi je, moj galebe“.

Bi li prihvatila ponudu da se razodjeneš za neki časopis?

- Imam sve za pokazati, ali nema tih novaca za koje bih se skinula.

Vidiš li se u manekenskim vodama jednoga dana?

- Revije nosim kad stignem, jer super mi je što time popravljam svoj džeparac. Ug-lavnom su to nama poznate marke, tipa Women Secret, Fox, Happening, Nikolina vjenčanice, Ferrivi...Trenutno mi je najveća želja maturirati i završiti fakultet u struci.

Vidiš li se kao buduća Miss sporta?

- Možda, ali na to pitanje bih vam mogla odgovoriti sutra, danas sam ljuta, bijesna i razočarana zbog poraza naših rukometaša od Francuza. Ipak, mislim da je i srebro odličan uspjeh, jer su se dečki super borili.

Doris samo nastavlja niz hrvatskih ljepotica i misica

koje su hodale hodnicima naše škole, a koje su i dalje ostale skromne.

Ne viđamo ih na stranicama žutog

tiska u TV emisijama

tipa Red Carpeta.


Što vam je nedostajalo u Zagrebu?Nedostajala mi je moja obitelj i Osijek

koji je, po meni, grad po mjeri čovjeka. Zagreb je velik grad, grad za mlade. Dra-go mi je što sam imala priliku živjeti i studirati u njemu. Ipak, moram reći da sam se u svaki svoj slobodan trenutak vraćala u grad na Dravi i obavezno po-sjećivala i svoju školu. Zasigurno mi je nedostajala zbog dragih ljudi.

Kako se sada osjećate radeći sa svojim bivšim profesorima?

Super je u zbornici, doista volim raditi s ljudima. Naravno, i s učenicima. Zapo-slena sam u ljekarni „Park“ gdje je ovih dana velika gužva, ali u školu uvijek sti-gnem.

Čime se još bavite u svoje slobodno vrijeme?

Danas pokušavam barem dva do tri puta tjedno trčati. Obožavam rolanje i čim se pokaže sunce, role su moj izbor broj jedan. Za vrijeme studija veslala sam za faks, trčala i bavila se plesom. Aktivni sam član Crvenog križa. Tije-kom ljeta vodim djecu u odmaralište Crvenog križa u Split.Poželite li se kada vratiti u đačke i

studentske dane?Ne, te su uspomene dobra inspiracija i snaga za cijeli život.

Može li za kraj jedno privatno pitanje?

Da, u rujnu ove godine je svadba.

GDJE SU NAŠI BIVŠI UČENICI

Priznanje mojih kolega i profesora bio je snažan poticaj i snaga da uspješno po-ložim prijemni. Zapravo, bio je to znak da i drugi vjeruju u mene i nadam se da sam opravdala to povjerenje. To mi je bila obveza da uspijem. Uspjela sam.

Kako je bilo studirati u Zagrebu?Stanovala sam u studentskim domovi-

ma “Stjepan Radić“, “Ante Starčević“ i na kraju u “Cvijetnom naselju“. Živjeti u domu je nešto najljepše što vam se u studentskom životu može dogoditi. Uvi-jek ste okruženi mladim ljudima koji imaju upravo takve brige kakve imate i vi. Kada vam je teško, kada ste sretni, uvijek ste među prijateljima. Naravno, nije sve tako sjajno. Prvu godinu faksa pamtim i po suzama, dugim telefonskim razgovorima s obitelji. Teško je odvojiti se od obitelji i dolaziti kući svaka dva-tri mjeseca.

Fakultet je naporan, puno je vježbi i uz učenje trebate i dobru kondiciju da ga završite. Tamo ste od 8 h do 19 h, kada obično završavaju vježbe, a njih je jako jako puno. Dok drugi studenti uče posli-je predavanja, vi radite vježbe po neko-liko sati u labosima punim kemikalija i miomirisa. Kada navečer stignete kući trebate učiti.

Kako ste uspjeli u redovnom roku završiti fakultet?

Ništa nije nemoguće. Uz dobru orga-nizaciju sve se može i stigne. U formulu treba uključiti još neke aktivnosti koje mogu materijalno pomoći skupo školo-vanje u Zagrebu. Tako sam radila u Cine-staru, naVelesajmu, na RTL-u i na Novoj TV. Dobivala sam i državnu stipendiju oko 700 kuna do kraja školovanja, jer sam redovito upisivala godine studija.

Razgovorsnašombivšomučenicom,danasmagistromKristinomGodanjizgledakaorazgovor

smaturanticomuovojškoli.Mladolika,kaodajejošuškolskimklupama,spremnoseodazvalanarazgovor.

Kako ste odlučili upisati u ovu školu?Medicinsku školu, smjer farmaceutski tehničar, upisala sam na maleni nagovor moje majke. Biti farmaceut njezina je neostvarena želja. I ona je bila učenica ove škole pa je znala da sam ovdje u si-gurnim rukama. Već prvih dana prvoga razreda zaljubila sam se u školu i, narav-no, u moju buduću struku.

Kakva ste bili učenica?U farmaceutskim razredima puno je

odličnih učenika, među njima sam bila i ja. Taj odličan razred vodila je profe-sorica Marov. Priznanje za svoje učenje i izvannastavne aktivnosti dobila sam na kraju četvrtog razreda, kada sam progla-šena za najučenicu generacije. Bilo je to nekoliko dana prije prijemnog ispita na farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.

Živjeti u domu je nešto najljepše što vam

se u studentskom životu može dogoditi. Uvijek ste okruženi mladim ljudima koji imaju upravo takve brige kakve imate i vi. Kada vam je teško, kada ste sretni, uvijek ste među prijateljima.

ZN

AN

A L

ICA

Zaljubljena u školuZdravkoVulin,3.f


anestezija Zanima me kakav je to osjećaj kada ništa

ne osjećaš?

balkon Najdraži kutak moga doma. Moja zelena oaza, moj vrt

zasađen začinskim biljem i cvijećem, mjesto ispijanja popodnevne kave i čitanja dobre knjige.

cijevi Trenutno, prije spavanja, djeci čitam knjigu Duh iz ventilacij-

skih cijevi.

čokolada Tko ne voli čokola-du? Kada je jednom

probaš, mozak zauvijek zapamti taj čarobni okus i osjećaj ugode. Volim prave čokolade, a ne kakao

ploče s puno šećera.

djeca Ne bih mogla zamisliti život bez djece, bez moja dva sina kojima

svaki dan ponavljam koliko sam sretna što ih imam. Radujem se njihovim prijateljima, radujem se jer radim sa djecom koja samo što nisu postali

ljudi.

djed Možda vi svoga djeda zovete dida, ali moj je djed enciklopedija

narodnih mudrosti i narodne medicine. U 99. godini još je uvijek svježeg duha i uma.

đurđice Volim njihov miris.

energija Kada ustaješ ujutro u 5 i 20, a liježeš kasno iza

ponoći, ono što ti između toga treba, svakako je, puno energije.

film Uvijek rado pogledam neki dobri stari klasik. Volim povijesne i pustolovne

žanrove.

gluma Moj najdraži način igre u djetinjstvu. Iako nije bilo

dramskih radionica, mi smo ih sami osmislili i ludo se zabavljali. Uvijek su dobro došle stare zavjese, stoljnjaci, iznošena odjeća svih članova obitelji. Vrlo su cijenjeni bili šeširi i razni rekviziti

skupljani po tavanima. Scenarij i režija vlastita.

hodanje Volim hodati. Tada mogu budna sanjati i dozvoliti

mislima da lutaju kamo žele. Automobil koristim samo za veće udaljenosti zbog uštede vremena.

iskustvo Danas uviđam da je to osobno bogatstvo, koje

možeš koristiti u raznim situacijama. Ja sam svoje „bogatstvo“ skupljala u radu: u vrtiću, na Odjelu za ortopediju, instrumentirati sam učila u Zagrebu, prošla sam ratnu kirurgiju, radila sam s „liječni-cima bez granica“, francuskim ortopedima. Rad u školi mi je svaki dan novo iskustvo. Sebe smatram

„bogatom“ ali želim biti još „bogatija“.

život je igra - igraj seJasenka Vujanić, viša medicinska sestra – moja abeceda asocijacija

ruke „Ruka je instrument nad instru-mentima“. Pravo značenje tih riječi

shvatila sam dok sam radila kao glavna instrumen-tarka na Odjelu za ortopediju. Iako je važno raditi s kvalitetnim materijalima i suvremenim aparati-ma, oni malo vrijede ako nema vješte ruke koja

sve to pokreće.

raspored Trenutno mi se dani vrte oko rasporeda.

Raspored 5. razreda, raspored 2. razreda, raspored izvanastavnih aktivnost, treninga, raspored moga supruga, moj raspored u školi o kojem je već dovoljno rečeno u predhodnim brojevima

„Iglica“.

sreća Sretan je onaj koji zna cijeniti i uživati u onome što ima, a ne tu-

guje za onim što nema.

šuma Prekrasna je u ranu jesen kada se u njoj prelijevaju sve nijanse

još uvijek zelene, narančaste, žute, crvene i smeđe boje, a hodaš po tepihu istih takvih nijansi.

tunel Prostor koji me u isto vrijeme odu-ševljava i plaši. Svjetlo na kraju

tunela nije samo lirski izričaj, ono doista postoji.

uzdaaaahh i idemo dalje.

vjera Teško je pisati o vjeri, nju jednostavno osjećaš, živiš...

zdravlje Znamo biti nepravedni prema zdravlju. Kada ga

imamo, uopće ga ne primjećujemo, ne čuvamo ga, ne ulažemo u njega, počne nam značiti tek kada

ga izgubimo.

život “ Život je igra - igraj se.

Život je zadatak - izvršavaj ga.

Život je život - brani ga.“....

Majka Tereza

ZN

AN

A LIC

A

jasen Pripada u najtvrđe vrste drveta, što ga čini trajnim i iznimno

otpornim. Drvo koje je korijen moga imena. Stoga, onima koji me krivo nazovu Jasminka, znam reći:

ja sam drvo, nisam cvijet.

kiša Ne čini me depresivnom, dapače, volim kišu.Volim je gledati kako

pada, volim je noću slušati kako lupka po prozoru. Jedino joj zamjeram što prlja tek oprana stakla.

lak za nokte Koristim ga samo preko

ljeta. Tada jedino imam duge nokte i svaki dan ih lakiram. Što mislite zašto?

ljubav Prava je ljubav bezuvjetna.

mrkva Obiluje vitaminima A, B, D, E, H, jača kosti i povećava

otpornost prema infekcijama, povećava broj crvenih krvnih zrnaca, suzbija anemičnost, čuva i poboljšava vid. Na stranu sve to, ja jednostavno volim mrkvu, sirovu, kuhanu, salatu, sok od

mrkve....bitno da je mrkva.

nered Ne volim nered. Priznajem samo kreativni nered dok se pripremam

za nastavu, a papiri i knjige, na stolu, pod stolom, po podu.... važno je da se u tome dobro snalazim.

obitelj To je moje utočište, moja si-gurnost i snaga koja me po-

kreće.

posao Volim raditi. Usvakom poslu tražim svrhu i smisao jer moram

vjerovati u ono što radim, a u svom poslu, itekako, vidim i smisao i svrhu.

prijatelji Siromašan je onaj čovi-jek koji nema prijatelja.

Pravog prijatelja sam odabireš, a prati te cijeli život. Divno je promatrati kako se tvoja djeca danas igraju s djecom tvojih najboljih prijateljica

iz djetinjstva.


DunjaAnić,4.s2

DunjasaZelenogpoljaŽivimnaZelenompolju iodškolesamudaljenasveganekolikomi-

nuta hoda, što je velika prednost, a i bolnicami je prilično blizu.Ipakbuđenjeranoujutro(prijepijetlova!)najtežemijepadalo.Velikasamspavalica. Uzispunjavanješkolskihobaveza,uvijeksamnalazilavremenazaizla-

skesdruštvom,dečke izabavu.Štose tiče tajneuspjeha,mislimda jenajbitnijedobroseorganiziratiineštrebatinapamet,negopokušatilogičkipovezatigradivo.Unajljepšemsjećanjućemiostatimojnezaboravnira-zred.PamtimkaveuPassageu, jedanvatrogasniaparatudvorani i jošmnogo toga. Jedno veliko hvala razrednici koja je uvijek bila uz nas isvimakojisuseupornotrudiliprenijetinamsvojeznanje.PlaniramupisatiStudijsestrinstvainadamsedaćuuspjeti.

JanjaMaskaljević,4.s2

Najljepšejeđačkodoba

Sjećamsekao da

jejučerbilokada sam prvi puta došla u ovu školu. Uzbuđena,punaiščekivanja,željnaizazova,aliipomalo uplašena. Bilojesvegauovečetirigodine.Odučenjalatinskihdeklinacija,vježbiukabinetu,ispravl-janjajedinicanasatumatematike pa sve do prvihdananapraksi,prvogdavanjainjekcije.

AntonijaČepel,4.s1

Dolaze djeca, odlaze ljudi

Izdanaudansvesamzadovoljnijaštosamupisalaovu školu. Bilo je teško i naporno, ali se isplatilo.Oslobođena sam mature, što nije mala stvar. Sveovečetirigodineprošlesuvrlobrzo iuskoroćemo imi maturanti slušati poznate ravnateljičine riječi: Uškolustedošlikaodjeca,aodlazitekaoljudi.UztakvupomisaolakšejebilobuđenjeuranimjutarnjimsatimaiživotuSrednjoškolskomđačkomdomu.Domskiživotje dobro organiziran i pomogaomi je, uz roditeljskuljubav,doćidocilja.Nadamsedaćuostvaritisvojesnoveiuspjetiupisatistudij sestrinstva. Oduvijek sam htjela biti učiteljicapakadazavršimstudijsesrinstva,preporučitemezapredavačastručnihpredmeta.

AnaSlivka,4.s1

Planjestomatologija

Bilojeludoinezaboravno,naporno,aliizdržljivoi tosveuovojškoli.Alibližisekraj i tomfa-

moznom četvrtom razredu. Koliko se veselimzavršetku, tolikomi je i žao jer će sve uskoro bitigotovo. Jako sam zadovoljna svojim uspjehom uškoli.Posebnosamzadovoljnajersamoslobođenamature.NakonsrednjoškolskogobrazovanjaplanmijeupisatistomatologijuuZagrebu.Radobihosjetilačaristudentskogživota.Držitemifige.P.S.IakosamrođenaOsječankaistanujemuzgra-

di s pogledomnaDravu, željami je poslije studijaživjetiuSplituiimatistanspogledomnamore.

Kakve maturante –odlikašemožešsrestiuškoli Z

NA

NA

LIC

A

KatarinaKopić,4.s2

Bijelauniformamojživot

Školovanjećemiostatiulijepomsjećanju,bezobziranabrojneškolskeobveze.

Sodličnimuspjehommožeseproćiakoseredo-vitouči iakovaszanimavašebudućezanimanje.Nikadazbogučenjanisamodgađaladruženjespri-jateljima,izlaskeiostalestvarikojevolim.Sve četiri godine stanujem u Srednjoškolskom

đačkom domu, ali mi to nikada nije predstavljaloproblem za učenje. Išla sam svake godine na re-gionalnu i na državnuDomijadu i postigla odličnerezultate.Svesetomože,aliuzdobruorganizacijuvremena.Većsenekovrijemepripremamzamedicinuisan

mi je jednogdanapostati liječnica.Želimdabijelauniformabudemojživot.

MarioRakuša,4.z

ČovjekizZlatnedoline

Dolazim iz Požege, iz Vallis aurae, prelijepog kraja. Četiri godinesamstanovaouTrgovačkomdomu,štojejošvišedoprinijelomojoj

snalažljivosti.HvalaBogu,navrijemesamshvatiokakoištotrebaučiti.Konačanrezultat,uzmalosreće,jeodličanuspjeh.Uvijek nađem vremena za sve, tu su druženja s prijateljima, brdski

biciklizam,planinarenjei,naravno,iznadsvegaodbojkakojutreniramuklubu„Mursa“.Čovjekbezprijateljajenitkoiništa,usamljenikugomili.Željamijezavršitistomatološkifakultet,aondakudameputipamet

odnesu.Voliobihbaremjednomnaputokosvijeta.


IvanaŽužić,4.s3

ZajednoodrasliGotovodasenisamniokrenila,aod

onihzaigranih, izgubljenih iuplaše-nihprvašićapostalisuodrasliljudi.Krajjetojedneerepajevrijemedaodemo.Bitće teško oprostiti se, jer srednjoškolskidaniostajumizauvijekulijepomsjećanju.Stvorenesuljubaviinovaprijateljstva,odkojihsuneka,vjerujemzacijeliživot.Znalasamsiorganizirativrijemepami

ondaučenjenijebiloteško.Dosadamijesvepolazilozarukom,a

kamoćemeživotdaljeodvesti,nisamjošsigurna.Željaiciljmijeostatiustruci,jersamsetupronašla.Doklećudaljestićiuobrazovanju, vidjet ću, a želja neka za-sadostanemojatajna.

NikolinaLazić,4.ft1

Nezaboravnidani

Četiri godine su prošle brzo,alinijemižaojerćuiz

školeponijetisamolijepeuspomene.Oslobođenasampolaganjamature,aliuživotubitćejošusponaipadova.Sadatrebaodlučitištodalje,alibezobziraštoizabrali,

nikadanetrebazaboravitinazabavuismijeh.Svenasčekajurazličitiputeviuživotu.Nikadasesrednjaškolanezaboravlja,jersečetirigodinedijeliidobroiloše.Svakidannamjebiopundogodovština,počinjaoizavršavaosmijehom.Toćemizasigurnonedostajati.Željamijeidaljeučitiinapredovatiustruci.Znamda

metamočekajunoviprijateljiiiskustvo.Novastranicauživotu,nadamse,bitćejednakouspješnakaoidosada.

DraganaDragojlov,4.ft1

Intelektualna facaMojavelikapatnjatijekomčetirigodinebilo

je samo rano ustajanje, prije zore u 5sati, jersamputovala izKneževihVinograda.Zaposljedicuimalasamčestopodočnjake,alito djeluje intelektualno.A pomaže i korektor.U učenju sampravi kampanjac, ali to izvrsniprofesoriipredavačinisuprimijetili.

Nezaboravna, iz školskog života, su pri-jateljstva,maturalnaekskurzijapavjero-jatno i maturalna večera koja se bliži.Ne mogu se pohvaliti uspjesima naškolskim natjecanjima jer im dovoljnonisamposvetilapažnje.Moji planovi za budućnost su nas-tavak školovanja, a bilo bi idealnokadabihupisalastudijpsihologijeilipedagogije.Ovomprigodommorampozdrav-iti sve svoje kućne ljubimce(dvapsa,trimačke)isestru.

MirtaAnđelić,4.ft2

Na pragu velikih odluka

Četiri godine srednje škole zaistasu brzo prošle. Kao da sam

još jučer stajala pred ovim crvenimzdanjem, nestrpljivo iščekujućirezultate upisa. Od tada do danasstvorila sam snažna prijateljstvakojaće,nadamse, trajati.Nijebilolako, ali smo svi izdržali i sretnozavršavamo jedandio svog života.Za nekoliko mjeseci od nas seočekuje da zaista odlučimo štoželimoraditiuživotu.Mojajeodlukadonesena - želim upisati logopedijuna Edukacijsko-rehabilitacijskomfakultetu u Zagrebu. Vidimo se zanekoliko godina, kada se budemhvalilakakojeitoprošlojakobrzoiuspješno..

Kakve maturante –odlikašemožešsrestiuškoli

DanijelaDragić,4.ft2

Umjetničkaduša

Što se više bližim kraju srednjoškolskog obra-zovanja, sve sam uzbuđenija i s određenom

dozomstrahaiščekujemdaljnjepromjeneinoveizazove.Izaovihvratakojapolakozatvaram,ostavljamsmijeh i suze, rad i zabavu,prija-teljstvairazočaranja.Aostavljamisjećanjenajednuizložbuslikauholuškole,kojesesponosomsjećam.Jedanjesathrvatskogajezika bio presudan za otkrivanje svijetutoga moga talenta. Pokazala sam slikeprofesorici Marini Pilj Tomić, koja mi jepredložilada,svojudotadadobročuva-nutajnu,prestanemskrivatiisuočimsespohvalamaikritikamadrugih.Cijelijerazredbiojakoiznenađen,azamamuibratasammoralaslikatiizložbudabimipovjerovalikakosamsadajošislikarica.NadamsedaćuiuZagrebu,gdjenamje-ravam upisati Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet,uspješnostudiratiiizlagati.

ValentinaLučić,4.s3

Većusedmomrazredu

VećusedmomrazreduznalasamdaćuseuspisatiuMedicinsku

školu,akasnijeiMedicinskifakultet.Uvijek sam bila odlična učenica,iako to u Medicinskoj školi nijelako.Puno je gradiva, a i vježbeubolnici nisu nimalo lake. Ipak, svemi ostaje u lijepom sjećanju kaojedno životno iskustvo. Zapamtite:ne postoji ne mogu, sve se možekadsehoće,aupornostseuvijekis-plati.Tijekomškolovanjasteklasampunoprijateljstava,anekiprofesoriće mi posebno ostati u posebnomsjećanju.


U osnovnoj školi, u zadnje vrijeme, javlja se poplava odlikaša. Malo je

nerealna činjenica da u nekim osnovnim školama čak i do 70% učenika završava osmi razred s odličnim uspjehom.

Poslije osnovne škole, većina odlikaša upiše gimnaziju, a neki obični smrtnici upisuju i druge strukovne škole. U našu se školu upisuju učenici s najmanje 56 bodova, dok za fizioterapeute i farmaceute mogu konkurirati samo odlični (5,0).

Gdje nestaju odlikaši?

Da su ocjene iz osnovne škole dosta „klimave“, potvrđuju

prvi inicijalni testovi koje učenici pišu na početku prvog razreda. Većina odlikaša jedva zaradi prolaznu

SKUPI BOD PO BOD I POSTANI NAJODLIKAŠ

Mit o odlikašimaŠ

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA

EnaPerak,4.s3

Cijeliživotučimo.Jedniučenjeprihvaćajusazadovoljstvom,drugismučninom,nekisumanjeuspješni,nekiviše.Samouzmnogotrudastižuizadovoljavajućirezultati,bilotouosnovnoj,

srednjojilinavišimškolama

ocjenu iz matematike, a iz hrvatskog jezika pokazuju tek polupismenost. Takvi rezultati definitivno ruše mit o superodlikašima.

U prvi razred Medicinske škole 2007./2008. upisano je 156 odlikaša. Na kraju godine samo je 23 učenika imalo odličan uspjeh.

- Mislila sam da i u srednjoj mogu biti odlična jer sam u osnovnoj malo učila i jednostavno, fotografskim pamćenjem postizala odličan rezultat. Srednja škola je puno zahtjevnija i treba dobro zagrijati stolicu. Poslije prve slabe ocjene nisam izgubila motivaciju i volju. Nadam da će na kraju uspjeh ipak biti odličan, govori pomalo razočarano jedna prvašica.

- Tajna je u tehnici učenja, treba kreativno učiti. Brzo treba svladavati gradivo i dobro organizirati vrijeme, dodaje njezina kolegica.

Najbolji su nagrađeni

Pravi odlikaši i u našoj školi ostaju odlikaši. Oni dobro koriste desnu

stranu mozga koja se naziva kreativna. Njima učenje predstavlja zadovoljstvo i nitko im ne mora objašnjavati kako i na koji način učiti. Najuspješnije predstavljamo na 24. i 25. stranici Iglica.

Svake godine u školi se bira najučenik generacije. Jeste li i vi među potencijalnim kandidatima za tu laskavu titulu, provjerite prema priloženoj tablici koja detaljno objašnjava kriterije.

ELEMENTI I KRITERIjI ZA NAj UČENIKA gENERAcIjE

Prijavitisemoguučenicikoji:1.svečetirigodineimajuodličanuspjeh2.nemajuneopravdanihizostanaka

Natjecanja iz biologije, kemije, matematike, fizike, geografije, povijesti, hrvatskog jezika

Mjesto

Općinskonatjecanje

Županijskonatjecanje

Državnonatjecanje Ukupno bodova

1 2 3 do 15

sud-jelo.

1 2 3 do 15

sud-jelo.

1 2 3 do 15

sud-jelo.

Bodovi 5 4 3 2 1 5 4 3 2 1 5 4 3 2 1

Natjecanja iz struke –medicinska sestra/tehničar

Nezbrajajusebodovisaregionalnogidržavnognatjecanja.(Akoneprođuregionalnonatjecanjeuzimasebrojbodovanaregionalnomnatjecanju)

Mjesto

Regionalno natjecanje


1 2 3 sudjelovanje 1 2 3 sudjelovanje

Bodovi 5 4 3 2 15 12 9 6

Natjecanja iz struke – ostala

Mjesto


1 2 3 sudjelovanje

Bodovi 15 12 9 6

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI -naraziniškole2boda-narazinigradaižupanije:3boda

Smotra LIDRANO

Bodovi

Općinskarazina

Županijskarazina

Državnarazina

Ukupno bodova

2 3 5

Sportska natjecanja

Mjesto

Općinskonatjecanje

Županijskonatjecanje

Međužupanijskonatjecanje

Državnonatjecanje

Ukupno bodova

1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3

Bodovi 5 4 3 5 4 3 5 4 3 5 4 3


U Hrvatsku sam došla zbog maturalnog rada. Naime, naš maturalni rad može biti bilo koje tematike, važno je samo da je vezan uz medicinsku školu.

U ovih tjedan dana promatrat ću odnos profesor - učenik, uočavati sličnosti i ra-zlike između moje i vaše škole i pokušati se što bolje uklopiti u vaše društvo.

Koje su razlike na prvi pogled vidljive?

Tanja: Mnoge su razlike između moje medicinske škole u Švedskoj i vaše ovd-je.

Poslije završene devetogodišnje os-novne škole upisala sam medicinsku školu koja traje tri godine i postat ću medicinska sestra.

Što se tiče interijera učionice, vaše stolice i klupe su potpuna suprotnost onima u Švedskoj. Naše stolice su meke, udobne i tapacirane, a stolovi su veliki i uvijek čisti. Nikome ne pada na pamet šarati po njima kao što sam vidjela na jednom stolu piše Jug II, na drugome Josipa i tome slično.

Prvi sat nama počinje u 8:15 i traje do 10 sati, zatim od 10 do 10:20 imamo odmor. U 10:20 nastavlja se prvi sat i traje do 12 sati kada počinje ručak (u školskom restoranu dobijemo topli obrok koji se sastoji od juhe, glavnog jela-pečenog mesa i salate). U 13 sati počinje drugi sat koji traje do 14 sati, zatim odmor od 20 minuta i sat se nastavlja do 15:30 kada završava nastava.

Stručna praksa nije ni približno organ-izirana kao u Hrvatskoj.

U Švedskoj se na praksu ide 4 tjedna za redom i tada nema nastave u školi.

U bolnici se ostaje puno radno vrijeme, s nama nisu školske sestre nego nas prati sestra s odjela.

Vi imate puno više predmeta, kod nas ih

Malo Bosne, malo Hrvatske, malo ŠvedskeUrazredunasimaosam.Prvisatnamapočinjeu8.15,od13do14jepauzazaručakuškolskojkantini,anas-tavazavršavau15.30sati.Imamomanjeobveznihavišeizbornihpredmeta.

Svoj maturalni rad Razlika između medicinske škole u Hrvatskoj i

medicinske škole u Švedskoj, u našu školu došla je napisati Tanja Pilipović. Tanja je rođena u Slavonskom Brodu, a živjela je do druge godine u Bosanskom Brodu. Kada je počeo rat, obitelj je odselila u Švedsku. Tanja tamo završava medicinsku školu, smjer medicinska sestra.

Cijeli razred se okupio oko te nep-oznate nam djevojke, udobno smo se smjestili i zamolili da nam ispriča neke zanimljivosti iz svoga života.

Tanja: Živim u mjestu Vaggeryd u koje sam stigla kao vrlo mala jer su moji roditelji u ratnom vihoru uspjeli pokupiti nekoliko stvari, sjesti u prvi autobus i tako smo se našli u Švedskoj.

JosipaRatko,4.s1 potpune različite škole ipak daju isti rezultat

je samo 10 i većinom su stručni predmeti. Sve stručne predmete i klinike predaju više sestre. Klasičnu školsku ploču zam-ijenila je elektronska „pametna“ ploča tako da ju redari ne moraju brisati.

Udžbenici su besplatni jer je u Švedskoj inače razvijen standard, ali uredno ih se mora vratiti u knjižnicu. Knjižnice su inače odlično opremljene, veće im je čitaonica gdje često učimo.

U razredu nas ima osam. Doista mi je bilo čudno sjediti u učionici s 35 učenika.

Od stranih jezika, uz obvezan engleski, učimo još jedan jezik po izboru, ja učim talijanski.

Švedski jezik imamo osam sati tjedno i on je obavezan, a puno je i izbornih predmeta koje možemo birati.

Svi su učenici s profesorima na “ti”, obraćamo im se imenom. Svakako je prijateljskiji odnos nego ovdje u Hrvat-skoj. Profesori si daju puno više truda u objašnjavanju dok i najslabiji učenik sve ne shvati.

Izostanci se ne moraju opravdavati, naš je izbor želimo li taj dan doći u školu ili ne. Isto tako iz učionice smijemo izaći kad god poželimo, smijemo žvakati žvakaće gume i javiti se na mobitel.

Kriterij ocjenjivanja je blaži nego u Hr-vatskoj, profesori opraštaju nenaučeno gradivo i odgađaju ispitivanje. Ja sam dobra učenica, to znači ocijenjena prolazno jer kod nas postoji samo prolaz i pad. Padova je jako malo.

Škola ima svoju „pušionicu“, ali ona je udaljena od škole pa skoro nitko ne ide tamo. Što se, pak, tiče pravila odijevan-ja i etičkog kodeksa, sve je dopušteno. Nikakve zabrane u pogledu oblačenja ne postoje. Možete doći i u kupaćem kos-timu ako želite.

I da zaključim, škole su nam potpuno različite, a jedina sličnost je u tome da u njih idu učenici koji su pametni i teže ka postignuću svoga cilja. Na kraju našeg školovanja biti ćemo medicinske sestre, bez obzira na to jesu li nam stolice ta-pacirane ili nisu. Bitno je samo da ih do kraja nastavimo grijati!


U duhu vremena, zdravo i ekološki

U proljeće će se pedalirati na bicik-lima od Kopike do Kopačkog rita.

Očekujemo više od 300 učenika i, nar-avno, profesore i vanjske suradnike.

Organizatori već sada najavljuju vrhun-sku organizaciju po dobroj staroj formuli k’o po špagi. To znači da treba pripremiti sve – od startnih brojeva do servisa koji će sigurno na tom putu zatrebati.

Sve je organizirano u dogovoru s polic-ijom, a veselu ekipu medicinara pratit

će i vozilo Hitne pomoći. Naši iskusni bajkeri

Toni Nenadić (3.s1) i Ivan Žilić

(4.ft2) dali su nam nekoliko

korisnih savjeta. Prije svega

treba pripremiti bicikle - napumpa-

ti gume i podma-zati lanac. Treba ponijeti

bočicu vode kako biste se mogli osvježiti na putu do Kopačkog rita. Nemojte

zaboraviti kapu koja će vas zaštititi od proljetnoga sunca i ostalu prikladnu

odjeću za vožnju biciklom. Maloljetnici obavezno moraju imati kacige na glavi, a preporučuju se i punoljetnicima. Ako

imate štitnike za koljena, nemojte ih ostaviti kod kuće u ladici jer će vam na

biciklijadi jako dobro doći.

Očekujemo da će povorku predvoditi naš ministar prosvjete i sporta Dragan Primorac. Nadamo se dobroj atmos-feri i dobrom vremenu. Birat ćemo mis i mistera biciklijade, najstariji bicikl i najotkvačeniji bicikl. Cijela akcija je zamišljena kao viteška igra popraćena urnebesnom zvonjavom bicikala. Zato dobro pripremite zvona jer toga dana želimo probuditi grad i potaknuti ga na korištenje najekonomičnijeg i najzdravi-jeg prometnog sredstva.

Oni koji ne znaju voziti bicikl neka odmah krenu s pripremama da nam se mogu pridružiti.

Dragutin Podraza, prof.

Najbolji auto je za mene bicikl. St-anujem u centru i bez bicikla se

ne mogu kretati. Imam dva bicikla, oba ponija na rastavljanje. Jedan je izvorni ni-

Škola na biciklima

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

AMartinaIlinić,4.ft2

Uškoluzdravoiekološki:profesorPodrazanabicikluaprofesoricaAna

Ilićpješice

Đurđica Radić, prof.


U duhu vremena, zdravo i ekološki

zozemski, drugi je Fischerov, a treći stari Rogov su mi maturanti prije nekoliko godina bacili u Dravu. Kada je lijepo vri-jeme biciklom dolazim u školu i uživam u svakoj priligodiza bicikliranje.

Nada Grujić Tomas, pedagoginja

Na biciklu osjećam slobodu i lakoću postojanja. U školu najčešće

dolazim biciklom. Ne smeta mi ni kiša, osim ako nije neka ozbiljna poplava. Muž mi je kupio bicikl iz dva razloga. Prvi je da učvrstim mišiće na nogama, a drugi, važniji, da me on ne mora voziti na posao.

Đurđica Radić, prof.

Stanujem blizu škole i rado dolazim biciklom u školu. Žuti bicikl poklo-

nili su mi moji maturanti, bivši laboratori-jski razred, pa ga vozim s još više ljubavi. Vožnja biciklom je doprinos zdravom načinu života, a i doprinosi zaštiti okoliša, o kojoj bismo svi morali više razmišljati.

Alta Pavin, prof.

Veći dio dana, na žalost, provodim u za-tvorenom prostoru, bilo u školi ili u kući. Nastojim iskoristiti ugodno, lijepo vri-jeme za rekreaciju biciklom jer je dobro za zdravlje i kondiciju, kao i za izbjega-vanje ljetnih gužvi u tramvaju i autobusu. U školu idem biciklom jer volim biti u prirodi, na svežem zraku i iskoristiti svoje vrijeme što kvalitetnije.

Mirela Ivanković, 3.f

Stanujem u Bilju koje je povezano biciklističkom stazom s Osijekom

pa za lijepoga vremena dolazim u školu biciklom. Vožnja biciklom je dobra rek-reacija na svježem zraku, a i sve se s bicikla dobro vidi. Vozim obični bicikl pa se ne bojim da će mi ga netko ukrasti.

Dragica Vajn, računovođa

Stanujem u Ulici svetoga Roka, udaljenoj pet kilometara od škole.

Čim zatopli, od svibnja do listopada, dolazim biciklom na posao. Ne volim tramvaje i gužvu, osjećam se bolje kada vozim bicikli. U gradu je sve više biciklističkih staza, a tamo gdje ih nema vozim po pločniku.

Iako priložene fotografije govoresame za sebe, bajker Ivan Žilić

(4.ft2)satimabimogaopričatiosvojojljubavipremaflatlandu.

Vozimposebnudisciplinubmx-akojasezoveflatland.Trikoviseizvodesamona tlu, bez ikakvih sprava. Teža je odostalihdisciplinajerzahtijevapunoviševježbeiravnoteže.Prvi sambmx dobio na kraju prvoga

razredasrednješkole icijelosam ljetoproveouskateparkuuOsijeku.BudućidasamizMecaitijekomškolskegodinene mogu dolaziti u skate park, moraosampromijenitidisciplinu.Izabraosamflatland jer sam takomogao vježbati idomainijemibiopotrebanskatepark.UHrvatskojimasamodesetakvozača

tedisciplinedokjeonausvijetuznatnozastupljenija. Prije su natjecanja bilaorganiziranauZagrebu, a sada je i toukinuto. Jako sam brzo napredovao pa sam

brzo dobio i svog prvog sponzora–tvrtkuZionBikeskojajehrvatskatvrt-

ka za proizvodnju bmx-a. Zahvaljujućisponzorunemoramtrošitinovaczadi-jelove koji se jako teškonabavljaju jersevećinomnaručujuizAmerike.Prošloga sam ljeta sudjelovao na

međunarodnomnatjecanjuuMađarskoj.NamojevelikoiznenađenjesaznaosamdauMađarskojimanajviševozačauci-jelojEuropi.Osvojiosamdrugomjestoumlađoj klasi i tim samuspjehombioprezadovoljan.

Samouksami jedinivozačte discipline u Osijeku panove trikove učim gledajućivideo uratke koje skidam sneta.Upočetkusumidečkiiz Splita i Zagreba poka-zivali trikove, ali sad sam ihprešišao pa se moram sam snalaziti.TrenutnosamjedanodnajboljihvozačaflatlandauHrvatskoj.Akoiviželitepostatibajker,

putovati, upoznavati nove,zanimljiveljudeikultureijed-nostavnosedobrozabavljati,posjetiteinternetskustranicuwww.bmx.hr i saznajte sveštovaszanima.A ja vam preporučujem

da dođete u 4.ft2, upoznateIvana i uživate u njegovimpričama o ovom rijetkom izanimljivomsportu.

Prvi bajker škole

foto:SamirKurtagić


Tradicija se mijenja

Vjenčanje je u privatnom životu izniman događaj, svijetli trenutak.

Usprkos iznimnom poštovanju i lju-bavi prema svom djevojačkom prezi-menu, najčešće se djevojke odlučuju prihvatiti novo, suprugovo.

U Matičnom uredu Osijek neslužbeno

Prisutna je dugogodišnja tradicija promjene prezimena kod zaručnice prigodom vjenčanja. Upravo se o promjeni imena često može čitati u židovskim svetim knjigama. Kod Židova, promjena imena povezana je uz promjenu ili obraćenje

osobe koja prestaje sa svojim starim načinom života i dobiva novo životno poslanje. O tome nam svjedoči primjer ribara Šimuna kojemu je Isus iz Nazareta promijenio ime u Petar, jer ga je pozvao da postane ribar ljudi.

AntonijaJakešević,4.s3

su nam rekli da su rijetki slučajevi kada suprug uzima ženino prezime. Općenito se smatra da od datuma vjenčanja žena ulazi u muževu obitelj. Isto tako, nas-tavlja se muška loza čuvajući muško obiteljsko podrijetlo.

Iako živimo u društvu u kojemu je

tradicija jako bitna, danas je sve nor-malnije svom djevojačkom prezimenu samo dodati suprugovo. Tako nastaju dvojna prezimena. Kao i muškarci, ni žene ne žele «izgubiti» svoj identitet i postati «netko drugi» i jednim datu-mom izbrisati nešto što ih je pratilo sve do tog trenutka.

S prezimenima - tolerantno


Ena perak, 4.s3

-Mislimdadjevojketrebajuostavitisvojeprezime,jeronojeipakdionjihovetradicijekojutrebajuprenijetiunovuobitelj.Muževibitrebalipodržavatiženeutompogledu,anetoshvaćatikaonekakvoponiženje.

Matija Ljepotić, 4.s3

-Tradicijajedaženauzmemuževoprezimeimislimda se to ne bi trebalo mijenjatizajednosmodomilinečijimhirovima.Znasetkonosihlačeuobitelji.Dakle,mojaženaćemoratiuzetimojeprezime,lijepoje-Ljepotić.

Vedran Zec, 4.s3

-ŽeliobihdamojabudućabudegospođaZec,alibudeliimalaizrazituželjunasvojeprezimedodatimoje,poštivatćunjezinuodluku.Smatramdaprezimenijemjeriloljubavi.Svojeprezimenemislimmijenjatinizakakvuljubav.

Nada grujić Tomas, pedagoginja

-Mojaodlukadauzmemsuprugovo,aliidaostavimsvojeprezimesetemeljilanačistomosjećajugubitkaidentitetabudemliizgubilasvojedjevojačkoprezime.Uvijeksamimalaizraženupotrebuzaslobodnimodlučivanjem(baremkolikomogu)itojemomsuprugubilojasnoirazumljivo.

Antonija bek, 4.ft1

-UovimgodinamamijeteškorazmišljatiotomedajednogadanavišenećubitiBek,alikaoštosuimojamama,bakaiprabakaprihvatilemuževoprezime,takoćuijanastavititradicijuiprenijetijeunovuobitelj.

Andrea planinšek, prof.-Kadaseudamostavitćusvojeprezime.Pogo-tovo,jersamvidjelanaslovenskojtelevizijidajemojrođakšefplastičnekirurgijestimprezimenom.AkomisuprugbudeŽidov,obaveznoćudodatiinjegovoprezime!

ŠTO VI MISLITE O MIJENJANJU PREZIMENA?

Đurđica Radić, profesorica

-MojejedjevojačkoprezimebiloVargaivolimgajerjeznakmađarskogdijelamojihobiteljskihkorijena.Udajomsamuzelasuprugovoprezimejernisamsmatraladaćupromjenomprezimenaizgubitisvojuosobnost.Ženetimeželenaglasitisvojuravnopravnost,alismatramdajeemanci-pacijaipakneštodrugo.Ime,paiprezime,nečiničovjeka.

Alta pavin banović, vjeroučiteljica

-Vjenčalasamseutridesetim godinama svoga životaiprihvatilanovoprezimejerjetradicija,aliiobilježjenovogapočetka,bračnogaživota.Zadržalasamisvojedjevojačkoprezimejer,ubiti,nisampostala druga osoba. Na-konvjenčanjaostalasamista,sasvojimživotnimpozivomiposlanjem,osobnošćuikarakterom.Dakle,uzsvojedjevojačkoprezime,uzelasamprez-ime svoga supruga Davora kojegasamtimepočastila!

Marina pilj Tomić, prof.

-JasamMarinaPiljcijeliživotimojebimiprezimejakonedostajalo.Umenijošživiromantičarkapamijebilolijepododatiisuprugovo. Nikada ne bih tražiladaonuzmemojezatoštobigasevjero-jatnonjegovotacodrekao.Ovakosenitkoničeganijemoraoodrećinegosmosamo dodavali.

Ozren Zrilić, prof.

-Kadasebudemoženio,sigurnonećuuzetiženinoprezimejerbimeokolinaismijavala.Štosetičenjezinogprezimena,slažemsesasvimeštoonaizabere.Možeuzetimoje,možeostavitisvojeimožedodatimoje.Možečakiostavitisvojeizprethodnogbraka.Jasamprimjerneoženjenog,alitolerant-nog muškarca.

S prezimenima - tolerantnoNeke žene nemaju sreću jer je zbroj

imena i dva prezimena predugačak, te se javljaju određeni tehnički problemi. Stoga često preko svoje volje ipak uzi-maju samo novo prezime.

Žene koje su svoj status već ostvar-ile, najčešće na estradi ili poslovnim uspjehom, ostavljaju svoje prezime po kojemu su prepoznatljive. Mijenjanjem prezimena izgubile bi svoje značenje, ali zato dobrano o njima slušamo i čitamo u žutom tisku.

Poštivanje tradicije ima smisla i za nove generacije. Prezime odaje izvjes-no poštivanje bračnog partnera, ali za uspješan brak je puno važnija odanost, povjerenje i nadasve ljubav.


Od 1. rujna 2008. godine GPP je potvrdio obećanje

uvođenja najsuvremenije tehnologije automatske izrade, prodaje, naplate, i kontrole tramvajskih i autobusnih karata uvodeći Buscard sustav. Novodizajnirane kartice, koje se dijele na personalizirane i vrijednosne, dobile su naziv „Butra“ (Bus – tramvaj), što u osječkom lokalnom govoru označava „djevojku“.

Vrijednosne kartice zamjenjuju dosadašnje pojedinačne,

dnevne i karnet karte, a vrijede za sve zone i linije, prenosive su i nemaju ograničenja za upotrebu. „Butra“ radi po principu ‘koliko se voziš toliko platiš’. Cijena usluge prijevoza za 1 kilometar je 1,30 kn što je jedinstveno za sve zone i linije. Vrijednosne karte građani mogu nabaviti u vozilima i na prodajnim mjestima GPP–a. Vrijednosnu karticu vlasnik može nadopunjavati u iznosu koji želi.

Kako se modernizira gradski javni prijevoz!?

Mario Rakuša, 4.z:“Butra“misesviđa.Čestojegubimpase u društvu mogu pohvaliti da imamnovu„Butru“.Čestosuiznenađenijerkarticugubimuprosjekusvakadvadana.

Aleksandra Šokac, 2.s2: “Butra“misenesviđajernerazumijemčemuprijavljivanjeiodjavljivanjekodpersonal-iziranihkartica.Timesesamostvaravelikagužva,azapravojeistakaoiprethodnipokaz.

RAZMIŠLjANjA UČENIKA O “bUTRI”

NOVA “BUTRA“ OSVOJILA OSIJEK

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A

GPP je početkom školske godine uspostavio novi sustav naplate karata.

Kartica nazvana „Butra“ (Bus – tramvaj) inovacija je u slavonskom središtu

– Osijeku.

Školarce će vjerojatno zanimati druga vrsta „Butre“

– personalizirana, odnosno opća kartica – radnička, učenička, studentska, kartica za nezaposlene i povlaštena. Takva vrsta „Butre“ zamjenjuje negdašnje stare pokaze. Nije prenosiva i sadržava fotografiju vlasnika. Upotreba joj je ograničena, slično kao i prijašnji pokaz, na zonu i liniju na koju glasi u vremenskom razdoblju od mjesec dana. Personalizirane kartice se razlikuju od pokaza po tome što je nužno prijaviti vožnju u tramvaju ili autobusu prigodom ulaska na

Danijela Mešter, 3.s1:“Butra“misenesviđazbogtogaštoselakopokida,aiuređajzaprijavuiodjavuimairitirajućizvuk.

Mia Kuzmić, 2.ft:“Butra“misenesviđa.Mnogojevišeilegalnevožnjeuautobusimaitramva-jima,takodaonazapravogubisvojusvrhu.Nesviđamiseve-likagužvapriobnovimjesečne„Butre“,alimislimdasesadavišenemasmislavraćatinastaremjesečnekarte.

Magdalena Mihajlović, 2.s3: “Butra“misesviđajerjekvalitetaslikaboljaisveslikesujednakihdimenzija,čimesepostižeurednostzarazlikuodprijašnjegpokaza.Karticajelijepogdizajnaijednostavnogoblika.

Zrinka Sudar, 1.ls:“Butra“misenesviđajersugužvepreve-like.Mislimdabibiloboljedasevratestarimjesečnipokazidasetegužveizbjegnu.

Ivana Orban, 3.s3:“Butra“misesviđajerseteškopokidainemogućejujeuništitipripranjuuperilici,štomisevećdogodilo.Jedinoštojojzamjeramjetoštoseuvijekmoramoprijavitinaprednjavrata.

Sanela Kovačević, 4.s3: “Butra“misesviđajerpredstav-ljanovikorakutehnologiji,štonaspribližavaEuropskojuniji.Sviđamiseidizajnkartice.

BarbaraUršanić,2.ft

prednja vrata vozila. Prijavljivanje i odjavljivanje je jednostavno. „Butru“ treba prisloniti na uređaj koji će zelenim svjetlom pokazati valjanu prijavu ili odjavu. Kao i u slučaju starih pokaza, kazne su moguće ako se ne pridržavate pravila.

“Butra“ polako postaje

simbolom Osijeka jer predstavlja napredak u prometnoj kulturi istočnog dijela Hrvatske. Po „Butri“ je Osijek prepoznat i jedinstven. Pitanje je samo jesu li korisnici GPP–ovih usluga zadovoljni?


I žENE SU BRZE I žESTOKE

čujem brujanje bolida i osjećam miris spa-ljenih guma. Prelijepo je vidjeti kada sve nacije svijeta dođu na jedno mjesto i zajed-no vrlo tolerantno navijaju. Neopisivo...

Za koji tim navijaš?- Bez obzira za koga vozi, moj vozač je Kimi Raikkonen. Krivo mi je što je iz McLaren Mercedesa prešao u Ferrarijev tim. Tako sam zavoljela i crvenu boju i propetog ko-njića.

Zašto baš Kimi?- Uvijek daje sve od sebe i pravi je borac, baš kao i ja. Volim njegov stil vožnje, njego-va pretjecanja su za mene prava umjetnost. Naravno, i izgled je važan.

Koliko je tvoje znanje o bolidima?- Redovito pratim svaku utrku. Među prvi-ma sam u saznanju novih tehničkih dosti-

- Obožavateljica sam postala sasvim slučaj-no, negdje kao desetogodišnjakinja. Vjeru-jem da sam ljubav prema Formuli 1 naslije-dila od svoje braće s kojima sam odgledala prvu utrku. Odmah sam osjetila adrenalin u sebi. Pratim i druge sportove, ali Formula je broj 1.

Zašto baš formula?- Formula zato jer uvijek pobjeđuje snaga tima i kvaliteta vozača. Zadivljujuće je vi-djeti kako bolid pri brzini preko 100 km/h prolazi i najoštriji zavoj. Ta ljepota je po-taknula u meni želju da Formulu 1 vidim i uživo.

Koju utrku si gledala uživo?- Štedeći, uspjela sam ostvariti svoj san i doživjeti svoj najljepši dan u životu. Posje-tila sam Hungaroring, poznatiji kao Velika nagrada Mađarske 2008. godine. Još uvijek

gnuća u Formuli 1. Pratim sve rezultate i vremena pilota na testiranjima, slobodnim treninzima, kvalifikacijama i, naravno, u utrkama. Bolid Formule 1 za mene je savr-šenstvo brzine. Sastavljen je od V8 motora, guma s utorima, koje će u narednoj sezoni postati tzv. silk gume, savršeno uponiranog aerodinamičkog paketa i posebno izrađene karoserije.

Što se još novo najavljuje za sljedeću sezonu?- Od sljedeće sezone bolidi će težiti samo 600 kg, a doći će najvjerojatnije do promjene u bodovanju. Bernie Eccelstone, predsjednik FIA – e najavio je dodjelu medalja za prva tri osvojena mjesta, što je velika inovacija u Formuli 1. Vozač s najviše zlatnih medalja postat će novi svjetski prvak.Barbari bi na znanju mnogi muškarci mogli pozavidjeti, zasad je na tu temu uglavnom još zadirkuju. Ona ne odustaje, ne mari što će reći jedni ili drugi i sve važnije događaje zapisuje u svoju knjigu nazvanu Blago For-mule 1.

VanjaTrbojević,2.ft

Formula 1 u krvi

ZN

AN

A LIC

A

Djevojke u svijetu sve više prate «muške» sportove.

Ipak, Formulu 1 prate tek rijetke. Dokaz tome je

zaljubljenost u Formulu 1 Barbare Uršanić,

učenice drugoga fizioter-apeutskog razreda. Svakog ponedjeljka slušamo opširne Barbarine komentare nakon nedjeljne utrke.

KarakteristikeFerrarijevogbolidaformule1-F60za2009.susljedeće:ovjesjeodcarbon-fibera,kompozitnestruktureitežina605kg;motorima8cilindara,V90°ualuminijskomblokus32ventila,2398cm³i95kgagorivojeSheelV-PowerUL6-66L/2.


- Kada me prvi put prije sedam godina ubola pčela, zavolio sam pčelarstvo. Nema ništa ljepše od prirode, svježeg zraka i zujanja pčela, priča Boris, smiješeći se.

Ne zuje samo pčele već i učenici pod nastavom, a moj sugovornik je pronašao način kako uskladiti školske obveze i na-stavu s obiteljskim poslom:

- Posao kojim se bavim je pčelarstvo, a smjer zujanje.

Svima nam je poznat animirani film o pčelici Maji uz kojeg su rasle mnoge generacije. U realnom svijetu stvari nisu tako jednostavne, a pčele nisu baš tako miroljubive.

- Nekoliko sam puta bio izboden od glave od pete. Na svakom centimetru kože imao sam točkasti uzorak na ko-jem bi mi mogla pozavidjeti gotovo sva-ka trendseterica.

U čaroban okus Borisovog meda uvjerili smo se na čajanci s Proustom. Lipov čaj dobio je savršenu, nestvarnu aromu tako da je cijeli razred zadovoljno zujao, gotovo smo i zaboravili na Combray. Tom prigodom probali smo

Lijek iz prošlosti, nada u budućnostiZ

NA

NA

LIC

A

razne vrste meda, pakirane u male estetske bočice. Kako objašnjavaš tajnu različitih medenih okusa?

- To vam ne smijem otkriti. Male tajne velikih majstora!

Lijepe li se djevojke na Borisa kao pče-le na med?

- Nema to veze s medom, lijepe djevojke se oduvijek lijepe na mene, šali se Boris.

Med je jedan od onih najsavršenijih proizvoda prirode. Taj nektar bogova otkrile

su primitivne zajednice prije više

tisuća godina. Ako ikada po školskim hodnicima začujete zujanje, to nije Nazorov medo Brundo, već Boris Horvat, maturant 4.s1 razreda, kojeg prati roj pčela (čitaj: djevojaka).

ed medeni

Sportaš, odbojkaš, odličan učenik i pčelar. Jedna osoba, dvije ruke i toliko obveza. Kako sve to uspijevaš uskladiti?

- Ne znam, jednostavno sve stignem. Vjerojatno sam u prošlom životu bio Harry Potter.

Med je afrodizijak 21. stoljeća, dobra

investicija i magnet za pčelice. Kako spojiti planove za budućnost i obiteljski posao?

- Studirat ću medicinu i loviti „pčelice“, a kad postanem liječnik, prodavat ću med svojim pacijentima.

Boris nam je šapnuo da još uvijek nema svoju pčelicu, stoga djevojke slobodno dozujite.

Med i cimet u kombinacijimogu

izliječitigotovosve,itobezikakvihnuspojava,uključujućirješavanjeproblemasdeblji-nom(dviježlicemedaprijespavanjapospješujumršavljenje),koles-terola(dviježlicemedaitrižličicecimetauprahuizmiješanogušalicimožeu2satasmanjitirazinukolesterolaukrviza10%).Namazmedaicimetana

kriškikruhazadoručaksmanjujetemogućnostsrčanogudara.Kombinacijamedaicimetarješavasveproblemeutrbuhu,pretjeranevjetrove,lošzadah,pačakičirnaželucu,apomažeikodnekih tipova karcinoma te kodgluhoće.UzemljamaDalekogIstokaženekojenemoguzanijetiitrebajuojačatimaternicuznajustoljećima

dapolažličicecimetaijednužličicumedatrebanamazatinadesnivišeputatijekomdanatakodaseizmiješasaslinomiuđeutijelo.Odtrižlicemedaijednežličicecimetanapravitekremu,namažitenjomprištićeprijespavanjaioperiteujutrotoplomvodom,paćeteuništitiprištićeukorijenu,aibilokojitipkožnihinfekcija.

Med i cimet dobitna kombinacija za zdravlje

Prijatelji iz razreda: Ivan i Maja čuvaju Borisa od

“loših pčelica”

SandraKovač,4.s1


Osijek ipak nisam pošla praznih ruku. Ponijela sam puno uspomena na drage ljude.

Jesi li u Dubrovniku ostavila malog?Ha-ha… Nisam imala malog kad sam

odlazila, što je dobro jer su mi i ovako rastanci bili pretužni. Mislim da smo premladi za veze na daljinu, ali možda bi to i uspjelo. Koliko vidim, moj dečko ne bi bio previše ugrožen jer ga u Sla-voniji baš ne bih imala s kim prevariti. Ma šalim se, Slavonci su super.

Dubrovkinja u OsijekuU nedjeljno pridvečerje 2. ru-

jna 2007. godine iz 960 kil-ometara udaljenoga Dubrovnika u slavonsku je metroplu stigla Antonia Plazibat. Nakon završene osnovne škole u Dubrovniku Antonia je poželjela biti zubotehničarka. Odvojila se od obitelji, prijatelja, rodnoga mjesta, a možda i ljubavi?... Na sva pitanja koja vam se sada motaju po glavi, a počinju riječju zašto, odgovara naša odlikašica.

Zašto baš Medicinska škola Osijek?

Oduvijek sam htjela biti zubo-tehničarka, a u Dubrovniku nažalost nema tog smjera. Moj tata je zubotehnički smjer završio u ovoj školi pa sam odlučila krenuti njegovim stopama.

Gdje stanuješ u Osijeku?Stanujem u djedovoj kući na Jugu 2 s

bratom i sestrom koji ovdje studiraju. Brat studira pravo, a sestra medicinu.

Kako je tvoja okolina reagirala na tvoj odlazak?Tata je bio jako sretan što ću nastaviti

obiteljski posao, ali je, kao i mama, bio tužan što i njegovo najmlađe dijete odlazi tako daleko. Iako sam uvijek pričala o odlasku, prijatelji su se jako iznenadili kada je taj dan došao, ali u

Boljejelupatiuloptunegouljude

Koliko često ideš kući?E, kuća je u Osijeku, a dom u Du-

brovniku. Doma idem tri puta godišnje – Božić, Uskrs i ljeto. Imala sam sreću što je u Dubrovniku prošle godine bio LiDraNo pa sam imala jedan posjet kući gratis.

Kako su te Osječani prihvatili?Kroz smijeh (ha ha). Zbog drukčijeg

naglaska bila sam im zanimljiva pa bi na početku cijeli razred odvalio od smi-jeha kada bih ja nešto rekla. Ma moji zubari su odlični! U razredu ima samo dvoje Osječana, a svi ostali su iz raznih drugih mjesta. Nevjerojatno je kako možemo svi biti tako različiti, a ipak se dobro slagati.

Je li ti preteška slavonska hrana?Slavonska kuhinja nije mi strana jer

je moj tata Slavonac pa nas je navikao na kulen, kulenovu seku, pancetu, čobanac… Ali ako mi pravite ručak, bacite ribu na gradele!

Čime se baviš u slobodno vrijeme?Uz učenje, nastavu i vježbe u školi

ostaje mi malo vremena za slobodne aktivnosti, ali do sada sam uspjela to spretno kombinirati. Od osnovne škole bavim se odbojkom pa sam sa svo-jom ekipom proputovala Hrvatsku. U Osijeku sam nastavila svoju sportsku aktivnost u OK “Retfala’’. Moj vam je savjet: bolje lupajte u loptu nego u ljude koji vam idu na živce.

Ulicama moga grada…

KakobisteboljerazumjelinašuDubrovčanku,

prilažemonekolikoriječikojemožetečutinadubrovačkimulicama,azahvaljujućiAntonijiinanašimškolskimhodnicima:

balančane–patlidžani;banja–toalet;bursa–torba;butiga–trgovina;cigari–cigarete;dinja–lubenica;đardin–vrt;fjoka–mašna;bokserice–donjerublje;

gaće–hlače;kikara–šalica;korpić–grudnjak;mali–dečko;narančini–mandarine;nona–baka;nono–djed;patate–krumpiri;persijane–drveneroletne; p(i)jat–tanjur;pipun–dinja;pomadora–rajčica;pontarica–tehničkaolovka;skalini–stube;škapini–čarape;šugaman–ručnik.

MArijuaBulj,2.z

Antonia s prijateljima iz razreda


- Sreća koja te ispuni kada činiš nešto za druge, potpuno slobodno bez pritiska, bez ikakve novčane nagrade, nešto je najljepše što sam ikad doživio, priča nam Mislav, šesnaestogodišnji učenik Medicinske škole Osijek.

Mislav volontira u Centru za profe-sionalnu rehabilitaciju zlostavljanih osoba, u javnosti poznatiji pod imenom Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

- Na volontiranje sam se odlučio iz znatiželje, ali i zato što volim pomagati ljudima. Danas mi je vrlo drago što sam postao volonter jer sam sretniji srednjoškolac.

VOLONTERSKE pRIČE

Volonterski duh bolji od bilo kojeg mobitela

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

ABarbaraUršanić,2.ft

Nakon volonterskog staža, od samo dvije godine, vidim, nije lako. Slobodno mogu reći da su tamo žene i djeca, a muškarcima je ulaz zabranjen. Najteže je pridobiti njihovo povjerenje, iako o teškim problemima ne razgovaramo. Za to postoje profesionalno osposobljeni timovi. Vjerojatno postoje i zlostavljani muškarci, ali oni se do sada nisu javljali. Adresa skloništa je tajna, a čak vam ni ja ne bih smio o tome puno pričati.

- Teško je gledati kada dolaze zapuštena djeca iz kojekakvih problematičnih sredina, a opet je radost vidjeti dječje osmjehe, posebice kada stignu donacije.

Donacije dolaze često, a ja uglavnom radim fizičke poslove ili na porti koja je uvijek zaključana, premda postoje nadzorne kamere. Treba raspakirati kutije, koje ponekad znaju biti teške, rasporediti najčešće odjeću, slatkiše i igračke.

- Prijatelji me začuđeno pitaju zašto zapravo tamo volontiram. Odgovaram im samo jedno: osmijeh, stisak ruke, topla riječ zahvalnosti ispunjavaju me više nego bilo što na svijetu, više nego mobitel kakav sam najviše želio.

U školi i u razredu, uz same pohvale, prepoznat je Mislavov trud. Cijeli je razred uspio potaknuti na uspješnu donaciju u vrijeme božićnih blagdana.

- Odvojite i vi malo slobodnog vremena i pridružite se nekoj humanitarnoj akciji, a kao volonter, siguran sam da ćete se osjećati ispunjenije, zaključuje, uz smješak Mislav.

Mladim volonterima u daljnjem obra-zovanju uvijek su spremni pomoći stari-ji volonteri. Vrata Crvenog križa uvijek su otvorena za motivirane mlade ljude koji kroz život idu s volonterskim du-hom, sveobuhvatnom i magičnom riječ-ju: humanost.

- Volonterski put počela sam kao djevojčica - govori vođa ekipe, Dušana Marić.

- Kroz dobrovoljni rad, imala sam priliku naučiti nešto novo, sklapati prijateljstva, a iznad svega, volim pomagati ljudima. Osjećam se doista dobro čineći nešto vrijedno i korisno za svoju zajednicu.

U svijetu, bez obzira na motive, danas je sve više različitih volontera. Ova naša mala ekipa održava razne radionice i sudjeluje u akcijama i na taj način stječe nove vještine. Stečena znanja volonterski se prenose na mlađe. Kada ih i ove godine budete vidjeli kako na norijadi, tom ludom ispraćaju maturanata, besplatno dijele sendviče Crvenog križa, udijelite im osmijeh, jer to je jedina nagrada koju oni žele.

Mislav uvijek priskače u pomoć


MAŽORETKINJEGRADAOSIJEKAPRVAKINJEEUROPE

Najvažnija je željaKada si krenula na mažoretkinje?

- Krenula sam još u vrtiću „Pčelica“ kada sam imala 5 godina. Došla nam je ponuda za nove članice i, kako to već među djevojčicama biva, velik broj nas se prijavio.

Bila si na brojnim natjecanjima diljem Europe. Koje natjecanje najradije izdva-jaš?- Da, bila sam u Pragu, Parizu, Londonu,

Bratislavi, Rumunjskoj i po čitavoj Hrvatskoj. Najradije bih izdvojila zadnje natjecanje u Ru-munjskoj, gdje su mažoretkinje grada Osijeka osvojile zlatnu medalju.

Što je potrebno da netko postane mažoretkinja?

- Za početak je najvažnija želja, a onda se po-lako vidi tko je talentiran i uporan, jer vježbati se mora puno.

Koliko često vježbaš?- Dva puta tjedno, ali kada su pripreme za na-tjecanja, i češće.

Kako treba izgledati mažoretkinja?- Kod natjecanja se ocjenjuje izgled cijele eki-pe, ne djevojke pojedinačno. Djevojke trebaju podjednako izgledati. Vrlo sam uspješna i u po-jedinačnom nastupu.

Postoji li dobna granica za mažoretki-nje?

- Postoji. Kadeti su od osam do deset godina, juniori od jedanaest do trinaest godina, a naj-starija grupa, seniori, su od četrnaest do dva-deset i pet godina.

Do kada ćeš biti mažoretkinja?- Dok mi to predstavlja zadovoljstvo. Nakon toga planiram upisati trenersku školu.

Kako usklađuješ svoje školske obveze s

Ana Maria Milas je uspješna mažoretkinja grada Osijeka i

učenica 2. razreda naše škole. Jedna je od sedamnaest djevojaka koja je na europskom prvenstvu u Rumunjskoj osvojila 1. mjesto.

treninzima i nastupima?- Sve je to stvar dobre organizacije. Uz svoje treninge, vikendom još uspijevam trenirati mla-đe sastave.

Postoji li ljubomora djevojaka mažoret-kinja iz drugih gradova?- Uvijek postoji doza ljubomore, ipak je to

natjecanje, konkurencija je velika. Osijek i Za-greb su uvijek najveći favoriti samo je pitanje kojeg će sjaja biti čija medalja.

Ima li ozljeda kod mažoretkinja?- Ima. Jednom sam iščašila nogu, a drugi put je nastradao nos. Ipak sam nastavila plesati.

Postoje li muški sastavi tog tipa?- Ne, ne postoje. Pravilo je da muškarci ne na-stupaju.

Tko financira vaša putovanja?- Mi nastupamo kao mažoretkinje grada Osije-ka, ali nažalost, financira nas naš voditelj Bra-nimir Radić - Bilin i roditelji.

Kako zamišljaš svoju budućnost?- Nakon završene srednje medicinske škole že-ljela bih upisati studij sestrinstva. Mažoretkinje će uvijek ostati moja ljubav s kojom ću se, na-dam se, još dugo baviti.

StellaDruško,4.s1


jučer, danas, sutra, WEB

Web stranica Medicinske škole Osijek dugo je bila „taj mračni predmet želja“. Nakon duuugih priprema, stranica je napokon zaživjela prije četiri godine na jednom privatnom poslužitelju, adresa www.medskolaos.com.

Kaoiuživotu,prvikoracisubiliteški. Stranica je imalasamo

osnovnu funkcionalnost i vrlo brzose pokazalo da joj treba temeljitiredizajn.Redizajniranastranicapo-javila se online nekih šest mjeseciposlijeiuzmanjeizmjene,opstalajenarednedvijegodine.Nešto kasnije, nakon dogovoraMinistarstva znanosti, obrazovanjaišportaiCARNet-a,otvorenjewebprostor za sve škole na CARNet-ovimposlužiteljima.

ZN

AN

A L

ICA

MiaVukadin,3.s2

Tadaseukazalapotrebazanovimredizajnom, što je vrlo uspješnoodradilasadašnjaglavnadizajnericaMia Vukadin.

Od tada stranicu Medicinske škole Osijekmožetenaćinaadresiwww.ss-medicinska-os.skole.hr . Današnju malu, ali složnu ekipu,koja se brine za web stranicu čineprofesor Ozren Zrilić i učeniceMiaVukadiniMonikaRosić.Najčešće otvarani link je klizni

raspored. S obzirom da je klizni,većina se učenika oslanja na webstranicukadasuupitanjusatiipred-meti.Tamosuobavijestiizaroditeljeu kutku za roditelje, vezano za radstručneslužbeivrijemeinformacija.Sobziromnaklizniraspored,mijenjase ivrijeme informacijazaroditelje.Roditelji u svakom trenutku moguprovjeritirasporedrazrednikaitomeprilagoditi svoj dolazak na informa-cije.Teškojebilozapočetiradstranice,jeronazahtijevapunovremenaina-pora.

- Svaki je početak težak, gov-ori profesor Zrilić, pokušavajućinadređenimaobjasnitikvarstranice.U najboljoj namjeri da se promi-jeni ipoboljšadizajn,događajuse itehničkipropusti.Molimozarazumi-jevanje.


Drugidanposlijegrupnogsastankaneštojeizvješeno

naoglasnojploči.

Sastanakjeuniodostanedoumica.Neki su bili cool (ekipa iz 4.s3) ali

većinajeostalauplašenaizbunjena.

Cure,kakvapanika!?Idemovježbatibečkivalcer!

Bože,većsuizvjesilipitanja.Katastrofa,Renčimoramoodmahnaštrebanje.

Što ste se smrkle!? Skoro ćeizbori, i doći će novi ljudi u crnom, s novom reformom.

Dioekipe4.s3razredadokoličariusportskojdvorani ibezbrižnoočekuje grupni sastanak sMan’s in black iz ministarstvaškolstva.

Kako položiti državnu maturu!?Scenario: Antonija Jakešević, 4.s3Tekst: Renata Delić i Ena Perak, 4.s3Foto: Mirna Turalija, Damir Miler Likovi: (učenici 4.s3 razreda Medicinske škole Osijek) - Antonija Jakešević, Renata Delić, Mirna Turalija, Ena Perak, Goran Mrđa, Vedran Zec, Matija Ljepotić, Sandra Grivičić kao i Ivana Nemet, str. nastavnik.

U neka novavremena,kadaHrvatskaželi ući u Europsku uniju, političarisuzaključilidadosadaništanismoradiliispravno,pasvetrebaokrenutinaopačke.Naravno,učitelji iučenicisu dobar statistički uzorak zapromjene,agreškećese ispravljatiuvječnomhodu.U reformi srednjeg školstva sadaje glavna Državna matura. Mistika,sefovi,procedurazaštitetestovakaoubankama.Nekiučenicisuizluđeni,a drugi su mrtvi-hladni.

Mi smo dobre curice islušamostarijekojikažu:knjiga je majka mudrosti.

Konačnojegotovo,moramuteretanudiićisvoj

mišićnitonus.

Kojesuovotrtarošice,

Nemajunikakavprivatniživot.

Opet noviprogrami,kukurikulumi!!!

Imanaspuno,moždainama,kaoiosnovcima,podijelelaptope!?!

Hajde,maniteseknjige,imazanjihdanak’okobasica.



Još 100 dana do dana D -Državnemature

Aloo,Đuro,ekipadolazinatulumbezcura.Ovenašesuneupotrebljive...samouče.Nabavinamnekolikopolovnjača.

Antonija,moramouknjižnicupojošdesetakknjiga.

Još60danadoDržavnematureiuknjižnicisekonačnopojavljuju

kulerice.

Kojaneopremljenost.Kakodasepripremamozamaturukadanemajuništaodmodnogižutogtiska.

Mirna,pogledajpaintbilding,aovevelikekarikeokovrata,naslicicrnkinjaizAfrike.

Kakosucrne!Neispravnaimjekvarclampa,dobit’ćerak.

Kojedebeleknjige.OvojeteškoinositiumojojPrada torbi.

Pacurka,tkodanasučiizknjiga,tujeinternet.

Vaauu,kojikompletć,acipele,dapoližešprste.

Itako,vrijemenainternetubrzoprolazi

- beskorisno.

Kulericezauzeleknjižnicuaštrebericesesnalazenarazne

načine.

Kompićiuopćenekužedajematurana

vratima.

Kolikoslova,atakomaloslika.JaćuodgovaratisvenaBiliC,moždanešto i pogodim.

Bolimeglavaodovogznanja,moram malo u teretanu.

Ja imam strica u ministarstvu.Pitanjadobivamo,sigurno,sutra.

Štreberice s puno optimizmadočekuju

maturu.

Pročitalesmo50knjiga,imadarasturimoovu maturu i upišemo se na Medicinu.



Još 30 dana

DANDjetu-Maturapočinje!

Dečki,moramonapravititaktikuda ne ispadnemo papci pred ovim roksama.

Zekojeplatiostudenticu-

instruktoricu.

Sestra Ivana kontrolira Matijineprioritete.

Ostavisendviče,kolače,čipsihvatajseknjige,jerakoizvadimbatinuimadate bridi do Nove godine.

Goranjesnimiolekcijeislušaihsmp3

playera

A,B,C,Dmačkaprede

a miš mota oko polta. OdgovorjeC.

Joooj,trebalasampročitati

jošonetriknjige,tamojeodgovor.

Pitanjasuizmislilineki frikovi.

Maturajenapravljenasamozagimnazijalce,anasstrukovnjake

nitkonešljivi.

Samo daprođeiovonovo

čudo od reforme.Neželimvišebitizamorčić.

Ahaaa,tracktri,45

minuta,16sekunda.Tujeodgovor!

Rezultatiseiščekuju. Mapustirezultate,

ovajmakeupjezakon.

Bravodečko,zbiljasinadaren.Uzmalovježbebitćeodtebenešto.



Rezultatimaturesušokantni!

Suzesumespasile.Starcisuprogutalisve.Bitićupolitičarka!Zatotinetrebaškola,adobijese:lovaispodstola,zlatnakarticaihmmm,vozač!

AAA,mamaćemeubiti!NištaodfaksainagradnogputovanjauAfriku.Moramvježbatiplakanje,naglasitipodočnjakeiokrivitinekoga,hmmm,profesore.

Dečki,mismoprošli!???Tkojehakir’oserver

ministarstva?

Kakva blamaža.Zaštosam

grčeveiamnezijudobilabašnamaturi!?Dobroještosam

ipakiznadcrte.

Joojništaodmedicine,

moratćunapoljoprivrednifaks!

Dobra jebilaonastudentica

-instruktorica.Svaštamenaučila!Idemsigurno studirati - studentice.

Kujuseplanovizabudućnost

Poruke maturanata kojisu(ne)uspješnopoložilidržavnu

maturu.

Matija:Sa što manje znoja do maksimalnog uspjeha.

Goran: Um caruje, ali snaga klade valja, mislim, hmm.

Ena:Uživaj dok si mlad. Poslije, u starosti, možeš i učiti!

Alo, ženska! Kakav faks! Ja samodlučila kreirati svojukolekcijumirisa- ENNA .

Antonija:Smiješak i knjiga su prava formula uspjeha.

Vedran: Brzina je vrlina. U mislima sam već dr. Zec.

Gorane, gdje smo mi,jel’ispodcrte?

Sada idem u harač po familiji.Ima svaki ujak, tetak, stric daubodepostoeurića!

Studirat ću Medicinu, zamislitetablicunaordinaciji-dr.Zec!

Mirna: Pokaži inicijativu i uvijek si korak ispred, dakle pobjeđuješ.

Renata:Učiti, učiti i samo učiti.

Imambodove,sti-pendijajeudžepu.



Tko pita, ne skita

Kada ulaziš u školu isključi mobitel!Na učenička pitanja odgovara ravnateljica mr. sc. Nada Prlić, prof.

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

ADeaKovačević,4.s1

Uskoro se otvara Ugostiteljska škola. Imate li saznanja o tome hoće li u sklopu nje biti restoran u kojem bi učenici naše škole mogli pojesti topli obrok? Zasigurno bi bilo zdravije za učenike kada bi mogli pojesti nešto toplo umjesto peciva i čokoladica.

- Ugostiteljska će škola u perspektivi imati restoran otvorenog tipa i moći će ga koristiti svi građani, pa tako i naši učenici. U sadaš-njoj organizaciji nastave, ako i bude restoran, učenici bi ga mogli koristiti prije ili poslije nastave (za vrijeme odmora to vremenski nije moguće). Kada se sagradi novi dio ško-le i nastava organizira u jednoj smjeni, nije isključeno da u našoj školi bude prostor i organizirano vrijeme za objed, a da usluge prehrane učenika i nastavnika pruža Ugosti-teljska škola.

Ima li kakvih novosti o eventualnom početku izgradnje novog dijela škole?

- Novosti su: 30. prosinca je zatvoren javni natječaj za glavni projekt i izabran projektant koji treba izraditi glavni projekt i sve dozvole za gradnju. U sljedeći će javni natječaj ići izvođač radova i, ako ne bude žalbi i poni-štavanja natječaja (kao za izradu glavnog projekta), mogla bi se „lopata zakopati“ i ove godine. Gradnju većim dijelom financira Svjetska banka i Ministarstvo znanosti obra-zovanja i športa koje se mora pridržavati svih njihovih pravila.

Što mislite, jesu li učenici strukovnih škola u lošijem položaju u odnosu na gimnazijalce kada se radi o državnoj maturi?

- Zavisno iz kojeg kuta gledate. Vi ste u pred-nosti jer imate zanimanje i možete se zaposli-ti u cijelom svijetu, i ne morate ići na državnu maturu ako ne želite studirati, a oni ne mogu. Međutim, na temelju članka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju, svi učenici koji žele studirati moraju položiti državnu maturu, stoga predlažem svima, iskoristite „besplatne instrukcije u školi“, prijavite se i polažite državnu maturu (možda poželite stu-dirati za pet godina). Sigurna sam u uspjeh naših učenika na državnoj maturi. Rezultati koje ste vi pokazali na Nacionalnom ispitu, a niste se posebno pripremali, su obećavajući. Prednost gimnazijalaca je u izbornim pred-metima koje vi nemate (učenici naše škole su

se i do sada pripremali za razredbene postup-ke i položili iste). Gimnazija je uvijek pripre-mala učenike za studij, a naša škola za rad i nastavak obrazovanja. Državna matura će po-kazati gdje smo, mi kao škola i vi kao učenici te generacije. Ne treba se bojati istine, znam ili ne znam, bit ćete u istim ispitnim uvjetima kao svi učenici u RH. Zamislite kako je uče-nicima u malim mjestima, a na prvim nacio-nalnim ispitima nisu najbolji bili iz Zagreba nego iz Čakovca. Položaj ćete izboriti svojim učenjem i znanjem, možda vam „lošiji“ po-ložaj bude poticaj za učenje, a uspjeh će tada „doći sam“.

Svake godine učenici postižu uspjehe na natjecanjima. Jeste li zadovoljni uspje-sima naših učenika u školskoj godini 2007./2008.?

- Nisam zadovoljna, prezadovoljna sam, i po-nosna na uspjehe mojih učenika i profesora u prošloj školskoj godini. Vaša postignuća po-tvrda su ozbiljnog i predanog rada, vas i va-ših profesora. Veliki je uspjeh jedne škole biti svake godine sudionikom državnih natjecanja i smotri. Postignuća jedne godine poticaj su i obveza za sljedeću, a ta „formula“ u našoj školi „vrijedi i traje“ godinama za učenike i profesore. Ovom prigodom čestitam svim sudionicima, učenicima i profesorima, na pripravama i postignućima u školskoj godini 2008./09.

Možemo li u dogledno vrijeme očekivati postavljanje klupa u parku ispred škole?

- Klupe? Sigurno bi uljepšale prostor ispred škole, a vama omogućile ugodniji boravak za vrijeme odmora. Nisu problem materijalna sredstva nego okupljanje nepozvanih uve-čer i za vrijeme vikenda. Vaši „krugovi“ na istočnoj strani škole vikendom su okupljališta i mjesta pijanki (a možda i gore), te ćemo za-jedno donijeti odluku što s njima.

Kada se otvori Ugostiteljska škola, koja nema svoju sportsku dvoranu, hoće li i učenici te škole imati sate tjelesnog odgoja u našoj, već pretrpa-noj, dvorani?

- Odgovor na to pitanje ne znam, ali u našu dvoranu više „ništa ne stane“. Za sada, dvora-nu će koristiti učenici naše i Tehnološke ško-le. Kada se sagradi nova dvorana, tko će ju koristiti i koliko sati, zavisi od mnogo čimbe-nika (jednoj smjeni, broju učenika, vanjskim športskim terenima…).

Dani Medicinske škole uvijek budu zanimljivi i inovativni. Zašto TV i tisak više ne prate aktivnosti u našoj školi?

- O svim aktivnostima škole, za javnost, služ-beno se obavijeste svi mediji. Ove godine smo se „vrtili“ na TV-u, pratio nas je i tisak. Nisam pristalica „konferencija za tisak“. Ra-dujem se svakoj vijesti, prilogu koji vas pri-kazuje u aktivnostima kojima promičete sebe i školu, a toga je u prošloj godini bilo.

Učenici u kantini kupuju sendviče, grickalice, čokolade i hrane se relativno nezdravo. Najzdravija u kantini je voda. Hoće li u školskoj kantini uskoro biti moguće kupiti voće?

- Izvrstan prijedlog. Teta iz kantine i tako na-bavlja što vi tražite (a ne što bih ja željela da vam prodaje). Neka to bude prijedlog učeni-ka. Sigurna sam da će voća u kantini biti.

Čuli smo da postoji ideja o postavlja-nju uređaja za ometanje mobilnih mreža na školu. Hoće li se to ostvariti?

- To nije ništa novo. U mnogim zemljama, u kojima sam bila, u školama „nema“ mobitela. Vrata učionica ili cijela stijena uz hodnik je u staklu, škola je „pokrivena“ videonadzorom. Učenik ulazi i izlazi iz škole pomoću elek-tronske kartice i nema potrebe upisivanja „tko nije na satu?“. Učenici znaju pravila i izbor je na njima. Uređaj za ometanje mobilnih mreža ne bi trebao biti „problem“, ako poštujemo pravila koja i danas „vrijede“: „Kada ulaziš u školu isključi mobitel!“.


U razgovoru s našim učenicima trećega sestrinskoga razreda koji

su se u prvome razredu opredijelili za predmet etike ili vjeronauka doznali smo postoje li razlike među njima u njihovim razmišljanjima o aktualnim temama našega društva kao i Crkve.

Utječe li školski predmet vjero-nauk ili etika na oblikovanje tvo-jih životnih stavova?

IVANA STOJAK, 3.s3: Na satu etike proučavamo čovjekov karakter i moral-nost, predrasude i životne ciljeve. Po-nekad misliš da imaš neke ozbiljne pro-bleme, a onda čuješ priče iz života koje te potresu i shvatiš da su tvoji problemi banalni i nisu toliko teški nasuprot dru-gim ljudima. Moji životni stavovi su se još više produbili jer sam pomoću dru-gih ljudi shvatila moralnost.

MARKO GUSKIĆ, 3.s3: Ne, ne utje-če jer sam već imao razvijene neke sta-vove u životu te mi predmet etika služi samo za proširivanje znanja.

Čovjek je moralno biće u svojoj biti i po svojoj moralnoj

dimenziji razlikuje se od ostalih živih bića. On je actus humanus, biće koje se na temelju svojih razumskih spoznaja i svoje slobodne volje odlučuje u svome djelovanju ili za dobro ili za zlo. Posljedice njegove odluke reflektiraju se na zajednicu

bez koje ne može opstati. Stoga je važno promatrati čovjeka u zajednici u kojoj izgrađuje svoje zajedništvo, tj. svoju društvenost i svoju religioznost. Dakle, društvo kao i Crkva u društvu nude svoje moralne vrijednosti koje čovjek u svojoj punoj slobodi prihvaća ili odbija.

ACTUS HUMANUSŠ

KO

LSK

A S

VA

KO

DN

EV

ICA

AltaPavinBanović,vjeroučiteljica

MAJA VUČKOVIĆ, 3.s3: Predmet etika utječe na neki način na obliko-vanje mojih životnih stavova. Slušajući razmišljanja drugih, kao i nastavu eti-ke, mijenjam svoje krive stavove.

MATILDA MIKULIĆ, 3.s3: Utječe, ali ne previše. Vjernica sam, idem u crkvu i na vjeronauk. Vjerujem u Boga i trudim se sudjelovati na satu jer do-sta gradiva što radimo na satu znam. Smatram da vjeronauk utječe na obli-kovanje stavova jer saznamo puno toga o Bogu što do sada nismo znali. Na vje-ronauku učimo da je Bog uvijek s nama i da će nam uvijek pomoći dok na etici učenici uče općenito o vjerama. Stvara-jući stavove i uvjerenja na temelju toga duže ćemo ustrajati u njima jer imamo svoje uporište u Bogu.

IVANA ORBAN, 3.s3: Vjeronauk ili etika mogu donekle utjecati na obliko-vanje naših životnih stavova, ali ne sa-svim. Ako je nama nešto važno mi ćemo na to jednako gledati, išli mi na vjero-

nauk ili ne. Vjeronauk nam može pomo-ći da učvrstimo još više svoje stavove prema nečemu i da imamo više samo-pouzdanja. S više samopouzdanja moći ćemo kvalitetnije oblikovati svoje život-ne stavove, a ja smatram da je potrebno imati svoje vlastite stavove prema sve-mu, a ne povoditi se za drugima.

Razlikuju li se ljudi koji praktici-raju vjeru, npr. nedjeljnu svetu misu, molitvu, sakramente, od onih ljudi koji ne žive svoju vjeru?

TARA VILIĆ, 3.s3: Mislim da se ove dvije vrste ljudi ne razlikuju jer žive istim načinom života tijekom cijeloga tjedna, a samo nedjeljom jedni odlaze u crkve, a drugi ostaju u svojim domovi-ma s obiteljima. I mislim kako ne bi tre-balo biti razlike između ljudi bez obzira na njihovu vjeru.

MILICA PEČUJLIJA, 3.s3: Ljudi se razlikuju jer oni koji su vjernici imaju u pravilu miran i staložen život te nemaju problema vezanih za obitelj i vjeru. Oni koji ne vjeruju u Boga imaju neispunjen život i nemaju ideja kako nastaviti ži-vot.

IVANA KNEŽEVIĆ, 3.s3: Mislim da se razlikuju od drugih ljudi zato što postoje ljudi koji idu na misu samo da se pokažu drugima i ne drže toliko do vjere i molitve. Ima ljudi koji drže do vjere, mole se, redovito idu u crkvu, ali takvi su rijetki. Mislim da se ljudi koji prakticiraju vjeru bolje osjećaju, sret-

Moral treba biti ispred materijalnih vrijednosti


ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A

ni su i to utječe na njihov život. Čovjek nije pravi vjernik samo ako prakticira vjeru jer da bi bio vjernik treba to doka-zati djelima. Mnogi ljudi koji ne idu na misu veći su vjernici od onih koji idu. Ti ljudi više žive po Božjim zapovjedima, ali zbog posla ili nekih svojih uvjerenja ne idu na misu.

ANA PRSKALO, 3.s3: Smatram da postoje ljudi koji idu na misu samo iz navike, jer su tako naučeni kao djeca te da ih vide drugi ljudi, a ne zato da slave Boga. Mnogi mladi idu na svetu pričest i krizmu samo zato što njihovi vršnjaci idu, a ne shvaćaju svrhu i cilje-ve sakramenata. Stoga, smatram da po-stoje ljudi koji, iako nisu svake nedjelje na misi, mogu biti bolji i pošteniji kao osobe od onih koji to rade bez ljubavi i poštovanja prema Bogu. Samo odlaže-nja na nedjeljnu misu i sakramenti ne čine čovjeka vjernikom. Čovjeka vjer-nikom čini ljubav prema Bogu i drugim ljudima te njegova djela.

Smatraš li poštenim državni zakon neradne nedjelje za trgovine?

ANA VUKAS, 3.s3: Mislim da je za-brana rada nedjeljom nepošten pothvat zato što državu nije briga za mišljenje građana. Građani očito nemaju pravo glasa, ali bitno da je taj zakon stupio na snagu. Kada bi država barem malo sa-slušala glas svoga naroda, neke stvari bi se drugačije razvijale. Uglavnom, ja ne podržavam zabranu rada nedjeljom. Ako ljudi žele raditi, pustite ih da rade, ali im platite.

HRVOJE JELOŠEK, 3.s3: Državni zakon koji zabranjuje rad trgovina ne-djeljom pošten je za radnike koji rade u trgovinama jer nedjeljom imaju vreme-na za sebe, za svoju obitelj, za odmor. Ali zabrana rada nedjeljom ne treba i ne smije biti razlogom za otpuštanje radnika. Mislim da bi ipak neke trgovi-ne trebale raditi nedjeljom, ali sa skra-ćenom radnom smjenom.

BRANIMIR IŠTOKOVIĆ, 3.s3: Mno-ge službe rade nedjeljom pa zašto onda ne bi radile i trgovine? Neka rade, ali neka budu i plaćeni za to. Imaju smjene

pa neka rade po smjenama.DANIEL VINOJČIĆ, 3.s3: Pošteno

je jer rade pekare prije podne pa nam trgovine nisu ni potrebne. Sve se namir-nice mogu kupiti dan ranije ili tijekom tjedna. Iznimke mogu biti samo bolnice, benzinske crpke i slično.

Koliki je utjecaj sapunica, inter-neta, časopisa, računalnih igara na odgoj mladeži, a kolika je ulo-ga obitelji?

ANĐELA MALOČA, 3.s3: Utjecaj sapunica je velik. Previše vremena pro-vodimo pred računalom. Uloga obite-lji je važna i nitko ne može zamijeniti obitelj.

MIHAEL DENDIS, 3.s3: Utjecaj je veoma velik, zapravo smatram kako je gotovo presudan za odgoj. Isto tako mislim da i obitelj ima veliki utjecaj na odgoj, možda i najveći.

VEDRANA VOJNOVIĆ, 3.s3: Mi-slim da je veliki utjecaj svega toga na odgoj mladeži jer je ovo napredno doba, ali to nije dobro jer jako kvari čovjeka. Kada je dijete cijeli dan pred televizorom ili igra igrice na računalu nema vremena za obitelj. Uloga obitelji je vrlo važna za odgoj djeteta jer upra-vo je roditelj taj koji svoje dijete mora odgajati najbolje što zna, ali problem je u tome što su u današnje vrijeme ulogu u odgoju velikim dijelom preuzeli medi-ji. Smatram da sve to nije dobro jer ako se djetetu previše dopušta može postati

ovisan, a u današnje vrijeme se to vrlo često događa.

VERONIKA ŽIGMUNDIĆ, 3.s3: Utjecaj medija je jako velik u odgoju mladeži. Već u osnovnoj školi djeca od roditelja dobiju mobitele i računala, što je nepotrebno. Slobodno vrijeme se provodi uz televizijski program ili pred računalom. U svim emisijama se gleda nasilje i izmišljeni svijet u sapunicama koji je teško razlikovati od stvarnoga života. Djeca postaju agresivna, sma-traju da trebaju imati sve što požele i da im roditelji to trebaju priuštiti. Obitelj bi trebala više vremena provoditi s dje-com, zabraniti stalno gledanje televizi-je i naći im neki posao koji nije težak ili neki hobi. Svoj udio u odgoju svojega djeteta roditelji ne trebaju zamijeniti predmetima.

Dakle, razlika u stavovima i razmi-šljanjima učenika trećega sestrinskoga razreda, učenika etike i vjeronauka, go-tovo da je neprimjetna. Čovjek je kom-pletan bez obzira na svoj životni izbor vjere jer u dubini svakoga čovjeka je njegova savjest, koja ga potiče da čini dobro, a izbjegava zlo. Svaki čovjek je pozvan odgovoriti na taj glas svoje sa-vjesti koji treba njegovati i odgajati.

Možda bi najbolji izlaz iz materijal-ne krize koja se najavljuje u cijelome svijetu bio vraćanje moralnim i etičkim vrijednostima.


Najteže se troše kune iz vlastitog džepaZaraditi za džeparac tijekom ljeta nije teško ako ste snalažljivi, uporni i vrijedni. To najbolje pokazuju neki učenici naše škole.Dok su neki sjedili kod kuće pred TV-om ili računalom i za svaku željenu stvar tražili novac od roditelja, neki su marljivo radili i zarađivali. Ljeto je najčešće vrijeme kada se mladi odlučuju za pronalazak sezonskog posla.

Ovisno o željama i afinitetima, učenici biraju razne poslove. Neki su poslovi samo mogućnost brze zarade, a neki odskočna daska za sutra, stalni posao ili karijeru. Ipak, većina poslova je privremena i samo je popunjavanje praznih radnih mjesta ljeti. Zarada ovisi o tome koliko se osoba trudi, koliko je sposobna i prigodi za posao. Ovisno

o poslu, za petnaestak dana može se zaraditi više od prosječne mjesečne plaće. Većina studentske i školske populacije na taj način pokušava zaraditi za more, garderobu ili sličan izbor. Ovakav način zarade mladima je najbolja prigoda da si nešto priskrbe i osjete vrijednost novca. Najteže se troše kune iz vlastitog džepa.

ZARADITE DŽEpARAc

Moj posao traje većčetiri godine. Prvo

sam počela raditi samoprekoljetnihpraznikanakupinjakuuDardi.Radi-la samod ujutro u 5 dopopodne u 15 sati. Posao je bio lakši u društvumoje sestrične, s kojomsam svaki dan bježalaod zmija. Zarada je bilajača i tonas je zadržalou poslu pune dvije go-dine. Iako sam svaki dan bila jako iscrpljena,našla samvremena i zasvakodnevni trening ru-kometa.

Nakon dvije godineznojenja na polju, usrpnju 2007. godine,dobila sam ponudu da

radim kao konobarica na autotržnici. Ponudusamodmahprihvatila,jerse radiocjelogodišnjemposlu. To znači, svakenedjelje ustajati u četiriujutro i na vrijeme doćinaradnomjesto.Zaradaje dobra, fiksno 150kunaplus „bakša“.To jedovoljno za malo gard-erobe, džeparac, sport-skuopremu,amožeseiuštedjeti.

Za taj posao treba bitikomunikativan, a to minije teško, posebno akosuupitanjuzgodnidečki.Planiram raditi još nekovrijeme, a onda se nad-amposlusboljomzara-dom.

EMILIJA MILIĆ, 4.z

Zarazlikuodprošlog ljeta, kadasamsemjesecodmarala, ovog ljeta odlučila sam biti korisna i

zaraditi. Prvi radni dan bilo je teškoustati iz kreve-ta, raditi osam sati na užarenom suncu i svaki danpropješačiti oko tri kilometra. Dvadeset osoba zno-jiloseumetlicama,bilo ježuljeva,alizarađivalose150 kuna na kraju radnog dana.Neki su dani bržeprolazili,nekisporije.Uzznoj,žuljeve iumorbilo jedogađajakojisunasrazveseljavali:gađanjehranom,zaljubljivanje, besplatno sunčanje. Iako je novacnakraju dana izmamio osmjeh namoje lice, ispucanakosa i jako sunceme tjeraju da razmislim hoću li iovogljetaumetlice.Moždaipakzbogzgodnihmladićaisimpatičnihdjevojaka.

PAMELA ŠIŠIĆ, 3.s2

KU

LTU

RA


RenataDelić,4.s3

Najteže se troše kune iz vlastitog džepaZaraditi za džeparac tijekom ljeta nije teško ako ste snalažljivi, uporni i vrijedni. To najbolje pokazuju neki učenici naše škole.Dok su neki sjedili kod kuće pred TV-om ili računalom i za svaku željenu stvar tražili novac od roditelja, neki su marljivo radili i zarađivali. Ljeto je najčešće vrijeme kada se mladi odlučuju za pronalazak sezonskog posla.

Ovisno o željama i afinitetima, učenici biraju razne poslove. Neki su poslovi samo mogućnost brze zarade, a neki odskočna daska za sutra, stalni posao ili karijeru. Ipak, većina poslova je privremena i samo je popunjavanje praznih radnih mjesta ljeti. Zarada ovisi o tome koliko se osoba trudi, koliko je sposobna i prigodi za posao. Ovisno

o poslu, za petnaestak dana može se zaraditi više od prosječne mjesečne plaće. Većina studentske i školske populacije na taj način pokušava zaraditi za more, garderobu ili sličan izbor. Ovakav način zarade mladima je najbolja prigoda da si nešto priskrbe i osjete vrijednost novca. Najteže se troše kune iz vlastitog džepa.

ZARADITE DŽEpARAc

I ovogljeta,kaoipredhod-na dva, radila sam na

istommjestu,nabenzijskojcrpkiIne.Radnovrijemejeod6do22sata.Tijekomtogradnogvremenaizmjenjujusedvijesmjene.Imalasammogućnostraditicijelidan.U jednoj smjeni zaradi seod 80 do 150 kuna.

Dvanaest sati rada na užarenom suncu jepoprilično iscrpljujuće, nouzsmijeh,zabavuiudvar-anje nekihmladih vozača,vrijemebrzoproleti.

Na tom poslu, doista,možetesesveganagledatiisvemunasmijati.Ipak,bez

konkurencije,tosuizgovorinekihvozačazaštoneželeda im se operu prozori.Najsmješnijisuvozači luk-suznih automobila kadaodbiju pranje prozora,govoreći kako upravo iduupolje.

Za15radnihdanazaradilasampolaprosječneplaće.Novac sam potrošila na stvari koje sam odavnoželjelaidionamaturalac.

I ove godine mislim startati međuprvima, jerznamdaćekonkurencijabiti velika,ali ja već imam dovoljnoiskustva.

MIRNA TURALIJA, 4.s3

Tijekomljetnihpraznika,poprviputradiosamnaarheološkim iskopinama,na lokacijiDonji grad-

tržnica.Doposlasamdošaoprekoprijatelja, koji jetakođerkopao.

Zanimljiv je to posao, jer smo pronalazili keramikui stari novac. Pronađeni su i ostaci ljudskih kostiju,naravno, sve iz starorimskog doba. Tom prigodompronađen je i poznati par, danas nazvan, osječkiRomeo iJulija.Riječ jeodvamladakostura,vjero-jatnopokopanazajedno,kojasedržezaruke.

Dnevnosamzarađivao152kune,tj.19kunaposatu.Radiosamsvakidantijekomtjedna,od7do15sati,a nedjelja je bila slobodna. Uspio sam odraditi 30punihdanatesizaradionovaczamaturalaciostalesitnice.

MARKO ČULIN, 4.s2


Putujte s nama

Balkan đir

Petnaestoro članova Odreda izviđača „Iovallios“ iz Valpova nada se dobrom društvu, uglavnom

prijatelja Balkanaca.

Nadamo se da ćemo saznati gdje počinje balkanski život i je li Hrvatska ta svijetla točka, koja dijeli Eu-ropu od Balkana?

Naš put nije započeo najsretnije jer nam je prije ulaska u Vinkovce pukla guma na kombiju koji je prevozio stvari. Ne znamo je li to dobar ili loš znak, ali uz pomoć policije u zadnji smo tren stigli na me-đunarodni vlak za Srbiju. U izvrsnom, luksuznom, europskom vlaku ubrzo gledamo posljednje prizore Lijepe Naše.

Izlazimo u srpskoj metropoli i odmah primjećuje-mo ne baš oduševljene poglede prolaznika kojima nas časte samo zbog kockica na kapama i majicama, te svima prepoznatljivog grba. Ne rijetki nas gleda-ju s prijezirom.

Prije polaska u grad, kojim ćemo ispuniti šest sati pauze do sljedećeg „voza“ , preodijevamo se u jed-noj od prljavih čekaonica beogradskog kolodvora, točnije skidamo svo hrvatsko znakovlje i krećemo u šetnju prekrasnim beogradskim ulicama. Navikava-mo se na njihov naglasak i uz sveobavezni „bre“.

U Mc’Donaldsu čini se jedini smo stranci, a brza i nezdrava hrana za nas je u tom trenutku milina. U Meku slušamo našu Seve s pjesmom „Dodirni mi koljena“, ovdje je stvarno popularna ma što god mi rekli i mislili za nju u Hrvatskoj. Posjetili smo, no ne baš svi, i Kuću cvijeća , danas po izgledu otuž-ni Titov grob. Prošetali smo Kalemegdanom te se uslikali kraj Meštrovićevog „Pobednika“, te nage muške skulpture koje je postala jednim od simbola grada Beograda.

Za Makedoniju putujemo, sad već balkanskim vla-kom s izviđačima, drugarima iz Srbije. Zajedno udi-šemo smrad čipsa i sendviča koji se uvlači u svaku poru vagona jer svi jedu, to je čar putovanja. Sjedala su prljava, a plafonjera izgleda dosta sumnjivo.

Nakon prošlogodišnjeg svjetskog Jamboree-a održanog u Londonu, nešto manji međunarodni susret je ove godine organiziran u Makedoniji na Mavrovskom jezeru.

KU

LTU

RA

MiaVukadin,3.s2

Kroz prozor se naziru svjetla gradova i još poneko groblje koje obasjavaju svjetla lampiona. Noću smo se uvjerili da već spomenuta plafonjera teška cca 10 kg. Može pasti i to ravno na moj kuk. Kondukter, nakon što je došao uvidjeti problem, uz obavezno bre traži riječi isprike i tvrdi da lampa ima 20 kg. te da sam još dobro prošla. U pokušaju šale ponavlja da mi je ovo dobrodošlica u Srbiju.

Uspavane, budi nas sunce iznad Makedonije gdje izlazimo na poznati skopski kolodvor, napravljen davno, nakon velikog potresa kojem je novi izgled dao japanski arhitekt. Prije odlaska na Mavrovo, mijenjamo kune u makedonske denare. Kuna je ovdje cijenjena valuta, kurs je dobar jer se za 10 kuna dobije 100 denara. Coca-Cola u kafiću dođe oko 70 denara, što je upola manje nego kod nas. Inače, standard je skromniji, a plaće su dosta niže za razliku od Hrvatske.

Mavrovo, naše odredište, jedan je od tri najveća nacionalna parka u Republici Makedoniji, posvuda

su prekrasni proplanci i jezero. Dom je različitim biljkama i životinjama. Pravi je raj, samo ako ste pripremljeni na kišu i vjetar. Nama baš i ne pomažu starke i japanke iz Konzuma, pa potpuno mokri za-ključujemo da se doista na greškama uči.

Prvu večer smo iskoristili za nezaobilaznu inkultu-raciju, a to je upoznavanje svih sudionika najčešće s domaćim specijalitetima jela i pića. Popularna raki-ja - mastika žari od prvog trenutka čim je ugledate, a domaća se pravi od biljke anis koja joj daje neo-bičan, aromatičan, mentol okus zbog kojeg je ona tako specifična. Za razliku od običnih rakija koje se piju u malim čašicama od o,o3 l. mastika se toči po jedan decilitar i zatim se miješa s vodom. Nacional-ni značaj ovog izvrsnog pića nadglasao je te večeri i glazbu i hranu i poneku psovku. U pijanoj raspravi konstantiramo kako mi Balkanci puno psujemo.

U modi se s Makedoncima nikako ne bi složili jer gotovo većina muške populacije nosi roza majice, a djevojke po našem mišljenju pretjeruju s raznim šljokicama i kićenošću. Mi smo ipak malo bliži Eu-ropskom glamuru.

Postoje još neke sitne, ali bitne razlike. Većina ih u ovom izviđačkom kampu na ruci nosi pravoslavne brojanice pravljene od špage koje broje 33 čvorića, što simbolizira godine Isusa Krista, nerijetki nam objašnjavaju da im ona pruža osjećaj sigurnosti. Za razliku od njih većina nas nosi drvene narukvice sa slikama svetaca.

Makedonci su jako gostoljubljiv narod, svojim po-našanjem i ljubaznošću učinili su da nam ova dva tjedna ostanu nezaboravna.

„Logoru je došo kraj, plaće BaćaI kući sad moramo poć,Jer kapija je već srušena,A i jarbol bez zastave je sad.“Pjesma rastanka govori sve, dok se pakiramo,

opraštamo se s prijateljima i hvatamo posljednje izviđačke pozdrave objektivom kamere, za ovu go-dinu. Dalek put je pred nama, kroz prozor autobusa pozdravljamo park Mavrovo i ostavljamo mnogo više od sreće i logora. Se vidime.

A onda opet kroz bre Srbiju do Lijepe Naše. Gra-nica između lijepog Balkana i Lijepe Naše je ovdje, sutra je Hrvatska u Europi.

Mia ispred makedonske pravoslavne bazilike


Ana Ilić, prof- Vicevi o plavušama? To je osveta muškaraca i žena. Muškarci žele plavokose, ali ih ne mogu imati, a žene im zavide na njihovoj lje-poti i privlačnosti. Po boji kose se ne može prosuditi o intelektualnim i moralnim osobinama ličnosti.

petra Kolarić, 2.ft- Uvijek ima ljubomornih žena i mislim da je ovaj mit o plavušama posljedica te ljubomore. Poznam ne-koliko plavuša i doista su pametne. I one se smiju na te viceve. Čula sam jedan vic o crnkama, ali ne mogu se sjetiti.

Anja Sršić, 2.ft- Viceva je puno o plavušama, ali doslovno se nekad i ne odnose na plavuše. Ne bih se nikada obojala u plavo, jer mi ova moja svijetlosmeđa sasvim odgovara. Imam plavi okvir naočala i njime ističem svoje zelene oči.

Tanja bela, 2.z-Prirodna sam plavuša, ali sam već promijenila nekoliko boja, od tamnosmeđe do crne. Isprobala sam koja mi boja najbolje stoji i na kraju sam se vratila na svoju prirodnu boju. Viceve o plavušama ne smatram ozbiljnima, i ja ih pričam drugima zbog zabave.

Mia Vukadin, 3.s2- Ne vidim ništa loše u vice-vima o plavušama, oni ulaze u istu kategoriju s vicevima o policajcima, Muji i Hasi i tre-nutno aktualnim Slovencima. Takvi vicevi su samo stvar trenutka i nitko se ne treba u njima prepoznati.

Damir Miler, prof.- Plavuše su božji dar muškarcima. Kada je bog vidio koje je greške napravio s Evom pokušao je to malo ispraviti obojivši nekim žene kosu u plavo. Bez obzira na boju, žene su ipak pametnije od muškaraca jer uvijek dobiju ono što žele, na ovaj ili onaj način.

Plavuše-ženeokokojihsevrtisvijet,opsss,muškarci

Plavuše (ni)su glupe

Zašto uopće svi smatraju plavuše glu-pima? Je li za sve zaslužna nesretna

Marilyn Monroe i njezine vječite uloge priglupih djevojaka? Ako i jest jadna Marilyn kriva, dovoljna je informacija da je ona prirodna brineta. Ovo me dovodi do pitanja, zašto nisu “na tapeti“ crnke, brinete, ili crvenokose?

Kako je sve počelo?

Korijen predresuda o plavušama leži u zavisti. Opće je poznato da je Zla-

tokosa iz bajke bila predivna platinasta plavuša. Također, 20. stoljeće je donijelo generaciju izblajhanih filmskih ljepotica, od kojih je gore spomenuta, (bila) san svih muškaraca. A muški snovi su nepri-jatelji svakodnevnih žena. Da, dobro ste pročitali. Zavidne žene su stvorile pre-drasude o plavušama. Plava boja kose vjerojatno muškarce asocira na nježnost i čednost, a nema muškarca koji ne voli

nježne žene. «Pa kad ih već muškarci vole, proglasimo ih glupačama!», razmišljale su brinete i crnke. Vjerojatno su i prve viceve o istima smislile ljubo-morne brinete.

Zašto plavuša…?

Iako sam često i sama pričala viceve o plavušama, kao prirodnu blondinu,

zapravo su me oduvijek provocirali. S godinama sam shvatila da su vicevi samo razonoda i humor i da se nema smisla osobno uvrijediti. Kako bi se tek jadni Bosanci trebali osjećati? Neslavni Mujo i Haso su ih baš proslavili.

“Blajh” ne uništava mozak!

“U mraku su sve krave crne.“, kaže naš urednik. Činjenica je da IQ nema

veze s bojom kose. Prirodna plavuša os-taje jednako pametna, obojila kosu ili ne. Isto tako crnka ne postaje gluplja oboji li se u plavo. Hillary Clinton je plava, Si-mona Gotovac je plava. Jedna je uspješna političarka, druga… Što je zapravo ona, to valjda nitko ne zna, ali da je Simona književnica, to valjda već svi znate. Da biste bili sponzoruša, nije vam potrebna plava kosa, jednako tako da biste osvo-jili Nobelovu ili Pulitzerovu nagradu, ne morate biti crnka ili brineta. Boja kose je nebitna i nevezana za inteligenciju i to ne trebaju dokazati istraživanja.

Zašto se već u nekoliko brojeva ovog cijenjenog lista najavljuje tema: «Jesu li plavuše glupače?», a nikako ni

slova o tome? Cenzura, ili se uredništvo boji osvete plavuša?

ŠTO MISLITE O PLAVUŠAMA?

AntonijaBek,4.ft1


Što poslije prekida veze?Vrlo je bolno kada vas ostavi osoba za koju ste mislili da je ljubav vašeg života. Vjerojatno se osjećate kao da vam je netko istrgnuo

srce i zgazio ga, a svi vaši snovi i nade su uništeni. Život tik poslije prekida nije blagostanje, nego neprekidna borba s vlastitim

mislima i beskonačno analiziranje uzroka i posljedica.

Što (ne)učiniti?

Kada ste u emocionalnom kao-su i muči vas bezbroj pitanja,

nemojte odgovor tražiti od bivšegpartnera. Nemojte posjećivati part-nera, nemojte mu slati poruke,nemojte ga zvati ni odgovarati munapozive.Nemojteizlazitinamjestanakojeste izlazilisnjim iznatedabiste ga mogli sresti. Nemojte seosjećati poniženo, nemojte se skri-vati ni sramiti zbogprekida.Možda

ZN

AN

OS

T I

ZD

RA

VLJ

ENedaPintarić,4.s1

jetonajbolještosemoglo i trebalodogoditi. Prihvatite činjenicu da jegotovoizadržitesvojponos!

Ali bilo je tako lijepo...

Činjenica je da ne možetepromijeniti prošlost pa je uza-

ludno uopće se truditi. Isto tako jebeznadnozamaratisebudućnošću,razmišljajući kako vam je životmogaoizgledatidasteostalizajed-

no.Stvarnostjedaćevambudućnostdonijeti neštopotpunodrugačije odzamišljenog i planiranog. Prihvatiteto!

Osveta je jelo, najbolje servi-rano...nikad!

Možda vam na pamet padajurazneosvete,alinemojteništa

poduzimatipotompitanju.Nemojteširitilošeglasineiliodavatitajne.Iz-bjegavajtesituacijezbogkojihbistekasnije mogli požaliti. Budite dos-tojanstveni iupamtiteda jenajboljaosveta vaša zabava i sreća. Imajtena umu da činjenica da je netkoprekinuo s vama, ne znači da vasne voli.Vjerojatnomu je teško kaoivama.Aakosepočneteosvećivati,simpatijekojetaosobaosjeća,mo-gle bi se lako pretvoriti u mržnju.Takoćenestatisvakamogućnostdaostaneteprijatelji.

Nikad nisi sam!

Iakoćetesevjerojatnoosjećatios-amljeno i odbačeno, nemojte se

povlačitiusebe.Napravitepartyzanajboljeprijatelje,nedajtese tješitinegosezabavite.Obrišitesuzeikrenitedalje.Bilobidobrodasenekovrijemesuzdržiteodromantičnihveza.Klinseklinomne izbija.Daodmahuletiteudruguvezu,tobibilosamoliječenjerana.Neko vrijeme izlazite, dobro se za-bavljajteiuživajtesprijateljima.Istraživanjasupokazaladabolna-konprekidatrajenajvišedvamjese-ca.Tijekomtogvremenazabavljajteseipokušajteštovišeuživati.

Tkoljubi,atkoglavugubi!?


Prva ljubav nije bezopasna!

Snažna prva, tinejdžerska ljubav može biti itekako opasna, tvrdi dr. Malcolm Brynin. Dr. Brynin tvrdi da osjećaj euforije kod prve ljubavi ili dulje veze može otežati pronalaženje ljubavi u kasnijem životu. Naime, mladi ljudi koji su iskusili snažnu prvu ljubav, sve kasnije osjećaje uspoređuju s njom, i tako svaka duža veza postaje nezanimljiva, jer u uspredbi s prvom, nije ispunjavajuća ni zadovoljavajuća. Nemojte dopustiti da vam prva ljubav vlada budućima, poručuje dr. Brynin.

KU

LTU

RA

Učenici o prekidu (svi su htjeli biti anonimni):

-Nakontjedandanačokolade,keksaiplakanja,svebudesuper!-Volimcurekojetrebajuutjehuposlijeprekida.-Spavatisnajboljimprijateljemkojijetukadgazatrebašiodmahtogkretenazaboraviti.-Nakonprekidanaručimpizzu,adrugidanpotražimnovog.-Trebaprovestivrijemeuzsvojenajmilijeilinajboljeprijatelje,dobroseisplakati,krenutidalje,jervrijemeliječisverane.-Pronaćiboljegiljepšegjerseklinklinomizbija!-Kadosjetišdaćeteprekinuti,pronađinekogskimćešliječitiprekid.-Zadečkimaitramvajimasenetrči,jerbrzodođedrugi!-Jasamprevišelijepadasezamaramstakoteškimtemama.Atipovaimak’osalate.-Trebaotićisprijateljimanabasket,aposlijesenaroljati.

Izjave profesora (anonimno):

-Novaljubavpotirestaru.-Ljubavnaboloplemenjuječovjeka.-Samojednomseljubi,svejeostalo varka...-Pravaljubavzaboravanema.-Uljubavijejačionajkojimanjevoli.Onajdrugipuši.-Tkohoćenek’ide,sretanmuput!-Odmenenetražitenikakvuizjavu,aliopćenitoopokojnicimasvenajbolje.-Trebauzetinekudobruknjigu,uvijekjeboljeučitiiztuđihživota.-Najboljejesjestinabicikl,napravitidobarđirpograduiposlijeotuširaniumoranzaspatikao beba.-Ukućiuvijektrebateimativrećuzaboksanje,nanjojselijepoosvetitezasvutuguijad.-Jaidemcijepatidrva,kvrgava.-Molitvomsenajboljepostižemiru duši.


Dnevnik jedne bolesti

Početak bolestiNe sjećam se prvih simptoma moje

bolesti, imao sam samo dvije godine. To ljeto bio sam s bakom i djedom u Dugom Selu. Baka i djed su primijeti-li da pijem puno vode i često mokrim. Kako je bio mjesec srpanj, moju poja-čanu žeđ nisu smatrali zabrinjavajućom jer se to ljeto sve pripisivalo velikim vrućinama. Tek kad sam počeo vidno mršavjeti i žaliti se na bolove u trbuhu, odveli su me liječniku.

I tako sam 25. kolovoza godine gos-podnje 1992. završio na IV. dječjem odjelu KBC Rebro u Zagrebu.

Gotovo mjesec dana bio sam u bolni-ci, na sreću, zajedno s mamom. To je razdoblje kad se uz tretman malih paci-jenata educiraju i roditelji pacijenata sa šećernom bolesti. Treba roditelje edu-cirati kako prepoznati hipoglikemiju i kako reagirati kod prisutnih znakova. Svakako treba prilagoditi jelovnik, pra-titi dozu inzulina, dob i fizičku aktiv-nost.

Otpušten sam iz bolnice s terapijom Homolong 2 i.j., ujutro i 2 i.j. uvečer, te jelovnikom od 1400 kcal. Vrlo brzo su mi roditelji uz Homolong (dugodjelu-jući inzulin) uveli Homorap (brzodjelu-jući inzulin) jer su primijetili povećanu razinu glukoze u krvi u 10 sati ujutro.

JelovnikDanas, kao maturant, čitajući Kafkinu

Preobrazbu i jelovnik Gregora Samsa, pomislim kako sam jeo kao kukac.

Moj jelovnik od 1400 kcal je izgledao ovako:

Ujutro u 7 sati: nakon jutarnje doze inzulina (2 i.j. Homorapa i 2 i.j. Ho-molonga), popio bih šalicu mlijeka

(250 ml) i komad graham kruha.U 10 sati: (međuobrok) jedna voćka (jabuka, naranča… ).U podne: juha bez tjestenine, komad mesa (teletina, janjetina, svinjeti-na) bez masnoće, zamjena za kruh (krumpir, žganci, tjestenina…).U 16 sati: (međuobrok) voće.U 18 sati: večernja doza inzulina 2 i.j. Homolonga, te večera identična ručku, bez juhe.U 21 sat: posljednji obrok, šalica mlijeka.

Uz takvu prehranu i inzulin optimalno sam rastao i razvijao se.

Citat iz otpusnog pisma 26. rujna 1996. godine: Dječak u dobi od 6 godi-na i 2 mjeseca, dobro razvijen i uhra-njen, urednih vitalnih funkcija.

Polazak u školuS polaskom u školu, međuobrok mi

postaje problem. Moj međuobrok je inače bio sendvič i jedna voćka. Isto-vremeno moji su se vršnjaci hranili u školskoj kuhinji pizzama, eurokremom, lepinjama i sličnim. Takva hrana mi se činila jako privlačna i smetao mi je moj jelovnik pa sam s vremenom počeo ba-cati ono što mi se spremalo za međuo-brok. Ta njihova nezdrava hrana mi je bila privlačnija od moje zdrave hrane. Ali spremačice su imale zadatak pratiti me da ne bacam svoje obroke. Jao, što su mi išle na živce.

Završio sam prvi razred osnovne ško-le, bilo je Svjetsko prvenstvu u nogo-metu 1998. i moj osmi rođendan, 23. srpnja. Roditelji su se slijepo držali je-lovnika. Ponekad bih dobio dijabetičnu slasticu, a ja sam htio prave slatkiše.

Na izletu smo trebali proslaviti moj rođendan. Nisam rekao roditeljima da sam si dao više inzulina jer sam za ro-đendan htio pojesti pojesti pravi kolač - tortu, a ne neki dijetalni, bez okusa. Roditelji su me pak htjeli naučiti da postoje drugi životni sadržaji, osim uživanja u hrani. Krenuli smo u kupo-vinu, a potom u ZOO. Bio sam strašno nervozan, znojio sam se. Bili su to zna-ci nadolazeće hipoglikemije koju moji roditelji nisu prepoznali. Izgubio sam svijest. Probudio sam se u vozilu Hitne

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A

Na izletu smo trebali proslaviti moj deveti rođendan. Nisam rekao roditeljima da sam si dao više inzulina jer sam za rođendan htio pojesti pravi kolač - tortu, a ne neki dijetalni, bez okusa. bio sam strašno nervozan, znojio sam se. Izgubio sam svijest. probudio sam se u vozilu Hitne medicinske pomoći, primao sam glukozu venski.

Učenik,IV.razreda


Dnevnik jedne bolestimedicinske pomoći, primao sam glu-kozu venski i bilo mi je dobro. Samo su mama i tata bili zbunjeni i uplašeni. Pitali su se što je sad to? Otkud tako jaka hipoglikemija? Kasnije su otkrili da sam sebi ordinirao terapiju. Nakon tog događaja, počinju pojačane kontro-le i brojanje šprica…

Te jeseni, u rujnu, bio sam ponovo na bolničkom liječenju u Zagrebu radi no-vih trenutaka u odrastanju i edukaciji. Po otpustu sam bio na terapiji: ujutro 5 i.j. Homorapa i 7 i.j. Homolonga, a uvečer 2 i.j. Homorapa i 4 i.j. Homo-longa te dijeta od 1950 kcal.

Ponovo sam boravio u KBC Zagreb s deset navršenih godina. Doze su poja-čane: ujutro 13 i.j. Homorapa i 13 i.j. Homolonga te navečer 8 i.j. Homorapa i isti broj Homolonga. Jelovnik od 2100 kcal.

U razdoblju od desete do petnaeste godine radio sam dva puta godišnje pretrage glikolizirajućeg hemoglobina. Tu se vidi kakve su bile prosječne vri-jednosti šećera u protekla tri do četiri mjeseca. U dva navrata, završio sam na nekoliko dana u bolnici s povraćanjem i proljevima (gastroenterocolitis) jer bi to akutno stanje kod mene zakomplici-ralo regulaciju glukoze.

Jednog ljetnog popodneva (30. lipnja 2004. godine), u društvu vršnjaka če-trnaestogodišnjaka, pio sam rakiju da ispadnem faca. Brzo sam se napio i u polusvjesnom stanju završio na dječ-jem odjelu OB Našice.

Prije upisa u srednju školu, boravio sam opet na dječjem odjelu KBC Za-greb i tada sam prešao na intenzivira-juću terapiju.

Proučavam svoju bolest

Prije četiri godine upisao sam se u Medicinsku školu Osijek. Danas, kao maturant, više znam o svojoj bolesti, poznajem njene oblike i uzroke.

Znam da je diabetes mellitus (šećerna bolest) kronična bolest karakterizira-na, prije svega, kompromitacijom me-tabolizma ugljikohidrata, ali i lipida i proteina zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina.

Ime je dobila od grčkog diabeinen, što znači protjecati i mellitus, sladak kao med. Naime, osnovni znak bolesti je da organizam ne zadržava tekućinu, bole-snik mnogo pije i izlučuje mnogo teku-ćine mokraćom koja je bogata šećerom. Saznao sam sve o različitim oblicima šećerne bolesti i kako ih klasificiraju različiti autori.

Uzroci bolestiIako inzulinska insuficijencija zapra-

vo čini primarni uzrok svih patoloških manifestacija koje karakteriziraju di-jabetes, čimbenici odgovorni za inzu-linsku insuficijenciju još nisu potpuno poznati.

Nasljeđe svakako igra važnu ulogu, što proizlazi iz čestih obiteljskih pojava ove bolesti. Ako su oba roditelja dija-betičari, vjerojatnost da njihovo dijete ima dijabetes je oko 30-40 %, dok taj postotak pada na 20-25 % ako je jedan roditelj dijabetičar. Činjenica da se kod identičnih blizanaca dijabetes javlja samo u 50 % slučajeva, umjesto 100 %, pokazuje da vanjski čimbenici imaju veliku važnost u uzrokovanju bolesti.

Dijabetičari su vrlo često pretilne osobe i smanjenje debljine dovodi do poboljšanja dijabetičkog stanja. Meha-nizam čini kronični pojačani zahtjev za inzulinom i posljedično preopterećenje i iscrpljenje stanica koje u gušterači proizvode taj hormon.

Dijabetes je česta bolest, čija je inci-dencija u Europi 1-4 na tisuću stanov-nika. Posebno su zahvaćene zrela dob i starost, s jasnom prevalencijom žena u dobnim skupinama iznad 40 godina. Najimućniji slojevi su najviše pogođe-ni. Mortalitet (smrtnost) varira između 10 -30 smrti godišnje na 100000 sta-novnika.

Živim sa svojom bolešću

Kao i svi moji vršnjaci, prolazim kroz različite krize i iskušenja. Samim tim sam i učio o svoj bolesti i još uvijek

učim. Na zidu u svojoj radnoj sobi imam ispisanih deset dijabetičnih zapovjedi kojih se nastojim držati, iako povremeno želim ispasti frajer:

1. Injektiranje inzulina uvijek se obavlja supkutanim putem; hormon treba injektirati na temperaturi okoliša.2. Jednom otvorena bočica inzulina se više ne drži u hladnjaku.3. Inzulin brzog djelovanja uvijek se primjenjuje od 20 do 40 minuta prije obroka. Tko koristi retard inzulin ne smije previše rano večerati.4. Dijabetičar može slijediti režim prehrane koji je prilično sličan onom osobe koja nije zahvaćena dijabetesom. Jedine kontraindikacije tiču se jednostavnih šećera, ali u smislu racionalne primjene, a ne ukidanja.5. Prehranu treba podijeliti na barem tri obroka dnevno; ako je moguće, dobro je i povećati ih na pet ili šest.6. Polovinu dnevne kalorijske vrijednosti mogu predstavljati složeni ugljikohidrati (tjestenina, kruh, riža), još bolje ako se dodaju i neprobavljiva vlakna (mahunarke).7. U dijabetičkoj dijeti predviđeno je konzumiranje nekog voća uz glavne obroke, ali jabuke se ne mogu jesti neograničeno (fruktoza).8. Dijabetičar stomatologa mora izvijestiti o svoj bolesti. Kod stomatoloških zahvata nema rizika od krvarenja, nego od infekcije, stoga stomatolog mora raditi u uvjetima asepse i antisepse.9. Potrebito je 3-4 puta godišnje posjećivati dijabetološku ambulantu, a hospitalizacije su nužne po potrebi (novi inzulini, teži poremećaji regulacije šećera i slično).10. Ne dopuštam da šećerna bolest vlada sa mnom, nego ja vladam njome.

Ne mrzim svoju bolest, ali volio bih biti potpuno zdrav.

Ne mrzim svoju bolest, ali volio bih biti potpuno zdrav


KUDA POSLIJE PROPASTI SVIJETA...

Pažljiviji čitatelji sjećaju se prošlog broja Iglica

i članka „O propasti svijeta i kako je izbjeći“. Da bi ljud-ska vrsta preživjela, prije ili kasnije morat će napustiti Zemlju. Naš lijepi plavi pla-net neće zauvijek biti takav, već se s vremenom pretvo-riti u užarenu pustinju bez vode i uvjeta za život.

Uz pretpostavku da će bu-duće generacije sazrijeti i posvetiti se međusobnoj su-radnji na sveopću dobrobit, kraj Zemlje ne mora biti i kraj ljudske vrste.

Kada naše Sunce bude do-voljno naraslo, a mora na Zemlji počnu isparavati,

Mars je dvostruko manji od Zemlje, pa bi naši potomci, koji bi se nastanili tamo, bili mnogo viši i vitkiji od nas.

ZN

AN

OS

T I

ZD

RA

VLJ

EOdiseja u svemiru

ljudska vrsta mogla bi uto-čište pronaći na susjednom nam planetu Marsu. Uvjeti za život tamo bi tada bili us-poredivi sa Zemljom danas. Polarne kape u kojima ima i vodenog leda, počele bi se otapati, a površinom Marsa potekle bi rijeke. Razvio bi se biljni svijet, a potom i životinjski. Atmosfera bi postala pogodna za disanje. Taj proces bi se mogao i ubrzati tzv. postupkom tera-formiranja.

Ono što se ne može pro-mijeniti, jest činjenica da je Mars dvostruko manji od Zemlje, pa bi naši potomci, koji bi se nastanili tamo,

bili mnogo viši i vitkiji od nas...

No, ni Mars nije konačno rješenje, jer, kako Sunce raste, tako će i on postajati sve topliji i topliji i uvjeti na njemu postat će slični onima koji danas vladaju na Veneri. Vrlo nepogodni za život.

Sljedeća stanica u životu ljudske vrste izvan Zemlje mogao bi biti Jupiterov sa-telit Europa. Njegova je po-vršina prekrivena vodenim ledom, koji bi se uslijed zatopljenja mogao otopiti, a svi znamo da je voda izvor života.

Europa je i dovoljno daleko od Sunca, pa neće doživjeti sudbinu Zemlje i Marsa, no nažalost ni ona neće ostati dom ljudske vrste zauvijek.

Kada naraslo crveno Sunce potroši svo svoje gorivo, po-čet će se hladiti i smanjivati. Izgubit će sjaj i postati bijeli patuljak – mrtva zvijezda. A sa Suncem umrijet će i cijeli Sunčev sustav i svaka mo-gućnost za život bit će traj-no izgubljena...

Ljudska će vrsta spas mo-rati potražiti na nekom dru-gom mjestu, naći toplinu nekog drugog sunca. Valja se nadati da ćemo tada biti sposobni za međuzvjezdani let, barem do najbliže zvi-jezde Alpha Centauri, Cr-venog patuljka na početku svog životnog puta, udalje-nog 4,3 svjetlosne godine. Tamo nam valja potražiti neki „kamenčić“ na kojemu ćemo se, opet privremeno, nastaniti...

OzrenZrilić,prof.

Mars

Jupiterov satelit Europa


Energija za novo tisućljećeEkokutak-Uvodubudućnost

Zašto nafta i plin?

Ironično i žalosno, nismo se u prošlom stoljeću daleko udaljili od glavnih ener-

getskih pokretača. Svijet danas ovisi o nafti, plinu, struji, a novih, zdravijih, jeftinijih, trajnijih energenata kao da nema.

Crno zlato i plin, na kojem su bogati po-stali još bogatiji, uskoro neće moći zadovo-ljiti energetske potrebe čovječanstva. Oni donose danas ogromnu zaradu pa je onda normalno da multinacionalne kompanije nisu zainteresirane da se „pipa“ zatvori. Za njih bi to značio bankrot pa stoga sadašnje zalihe prodaju skuplje od bilo kojeg zlata.

I koliko još žrtava, u koliko novih ratova još treba pasti zbog nafte?

Nove energije

Sazrio je trenutak za traženje novih modela iskorištavanja, u dogovoru

s prirodom, trajnih energetskh izvora kao što su rijeke, vjetar i sunce. Pri tom moramo poštivati sve norme s kojima ćemo zaštititi prirodu i zaštićenu je ostaviti budućim na-raštajima.

Trajni izvori, za koje zna svaki osnovnoš-kolac, sutra će biti isplativi kada se napravi pametan potez i pokrene nova energetska evolucija.

Sunčeva energija, na primjer, čak i kad nas obasjava i zubato sunce koje slabašno grije, u samo jednoj minuti pošalje količinu svjetlosti koja može zadovoljiti energetske potrebe čovječanstva za cijelu godinu. Ko-liko će sretniji i zdraviji biti gradovi kada automobili budu išli na elektropogon.

Vjetroelektrane, koje za sada možda još nisu financijski isplative, sutra će biti ideal-no rješenje i proizvodit će milijune GJ.

Hrvatska budućnost

I u ovoj energetskoj krizi, Hrvatsku nisu stisnule Putinove šake. Ipak, po projek-

cijama stručnjaka, trebat će dosta mudrosti da bi se energetski neovisno pokrila Hrvat-ska. U prošlosti je bilo grešaka, sada treba misliti desetak godina unaprijed.

Ne treba odbaciti ni mogućnost izgradnje atomske centrale (predviđena na Dunavu kod Dalja) jer je energija dobivena iz atom-skih centrala do danas najjeftinija. Ne treba graditi ni termoelektrane jer je Bakarski Zaljev uništen termoelektranom u Plomi-nu, a iz prekooceanskih zemalja dovozimo ugljen. Ne treba ni sirovine za benzin pro-izvoditi na našim plodnim poljima. Sunca, vjetra i vode imamo dovoljno da možemo odmah napuniti sve cijevi i otvoriti ventile i za izvoz energije.

Za kraj, pozvat ćemo se na danas po-pularnog Obamu, koji kaže kako po-

vijest neće nikoga ocjenjivati po riječima, nego po djelima. Za početak, mogao bi jed-nostavno ratificitrati sporazum o smanjenju emisije štetnih plinova iz Kyota.

Što može pojedinac učiniti u globalnom svijetu uvjerili smo se ove zime, kada je plinski gigant Gasprom zatvorio ventile cijevi kojima plin stiže do Eu-

rope. Situacija u kojoj se našla gotovo cijela Europa sličila je noćnoj mori i pokrenula vječno pitanje o pouzdano-sti skupih energenata koje koristimo

Đorđe istražuje kako spasiti svjetske resurse

ZN

AN

OS

T I Z

DR

AV

LJE

ĐorđePojatić,4.ft1


PREKRIŽIMO RAK VRATA MATERNICE

Odgovorno spolno ponašanje

Cilj je svakog društva zdrava popula-cija. Promiskuitetne osobe najčešće

obolijevaju od svih tipova spolnih bolesti. Rano upuštanje u seksualne odnose, česte promjene partnera, loša genitalna higijena, uživanje alkohola i pušenje te niži socijal-no-ekonomski status rizični su čimbenici nastanka raka. Hrvatska je na dnu po pro-miskuitetu mladeži u Europi, ali treba oz-biljno gledati na interes najreproduktivnije populacije.

Kampanja

U Republici Hrvatskoj pokrenuto je potpisivanje peticije za rano otkri-

vanje raka i njegove prevencije. Ukupno je sakupljeno 38 tisuća potpisa, a cilj je doći do milijun, te ih poslati u Vijeće Europe, koje će biti primorano pokrenuti širu akciju i započeti sa boljim programima ranog ot-krivanja borbe protiv raka.

Edukacija

Izrazito je važna edukacija u školama, gdje su djevojčice zastupljenije od dje-

čaka. Djevojke moraju biti svjesne da je rak vrata maternice drugi po učestalosti pa je najbolje da porazgovaraju s liječnikom ili se više informiraju na stranicama koje daju kvalitetan uvid u mogućnosti zaštite i sprje-čavanja HPV infekcije.

Prevencija

HPV infekcija se uglavnom pre-nosti spolnim putem. Može

se prenijeti i izravnim dodirom sa zaraže-

nom kožom i sluznicom. Infekcija HPV-om je vrlo česta među spolno aktivnim oso-bama. Kondomi nisu učinkovita sredstva zaštite protiv većine spolno prenosivih in-fekcija niti nude potpunu zaštitu u slučaju HPV-a.

Kondomi štite u ostalih 60 % spolno pre-nosivih bolesti, za koje ne postoji cjepivo.

Po prvi puta u povijesti ukazala se moguć-nost sprječavanja infekcije HPV-om i mo-gućnost njene najozbiljnije komplikacije, a to je rak vrata maternice, putem aktivne imunizacije, odnosno cijepljenjem.

Svijest

Ako mislite da se rak vrata maternice i s njim povezane bolesti ne mogu do-

goditi vama, razmislite još jednom. Uzroku-ju ih određeni tipovi raširenog virusa pod nazivom humani papiloma virus. Svaka osoba koja je ikada imala spolni kontakt, može imati HPV (virus je toliko proširen, da svaka četvrta od pet osoba u nekom razdoblju svoga života ima HPV infekciju spolnih organa).

Karcinom je izlječiv

Simptomi raka vrata maternice su za-pravo rijetki i nespecifični, tj. mogu ih

izazvati i druga stanja. Oni mogu biti: neu-običajen iscjedak, krvarenje nakon spolnog odnosa te bol u genitalnom području.

Papa-test jedan je od najstarijih i najpouz-danijih testova koji služi za otkrivanje upa-le, uzročnika infekcije, abnormalnosti stani-ca i zloćudnih promjena. Ukoliko papa-test pokazuje viši stupanj abnormalanosti, liječ-nik može ponoviti test ili napraviti kolpo-

Rak vrata maternice drugi je najčešći rak u žena i drugi uzroksmrtnostiodzloćudnihbolesti.Smrtnostodrakavratamaterniceje50%,auEuropigodišnjeumreido30tisućažena.Prvinajčeščiuzroksmrtnostijerakdojke.Europskitjedanborbeprotivrakavratamaterniceobilježilisuinašiučenici4.s3 razreda,sasvojommentoricomKaticomĐeri, višommedicinskomsestrom,24.siječnja2009.uEssekercentru.

ZN

AN

OS

T I

ZD

RA

VLJ

EMirnaTuralija,4.s3


skopiju te biopsiju, kako bi se utvrdilo jesu li te abnormalne stanice karcinom.

Treba upozoriti da su humani popiloma virusi vrlo heterogena skupina virusa, koja postoji u više od 100 tipova. Najopasniji su visoko rizični tipovi HPV-a, poput 16 i 18, koji dovode do raka vrata maternice i dru-gih oboljenja u području spolovila (rodnica, stidnica, anus, penis). Infekcija se ne smije pretvoriti u bolest!

Cjepivo je skupo

Najidealnije je cijepiti populaciju od 11 do 15 godina. Cijepi se u 3 doze, a

cijena cjepiva je oko tri tisuće kuna.

Izdvojili smo nekoliko hrvatskih grado-va u kojima je cjepivo besplatno, dok se u Osijeku umjesto besplatnog cijepiva, dijele laptopi koji stoje kao i samo cjepivo.

U Zagrebu će se tako cijepiti sve djevojči-ce sedmog razreda osnovne škole. Cjeplje-nje počinje u ožujku, tako da će zadnju dozu primiti u osmom razredu.

U Karlovcu, gdje je novooboljelih od raka vrata maternice najviše registrirano, dvije doze cjepiva su besplatne, a treću plaćaju

roditelji, dok je u Varaždinu besplatna samo jedna doza cjepiva.

Većina bogatih europskih zemalja uvela je besplatno cijepljenje, a neke od njih su Francuska, Češka i Engleska. Zanimljivo je da Austrija cijepi i dječake, jer i oni spolno prenose infekciju.

Jesmo li zakasnili s edukacijom?

Za edukaciju, pa onda i besplatno ci-jepljenje, mogli smo se na vrijeme

obratiti za pomoć predpristupnim fondo-vima Europske Unije, ali i u ovome smo zakasnili. Cjepivo je znak velikog napretka i prigoda za zdraviju populaciju.


Ginekologija

YASMINIMA LI RAZLOGA ZA STRAH?

Kako komentirate nedavne događaje vezane uz tableteYasmin?

Kontracepcijske tablete Yasmin spadaju u najnovije niskodozažne kontraceptive s dosada najmanje nuspojava i da su kontraindikacije za njihovo uzimanje jednake kao i za sve druge kontraceptivne tablete. Rizik za incidente koji su se dogodili je poznat i nije vezan samo uz Yasmin, nego postoji i kod uzimanja drugih kontraceptiva.

Koliko dugo su u uporabi kontracep-cijske tablete?

Prve kontracepcijske tablete su registrirane u SAD-u 1960.g. i od tada se stalno poboljšavaju i sada je u uporabi četvrta generacija niskodozirane oralne hormonske kontracepcije (OHK), s dosada najmanje rizika i nuspojava.

Koliko je siguran način OHK, koji su rizici uzimanja tableta?

OHK je jedna od najsigurnijih metoda kontracepcije. Greška te kontracepcijske metode je kod idealnog uzimanja 0,1 %, kod tipičnog uzimanja 5-8 %, a kod adolescen-tica se može popeti i na 15 %. Postoje rizici uzimanja OHK: učestalost venske trombo-embolije (VTE) je 3-4 puta veća nego kod onih koje ne uzimaju OHK (nasljedne trom-bofilije (poremećaji koagulacije krvi) mogu biti uzrokom povišenog rizika), a za 50 % manja od rizika za VTE u zdravih trudni-ca. Hipertenzija, pušenje i trombofilije jako povisuju rizik od kardiovaskularnih doga-đanja u korisnica OHK. Postoji nešto veći rizik od pojave žučnih kamenaca sa simp-tomima, neznatno povišen rizik od raka vrata maternice i dojke, a OHK

umanjuje rizik od raka endometrija, jajnika i debelog crijeva.

Koje su najčešće nuspojave?Nuspojave OHK mogu biti npr. intermen-

struacijska krvarenja, glavobolja, bolnost dojki, edemi, mučnina, promjene raspolože-nja (oko 80 % nuspojava nastaje u prva 3 mjeseca uzimanja OHK).

U kojim slučajevima ne preporučujete uzimanje kontracepcijskih tableta?

Apsolutne kontraindikacije za uzimanje OHK (odnosno u kojim slučajevima se one ne smiju uzimati) su prema SZO: trudnoća, laktacija (dojenje) do 6 tjedana nakon po-roda, benigni i maligni tumori jetre, aktivna bolest jetre i oštećena funkcija jetre, dijabe-tes melitus s vaskularnim komplikacijama, rak dojke, anamneza kardiovaskularne ili cerebrovaskularne bolesti, komplicirana bo-lest srčanih zalistaka, anamneza tromboem-bolijske bolesti, nekontrolirana hipertenzija (RR viši od 160/100), migrena s neurološ-kim simptomima, dugotrajna imobilizacija donjih ekstremiteta. I pušenje više od 20 cigareta na dan nakon 35. godine života.

Što bi djevojke trebale napraviti prije odluke o uzimanju OHK?

Žena bi prije uzimanja OHK trebala doći na razgovor kod ginekologa da bi se utvr-dili rizici: uzimanjem obiteljske anamneze, osobne anamneze, ginekološke anamneze. Treba obaviti i opći pregled. Utvrđeni rizi-ci zahtijevaju dodatnu obradu. Također se žena upoznaje i s eventualnim nuspojava-ma. Na kraju se za svaku ženu ponaosob, in-dividualizirano predlaže i zajednički donosi odluka o korištenju kontraceptiva. Potrebne su kontrole korisnica OHK za tri, šest i dva-naest mjeseci.

Mogu li tablete uzrokovati neplodnost i postoji li dobna granica za početak uzi-manja OHK?

Ne postoji dobna granica, znači jedini uvjeti za uzimanje OHK su da djevojka ima menstruacijski ciklus i spolne odnose. Tablete ne hendikepiraju kasniju reprodukciju (ne izazivaju neplodnost) niti utječu na razvoj djece.

Uz Yasmin tablete, koje još postoje na tržištu?

U Hrvatskoj su na raspolaganju tbl: Cilest, Logest, Triquillar, Trinovum, Diane, Evra, te ponajbolje Yasmin i Yaz.

S obzirom na veliki broj ženske populacije u našoj

školi, nedavni smrtni slučajevi vezani uz kontracepcijske tablete Yasmin su mnogim djevojkama uzburkali «siguran» seksualni život pa zanimanje vezano za tu temu iz dana u dan raste. Sve je više djevojaka koje

slobodno u ljekarnama, bez recepta, kupuju pilule u pa se postavlja pitanje koliki je rizik tog načina pribavljanja OHK (oralne hormonske kontracepcije). Na to i mnoga druga pitanja odgovara dr. med. Davor Petrović, spec. ginekologije i opstetricije (porodništva). Doktor predaje sestrinskim razredima predmet ginekologija.

AntonijaJakešević,4.s3


MATURANTI GOVORE - In medias res

Kakva 2009.?

Nastavak sa stranice 14.

9. Kako se iz krize može izvući Hrvatska?

- Hrvatska se može izvući iz krize ako prestane gubiti svoje dostojanstvo i uroti se protiv EU.- Hrvati se uvijek žale na krizu, a pogle-dajte koliko kupuju u supermarketima. Volimo luksuzirati, a onda se žalimo na državu i na Sanadera.

10. Što mislite o stezanju reme-na?

- Treba stegnuti mršavima remen, a de-beli nek se debljaju.- Ja ne stežem remen, nego kaiš.- Remen bi trebali stegnuti političari koji su preko noći stekli imovinu vri-jednu milijune eura, a trebali bi služiti narodu. - Stegnuti trebaju oni u Vladi s trbusi-ma većim od Djeda Božićnjaka.- Oni koji su na vlasti nek’ stežu remen, a narod nek’ ostave na miru jer bi im ovo moglo biti zadnje.- Onaj tko ima 23000 kuna plaću i do-bije povišicu 1300 kuna, ne razmišlja o stezanju remena.

11. Koliko mladi ostavljaju trag u društvu?

- Prije je za mlade bilo bolje. Znalo se sve kako i što. Mi ne znamo što nas čeka, a od nas se puno očekuje.- Mladi su puni poleta, željni novih i velikih promjena, ali zemljom vlada glupost koja nas ne vidi.- Jedino su mladi sportaši svjetlo i nada Hrvatske- Hmm... pa mi mladi smo nepristojni, neodgojeni, bez znanja, bit će propast... Naš trag je u pijesku do prvog vjetra.- U Hrvatskoj ostaju prosječni, mislim: pušači, alkoholičari, zlostavljači, huli-gani, oni bolje obrazovani bježe iz ove rupe.

- Ne baš, stariji misle da smo mutavi, a oni kopaju po smeću. Moja generacija neće kopati po smeću.- Mladi ostavljaju trag u društvu jer su sve obrazovaniji i sposobni optimistič-no gledati na probleme.- Nikakav trag ne ostavljamo, sve je već odlučeno unaprijed, umjesto nas.- Mlade nitko ne šljivi ni dva posto.

12. Kako treba živjeti u 2009.?

- Živjet ćemo jer moramo, ali upadamo u krizu.- Svaki dan je novi dan, svaki dan je susret s novim.- U 2009. treba živjeti skromno, ali za-dovoljno. Ostaje nam ono što nam ne mogu uzeti, a to je sretna obitelj.- Treba samo živjeti, tko te pita jel mo-žeš.- Živjet ćemo s omčom oko vrata jer smo pred bankrotom.- Bit će godina velikih promjena, skan-dala, otkaza, vraćanja dugova. Treba se snaći i opstati.- Treba živjeti poštenije.

- Nismo toliko u banani da nećemo pre-živjeti.

13. Koji je vaš životni moto?

- Toliko puno zgodnih muškaraca, a to-liko malo vremena.- Moj moto je probaj sve karamele, čo-kolade, biskvite...- Živi i daj drugima živjeti rekli su još stari Grci.- Cijeli je život velika igra, samo treba naučiti igrati.- Svi smo naši, samo jaši!- Sve se vraća, sve se plaća.- Živim punim plućima i ne razmišljam kako će sutra biti.- Voli, živi, razbij i pleši, jer je čovjek rođen da gubi i griješi. Prokockaj dane i ispij noći jer jednom se ni to neće moći.- Nikad ne reci nikad.- Živi svaki dan kao da je posljednji.- Sretno se udaj i ne dozvoli da ti netko upropasti život.- Kradi i imat ćeš. Oni kradu pa ću i ja.

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A


Ponavljanje je majka znanja, a pleonazam otac suvišnosti. Suvišno gomilanje istoznačnih riječi u govoru nije rijetka pojava. Stoga trebamo izbjegavati pleonazme (grč. pleonázō – imam napretek) koji se sastoje od izraza istoga značenja i nepotrebno ponavljaju već rečeno: oko petnaestak (ili petnaestak ili oko petnaest); mala kućica (ako je mala onda je već kućica), velika kućerina, malo dijete, stara baba, najoptimalnije (na latinskome optimus znači najbolji; ne treba mu i prefiks za superlativ naj); no, međutim (ili no ili međutim), čak štoviše (ili čak ili štoviše) i slično.

jEZIČNI SAVjETIK

ULT

UR

AMarinaPiljTomić,prof.

Bit će onako kako će biti

Budućnost, neizvjesna i zagonetna, svaki nas dan zaokuplja i pitamo

se što nam donosi. Međutim, govoreći i pišući o njoj moramo se znati pravilno izraziti. Ako se u tvorbi futura I. glagolska enklitika ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će nađe ispred infinitiva, on ostaje nepromijenjen: ću biti, ću učiti, ću morati. Ako se infinitiv nađe ispred enklitike ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, piše se i izgovara bez krajnjega -i: bit ću, učit ću, morat ću. Stoga je za našu ljepšu i sigurniju budućnost dobro donijeti pravilne odluke, pišući ih i govoreći pravilno: Učit ću više kako bih postigao više; ili: Više ću učiti kako bih postigao više.

Dva/dvama

Svjetsko je rukometno prvenstvo zahuktalo atmosferu u nekoliko

hrvatskih gradova. Hrvatska reprezentacija zaigrala je u Splitu

i Zagrebu. Mediji su izvještavali o oduševljenim navijačima u ta dva grada. To je nepravilan oblik jer su brojevi sklonjive riječi pa ih treba sklanjati. Tako i broj dva u lokativu ima oblik dvama. O oduševljenim ćemo navijačima u tim dvama gradovima slušati još neko vrijeme, a brojeve ne smijemo zaboraviti skalnjati ni nakon rukometne euforije.

Ne želim se svađati ni s kim

Neodređene zamjenice izriču nešto općenito, neodređeno ili

odrično. U skupini koju čine prijedlog i neodređena zamjenica koja počinje negacijom –ni (nitko, ništa, nikakav…) između niječnoga i ostaloga dijela zamjenice dolazi prijedlog, pri čemu se svi dijelovi pišu rastavljeno, kao zasebni dijelovi.Treba reći Ne želim se svađati ni s kim, a ne Ne želim se svađati s nikim; Ne bih te mijenjao ni za što

na svijetu, a ne Ne bih te mijenjao za ništa na svijetu; Ne ulazim ni u kakve rasprave, a ne Ne ulazim u nikakve rasprave.

Oj, vokative!

Vlastite su imenice sklonjive pa tako imaju i oblik za vokativ.

Međutim, često čujemo i čitamo vokative koji imaju oblik nominativa. Tako umjesto Jakov, dođi ovamo treba reći Jakove, dođi ovamo. Vlastita imena muškoga roda koja završavaju na suglasnik dobivaju u vokativu nastavak –e ili –u: Ivane, Marine, Jurju i slično. Pri tome ne smijemo iza vokativa zaboraviti pisati zarez.

Par rukavica i nekoliko šalova

U zimskim je mjesecima uz redukcije plina hladnoća

dosegnula svoj vrhunac pa su neizostavni šalovi, kape i rukavice upotpunili garderobu naših učenika. Sniženja cijena omogućila su i u kriznoj 2009. kupnju nekih od navedenih odjevnih predmeta. Izlozi trgovina mame nas upozorenjem da sniženje traje još par dana. Umjesto imenice par treba upotrijebiti prilog nekoliko. Imenica par ima svoje značenje i dobro ju je upotrebljavati u tome značenju, a ne umjesto priloga nekoliko. Par može značiti dva podjednaka predmeta koji obično idu zajedno: par rukavica, par cipela, pet pari cipela; a može značiti i dvije osobe: bračni par. Neodređenost broja primjeraka nekoga predmeta izrazit ćemo prilogom nekoliko: U tanjuru je ostalo još nekoliko kolača. Za nekoliko sati počinje koncert; Za nekoliko dana prestaje sniženje cijena.


U kazališnojsezoni2008./09.učeniciMedicinskeškolegledatćedesetpredstava.Prvirazredi(130učenika)činejednupretplatu,adrugi,trećiičetvrtirazredičinedrugu.

PRVI RAZREDIFerencMolnar:Liliom - dramaŽenskiomnibus:Riba ribi grize rep(izborizsuvremeneameričkedrame)JakovGotovac:Ero s onoga svijeta-komičnaoperaShelaghStephenson:Sjećanje vode - humorna dramaFeđaŠehović:Kurve - komedijailiantiopereta

DRUgI, TREĆI I ČETVRTI RAZREDIFerencMolnar:Liliom - dramaIlijaOkrugić:Šokica - dramaJakovGotovac:Stanac - operaFrancisVeber:Budala za večeru - dramaJosipHatze:Povratak-glazbenadrama

Nakon trideset i pet godina voditeljskogstaža,profesor

Podrazajespovjerenjemprepustioškolski abonoman mladim kolegicama,profesoricamaTihaniLubiniiĐurđicaRadić.Svisenadamodaćetradicijaodličnogponašanjaikulturnogpraćenjapredstavabitinastavljena.

U KAZALIŠNE I 2008./2009.

Draži stare muze Thalijeprivlače mlade

Neponovljive doživljaje dram-ske riječi i ove godine gledat

će velik broj učenika naše škole.Mladost uvijek ima potrebu za

estetskim avanturama i mnogi ostaju tako trajni zaljubljenici.

Cijena ulaznice je i dalje 30 kuna, tako da cijeli abonoman od pet predstava iznosi 150 kuna kojeg je moguće platiti u dvije rate.

Zašto neki idu, a neki ne idu pročitajte iz sljedećih izjava:

Vedran Đambić, 1.s3- U osnovnoj školi, išao sam u

kazalište, ali sada ne idem. Putujem iz Širokog Polja, pa mi je nezgodno ostajati na predstavama. Više volim gledati filmove na televiziji, nego kazališne predstave. Ni moji roditelji ne idu u kazalište, pa ne idem ni ja.

Gordana Bagić, 1.s3- Putujem iz Uglješa i navečer mi je

teško vraćati se kući poslije kazališnih predstava. One predstave koje sam gledala u osnovnoj školi, nisu mi se svidjele, pa ni sada ne idem.

Mateo Gašpert, 1.s3

- Ne idem u kazalište jer putujem iz Čeminca. Svaki dan imam probe tamburice, a treniram i nogomet, tako da nemam vremena za odlazak u kazalište. Inače ne volim ni operu.

Ljubomir Erstić, 2.s1- U mom razredu svi idu u kazalište

jer shvaćamo da se trebamo i kulturno obrazovati. Roditeljima je drago što idemo u kazalište, a i oni bi voljeli doći na neku predstavu. Zadovoljan sam sa svim predstavama koje smo ove godine gledali.

Tijana Grebić, 1.f- Volim ići u kazalište, posebice

volim gledati tragedije. Žao mi je što u Vukovaru nema kazališta. Poslije kazališnih predstava, čeka me mama i vozi kući.

Domagoj Jović, 1.f- Volim kazalište, više od filma jer

to je živa slika. I u osnovnoj školi, redovno sam posjećivao kazališne predstave. Najviše mi se svidjela predstava „Riba ribi grize rep“. Uskoro idemo gledati „Kurve“, mislim da će i to biti zanimljivo.

KU

LTU

RA

Za medicinare deset predstava

DragutinPodraza,prof.

Liliom Liliom Stanac Stanac


Filmska družina predstavlja film

Nakon dvauspješna

filmskauratka,SlavonijaživiodobičajasvojihiZovem

seAna,filmskadružinanašeškole,Almodovarci,snimilajenovifilm.

RiječjeoTVreportažikojaprikazuježivotjednebakeuSlavoniji.Zapravo,ekipajesnimiladvijebake,alizaglavnu„ulogu“odabralajebakuMariju.FilmjesnimannovomSonyHDkamerom,kojujefilmska

družinadobilakaonagraduzauspješanprojektudrugeCESI.

KU

LTU

RA

SvenBogdan,2.s1

Baka Marica Semialjac

U Koški nas je ugostila baka Marica u svojoj kući. Polako je pričala

svoju životnu priču, kako je kao osamnaestogodišnja djevojka došla u kuću siromašnog mladića. Nije bilo previše izbora, tako se onda živjelo.Sa suprugom je živjela u braku 42 godine, a svoju svekrvu, koja ju nije previše volje-la, služila je do zadnjeg dana. Siromaštvo je lako podnosila, s vjerom u Boga. Baka Marica puna je mudrosti. Od nje smo čuli kako su se mladi nekada zabavljali, kako su izgledali pravi slavonski svatovi i do-bili recept za gužvaru, medenjake i još neke slavonske specijalitete.

Baka Marija Tomašević

U Podgoraču smo snimali baku Mariju Tomašević i njezinu priču dugu 82

godine. Marija je u četrnaestoj godini došla iz Primorja u Slavoniju. Cijeli je život naporno radila, a u selu su je zvali veš mašina. Jasno nam je kazivala kako se danas dobro živi, i da ima svega. Ljudi su nekada bili gladni, goli i bosi, ali zado-voljniji i bogobojazniji. - Danas ljudi samo kukaju, nemaju puno energije, a Boga zaboravljaju. Kriza je samo u glavama ljudi, u poremećenim vrijednostima, zaključila je na kraju sn-imanja. Baka Marija i danas izgleda vitalno, puna je humora i lucidnih odgovora. I dalje radi sve sama, obrađuje vrt, mijesi kruh, kosi travu i hrani koke.

I ovim filmskim uratkom Almodovarci su ostali vjerni ideji očuvanja slavon-

ske kulture, prošlosti i običaja, pokazujući pritom bogatstvo i raznolikost u slavon-skim govorima. U to se uvjerila mala filmska ekipa, svrativši kod montažera filma, Mirka, u Košku, gdje su isprobali nezaobilazne slavonske čvarke, kulene i kobasice. U delicijama su uživali: novinar Sven Bogdan, snimatelj Srđan Važić, montažer Mirko Šajkunić i mentorica, profesorica Đurđica Radić.

Almodovarci na 13. smotri filmskog stvaralaštva u Karlovcu


ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A

64 I IGLICE 25 I VELJAČA 2009. 64 I IGLICE 23 I VELJAČA 2007.

ŠK

OLS

KA

SV

AK

OD

NE

VIC

A


Ivona Čuturaš: GIMNASTIKA JE OPET IN

Državna prvakinja u školskim klupamaŠesnaestogodišnja Ivona Čutoraš,

učenica 2.z razreda, uspješna je gi-mnastičarka. Već prvi dojam - vilinski izgled, tijelo kao lane i lijepe djevojač-ke noge – pokazuje čarobnu formulu za uspješnu gimnastičarku.

- Prije sedam godina počela sam treni-rati gimnastiku kada je osnovano Gi-mnastičko društvo ‘’Beli Manastir’’. Živim u gimnastičkoj obitelji, roditelji su mi treneri i gimnastički suci.

- Prednost je što su moji roditelji u tome sportu jer su mi oni najveća podrška i ohrabrenje kad mi je najteže. U bratu i

sestri imam gromoglasne navijače, ali i male vrijedne gimnastičare jer roditelji i u njih polažu velike nade.

- Treniram svaki dan, najmanje sat i pol, a uz sve obveze uspjela sam uklo-piti i treniranje mlade grupe rekrea-tivki kojima prenosim stečeno znanje. Na svoju sam sada već jednogodišnju trenersku karijeru jako ponosna. Obo-žavam djecu i obožavam rad s njima.

- Svaki element u gimnastici jednako mi je važan, ali najviše volim tlo. Vjež-ba traje šezdeset sekundi uz glazbu, a ujedinjuje zadane elemente te plesnu koreografiju. Razboj mi je također jako draga sprava, iako sam se s njim u početku jako namučila. Razboj ima dvije šipke nejednake visine oko kojih se morate spretno vrtjeti. To je potpuna suprotnost od tla, nema glazbe, nema opuštanja, potrebna je koncentracija i čvrstoća tijekom cijele vježbe.

SP

OR

TMarijaBulj,2.z

- Zahvaljujući gimnastici proputovala sam cijelu Hrvatsku; bila sam u Splitu, Rovinju, Puli, Rijeci, Karlovcu, Pore-ču, Požegi, Samoboru... Nastupila sam na brojnim državnim natjecanjima. Najveći sam uspjeh postigla 2008. go-dine, na državnom natjecanju u Nedeli-šću gdje sam s ekipom osvojila zlato.

- Ruskinja Khorkina Svetlana, iako bivša gimnastičarka, moj je veliki uzor. Imala sam zadovoljstvo upoznati i ak-tualnog srebrnog olimpijca Filipa Udea koji je u Pekingu briljirao na konju s hvataljkama i također me oduševio. Nadam se da ću jednoga dana i ja ne-kome biti uzor.

- Predlažem svim mladim ljudima koji svoje slobodno vrijeme provode pred malim i velikim plazma ekranima (televizijskim i kompjutorskim) da se upute prema dvorani i upuste u svijet gimnastike. Očekuje vas puno dobre zabave.

Ivona s ocem trenerom

Ivona na parteru


Za natjecanje u odbojci zamladićeprijavilose9momčadi.

Natjecanje je održano u dvoraniŠkoleza tekstil,dizajn iprimjenjeneumjetnostiOsijek.Uprvomdijelu natjecanja,Medici-

narjepobijedioekipeRavniceiGym-nicusa,rezultatom2:0itakoosvojio1.mjestouskupini.Udrugomdijelunatjecanja ekipa je pobijedilaRuđerrezultatom2:0.OdekipeKunaizgu-bilismorezultatom2:0,alismoipakprošliupolufinale.

- Iako je ekipa najslabija u zadn-jih pet godina, trudili su se, a njhov trud se itekako isplatio. Postigli su izvrstan rezultat, ponosno izjavljujeprofesorZoranŠkrinjarić.

- Ove godine ekipa je igrala u pot-puno novom sastavu, a sljedeće go-dine će opet morati doći novi igrači jer maturanti odlaze, izjaviojeMarioRakuša,4.z.Najbolji igrač bio je Boris Horvat,

štoseodnjegaiočekivalojerjećlanMOK«Mursa».Prviputauekipina-stupio je Tomislav Ravlić od kojegase u buduće puno očekuje. Željnoiščekujemorezultatepolufinala.

EKIPA:ToniBožićević,1.s1,Tomis-lavRavlić,2.ft,AntonioŠtulac,2.s3,Mario Rakuša, 4.z, Ivan Santner,4.s1, Boris Horvat, 4.s1, StjepanIvanušec, 4.s1, Marijan Batorek,4.s2,JuricaNikolić,4.ft1

SPORT - rezultatiS

PO

RT

MiaKuzmić,2.ft

Natjecanje u krosu za srednješkoleodržanojenahipodromu

Pampas. Djevojke su trčale 1800m,amladići2200metara.

Uovogodišnjemkrosusudjelovalojevišedjevojakanegoprethodnegodine.

Pojedinačanporedak-djevojke: 3.mjestoDorisBlažević13.mjestoMiaČerkez21.mjestoAntonijaJakešević25.mjestoMateaMršić

DorisBlaževićjeslužbenoiprvapratiljaMissSlavonijeiBaranje.

- Nisam došla pobijediti, čast mi je bilo trčati kros za svoju školu. Natjecale su se dobro pripremljene djevojke, ali, nažalost, bilo je dosta padova. Sve je to brza i liječnička ekipa sanirala, rekla nam je Doris.

Uekipnomporetkudjevojkesuzauzelezavidno3.mjesto,amladići7.mjesto.IvaCulek,učenicadrugograzredaI.gimnazije,bilajeprvaispredsvojerazrednekolegiceLeone

Vukmirović.IkodsrednjoškolacapobijediojeučenikI.gimnazije,NikiOrešković.

Pojedinačnirezultati-mladići:19.mjestoJuricaNikolić21.mjestoStjepanIvanušec24.mjestoDinkoŠubarić32.mjestoIvanTomić41.mjestoDavorNemet51.mjestoIvanSantner61.mjestoIgorBičanić

KROS - DJEVOJKE ODUŠEVILE

Natjecanjeustolnomtenisuzamladićesrednjihškolaodržanojeu dvorani STK Vodovod.

Ovegodinestolnotenisačinašeškolepokazalisuboljerezultateuodnosu na prošlu godinu.UprvomdijelunatjecanjaizgubilisuodHrvatskogRadiše3:0,alisupobijediliPrimagrezultatom3:0.UdrugomdijelunatjecanjapobijedilisuEkonomacrezultatom3:1iplasiraliseupolufinale.UpolufinalučekalaihjeekipaGradosaodkojesuiizgubili3:1.UborbizatrećemjestoprotivKuna,Medicinarjeizgubiorezultatom3:0.Nakrajujeekipazauzelazadovoljavajuće4.mjesto.EKIPA:MarioPlečko4.s1,DavorNemet,4.ft1,DinoPatajac,4.ft1

SVE BOLJI I BOLJI

ODBOJKAŠI U POLUFINALU


Zanatjecanjeunogometuprijavilose15

srednjoškolskihmomčadi.Utakmice su odigrane na terenimaSrednjoškolskogigrališta i u ŠD Jug.

Rezultatiprvogdijelanatje-canja:MEDICINAR-RAVNICA3:0MEDICINAR-VICTORIA4:3MEDICINAR - GYMNICUS 1:6MEDICINAR-GRADOS3:6

Ekipajezauzela3.mjesto.NajboljinašigračbiojeMarkoOvničević,aodličnojebranioinašgolmanZoranGerber.

EKIPA:ZoranGerber,4.s1,IvanSantner,4.s1,StjepanIvanušec,4.s1,MarkoOvničević,4.ft2,AndrejBegić,4.ft2,DavorČerkez,4.ft2,JuricaNikolić,4.ft1.

U okviru rukometnog srednjoškolskognatjecanja

gradaOsijekanašedjevojkesuseplasiraleufinalekojećeseodigrati okviru u Školskog sport-skog dana.U prvom dijelu natjecanjarukometašiceMedicinaraosvojilesu4boda.Nakonuvjerljivepob-jede nad ekipom Victorie, 17:11,i tijesne pobjede protivKlasičara11:10, ekipa se našla u razigra-vanju.UtojutakmiciMedicinarkesu pobijedile Primag, rezultatom11:8.Zahvaljujućitojpobijedipla-siraleseseufinaleŠSD. - Ova utakmica posebno je bila uzbudljiva jer je u regularnom vre-menu završila rezultatom 8 : 8. U produžecima, s puno uzbuđenja i malo sreće, uspjeli smo pobijediti. U igri se istakla Dragana Čubra. Njezini golovi u produžecima

SP

OR

T

odlučili su pobjednika, rekao jezadovoljno trener djevojaka, pro-fesorJurajJurković.EKIPA:MateaRebrina,1.ls,Moni-

kaTurza, 1.ls,MatejaAntunović,1.s2,DraganaČubra,1.f,KristinaPoc, 1.f, Bojana Vujatović, 1.s3,AnjaKovač1.s3,TanjaBela,2.z,IvaKnežević,2.z, Iva Ivanković,

VATRENI RAZOČARALI

RUKOMETAŠI ČETVRTIU natjecanjurukometašaprijavilosedeset

srednjoškolskihekipa.Utakmicesu odigrane u ŠD Jug.

Rezultati natjecanja prvogdijela:MEDICINAR-KUNE15:14MEDICINAR-TEKSTILAC16:6MEDICINAR-GYMNIKUS10:8Uprvomdijelunatjecanja,Me-

dicinar jezauzeoprvomjestou

skupiniiušaoupolufinale.

U polufinalu sastali su seMedicinar i Grados. Uz savnapor golmana Tomislava Eka,ipaksmoizgubilisasamojednimgolomrazlike.Ovako iscrpljena,ekipajekrenulauborbuzatrećemjesto protiv ekipe Primaga.Izgubili smo tijesno rezultatom18:16.Najbolji igrač, Renato Dješka,

vješto je vodio kontru i obranui pokazao se kao odličanorganizator igre. Ekipa je nakrajuzauzela4.mjestougradu.

EKIPA: Toni Božićević, 1.s1,DomagojVulić,2.s1,FilipKrog,2.ft,KarloRechner,2.ft,TomislavEk, 3.l, DinoTadijan, 3.l, ZoranPetrović,4.s1,IvanTomić,4.s1,Milan Marković, 4.ft2, RenatoDješka,4.ft2.

RUKOMETAŠICE U FINALU

2.ft, Tena Lukić, 2.s3, MilicaVuksanović, 3.s1, Emilija Milić,4.z, Ines Kolarić, 4.z, MonikaKunštek,4.s1,EnaPerak,4.s3.


Podvodni hokejPodvodnihokejdinamičnajeigrakojasvoje

korijenevučeod1954.godine.PočetnojezaigranodstraneengleskogklubaBritishSubAqua,kojijetražionovioblikzabaveikondicijeuvrijemezimskihmjeseci.

- Podvodni se hokej 70-tih godina 20. stoljeća popularizirao u šezdesetak zemalja, od kojih se posebno izdvajaju Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika, Nizozemska i Fran-cuska, govori maturant, Marko Čulin iz 4.s3 ra-zreda.

Po prvi puta se u Osijeku pojavljuje 2002. godine, a nekoliko godina kasnije, priznat je od strane Hrvatskog ronilačkog saveza kao jedinstven sport. Tada se počeo širiti i u drugim gradovima, kao što su Zagreb, Sisak, Koprivnica, Split, te se još uvijek širi diljem Hrvatske.

- Saznavši da su podvodni sportovi izrazito korisni za razvoj dišne muskulature, počeo sam trenirati podvodni hokej i tako, iz hobija, prešao u profesionalne vode. Do sada sam sudjelovao na četiri prvenstva Hrvatske u Bizovcu, te na Europskom prvenstvu u Pechu, u Mađarskoj, nastavlja Marko.

- U prosincu 2008. godine, pohvaljen sam zbog brzog napredovanja u ekipi. Nažalost, do sada nismo uspjeli postići zavidne rezultate, no ulažemo sav trud i znanje u postizanje što boljeg uspjeha.

Koncept igre je takav da se igra pod vodom, što znači na dah ili apnea. Sama utakmica igra se u dva dijela po 15 minuta, sa po tri minute odmora između poluvremena.

U svakoj ekipi je deset igrača, šest igrača je u vodi, a četiri su zamjena. Uobičajene pozicije su tri fronta, prednji igrači koji su napadači, i tri beka, stražnji igrači koji čine obranu. Golmani ne postoje. Cilj igre je što brže utjerati pak u protivnički gol.

Sa krajeva bazena, gdje svaki igrač u pripremnom položaju dodiruje rukom rub bazena, čeka se signal za početak igre.

Igru kontroliraju tri suca: dva u vodi, koji

rukama signaliziraju prekršaje i glavni sudac, uz rub bazena, koji zvučnim signalima zaustavlja igru.

Igrači protivničkih ekipa međusobno se razlikuju po boji kapica, palica, kupaćih gaćica i rukavica. Uz muške i ženske ekipe podvodnog hokeja, postoje i mještovite ekipe.

Igrači na sebi imaju masku, gumene stereo peraje i disalicu. Obavezna oprema obuhvaća kapice sa štitnicima za uši, koji se od protivničkih igrača razlikuju po boji i broju. Također, svaki igrač ima palicu izrađenu od plutajućeg materijala. Pak je izrađen od olova i obložen plastikom, a golovi su metalni i leže na krajevima bazena.

Dolaskom proljetnih dana, možda i vi razmišljate o hokeju u bazenu pa se javite Marku. Stalno na hodniku, možete ga prepoznati po stasu i glasu.

SP

OR

TMirnaTuralija,4.s3

- Nažalost, od pretprošle godine, naša ženska ekipa nije više u prvoj ligi, govori nam Maja dok jede veliku zelenu jabuku, i nastavlja: - U drugoj ligi smo trenutno prvi. Nadamo se povratku u prvu ligu.

Je li ova jabuka obvezni dio tvoje prehrane?

- Ne mora nužno biti jabuka, ali sastavni dio moje prehrane je voće.

Mnogi učenici ne znaju puno o kuglanju. Koliko uopće ima čunjeva?- Kuglanje kojim se ja bavim ima 9

čunjeva. Znam da su mnogi čuli kako u kug-lanju ima 10 čunjeva, ali to je u američkom kuglanju, koji kod nas nije popularan.

Kako izgleda sportski život?- Sportski život ima svoja pravila, a najvažnije je biti spreman za trening. Treniram dva do tri puta tjedno. Niti jedan vikend nije slobodan.

Kako kuglanje utječe na tvoj privatni život?

- Otkad smo u drugoj ligi, imam više vremena za sve svoje privatne stvari.

Sportski život ima svoja pravila

Uspješnakuglašicakluba„Osijek‘97“MajaWolf

Koji ti je najznačajniji rezultat?- Najznačajniji rezultat, koji mi je ujedno do-nio i prvi pehar, ostvarila sam na kadetskom državnom natjecanju u Zagrebu.

Što je najzanimljivije u kuglanju?- Definitivno adrenalin koji obuzima tijekom rušenja čunjeva. Moram priznati da često umjesto čunjeva zamislim neke profesore (šala).

Ono što mnogi ne znaju o kuglanju je činjenica da kuglanje troši puno energije i snage. Kugla je teška oko 3 kg, a treba ju baciti 130 puta.

- Kada bih se šalila, rekla bih da je u kug-lanju najzanimljivija klopa nakon utakmice i zajedničko tuširanje!

Imaš li tremu prije utakmice?- Najčešće nemam, tj. ovisi protiv koga igram, znam li tu igračicu i njezine rezultate i trik-ove.

Jesi li u kuglanju uvijek tako vesela kao i u razredu?

- Naravno. Nije da se hvalim, ali uvijek znam podiči atmosferu kada je potrebno. Želimo Maji još puno srušenih čunjeva, a ma-turu da položi bez rušenja.

AnitaKojić,4.s1

“Mali” sportovi


do 16 bodova

„Hladan kao špricer“Tvojepovjerenje je izvansva-

kekategorije.Svaki odnos i si-tuaciju doživljavaš s punim po-vjerenjem pa ti se teško možedogoditidaposumnjašutemeljetog odnosa/situacije. U svakojsituacijireagirašhladno.Pokažimalo više osjećaja. Posumnjajponekad. Jednostavno, budiosobasasvimosjećajima,ma-nama i vrlinama.

od 17 do 31 bod

„Napola“Nenaginješljubomori,iakonisi

uvijekimunnatajosjećaj.Ulazišu okvire prosječno ljubomornihljudi, tj. ponekad se kod tebejaviona„zdrava“ljubomorakojuvećina ljudi povremeno osjeti.Ipak,pokušajitoreduciratikakobi mogao uživati u nezaborav-nimtrenucimakojestedosadaprovodili.

više od 32 boda

„100% ljubomora, 0% ljubav“Možeš biti sretan da uopće imaš

nekogaporedsebe,jertvojaljubomoraprelazi sve granice. Iako znaš da sedrugoga ne može prisiliti na ljubav,ti to pokušavaš. Iza svakog tvojegkoraka stoji nepovjerljivost. Bližnji seosjećaju ugroženo i poniženo. Svojimpostupcima tjeraš osobu da postaneonakvom kakvom ju zamišljaš. Radijepromisli o svojim stavovima i pokažimalo više povjerenja prema osobamadokojihtijestalo.

Jeste li ljubomorni? test

Ljubav i ljubomora nisu prijatelji. Ljubomo-ra razdvaja ljude čak i onda kada ne postoji

ona tzv. „treća osoba“. Kao što se za ljubav kaže da nema očiju, tako se i za ljubomoru još češće kaže da nema pameti. Što ti misliš o tome?

1. Poštar zvoni tri puta i donosi paket voljenoj osobi. Kako reagiraš na to?

a) Prešutim, ali nije mi baš po voljib) Zatražim da paket odmah vratic) Radoznalo pogledam što je u paketu

2. Trebaju li ljudi u vezi imati prijatelje supro-tnog spola?

a) Naravno da neb) Ne podržavam, ali ni ne osuđujemc) Ako su pravi prijatelji, onda nema razloga za brigu

3. Kako reagiraš kad voljena osoba ide s prijateljem suprotnog spola na kavu?

a) Drago mi je, samo neka se družib) Nisu mi jasna muško-ženska prijateljstva, ali mirim se s timc) Dobit će svoje prvom prilikom!

4. Partner se svaki put prije izlaska dotjeruje. Što, po tvom mišljenju, stoji iza toga?

a) Neka osoba kojoj se želi svidjetib) To je stvar osobnog zadovoljstvac) Baš ništa

5. Kako se ponašaš kada si razdvojen od voljene osobe?

a) Ponekad se javim telefonomb) Nazivamo se svaki danc) Svaki put pitam:“Voliš li me?“

6. Smatraš li da bi partneri trebali dio svog odmora provoditi odvojeno?

a) Da, u svakom slučajub) Ovisi o raspoloženjuc) Ne, jer je to prilika za upoznavanje novih ljudi!

7. Vidiš li prijetnju i u prijateljima voljene osobe koji su istog spola kao ona/on?

a) Itekako, nikad se ne zna tko što volib) Ne, smetaju mi samo prijatelji suprotnog spolac) Ne, to je sasvim suludo

8. Voljena osoba ima najboljeg prijatelja od djetinstva, ali taj prijatelj je suprotnog spola. Što osjećaš prema njemu/njoj?

a) Kontroliraš ljubomoru b) Zabraniš svaki kontakt s njim/njomc) Nastaviš prešućivati to i s vremenom ti prestane smetati

9. Voljena osoba ostaje u školi i nakon što nastava završi. Kaže da radi za školske novine. Kako reagiraš?

a) Raspitat ću se je li to istina, mislim da lažeb) Žao mi je što to vrijeme ne provodimo zajednoc) Drago mi je što ima nekakvu izvannas-tavnu aktivnost

10. Tvojoj boljoj polovici ne ide kemija, mora ići na instrukcije. Instrukcije mu drži mlad/a profesor/ica. Što misliš o tome?

a) Nadam se da će nakon instrukcija ispraviti ocjenub) Neka si nađe novog instruktora, po mogućnosti dvostruko starijegc) Nije mi baš svejedno, ali ne želim da ima loše ocjene

11. Voljena osoba se odluči na izlazak sa školskim kolegama. Kako reagiraš?

a) Zabranjujem mu/jojb) Može, ali i ja idem sa svojimac) Super, najčvršća prijateljstva se razvijaju tijekom školovanja

12. Imaš sat tjelesnog u isto vrijeme kad i tvoj partner/ica. Vidiš ga /ju kako pleše s nekim iz svog razreda. Ti:

a) Napadneš ih verbalno obojeb) Nakon tjelesnog kažeš voljenoj osobi da ti to smetac) Ignoriraš, ipak je to samo ples

13. Primijetio/la si kako se tvoj/a najbolja prijatelj/ica i tvoj dečko/djevojka druže. Kako reagiraš?

a) Zabranjuješ voljenoj osobi da se druži s njim/njomb) Malo sumnjaš u to, ali vjeruješ obojimac) Super, sada možemo zajedno van

14. Razgovaraš li ikada s voljenom osobom o preljubu i prijevari?

a) Nikadb) Stalnoc) Ponekad

15. Što misliš, jesi li ljubomorna osoba?a) Mislim da je malo ljubomore zdravob) Ponekadc) Ne znam, ali drugi mi stalno govore da jesam

REZU

LTATI

TESTA

ZA

BA

VA

Bodovi A B C1. 2 3 1

2. 3 2 1

3. 1 2 3

4. 3 2 1

5. 1 2 3

6. 1 2 3

7. 3 2 1

8. 2 3 1

9. 3 2 1

10. 1 3 2

11. 3 2 1

12. 3 2 1

13. 3 2 1

14. 1 3 2

15. 1 2 3

Zbroj

Ukupno

MarijanaPešo,4.s1


Moj dečko je gay?!

Imam dečka već dva mjeseca, super se slažemo, ali me

muči jedna sitnica. Djeluje tako nezainteresirano za seksualne aspekte naše veze. U glavi sam prošla sve moguće scenarije, ali ne znam što mu je. Čak sam i pomislila da je prikriveni homoseksualac jer je pomalo fe-miniziran. Je li to ikako moguće?

Nesretna ljubav(nica)

* Ne znam na kojem brdu brđanskom se i dan danas

feminiziran muškarac smatra homoseksualcem, ili da preve-

dem na brđanski, pederom. Ako muškarac drži do svoje higijene,

ili ne daj Bože, depilira prsa, pazuhe ili nešto treće, automatski

je homić. Da, svakako. Nadalje, nemaju svi muškarci glas kao da

govore iz bunara, ni Adamovu jabučicu veličine omanjeg planeta.

A što se tiče (ne)zanimacije za seksualne aktivnosti, čini mi se

da je problem u tebi. Jesi li ikad čula da žene poduzimaju prvi

korak? Ne? Možda je dečko sramežljiv jer mu je to prvi

kontakt s curom na takav način. Ponekad mora i brdo Muhamedu.

Marilyn

Oduvijek sam htjela postati plavuša, ali do sada nisam

imala hrabrosti obojiti svoju kosu u tu boju. Prije nekoliko dana sam napokon kupila boju, nijansu golden delight i učinila oduvijek željeno. Nakon pranja kose doživjela sam šok! Moja inače prirodno smeđa kosa, umjesto željene plave, poprimila je narančastu boju! Ne znam što da radim, svi me ismijavaju, a bojim se ponovno obojiti.

Platinasta plavuša

* Vrlo je jednostavno ono što trebaš napraviti. Idi u

Krunu, kupi pecivo, nije bitno koje, ono koje najbolje voliš. Kad

pojedeš pevico, uzmi „škarnicl“

ili „štanicl“, nije bitno, i stavi ga na glavu. Nažalost, pomaže samo

kod problema s fizičkim izgledom. Psihičke probleme robovanja

trendovima i inim stvarima moraš riješiti uz pomoć stručnjaka.

Knjiški moljac

Obožavam čitati knjige, mjesečno pročitam barem

tri. Nikada me nisu zanimali izlasci, ni nekakve stvari koje zanimaju ostale vršnjake. Iako

su knjige sve što mi treba da bi mi bilo zabavno, ponekad se osjećam malo usamljeno. Imam nekoliko prijatelja, ali sve su to online prijateljstva. S djevojkama se baš ne družim, jer je očito da nas ne zanimaju iste stvari. Kada bih imao djevojku, htio bih da bude što sličnija meni. Hoću li moći pronaći i online curu?

Usamljeno srce

* Ljubav ćeš pronaći kada se budeš najmanje nadao. Jed-

nako tako, da bi ju pronašao moraš napustiti svoju sobu i posjećivati mjesta na kojima bi mogao pro-

naći istomišljenicu. Online ljubav, preko chatova, foruma ili ne daj Bože Iskrice, ćeš teško pronaći jer su to danas legla pedofila i

perverznjaka, te osnovnoškolki koje isti jedva čekaju. Ako i nađeš neku curu, bit će iz Bogu iza nogu

mjesta ili neke banana države. Zato, skupi samopouzdanje, kreni

tražiti po knjižnicama, antikva-

rijatima, kazalištima i kinima. Sigurno ima neka djevojka koja

ima isti problem kao ti pa ga možete zajedno rješavati.

Smradac

U razredu imamo problem smrdljivih učenika. Neko-

licina učenika se očito ne pere ili ne drži do higijene i zbog toga svi ispaštamo. Kada mijenjamo učionicu, bude nam jako neugod-no jer učenici koji dolaze odmah otvaraju prozore i etiketiraju nas kao smrdljivce. Ne znamo kako da im kažemo da se okupaju ili stave dezić, bojimo se da ćemo ih povrijediti. Kako da skinemo smrdljivu etiketu s razreda?

Očajni razred

* Ne vjerujem da nemaju vode kod kuće, a i da

nemaju, to nije isprika za smrad. Vrijeme je božićnih blagdana

i idealna prigoda za Dove i Fa komplete, kupite jedan, pa možda

dobijete i dva i torbicu gratis. Raspodijelite smrdljivicima.

Sretni i mirisni praznici za sve.

Osijek junkie (referenca na pjesmu

Dine Dvornika)

Zaljubljena sam ludo u jednog dečka. Ja sam sad u 2. razre-

du, a on je već završio školu. Su-per mi je, zgodan, lijep, pametan, ali ima jedan problem. Na glasu je kao narkoman. Čula sam da puši travu i ponekad uzme ecstasy ili LSD. Ako i pokušam nešto s njim, hoću li ga moći promijeniti?

Zaljubljena

* Ne možeš mijenjati druge (drogu), možeš samo

sebe. Upravo se o tome i radi, trebaš promijeniti sebe. Kakva si ti pametna glavica kada si se

zaljubila u nekoga tko je na glasu kao narkoman? Ako je dečko sad

„na speedu“, LSD-u ili „samo“ puši travu, što će biti kasnije?

I da pokušaš nešto s njim, promijenila bi sebe, postala bi

kao on. Za tebe imam samo jednu poruku koju ti je mama trebala reći: „Budi dobra ti, nemoj se

u narkomana zaljubiti.“ Dobre djevojke one idu u raj baš sve,

a narkomanke u rodilište s HIV pozitivnom bebom. Ne, ne gledam

TV previše. Da, zastrašivanje je ponekad dobra motivacija.

Mamino zlato

Otkad idem u školu, mama mi uvijek pomaže u

pisanju zadaća, seminarskih radova i lektira. Za svaki ispit i odgovaranje mama i ja zajedno učimo. Možda to ima logike jer je i ona bila učenica Medicinske škole. U svibnju mama mora u toplice na rehabilitaciju, a ja na maturu. Što da radim?

Mama & Ja

* Pitaj nekog od liječnika, vanjskih suradnika u školi,

kako prerezati osamnaest godina staru pupčanu vrpcu. Pretpostav-

ljam da se posebni poput tebe samo jednom rađaju, pa ćeš možda

za rezanje skupiti tim stručnjaka iz cijelog svijeta. Ne brini, i naši

političari će rado navratiti na rezanje vrpce, i tako to vole.

VAŠE BRIGE OSOBNOM uči li vas ljubav, seks, školski

problemi, roditeljski odgoj ili neko drugo pitanje, pitajte Iglice. Na vaša pitanja odgovaraju Dea Kovačević.

ZA

BA

VA A ko muškarac drži do svoje

higijene, ili ne daj Bože, depilira prsa, pazuhe ili nešto treće,

je li automatski homić?


Suze sina pristojnog

Svake subote, nakon izlaska, kod kuće me čekaju roditelji.

Nikada mi ne prigovore, ali mi bude jako neugodno kad shvate da sam pijan. Ne znam kako prikriti svoje pijanstvo, trudim se izgledati trijezno, ali najčešće mi ne ide. Kako da ispadnem pristojni sin?

Partijaner

* Jesi li čuo za bombone Fisherman’s Friend? U tvom

slučaju bi se mogli zvati Alko-holičarev Prijatelj, ali dobro, nije

bitno. Dakle, okus tih bombona je jači od ostalih žvakačih guma i bombona s okusom mente. Ubiju

sve živo i neživo što uzrokuje neugodan zadah. Nešto kao

sterilizacija, ali za smrdljiva usta. Sljedeći put kad budeš dolazio kući, uzmi jedan bombončić. A

kako da budeš pristojan? Postoji jedna knjižica, zove se Bonton.

Znam da nisi čuo za nju. Raspitaj se pa ju nekako nabavi. Kad ju nabaviš, otvori ju i počni čitati,

ako se sjećaš što je to čitanje?

Ipak, alkohol uništava mozak. Pretpostavljam da ni to nisi znao!

Mrađan rovac

Lijep sam i zgodan, a nisam ni glup, ali ipak imam

malo samopouzdanja. Imam malu govornu manu koja mi radi veliku štetu. Ne znam reći slovo l. Inače mi to ne smeta, ali bojim se da bi djevojkama moglo, zato se bojim progovoriti pred nekom djevojkom koju ne poznam. Kako da progovorim?

Sramežljivi govornik

* Ako Simona Gotovac može pjevati, možeš i ti pričati.

Valjda imaš dovoljno godina i zrelosti da shvatiš kako je ljubav

slijepa. I gluha, vjerojatno. Što je jednom lijepo, drugom je ružno. Možda i postoji neka

djevojka kojoj bi smetala tvoja mana, ali u vezama ljudi prelaze

i preko puno većih. Ako ne tražiš vezu, nego samo nešto

za jednu noć, za to možeš imati stotinu mana, osim one jedne.

Alka maturalka

Bliži nam se maturalna zabava. Sve djevojke su već

pripremile odjevne kombinacije za tu posebnu večer. Nedavno sam si kupila prekrasnu haljinu. Tijekom razgovora o haljinama za maturalnu, razredna kolegica i ja shvatile smo da smo kupile iste haljine. Ne mogu se pojaviti na nečemu tako važnom u nejedin-stvenoj haljini, a tata mi ne da novac za drugu. Što da radim?

Unikatna ljepotica

* A da odlučiš onim malim dijelom mozgića koji ti je

ostao i ipak odjeneš haljinu koja je „nejedinstvena“? Valjda se

neće pojaviti jahači apokalipse. Da, ovo je kraj mog odgovo-ra na najdebilnije pitanje ove

godine. Da je prvo, posvetila bih ti cijelu stranicu, ali nakon svih dosadašnjih bisera, preumorna sam. Da, opet nisi jedinstvena

nego samo jedna u nizu. Ha, ha.

Božica

Znam da si ti Dea što u prijevodu naravno zanči

božica, ali ne samo u prijevodu. Nekim bogovima dolazi kraj jer, kao maturantica, odlaziš iz škole. Imam dva pitanja: Prvo, mogu li Iglice bez tebe i drugo, tko će te zamijeniti?

Zabrinuta škola

* Na prvo odgovaram - ne znam, na drugo - ne znam

još više. Znat će to uredništvo, iako je bogove teško mijenjati.

S vake subote, nakon izlaska, kod kuće me čekaju roditelji. Ne znam

kako prikriti svoje pijanstvo, trudim se izgledati trijezno, ali

najčešće mi ne ide. Kako da ispadnem pristojno dijete?


Punk is not dead!

ZA

BA

VA

top 10 pjesama

10. Sheena is a punk rocker

9.Pet sematary

8.Rock n roll high school

7.Daytime dillema

6.

A real cool time

5.I wanna be

sedated

4.Commando

3. Animal boy

2. She is a sensation

1. Blitzkrieg pop

BranimirLuc,1.f

Ramonsi sujedanod legendarnihpunkbendovakojisuuzgrupekaoštosutheclashisexpistolspokrenuliprvivalpunkapoznatpodimenomoldschoolpunk!Takvaglazbajebilabuntovnička,jednostavnaidostupnamladimaizatojedobilavelikupopularnostdiljemsvijeta!

Prvi val - Bunt

Temeljni instrumenti jednog punksastavasububnjevi,gitaraibasgi-

tara,akompozicijesučestovrlokratke(obično oko 2 min. ili manje). Sastavje mogla osnovati bilo koja skupinatinejdžera, Sastav je blizak publici;čestogačineprijateljiizkvarta,pripad-nici istoga grada. Članovi sastava subezposebnihpovlasticaivišegstatusai prava u grupi. Koncerti su bili organ-iziraniumanjim iskučenimklubovima.Eksperimentalan islobodanizraz, indi-vidualnost(odjećaizsexshopa,psećeogrlice,lanci,ziherice.Noseseekstrav-agantne frizure - catwomen hairstyle,bondagehlače,poderanaodjeća,spre-jemobojana,majicesparolama,odjećaobrađena varikinom). Još jedna stvarkarakterističnazapunk,tadaizumljena,adanasčvrstdioscenejeplespodim-enom pogo.(skakanjegore-dolje).Osimpoganakoncertima jeprisutan i stage diving,headbanging te moshing.

Drugi val - Diferencijacija

U želji za promjenama prvo se rađaOi! pokret ili street punkkojijespojskinhead i punk supkulture.Onobjed-injujefilozofiju radničkeklase istvarnonasilništvo s punkerskom kritikom

društva, eksponiranošću i žestinom.Teme su najčešće društvene, odba-civanje autoriteta i alkohol. On prven-stvenooznačavaljude,pretežitomlade,pripadnike radničke klase i gradskestanovnike koji odbacuju civilizacijskenorme; potrebu za poslom, stanom,brakom.

Treći val - Devedesete

Važan stil za punk supkulturu jeChaos punk koji se stvara i defin-

ira početkom 90-ih. Imao je izravnetemeljeustreet punku. Sve prethodno jenaglašenije;glazba jebrža,glasnijai agresivnija. Stil života je naglašeniji;život na ulici, pijanstva, odbijanje au-toriteta, neslaganje s društvenim nor-mama. Odjeća je u osnovi ista kao ikod street punka samo dovedena do krajnjihgranicaapsurda: irokezeišiljcigigantskih proporcija, kosebojeneu5kričavihboja,iznimnovelikbrojšarenihi kričavih boja na odjeći, kožnjaci ssvakim centimetrom slobodnog pros-tora napunjenog nitnama, čitave hlačeprekrivene prišivkama. Sam pokret jenazvanchaos revival.

Punk je pokret mladih nastao krajem 1970-ih godina,odnosnosupkulturakojanalaziinspiracijuupunkrocku.


Danas se za školu odijevamo svakodnevno, ne postoje stroga pravila o tome kakvu odjeću treba odjenuti.

Školska uniforma pojavljuje se već krajem 19. stoljeća. Za djevojčice se najčešće sastojala od crne kute i francuske kape. Dječaci su uglavnom nosili crne kape sa štitnikom i pozlaćenim brojem razre-da koji pohađaju. Vremenom se uvidjelo da nije potrebno djecu prisiljavati da se odijevaju jednako nego im je na neprikladnu odjeću za školu potrebno skrenuti pozornost na druge načine.

Po školskim uniformama – koje se obično sastoje od sakoa i tamnih hlača odnosno suknje – u Ame-rici su najpoznatije katoličke škole i druge privatne obrazovne institucije. Državne škole ne propisuju učenicima kako se trebaju odijevati – osim što su zabranjeni “radikalniji” odjevni predmet, poput re-cimo ekstremno kratkih suknji, suviše kratkih maji-ca te od obuće - “japanke”.

U srednjim školama Velike Britanije učenici mo-raju nositi školske uniforme. To su većinom suknji-ce za djevojke, bijele košulje i kravate…

Iako to nije najljepše, neki su vrlo zadovoljni tim izgledom. Popularne djevojke se ne odvajaju po izgledu, a to je vrlo dobro za samopouzdanje nepo-pularnih djevojaka…LoL..

Savršena modna kombinacija je: karirana, crve-na suknjica malo iznad koljena (…dobar pogled za mušku populaciju…=P..), košuljica kojoj su ot-kopčana uvijek prva dva dugmeta…hehe.. Crvena kravata… štiklice do 5 cm..xD… Dečki su slatko odjeveni… Odjeća im dobro odcrtava snažno muš-ko tijelo… (.P.S. …kako kod koga…xD). Većinom nose košulje prikladne za određeno godišnje doba, kratke ili duge hlače, kravate, a po zimi fensi pu-lovere.

ZA

BA

VA

U Japanu srednjoškolci su odjeveni u duže suknje, puno zatvorenije majice s velikim mašnama, a tako i dečki …puno zatvorenije i strože…

- Kratke majice ispod kojih se ne nosi potkošu-lja, hlače spuštena struka i tange nova su moda.

Leđa su tim djevojkama non-stop gola, što izaziva pothlađivanje organizma. I iako toga nisu svjesne, posljedice takvog odijevanja mogu biti poprilično bolne zarade li upalu mjehura, jajnika, bubrega - kažu liječnici.

- Zbog povećanog broja očnih bolesti i raka kože naočale za sunce trebale bi postati obvezni dio škol-ske odore, drže znanstvenici u Australiji.

Kako se odjenuti za školu?Jurica Škiljić, 1.lsAko je mladić u boljoj formi i ima tijelo lijepih

oblina neka slobodno odjene malo utegnutiju maji-cu, naravno i hlače! Ista stvar i za djevojke.

Jurica Vrlja, 1.lsAko je u pitanju nošenje uniforme, nemam ništa

protiv tog prijedloga.Anja Užanicky, 1.lsMislim da bi se svatko trebao odijevati pristojno

ali u svojem stilu, iako nemam ništa protiv unifor-me.

Petra Štefanec, 1.lsNisam za nošenje uniformi, jer svatko treba imati

slobodu odijevanja. Ana Brođanac, 1.f Odlično je nositi uniforme, sviđa mi se taj stil i ne

bi bilo nejednakosti. Sadašnje odijevanje pojedina-ca je preslobodno.

Katarina Vrtarić, 1.lsNe bih trebali nositi uniforme, jer škola nije ni poli-

cija, ni vojska. Mladi vole pokazati svoju osobnost.

P.S. Modni stil profesora u našoj školi je vrlo dobar. Ne bismo željeli da nam se profe-

sori odijevaju u klasična odijela… možda bi prošla samo Armanijeva, hi! Lijepo je vidjeti da svatko od njih, kroz odijevanje, izražava svoju osobnost!

...MoDa u školskim klupama … =)

Ana&Megy,1.f

TOp 5 MODNIH SAVjETA

1. Čarapetrebajubitibojenoge ili se slagati s

cipelama

2. Nakitbitrebaouvijekbitiuistojboji.

3. Remen-nećetepogriješitiakoganosite

uztraperice

4. Ušminkanjumanjejeuvijekbolje.Dnevna

šminkajeneutralna.Večernjimakeupjeuvijekteži,

glamurozniji,aliidaljetrebabitinijansiran,bezjakihboja.

5. Nevišeod4bojenasebe.-Obaveznostavitibarjedandodatak(kapa,

šal,narukvica,sat,remen..).-Slojevitost-Necrnigudnjak

ispodsvijetlemajice.

Aštojenajvažnije,najboljeodjeveneosobesuuvijekonekojesenepridržavajupravila.


Doktor: - Koja je razlika između aktivnih i pasivnih pušača?Učenica: - Aktivni gutaju, a pasivni uvlače.Doktor: - Da ne budemo

MuuDr s Iiz školskih

klupa

geografija

profesor: Što se nalazi na vrhu vulkana?Učenik: Kateter. (točan odgovor: krater)

profesor: Kako se zove proces obnavljanja sadržaja geografske karte?Učenik: Reanimacija. (točan odgovor: reambulacija)

profesor: Geografska disciplina koja proučava stanovništvo naziva se?Učenik: Dermogeografija. (točan odgovor: demogeografija)

profesor: Kako se zove paralela koja se nalazi na 23,5N SGŠ?Učenik: Rakova obljetnica! (točan odgovor: Rakova obratnica)

profesor: Vrsta stijena?Učenik: Čučavac.

ZA

BA

VA

OSMOSMJERKA

O S N O G E L E T AD U A D A L E H P NI E T H A M E L E TS Z I O Č K A G N EE A T M R B O G E ZJ N R E J A G R L ET E O R E H A K O JI T J Č N I L H P KM A A H E L E N A AK I R K A N S I DPronađiriječi:TELEMAH,ODISEJ,PENELOPAHOMER,HELENA,TROJA,AHIL,HAD,TELEGON,ZEUS,HELADA,TEZEJ,KIRKA,

GRK,ATENA,MIT,BOG,GALEN,DIS,ENEJ.

Rješenje:____________

RJEŠENJE:ANTIČKAGRČKA

Zapisalemudrosti i sastavile osmosmjerku:

Antonia MaroslavaciTeaPačarić,2.ft

ZeusPenelopa

Atena

prosti, jedni i drugi uvlače.

profesor: - “Koju si Krležinu novelu čitala?Učenica: Bitka kod Marije Bistrice.

profesor: Kako je morski organizam došao na 1200 m nadmorske visine?Učenik: Zalet i skok!

profesor: Žene u prošlosti nisu nosile gaće.Učenik: A što kad je bila zima?Učenik: Antifriz.

profesor: Koju radnju vrše hamburgeri?Učenik: Oni imaju onu foru da sami uskaču u usta!profesor: Zašto preživaš s tom žvakačom?Učenik: Ispala mu plomba.

Učenica: Prozor mu je pobjegao kroz prozor (misli na zagonetku iz Ribanja i ribarskog prigovaranja - zubatac).

profesor: Po čemu je poznat Nečujam na Šolti? (misli na Marka Marulića)Učenik 1: Tamo ljudi ne čuju dobro.Učenik 2: Previše im more šumi.Učenik 3: Da svinja pljune u more, zubatac više ne bi bio gospodar!

Učenik: Kukuruz i pomfri smo donijeli iz Amerike.

profesor: Kako su se moreplovci orijentirali u srednjem vijeku?Učenik: Pomoću mahovine!

profesor: Zašto utjecaj renesanse nije došao u unutrašnjost?Učenik: Nisu mogli nositi kamen do tamo!

Učenik: Svojim sam ušima vidio…


Upiši slova počevšiodpoljastočkom,dobitćešljubavnuistinu..

LJUBAV JE SVE KADA CVJETA I BOLI

☺Mislim,daklebolimeglava.

☺Dođoh,vidjeh,dobihkomad.

☺Odkolijevkepadogroba,najljepšejedoba velikog odmora.

☺Vježbanjejenajboljemučenje.

☺Neučimozaškolu,negozanacionalneispite.

☺Tkoranorani,spavapodsatom.

☺Čitanjekvarivid,dobrovidesamonepismeni.

☺Nekiučedazaborave,anekizaboraveučiti.

☺Uškolinemapobjednika,imasamopreživjelih.

☺Znanjejenašenajvećebogatstvo,alibitisiromašannijesramota.

☺Griješitijeljudski,alizapotpunikaospotrebanjeimenik.

☺Lijekza(ne)naučenojedobroprepisano.

☺Tkonemauglavi,imanašvercu.

☺Uzdravomtijeluupalamišića.

☺Boljedvojkauruci,negopeticanagrani.

☺Štosemora,tojenajteže.

☺Najboljiputjeonajdokantine.

☺Liječnikliječi,aškolatouništi.

☺Prstensetrošinošenjem,pametkorištenjem.

☺Iskoristiprofesora,nikadaneznaškadaćeopetbitidobrevolje.

Mudre izreke na školski načinSP

OJI

Mladaiambicioznafizioterapeutkinjatraživrhunskouljezamasažukojećenauljitiiovlažitisveštojesuho.

<Suha>Ustupamobitelj,uključujućiipsa,zaekstenzijezakosuvrhunskekvaliteteiplaveboje.

<Manekenka>Tražimmedicinskusestru,simpatičnuiatraktivnu,pomogućnostiplavušu,zaraduprivatnojambulanti.

< Doktor>Prodajemzbirkušalabahteraizbiologije.

< Pesticid>Zakutijucigaretačinimsveusluge.

< Velikodušna>Tražimmogućnostkorištenjajokera„Pitajprofesoricu“pripisanjutestaizmatematike.Cijenapodogovoru.

<Milijunaš>nstrukcijeizpraktičnogdijelaanatomijeifiziologijedajeiskusni doktor.

<Uslužan>Mijenjamprvoklasnivinograduimeniku(čak30–akvisokokvalitetnihkolaca)zabačvucrnogvina.

< Rekorder >MijenjamvrhunskukremuizrazitoprirodnihsastojakausvrhusuzbijanjaćelavostizagajbuOžujskogpiva.

< Farmaceut >Povoljnopravimsvevrstepomagala.Diskrecijazajamčena.

<Protetičar>Tražimučenikazaispravljanjetestova.Nagrada-zaključenapeticanakrajugodine.

<Lijenaprofesorica>DajemživotzajedansusretsIvanomBalićem.

<Tinejdžerka>Tražimčistačicuzabrisanjeprašinesknjigauknjižnici.

<Knjižničarka>Analiziramkrvzaprolaznuocjenuizkemije.

< Laborant >TražimglistuogromnogvolumenazanajvećegšaranauDunavu.

< Poky >MijenjamkliznirasporeduMedicinskojškolizaneštonormalno.

<Izluđeni>

OGLASIZ

AB

AV

AVedranaHertl,3.f


-A-B-C-D-

Crvenikrižkviz jockeri:

> PITAJ u razredu> PITAJ V. Roginu, vms> PITAJ na internetu

VA[I KONA^NI ODGOVORI:1._____ 6._____ 11._____2._____ 7._____ 12._____3._____ 8._____ 13._____4._____ 9._____ 14._____5._____ 10._____ 15._____

a) Fifa b)Crvenikriž

c) Kontra d) Kohorta

Međunarodnipokretzapružanjepomoćije:

a)njemačkojzastavi

b)švicarskojzastavi

c)francuskojzastavi

d)talijanskojzastavi

ZnakCrvenogkrižanabijelojpodlozi,suprotanjebojamana:

a) Louis Pasteur b) Florence Nightingale

c) Henry Dunant d)MajkaTereza

OsnivačCrvenogkrižaje:

a) Bitka kod Bistrice Lesne

b)Ilijada

c)SjećanjenaSolferino

d)DružinaSinjeggaleba

OsnivačCrvenogkrižasvojedoživljajejeopisaouknjizi:

a)zaknjiževnost b)zamir

c)zakemiju d)zagenetiku

OsnivačCrvenogkrižadobitnikjeNobelovenagrade:

a) crveni krug b)zelenitrokut

c) plavi kristal d) crveni kristal

Ženevskekonvencijespominjutriznaka:crvenikriž,crveni

polumjeseci:

a) Gradskom vrtu b)Kružnomtoku

c)Zelenompolju d) Promenadi

Kojenačelotrebaisključiti:

a)prašenjekomaraca

b)spašavanježivodanavodi

c)spašavanježivotinjaupožaru

d)razminiravanje

JednaodzadaćaHrvatskogCrvenogkrižaje:

a) prosincu b)svibnju

c)siječnju d)rujnu

SvjetskidanCrvenogkrižaiSvjetskidanzdravlja

obilježavaseumjesecu:

a) Orahovica b)Čepin

c) Našice d) Batina

NovouređenoodmarališteCrvenogkrižaje:

a)Parizu b)Ženevi

c) Berlinu d)Beču

SjedišteCrvenogkrižajeu:

a) 988 b) 92

c) 098 372 111 d) 93

Kojibrojtrebatenazvatiakonisteutrijeznomstanjudabivasdežurnaekipaodvezlakući:

a) 50 kuna b) 8 kuna

c) 5 kuna d) 16 kuna

UčenicigodišnjezaCrvenikrižizdvajaju:

a)AltaPavin,vjeroučiteljica

b)IvicaValentić,domar

c)SanjaDravinski,vms

d)VeraRogina,vms

Tko vodi ekipu Crvenog križauškoli?

a) drugo b)treće

c) peto d) osmo

KojemjestojeekipaMedicin-skeškoleosvojilana

državnomnatjecanju2008.g.:

1.

2.

3.

4.

5. 10. 15.

14.9.

8. 13.

7. 12.

6. 11.

Odgovori:1.b,2.b,3.c,4.c,5.b,6.d,7.b,8.b,9.b,10.a,11.b,12.c,13.c,14.d,15.b

ZA

BA

VA

DušanaMarić,3.f


OVAN (Aries) 21. 3. – 20. 4.

Veliku naklonost osjetit ćete pre-

ma Strijelcima koji će vam otvarati nove

vidike, uvoditi vas u zanimljiva područja i puniti vas optimiz-mom. Ribe će vas očarati svo-jim idealizmom, od njih ćete naučiti kako se dobro nositi s patnjom i ograničenjima. Vage vas mogu snažno privući ili isto tako snažno odbiti jer ćete u nji-ma vidjeti vlastite slabosti. Ne dozvolite da vas to razdvoji.

BIK (Taurus) 21. 4. – 21. 5.

Djevice su vaš najbolji saveznik

u ovoj godini. S njima ste odlično usklađe-

ni, imate iste želje, sličan ritam rada i života. Vodenjaci i Lavovi razbijaju vaše ustaljene navike, uznemiruju vas, ali vam pružaju zanimljive prilike. U odnosu s Ribama osjećat ćete se sjajno jer one intuitivno razumiju vaše potrebe i dozvoljavaju vam da vodite glavnu riječ. Zajedničko ljetovanje ostat će vam u lijepoj uspomeni.

BLIZANCI (Gemini) 22. 5. – 21. 6.

Vodenjaci će biti osobito inspira-

tivni za vas, odlično će djelovati na vaše

raspoloženje i predlagati vam otkačene, ali ostvarive ideje. S Lavovima možete dobro surađi-vati, ali će u vašem odnosu doći do borbe za prevlast čak i ako imate puno zajedničkih cilje-va. Ribe vam mogu biti odlični poslovni savjetnici i uvijek će vas strpljivo saslušati, a potkraj godine moći ćete računati i na energičnu pomoć Vage.

RAK (Cancer) 22. 6. – 22. 7.

Ribe će (p)ostati vaš najbolji sa-

veznik u svemu što planirate, poticat

će vas na promjene i aktivan pristup životu. Jarčevi i Lavovi

NA RUBU ZNANOSTIZ

AB

AV

A

vas dobro usmjeravaju u poslu pa s njima održavajte poslovnu suradnju i prijateljstvo. U ljubav-nom životu će vas zainteresirati Vage i Bikovi zbog sposobnosti da uživaju u sitnim zadovoljstvi-ma i luksuzu. Vage bi mogle odigrati važnu ulogu u rješava-nju roditeljskih problema.

LAV (Leo) 23. 7. – 23. 8.

Vaš idealni partner neće biti netko tko

previše priča, a malo govori, no to svakako

mora biti osoba koja je spremna na zabavu i koja će se smijati vašim duhovitim primjedbama. U prvih pet mjeseci vatreni zna-kovi Ovan, Lav i Strijelac bit će visoko na ljestvici vama poželj-nih partnera, ali isto tako i zna-tiželjni i nemirni Blizanci te šar-mantne Vage. Ona će biti tu kad vam bude potreban prijatelj.

DJEVICA (Virgo) 24. 8. – 23. 9.

Velike mogućnosti kod vas imat će

otvorene i spontane osobe avanturistič-kog duha i nestalnog

ponašanja, ponajviše Ovnovi, Blizanci i Lavovi. Osvojit će vas njihova neukrotiva narav, sa-mostalnost i temperament, kao i spremnost na poslovni rizik. U drugoj polovini godine draži će vam biti Bikovi ili Rakovi jer će vam oni ponuditi manje javnih zagrljaja, a više iskrenih emo-cija.

VAGA (Libra) 24. 9. – 23. 10.

U prvim mjesecima 2009. moguća je

ljubav na prvi pogled s Ovnom, Lavom ili

Strijelcem. Oni će dijeliti vašu potrebu za uzbuđenjima, pu-tovanjima i izlascima, no zbog svoje neukrotivosti predstav-ljat će vam i prevelik izazov. U drugoj polovini godine najveći sklad postići ćete s Vagama i Vodenjacima. Započnete li vezu s nekim od njih, velike su šanse da dugo ostanete zajedno.

ŠKORPION(Scorpio) 24. 10. – 22. 11.

U 2009. bit će malo onih koji će moći

udovoljiti vašim prilič-no visokim zahtjevima

i pomalo nerealnim očekivanji-ma. Sve će vam biti važno,od izgleda i ponašanja pa do sek-sa, a čim vam nešto zasmeta, pokazat ćete nezadovoljstvo. Najviše sklada postići ćete sa znakovima s kojima se i inače dobro slažete - s Rakovima i Ri-bama, no više će vas privlačiti oni koji će probuditi vašu divlju strast- Ovnovi, Bikovi i Lavovi.

STRIJELAC (Sagittarius) 23. 11. – 21. 12.

Planet Jupiter će vam na put do-

vesti jednog neodo-ljivog Vodenjaka koji

će vam se zasigurno vrlo brzo podvući pod kožu. Nećete se ni snaći, a već će se useliti u

vaš stan ili ćete svako malo na-ilaziti na njegove stvari koje je „slučajno“ zaboravio. U svakom slučaju, ovaj će simpatični vje-tropir biti ne samo vaš ljubavni partner, već i najbolji prijatelj.

JARAC (Capricorn) 22. 12.–20. 1.

Ove će vas go-dine osvajati

ozbiljne osobe koji-ma neće nedostajati

snage i samopouzdanja. Mogu-će je da takve osobine nađete u jednoj zanimljivoj Djevici ili možda Biku. Privući će vas praktičnost i odgovornost koju u izobilju imaju oba znaka. Ipak, nešto veća toplina Bika u vama može potaknuti snažne emoci-je. Rak će vam biti odan i dobar prijatelj na kojeg ćete se moći osloniti u svakom trenutku.

VODENJAK (Aquarius)21. 1. - 19. 2.

Vrlo dobro ćete se slagati s osoba-

ma koje su rođene u istom znaku kao i vi.

Radi li se o poslovnom odnosu, to će funkcionirati budu li zado-voljeni interesi obje strane. Ako je riječ o ljubavi, rođeni u znaku Ovna mnogo bolje će se uklopiti u vaša emocionalna očekivanja: ovo će osobito doći do izražaja tijekom prve polovine godine, odnosno između veljače i lip-nja. I jedan bi Blizanac mogao ušetati u vaš život.

RIBE (Pisces) 20. 2. – 20. 3.

Ozbiljne i pouz-dane prijatelje i

ove ćete godine naći među Jarcima, me-

đutim osoba rođena u znaku Raka će vam pružiti točno ono što priželjkujete. Bit će u potpu-nosti posvećena vama i domu i neće tražiti ništa više od toga. Ako zbog posla bude morala biti odvojena od kuće to će joj teško padati. Prisustvo Škorpi-ona će biti fatalno. Snažno će vas privlačiti i najviše tjerati na „grijeh“..

Horoskop - s kime u bolju budućnost


ProstitutkaProstitutka: Doktore, danas sam se samo malo porezala,a izgubila sam jako puno krvi! Mislite li da imam neku bolestzgrušavanja?Liječnik:Hmm…Kolikoizgubitekadmenstruirate?Prostitutka: Oko 1000-1500 kn.

MozakLiječnik:Moramovamnapravititransplantacijumozga.Pacijent:Kolikoćutoplatiti?Liječnik:Ženskimozak10000eura,muškimozak20000eura.Pacijent:Zaštojemuškiskuplji?Liječnik:Jernikadanijebiokorišten.

OtkazLiječnik 1:JesiličuodajePerkovićdobiootkazjerjebiointimanspacijentima?Liječnik 2:Stvarno?Liječnik 1:Da,abiojejedanodnajboljihveterinarauregiji.

IgnoriranjePacijent:Doktore,užasnoseosjećam,svimeignoriraju.Liječnik:Sljedeći!

ŽivotPacijent:Akoseodreknemalkohola,ženaipušenja,hoćuliži-vjetidulje?Liječnik:Nećete,alićevamsečinititako.

AlkoholLiječnik: Žaomije,alineznamkojijetočanuzrokvašebolesti.Pretpostavljamdajetozbogalkohola.Pacijent:Dobro,vratitćusekadbudetetrijezni.

Sretan otacDva mlada oca ispred rađaonice:Otac 1: Vidijukakojeslatka!Prekrasnajekadmisesmiješi.Otac 2:Madaj,dijetetenijenipogledalo.Otac 1: Misliosamnasestru!

Smijeh iz ordinacije

ZA

BA

VA

DeaKovačević,4.s1


U i oko škole okom kamere

Medicinska je škola u sklopu projekta «Škole

gradu» kao jedina srednja škola iz Osijeka obilježila

Dan jabuka. Sav prihod koji je skupljen od

prodaje bio je namijenjen za pomoć, nažalost

sada preminuloj, tada teško bolesnoj šesnaestogodišnjoj

Martini Pirić iz Čepina.

fotomiler


U sljedećem broju:

-Biciklijada-Štoposlijenastave- Legendarna sestra u mirovini-Vjeruj,nevjerujnikome- Koliko si seksi-Razgovorsroditeljima

Documents

IGLICE - ss-medicinska-os.skole.hrss-medicinska-os.skole.hr/upload/ss-medicinska-os/images/static3/820... · slična su; dok su sva nesretna društva, nesretna na svoj način. Dea