Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda IDEJNI PROJEKT IZBORA OPTIMALNE VARIJANTEREKONSTRUKCIJE UREAJA ZAPROIAVANJE OTPADNIH VODA DELNICE Glavni projektant: Kolja Mikuli, dipl. ing. stroj. Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh. Direktor:Jurica Mikuli, dipl. ing. ________________ ECOINA d.o.o. Zagreb, sijeanj 2009. godine. ZA ZATITU OKOLIA d.o.o. SR Njemake 10, 10020 Zagreb Telefon +385 1 66 00 559 Telefax +385 1 66 00 561 E-mail ecoina@zg.t-com.hrWeb stranica www.ecoina.com

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 2 Sadraj: A. OPI DIO4 1.Izvod iz sudskog registra tvrtke5 2.Projektni zadatak6 3.Popis sudionika na izradi Idejnog rjeenja7 B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE9 1.Uvod10 2.Glavni zahtjevi Projektnog zadatka10 3.Postojea dokumentacija12 4.Analiza postojee dokumentacije13 5.Zemljopisni podaci16 6.Klimatske prilike16 6.1.Temperatura16 6.2.Oborine18 6.3.Relativna vlanost zraka19 6.4.Naoblaka20 6.5.Vjetar21 6.6.Meteoroloke pojave21 7.Stanovnitvo22 8.Drutvena infrastruktura23 9.Industrija i gospodarstvo24 10.Poljoprivredne aktivnosti25 11.Vodovodna mrea i potronja vode25 12.Lokacija ureaja za proiavanje26 13.Postojee stanje UPOV Delnice27 14.Podaci o recipijentu proienih otpadnih voda33 15.Postojee stanje odvodnje naselja Delnice36 16.Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice37 17.Posebna obiljeja lokacije zahvata39 C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA41 1.Ulazni podaci za projektiranje42 1.1.Hidrauliko optereenje UPOV-a42 1.2.Organsko optereenje UPOV-a43 2.Zahtjevi propisa45 3.Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta49 4.Potrebni stupanj proiavanja i potreba za kakvoom mulja50 5.Karakteristike otpadne vode50 6.Mogua tehnoloka rjeenja52 6.1.Prethodno proiavanje52 6.2.Prvi stupanj proiavanja53 6.3.Drugi stupanj proiavanja (bioloko proiavanje)53 6.4.Pristup izboru tehniko-tehnolokog rjeenja54 7.Analiza varijanti59 7.1.Konvencionalna tehnologija (produena aeracija)59 7.2.C-TECH tehnologija78 7.3.Membranska tehnologija (MBR)97 8.Usporedba ukupne investicije za predloene varijante112 9.Prijedlog izbora tehnologije116 10.Mjere zatite okolia118 11.Zakljuak119 D. GRAFIKI PRILOZI120

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 3 Popis tablica: TABLICA1.SASTAVOTPADNEVODEUDELNICAMA(07/2007) 14TABLICA2.GODINJIHODSREDNJEMJESENETEMPERATUREZRAKA 17TABLICA3.SREDNJEVRIJEDNOSTITEMPERATUREZRAKAGODINJIHDOBA0C 17TABLICA4.APSOLUTNEMAKSIMALNEIMINIMALNETEMPERATUREZRAKA 17TABLICA5.DANISKARAKTERISTINIMVRIJEDNOSTIMAMAKSIMALNIHIMINIMALNIHTEMPERATURAZRAKA 18TABLICA6.MJESENEKOLIINEOBORINA 18TABLICA7.BROJOBORINSKIHDANAIDANASASNJENIMPOKRIVAEM 19TABLICA8.MAKSIMALNEVISINESNIJEGANATLU 19TABLICA9.SREDNJAMJESENAIGODINJARELATIVNAVLAGA(%) 19TABLICA10.SREDNJIBROJDANASRELATIVNOMVLAGOMVEOMILIJEDNAKOM80% 19TABLICA11.SREDNJAMJESENAIGODINJAVRIJEDNOSTNAOBLAKE(010) 20TABLICA12.SREDNJIBROJDANAOBZIROMNANAOBLAKU 20TABLICA13.SREDNJIBROJDANAOBZIROMNAJAINUVJETRA 21TABLICA14.SREDNJIBROJDANASGRMLJAVINOM 21TABLICA15.SREDNJIBROJDANASMAGLOM 21TABLICA16.LISTAGOSPODARSKIHSUBJEKATANAPREDMETNOMPODRUJU 24TABLICA17.KAKVOAOTPADNIHVODANASELJADELNICE(NAJVANIJIPOKAZATELJI) 38TABLICA18.HIDRAULIKOOPTEREENJEUREAJAZAPROIAVANJE 43TABLICA19.OEKIVANIPODACIOPTEREENJAOTPADNEVODE 43TABLICA20.PROSJENOOPTEREENJEOTPADNEVODEUVEANOZASTANDARDNUDEVIJACIJU 43TABLICA21.PROSJENOOPTEREENJEOTPADNEVODEUSUNOMPERIODUUVEANOZAST.DEV. 44TABLICA22.KONANIULAZNIPODACIZADIMENZIONIRANJEUPOVA 44TABLICA23.GRANINEVRIJEDNOSTIPOKAZATELJAOTPADNIHVODANAKONPROIAVANJA 46TABLICA24.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODAPRODUENAAERACIJA 74TABLICA25.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODACTECHTEHNOLOGIJA 93TABLICA26.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODAMBRTEHNOLOGIJA 108TABLICA27.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASPRODUENOMAERACIJOM 113TABLICA28.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASCTECHTEHNOLOGIJOM 114TABLICA29.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASMBRTEHNOLOGIJOM 115TABLICA30.POJEDNOSTAVLJENAVIEKRITERIJSKAANALIZA 117

Popis grafikih priloga: PRILOG1.IZVODIZPROSTORNOGPLANAUREENJAGRADADELNICEPRILOG2.POSTOJEASITUACIJANAGEODETSKOJPODLOZIPRILOG3.PRODUENAAERACIJADISPOZICIJAUREAJAPRILOG4.PRODUENAAERACIJAPRESJEKAAPRILOG5.CTECHTEHNOLOGIJADISPOZICIJAUREAJAPRILOG6.CTECHTEHNOLOGIJAPRESJEKAAPRILOG7.MBRTEHNOLOGIJADISPOZICIJAUREAJAPRILOG8.MBRTEHNOLOGIJAPRESJEKAA

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 4 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda A. OPI DIO

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 5 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda 1.Izvod iz sudskog registra tvrtke

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 6 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda 2.Projektni zadatak

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 7 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda 3.Popis sudionika na izradi Idejnog rjeenja

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 8 Glavni projektant: Kolja Mikuli, dipl. ing. stroj. ______________________________ Projektant - Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl. ing. bioteh.______________________________ Projektanti: Emil Tudi, ing. stroj. ______________________________ Draen Gal, dipl. ing. geoteh.______________________________ eljko ipek, dipl. ing. el.______________________________ Tatjana Debro, dipl.ing.el. ______________________________ Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj.______________________________ Karla Buar, dipl.ing.gra. ______________________________

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 9 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 10 1.Uvod Naruitelj,Komunalacd.o.o.Delnice,planirarekonstrukcijupostojeegureajaza proiavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio vaee zakonske propise.Postojeiureajsagraenje1987.godine,anakontogajenekolikoputa rekonstruiran. U meuvremenu je znatno proirena odvodna mrea naselja. Trenutno ureajfunkcionirasamokaomehanikiureaj,agraevinskiobjektiiopremasu dotrajali, tako da ureaj zahtijeva punu rekonstrukciju i dogradnju objekata. Lokacija ureaja ostaje ista, kao i prijamnik proienih otpadnih voda. Cilj ovog Idejnog projekta je utvrivanje postojeeg stanja, analiza ulaznih podataka, izboroptimalnetehnologijeproiavanjaotpadnihvodaDelnicaiprijedlog rekonstrukcije ureaja. Nakon to Naruitelj izabere optimalnu tehnologiju, izraditi e se Idejni projekt odabrane varijante za ishoenje Lokacijske dozvole. 2.Glavni zahtjevi Projektnog zadatka Projektnizadatakkaociljdefiniraosnovnetehniko-tehnolokeelemente rekonstrukcije postojeeg ureaja za proiavanje (UPOV) Delnice na razini Idejnog projekta,kojimorasadravatitehniko-tehnolokarjeenjalinijevodeilinijemulja. ProjekttrebabitinarazinipotrebnojzaishoenjeLokacijskedozvole,aizlazni parametriproieneuskladusazahtjevimaPravilnikaograninimvrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Kao recipijentodreenjeDelnikipotok,vodotokIIkategorije(osjetljivopodruje). Zahtjevi za kakvoom efluenta su odreeni vodopravnim uvjetima i iznose: KPK 150 mg O2/l, BPK5 40 mg O2/l, ST 60 mg/l i ukupne masnoe 25 mg/l. KaopodlogezaizraduprojektaProjektnizadatakdefinira:Naputakzanadgradnjui optimizacijuradasustavaUPOVDelniceCrowaterLifeProject2007.(Ekoloki inenjering,2007.),izvjeaoanalitikomispitivanjuparametaraotpadnevode DelnicekojejeprovelatvrtkaEkolokiinenjering,izvjeaoanalitikomispitivanju parametaraotpadnevodeDelnicekojejeproveoZavodzajavnozdravstvo Primorsko goranske upanije iz Rijeke, te graevinsko-geodetske podloge, situaciju i tlocrte postojeih objekata. Projektni zadatak dalje daje ulazna hidraulika i organska optereenja otpadne vode Delnice:KPK751mgO2/l,BPK5436mgO2/l,ST270mg/l,ukupnemasnoe61 mg/l, N-NH4 55 mg/l, Ptot 7,6 mg/l, protok 800 m3/d, temp. 9 0C i pH 8,6.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 11 Projektnimzadatkomseprejudiciratehniko-tehnolokorjeenjekojemora sadravati slijedee tehnoloke jedinice: -Novikiniretencijskibazennakrajusustavaodvodnjekojigarantiramaks. protoknaureajod2xQs,akojisenadzireizsredinjegupravljakogPLC sustava, i prati putem SCADA sustava -Potpunorekonstruiranimehanikisustavobradekojiiniulaznagraevinas automatskomfinomreetkomilifinimsitomskompaktorom,smjetenau pogonskomobjektuskontrolomneugodnihmirisa,pjeskolov/mastolovs klasirerom i peraem pijeska -Rekonstruirana i sanirana crpna postaja -Novi sustav za prihvatobradu sadraja septikih jama -Potpunorekonstruiranibiolokisustavobrade(obradititripotencijalne tehnologijeproiavanja:konvencionalni,C-TECHiMBR),naraziniIdejnog rjeenja,sasimultanomstabilizacijommulja,isoptereenjemod5000ES (300 kg BPK5/dan). -Novi sustav zbrinjavanja suvinog mulja statikim uguivanjem do 1,5-3% s.t. ilimehanikimuguivanjemdo5-7%s.t.,anakontogadehidriranjemna centrifugi,priemusuvianmuljtrebabitiprihvatljivzaodlaganjena odlagalite neopasnog otpada Lokacija ureaja je postojea, sjeverno od Delnica (Kalvarija). Potrebno je maksimalno koristiti postojee objekte, a ureaj predvidjeti u gabaritima postojeelokacijeureaja.Ureajmorabitiarhitektonskioblikovandaseuklapau krajobraz okolice.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 12 3.Postojea dokumentacija Raspoloivepodlogekojesudobivenenauvidikoritenetijekomrazradeove projektne dokumentacije su: Projektna dokumentacija: Tehnikadokumentacijadogradnjeureajazaproiavanjesanitarno-potronih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991. Ostala tehnika dokumentacija: Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice Crowater Life Project 2007. (Ekoloki inenjering, 2007.) Prostorno-planska dokumentacija: ProstorniplanureenjaGradaDelnice(STUDIOREMIK,d.o.o.,Rijeka,2002.) Ostala dokumentacija: Izvjea o analitikom ispitivanju parametara otpadne vode Delniceu periodu 19.03.2007.25.09.2008.(ulaziizlaz,ukupno18analiziranihuzoraka otpadne vode), (ZZJZ PG 2007./08.) VodopravnadozvolazasustavjavneodvodnjeDelniceiz1999.godine (Hrvatske vode) Neovjerena kopija posebne geodetske podloge lokacije ureaja, novoizraena PregledpotronjeigubitkavodeizvodovodnogsustavaDelniceza2007. godinu MeteorolokipodacizaDelnice(izvodizprojektasanacijeodlagalita Delnice), Hidroplan 2007.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 13 4.Analiza postojee dokumentacije Projektna dokumentacija PremaTehnikojdokumentacijidogradnjeureajazaproiavanjesanitarno-potronih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991. kanalizacijski sustav grada Delnica projektiran je kao razdjelni, iako su mjestimino oborinski kolektori spojeni na fekalneiobrnuto.Prethodnimidejnimprojektomusvojenajevarijantaodvodnje fekalnihotpadnihvodasjednimureajemzaproiavanjeveliine2x5000ESi minimalnimprecrpljivanjemotpadnevode,dokjekodoborinskekanalizacije odabrana izvedba jedinstvenog sustava s dva sekundarna. Kakobiseustanoviliulaznipodacizadimenzioniranjeureajazaproiavanje, izvrenasumjerenjakoliineotpadnihvodauglavnomkolektorufekalnihvodakoja dolazinaureaj,obziromnapotronjuvodeievidentiranibrojprikljuakanamreu teuzorkovanjeianalitikaobradarezultataotpadnevodeuglavnimkolektoru fekalnih voda u sunom periodu. IzvedenikolektorjeprofilaDN300,glavnikolektornijeien,amjernirezultati koliineotpadnihvodaoekivanogsureda.Glavnikolektorizvedenjeuduinioko 3500mtoje35%mreeidejnogprojekta.Oborinskaodvodnamreaizvedenaje samodjelomino,odnosno,izvedenisuglavnikolektoripoSupilovojulici(betonske cijevi2xDN500).Odplaniraneduine15000m,ukupnaduinaizvedenemree iznosi 3400 m, odnosno 23%. Izgradnjaureajazaproiavanjepredvienajeudvijefaze.Prvafazaobuhvaa realizacijuureajazapoetnohidraulikoibiolokooptereenjeza5000ESuz izgradnju dovodnog kanala DN 250, reetke i pjeskolova, centralne crpne stanice za konanostanjesugraenimcrpkamazaprvufazu,bazenazaaeracijuzakonano stanje (jedan dio e se koristiti za aerobnu stabilizaciju mulja), sekundarnu talonicu za konanu fazu sa zgrtaem, crpnu stanicu za povratni mulj i viak mulja, ispusnog kanala za konanu fazu, kompresorske stanice za konanu fazu s kompresorima za prvu fazu, objekta za filter preu s filter preom za konanu fazu, pogonske zgrade, internog vodovoda i kanalizacija, elektrike, automatike, vanjske rasvjete i ograde. Otpadnavodaseotvorenimgravitacijskimkanalomdovodidoreetkeipjeskolova, nakon ega se preko crpne stanice s uronjenim ABS crpkama podie do aeracijskog bazena. Cjevnim dobavljaima i puhalima u betomski bazen dubine 3,5 m upuhuje se zrak. Aeracija traje 10h. Za konano rjeenje predviena su 2 bazena dimenzija 9 x 15m,odnosno4bazenadimenzija,15,30x4,5m,korisnedubine3,65m (konstrukcijska dubina 4,40 m). Uprvojfazi,jedanodbazenasluitezaaerobnustabilizacijumulja.Sekundarni efluent nakon aeracije zadrava se u sekundarnoj talonici 2h, gdje se taloi na dno i zgrtalicomtransportiraulijevakzamulj.Odatlesedijelomvraapredaeracijski bazen kao aktivni mulj, a dijelom transportira u bazen za aerobnu stabilizaciju, dok se dehidrirani mulj odvozi na deponiju.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 14 Ostala tehnika dokumentacija: U Naputku za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice Crowater Life Project 2007. (Ekoloki inenjering, 2007.) analizirano je povijesno i postojee stanje ureajazaproiavanjeotpadnihvodaDelnica,lokacijaureaja,stupanj prikljuenostinasustavjavneodvodnje,podaciopostojeimindustrijskimidrugim pogonima,potrebnakakvoaefluenta,prijamnikproienihotpadnihvodaidr. Ispitanjesastavotpadnihvodanaulazuuureaj(18.07.2007.).Rezultatisu prikazani u Tablici 1. Tablica 1. Sastav otpadne vode u Delnicama (07/2007) ParametarVrijednost (mg/l) BPK5620 KPK1030 ST218 N-NH455 NUK78 PUK7,6 Protok (m3/d)310 Temperatura (oC)22 pH7,5 Zakljueno je da su koncentracije BPK5 i KPK izuzetno visoke za komunalnu otpadnu vodu.Unastavkusudaniprijedlozizarekonstrukcijupojedinihdijelovaureaja,koji suuglavnominavedeniuProjektnomzadatku.Ocijenjenojedajevrijednost ST/BPK5ekstremnoniskaidasenemoesmatratimjerodavnom.Izvrenje preliminarniizraunpotrebnihveliinabioaeracijskihbazena,tejezakljuenoda postojeibioaeracijskibazenimogudnevnoobraditiorganskooptereenjeod5000 ESsasimultanomstabilizacijommuljasamokodniskogomjeraST/BPK5.Ostaje nejasanpodatakoprotokuodsvega310m3/dan(nemapodatakajeliistimjerenili procijenjen). U nastavku je dan prijedlog gradnje nove talonice, statiko uguivanje muljado1,5-3%s.t,teodvodnjavanjenacentrifugi.Postojeutalonicubitrebalo rekonstruirati u privremeni spremnik mulja.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 15 Prostorno-planska dokumentacija: UProstornomplanuUreenjaGradaDelnica(2002.)udijeluI,Obrazloenje, navodi se slijedee: UToki1.1.1.6.Infrastrukturnisustavi,f)Odvodnjaotpadnihvodanavodisedaje ...UnaseljuDelniceizgraenjeglavnikolektoribiolokiureaj(5.000ES)za proiavanje,meutimureajnijeufunkciji.Predulazomuureajsenalazigruba reetkanakonkojesebypasomotpadnavoda(razrijeenaneiskljuenom oborinskom vodom) odvodi u korito Delnikog potoka. Na izgraeni sustav prikljuen jenedovoljanbrojpotroaa.Ovopodrujetakoerkarakteriziranedovoljna izgraenostkanalizacijskogsustava.Odvodnjaoborinskihvodasustavnonije rjeavana.OborinskevodeseusamomnaseljuDelnicedijelomuputajuusustav javne kanalizacije, a dijelom se isputaju na teren. Zadnjih godina komunalno drutvo Komunalacintenzivnijeradinaizraditehnikedokumentacijeiizgradnjisustava kanalizacije.OstalanaseljauGraduDelnicenemajuizgraensustavzaodvodnju otpadnihvodavesakupljanjesanitarneotpadnevodeobavljajuprekoviestepenih septikih talonica sa uputanjem tekueg sadraja u tlo. U Toki 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podrujaiocjenapostojeihprostornihplanova,navodisedaje...Odvodnju otpadnihvodapotrebnojedovestiupravilanodnossavodoopskrbnom infrastrukturomuciljuouvanjavodezapieitla.Kontroliranimisputanjemi proiavanjemotpadnihvodapotrebnojeouvatiipoboljatikakvouvodotoka, osobito onih visoke kakvoe; rijeke Kupa i Kupica. U Toki 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora navodi se da je: ...U naseljima DelniceiCrniLugpotrebnojerazvijatimreusanitarnihotpadnihvodaiz domainstava,teisteprekoureajazaproiavanje,potrebnoguinka proiavanja,uputatiuvodotokiliteren.Sveotpadnevodeposlovnihgraevina- pogona,ukolikosuprodukttehnolokogprocesa,potrebnojeprijeuputanjau kanalizacijunaseljadovestiprekoureajazaproiavanjenanivo,sanitarnih otpadnih voda iz domainstava. U Toki 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia navodi se da ureajzaproiavanjeotpadnihvodapotrebnoredovitoodravatiuciljuzatite zraka. UToki2.2.3.Razvojnaselja,drutvene,prometneikomunalneinfrastrukturenavodisedaje...Potrebnostavitiufunkciju(opremitiipreusmjeritiotpadnevode) stariureajzakondicioniranjeotpadnihvodauDelnicama,kaoiprovjeritifunkcijui osposobitibiolokiureajuCrnomLugu.Uovadvanaseljatrebaprojektirati razdijelni sustav kanalizacije i teiti iskljuenju ranije spojene oborinske vode. U Toki 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture navodi se da je ...Ureaj je potrebno opremiti i staviti u funkciju uz dogradnju prihvatne stanice za otpad iz sabirnih jama

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 16 NaelnosesviovinavodiprovlaekrozcijeliProstorniplan,takodaseuovim izvadcimanavodesvizahtjevidokumenataprostornogplaniranjaDelnicavezaniuz sustav gospodarenja komunalnim otpadnim vodama. Lokacija postojeeg ureaja prikazana je u Prilogu 1. 5.Zemljopisni podaci GradDelnicenalaziseuGorskomkotaru,prostornojcjelini-mikroregijiPrimorsko-goranskeupanije.Gorskikotarjesmjetennasjevero-istonomikontinentalnom dijelu upanije. Kroz ovaj prostor prolaze prometnice (putevi) koji povezuju (spajaju) ravniarskiipriobalniprostorHrvatske,tj.srednjuEvropuiSredozemlje.Graniina sjeverusRepublikomSlovenijom,anaistokusKarlovakomupanijom.Na cestovnoj su (M12, E65) i eljeznikoj prometnici Zagreb-Rijeka. NajveenaseljeGradaDelnicejesamonaseljeDelnice.Delnicesusredinjei najveenaseljeGorskogkotara.Smjetenenanadmorskojvisiniod698metarai uokvireneuuzvienjimaDrgomlja,PetehovcaiJaplenkogvrhaDelnicesunajvii grad u Hrvatskoj. NaseljeDelnicesmjetenojeuudoliniizmeudominantnihvrhova,narelativno ravnomterenu,norubovisamognaseljaseizdiuilisputajuuodnosunasredite naselja.Naseljejekompletnookruenogustimiprostornorairenimumamakoji naselje Delnice razdvajaju od drugih naselja. 6.Klimatske prilike KlimatskipodacizapodrujeGradaDelnicesuuzetiizstudijeOsnovnetermikei oborinskeprilikenapodrujuHrvatske(postajeDelnice,Zalesina)kojuje1994. godine izradio Dravni hidrometeoroloki zavod Zagreb, za potrebe Hrvatskih uma. Podaci se odnose na period mjerenja od 1961.-1990. godine. 6.1.Temperatura UTablici2.aprikazanjegodinjihodsrednjemjesenetemperaturezrakaza postaje Delnice i Zalesina, u Tablicama 3. i 4. srednje vrijednostitemperature zraka godinjih doba i apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka. Vidljivo je da se najvei porast temperature javlja u periodu izmeu travnja i svibnja, dok se najvei pad temperature javlja izmeu listopada i studenog.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 17 Tablica 2. Godinji hod srednje mjesene temperature zraka PostajaMjeseciProsjek IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIGod Delnice-1,2-0,31,76,611,314,916,816,212,88,23,40,87,7 Zalesina-2,0-1,81,36,311,214,916,616,112,47,93,30,77,2 Tablica 3. Srednje vrijednosti temperature zraka godinjih doba 0C PostajaGodinja dobaProsjek ProljeeLjetoJesenZimaGodinja Delnice6,5168,1-0,67,7 Zalesina6,315,97,9-1,07,2 Tablica 4. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka PostajaMjeseci IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIGodina Delnice max.12,018,018,021,528,030,034,032,030,023,516,513,51950. Delince min.-19,0-25,0-19,0-11,0-6,0-0,82,53,5-1,0-5,4-10,6-12,51956. Zalesina max.13,918,820,021,227,527,231,231,330,023,617,014,61960. Zalesina min.-28,6-33,1-26,6-13,9-9,7-3,20,70,3-5,3-9,3-15,7-18,01956. Vrijednostiapsolutnihekstrematemperaturezraka,prikazanesuuTablici4.i izraavajukontinentalnostklimedelnikogpodruja(razlikaizmeuapsolutnog maksimuma i minimuma je 59oC za postaju Delnice, a 64,4oC za postaju Zalesina). UTablici5.prikazanisudanisnekimkarakteristinimvrijednostimamaksimalnihi minimalnihtemperaturazrakakojenamprikazujutemperaturnireimnekog podruja. U meteorolokom nazivlju ti su dani oznaeni: hladni danitmin 25 oC vrui danitmax > 30 oC NapodrujuGradaDelniceprosjeangodinjisrednjibrojhladnihdanajecca125, ledenihcca23,studenih31,toplihcca23doksevruidanimoguoekivaticca2 puta godinje.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 18 Tablica 5. Dani s karakteristinim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka Postaja/daniMjeseci IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIGod. Delnice Srednji broj hladnih dana23,820,320,68,91,80,1--0,55,81421116,8 Srednji broj ledenih dana5,86,92,30,2------0,41,717,3 Srednji broj studenih dana9,57,64,70,1-----0,22,36,831,2 Srednji broj toplih dana---0,20,11,88,99,12,7---22,8 Srednji broj vruih dana-----0,10,80,80,1---1,8 Zalesina Srednji broj hladnih dana24,822,422,510,63,00,3--3,07,715,723,4133,4 Srednji broj ledenih dana10,310,35,30,2------1,12,729,9 Srednji broj studenih dana9,77,54,20,1------2,76,230,4 Srednji broj toplih dana---0,20,71,78,98,52,2---22,2 Srednji broj vruih dana-----0,80,70,80,3---2,6 6.2.Oborine Nizod12mjesenihkoliinaoborinadajegodinjihodoborina(mm)prikazanisuu Tablici 6. za obje postaje: Tablica 6.Mjesene koliine oborina PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUkupno Delnice2602241601831751661331392052602793022486 Zalesina1801561211531601451271231932072052211999 Dani u kojima padne minimalno 0,1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. Ako je ta oborinabilakiatisedaninazivajudaniskiom,aakojepadaosnijegikoliina oborineodotopljenogsnijegajeiznosilabarem0,1mmtajdansenazivadansa snijegom. U Tablici 7. dan je prikaz srednjih mjesenih i godinjih broja dana s kiom odnosno snijegom.Iz Tablice je vidljiv odnos broja dana s kiom u odnosu na one sa snijegom. Vidljivo je da snijeg prevladava u sijenju i veljai. Mjeseci bez snijega su lipanj,srpanj,kolovozirujan.Ukolikoprevladavajunisketemperaturezrakasnijeg koji pada zadrava se na tlu (> 1 cm). Dugo razdoblje pod snijegom smanjuje trajanje vegetacijskeperiodeodreenogpodruja.Zadelnikopodrujejetrajanjesnjenog pokrivaa oko 80 dana godinje. U Tablici 8. prikazane su maksimalne visine snijega na tlu.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 19 Tablica 7. Broj oborinskih dana i dana sa snjenim pokrivaem MjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUkupno Delnice Broj dana s kiom9,88,29,313,414,414,912,110,59,913,314,911,3142,0 Broj dana sa snijegom9,99,67,13,91,2----1,64,18,345,7 Broj dana sa snjenim pokrivaem 18,819,218,13,80,7----1,56,913,882,8 Zalesina Broj dana s kiom9,85,56,410,012,312,211,310,09,511,712,09,4120,1 Broj dana sa snijegom6,77,86,93,61,6----1,73,25,937,4 Broj dana sa snjenim pokrivaem 17,719,118,74,62,9----3,04,811,582,3 Tablica 8. Maksimalne visine snijega na tlu PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXII Delnice851361603775----5650551960 Zalesina81911532962----2740611953 6.3.Relativna vlanost zraka Kakosupodaciooborinipokazalivelikbrojoborinskihdanapodaciosrednjoj mjesenojigodinjojrelativnojvlazipotvrujuzakljuakdajetopodrujevlane klime (Tablica 9.). Za delniko podruje je prosjena srednja godinja relativna vlaga 84,5%.Potrebnojenaglasitidavisokevrijednostirelativnevlageuovompodruju nisutolikoneugodnejerseradioklimatskihladnijempodruju.Srednjibrojdanas relativnom vlagom veom ili jednakom 80% prikazan je u Tablici 10. Tablica 9. Srednja mjesena i godinja relativna vlaga (%) PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIPros. Delnice89878482818180818690929486 Zalesina78818181797979818588898983 Tablica 10. Srednji broj dana s relativnom vlagom veom ili jednakom 80% PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUk. Delnice24,319,617,110,48,46,15,46,29,315,023,626,8172,2 Zalesina18,913,915,210,18,76,34,47,18,714,021,123,0151,4

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 20 6.4.Naoblaka SrednjamjesenanaoblakaprikazanauTablici11.uskladujesveprikazanim podacimaooboriniivlaziikazujedajenebonajeeuveojmjerizastrto oblacima,aupostocimapokrivenostinebatobiiznosilo45-82%.Osimukupne naoblake,kaoukupnipodatakonaoblaciidojmukojinaoblakaostavljana promatraa,koristesepojmovivedardan,ukojemjesrednjadnevnanaoblaka manjaod20%pokrivenostinebaoblacima,ioblaandan,ukojemjesrednja dnevnanaoblakaveaod80%pokrivenostinebaoblacima(Tablica12.).IzTablica jevidljivodasamoukolovozu,zapostajuDelnice,brojvedrihdanapremaujebroj oblanih dana, dok je taj podatak za postaju Zalesina drugaiji. Za postaju Zalesina broj vedrih dana premauje broj oblanih, u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (0 - 10) Tablica 11. Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (0 - 10) PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIPros. Delnice7,67,16,66,76,46,04,94,55,77,38,28,26,6 Zalesina6,76,56,06,15,85,44,03,94,96,27,57,45,9 Tablica 12. Srednji broj dana obzirom na naoblaku Postaja/daniMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUk. Delnice Srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 2) 2,63,86,14,04,15,07,79,06,73,21,82,456,4 Srednji broj oblanih dana (srednja dnevna naoblaka vea od 8) 18,916,515,712,411,410,68,96,610,717,221,221,8171,9 Zalesina Srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 2) 4,44,56,74,24,74,611,110,99,45,22,04,271,9 Srednji broj oblanih dana (srednja dnevna naoblaka vea od 8) 15,313,212,911,58,58,15,04,78,012,717,718,9136,5

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 21 6.5.Vjetar ZadnjihgodinaupodrujuGorskogkotaradolazidopojavejaihvjetrova (intenzivnijasjeauma)negotosusejavljaliuprolosti.Jakivjetrovisuu delnikompodrujurijetki,aolujnihgotovoinema,tojevidljivoizTablice13.Pod jakim vjetrom smatra se vjetar od 6 Beauforta, 10,8-17,1 m/s, a pod olujnim vjetar od 8 Beauforta, 17,2 m/s ili jae. Tablica 13.Srednji broj dana obzirom na jainu vjetra Postaja/daniMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUk. Delnice Srednji broj dana s jakim vjetrom2,52,31,00,60,30,20,10,40,50,70,51,110,2 Srednji broj dana s olujnim vjetrom-0,1----------0,1 Zalesina Srednji broj dana s jakim vjetrom0,40,80,30,2-0,1--0,1-0,80,63,3 Srednji broj dana s olujnim vjetrom-0,1--------0,30,10,5 6.6.Meteoroloke pojave Meunajznaajnijetakvepojaveubrajajusegrmljavinaimagla,zbogsvogvelikog utjecaja na mnoge ljudske aktivnosti. Pojava grmljavine ea je u ljetnim mjesecima to je i za oekivati jer ljeti ima najvie naoblake koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka,auplaninskimpodrujimatakvanaoblakalakeieenastaje.Odukupno 32takvadana(postajaDelnice)ugodinivieodpoloviceseodnosinaljetne mjesece.NavedenojeprikazanouTablici14.Najmanjemagleimauljetnim mjesecimadokseuhladnijemdijelugodinemaglajavljagotovosvakitrei,etvrti dan (Tablica 15). Tablica 14. Srednji broj dana s grmljavinom PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUk. Delnice0,80,90,51,63,95,85,44,63,22,41,51,732,3 Zalesina0,70,30,70,62,32,63,11,71,80,60,60,515,5 Tablica 15. Srednji broj dana s maglom PostajaMjeseciGod. IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIUk. Delnice6,84,83,22,42,62,32,72,65,08,18,38,156,9 Zalesina2,71,93,61,81,20,61,81,11,94,03,12,826,5

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 22 7.Stanovnitvo PremapopisustanovnitvaRepublikeHrvatskeiz2001.godine,naseljeDelnice imaloje4.451stanovnika.Napodruju naselja Delnice ivi vie od 85% stanovnika podrujaGradaDelnice,kojibroji55naseljasukupno6.262stanovnika.Okolna naseljasuuglavnomvrlomala,tektriimajuvieodstotinustanovnika.Obziromna izrazitoruralnikarakter,udaljenostiizoliranostnaseljanapodrujuGradaDelnice (osimsamogsredita),neplanirasespajanjesustavaodvodnjeokolnihnaseljana sredinji ureaj. Desetgodinaranije,unaseljuDelniceivjeloje4.696stanovnika,anapodruju Grada6.858stanovnika.Urazdobljuod1900.do1961.prosjeanporast stanovnitvaiznosioje0,12%,od1961.do1981.ostvarenjeprosjeanpadod 0,58%,anakontogadolazidozaustavljanjapadaisporogporastaod0,08%.Ovaj porast nastao je prvenstveno zbog doseljenja stanovnitva iz okolice i manjih mjesta premasredinjemcentruDelnicama,aliiizdrugihkrajevaposebnotijekom Domovinskog rata. VeduginizgodinanapodrujuDelnicabrojumrlihpremaujebrojroenih(zarazdoblje od 1971.-1994. na podruju bive Opine Delnice broj umrlih u odnosu na novoroenejeveiza18%).ProizlazidasenapodrujeGradaDelnicauglavnom doseljavalo stanovnitvo iz drugih podruja Hrvatske i drugih zemalja, te da je porast stanovniva uvjetovan uglavnom mehanikim priljevom. Gorski kotar, pa tako i njegov dio Grad Delnice, su due vrijeme, jo od prvih popisa, emigracijsko podruje. Gorskokotarsko podruje pripada demografskom tipu E4, kao najloijem, izumiranje. U odnosu na 1991. godinu evidentiran je pad od 6,8%, a u odnosu na planirani pad do2015.god.poPP-u(6.685stanovnika)padbrojastanovnikajedanasveiza 4,3%odoekivanog2015.godine.Brojkesualarmantneiukazujunaneminovnost gospodarskih zahvata takve vrste da se na svaki nain zaustavi pad broja stanovnika tog podruja. Kako je danas okolica Delnica uglavnom ispranjena od itelja, nije za oekivati vei priljev stanovnitva u sredinje naselje. Stoga e se za potrebe projektiranja UPOV-a koristiti podatak o broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnitva.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 23 8.Drutvena infrastruktura Delnicesu,kaosredinjenaseljeGrada,aliikaogravitirajuicentarvelikogdijela Gorskog Kotara, znaajno drutveno sredite. U Delnicama postoje vojne i policijske slube, porezne slube, sudovi, dvije osnovne i srednja kola, zdravstvene ustanove icijelinizdrugihustanovakarakteristinihzaregionalnoigradskosredite.Delnice su i vano cestovno i eljezniko odredite. Sjeverno od naselja smjetena je velika vojarna,kojajeocijenjenaperspektivnomikojaeidaljesluitipostojeojsvrsi. Vojarna je takoer spojena na sustav javne odvodnje. VelikbrojljudikojisunastanjeniizvanDelnicazaposlenojeusamimDelnicama,a takoerivelikbrojljudiizokolicesvakodnevnoboraviuDelnicama.Samata injenicaobjektivnoukazujenamogunostpoveanoghidraulikog,inaroito organskog optereenja otpadne vode. Ljudi koji povremeno borave u Delnicama tijekom radnog vremena, boravka u koli ili obavljanjajednokratnihposlova,ilizaustavljanjatijekomprolaskakrozDelnicesu znaajniproducentitzv.crnihsanitarnihvodakojesuvisokooptereeneorganskim tvarima(sanitarnivorovi),auopenisuproducentiniskooptereenihkomunalnih otpadnih voda, kao to su vode nastale odravanjem osobne higijene, pranja rublja, sua i dr. Stogajezaoekivatiodreeninesrazmjerizmeuhidraulikogiorganskog optereenja otpadnih voda Delnica.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 24 9.Industrija i gospodarstvo PremapodacimaHrvatskegospodarskekomore,napredmetnompodrujupostoji 174 registriranih aktivnih gospodarskih subjekata. Veinom se radi o malim uslunim djelatnostima.Subjekatasvieoddesetzaposlenihimasvegasedamnaest.Istisu prikazani u Tablici 16. Tablica 16. Lista gospodarskih subjekata na predmetnom podruju Gospodarski subjektAdresa GORAN d.o.o. Sajmina 31 INGRO, d. o. o. Goranska 8KOMUNALAC d.o.o. Supilova 173SETING - INENJERING, d. o. o. Frana Supila 339MAXEL d. o. o. Luika cesta 1 /b SUBITA REGULA d.o.o. Lujzinska 2221220GRGURI d.o.o. Prilaz Doli 2 16KRALJEVI HOTELI d.o.o. Lujzinska 36GSC RUNOLIST d. o. o. kolska 24AS-MONT d.o.o. Silvija Strahimira Kranjevia 5KOMODEL, d. o. o. Lujzinska cesta 22HOTELI BUKULI d.o.o. Lujzinska 3ARGOLA d.o.o. Gornja Ograja 11 bb UKI d. o. o. Supilova 164KENONLIM, d. o. o. Frana Supila 147 DRAGUNJA d. o. o. Prilaz Doli I 5 OPSKRBA d. d. Podtor 27 Veinasubjekatasuistouslunogkaraktera.Odproizvodnihdjelatnostidominiraju graevinske tvrtke niskogradnje i visokogradnje. Znaajan je i seoski i zimski turizam, postojinekolikohotelaiugostiteljskihobjekata,atendencijajedaeseturizam razvijatiubudunosti.Karakteristikeotpadnihvodakojeproizvodegospodarski subjekti su po svom sastavu sline komunalnim otpadnim vodama, stoga se zakonski netretirajukaotehnolokevode.Industrijekojaproizvodiznaajnekoliine tehnolokihotpadnihvodauDelnicamanema.TosenavodiiuNaputkuza nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice (Ekoloki inenjering, 2007.) BuduirazvojindustrijeDelnicauglavnomjeoslonjennarazvojturizma, graevinarstvaimalogisrednjegpoduzetnitva,aodindustrijenajviepotencijala ima drvna industrija. Usluajupoetkaprodukcijetehnolokihotpadnihvodabilokojevrstenapodruju Delnica,navedenesetrebajutretiratinaindustrijskimureajimazaproiavanje prije ispusta u sustav javne odvodnje, u skladu sa zakonskim zahtjevima.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 25 10.Poljoprivredne aktivnosti Poljoprivredne aktivnosti na podruju Delnica su izrazito oskudne. Obradivih povrina gotovodainema,testoganemaintenzivnihunosaorganskihihranjivihtvariutlo. Takoer,nemapodatakaopostojanjuobjekatazaintenzivniuzgojstoke(farmi)na podruju Delnica. Usluajugradnjetakvihobjekataubudunosti,istiesegotovosigurnosmjestiti izvanpodrujanaseljaDelnice,takodaseotpadnevodeneeuputatiusustav javneodvodnje,negoesepitanjeisterjeavatiusklopuzatitepoljoprivrednog zemljita ili zasebnim industrijskim ureajima za proiavanje otpadnih voda. 11.Vodovodna mrea i potronja vode PremapodacimaizProstorogplanaureenjaGradaDelnice,napodrujuGrada Delnicevodoopskrbajerjeenamanjimsustavima,meusobnoodvojenim,koji koristevoduizlokalnihizvorita.Pokrivenostvodovodnommreomje90% stanovnika.NavedenoseodnosinacijelopodrujeGrada,takodasemoe pretpostavitidajedanaspokrivenostsustavomvodovodasamognaseljaDelnice 100%. NajveisustavprekokojegsevodomopskrbljujuDelnicejesustavvodoopskrbeiz izvoraKupice.IzvorKupicejenajveiizvornapodrujuGradaDelnice,ijaje minimalnaizdanost700l/s,dokjemaksimalna3000l/s.Zapotrebevodoopskrbe naselja Delnice koristi se i voda iz izvorita Loka i Putrihovo. Isporuene vode potroaima nisu ujedno i koliine vode koje se crpe na izvoritu. U transportu vode, od izvora do potroaa, nastaju gubici vode koji mogu biti znaajni. Smatra se da je vodovod s gubicima veim od 40% lo vodovod. Posljednjiprikupljenipodaciza2007.godinupokazujudajezapotrebeopskrbe naselja Delnice i naselja Luice u 2007. godini proizvedeno 470.519 m3 vode, a da je prodano292.386m3vode(razlikapredstavljagubitakvodeizsustava),odnosno 61,07 m3 po stanovniku 167,3 l/dan, prosjeno za Delnice i Luice. No, budui da su Delnice znatno vee od Luica, pretpostavka je da jespecifina potrona norma za Delnice via od 167,3 l/dan, te se ista, zbog usvaja s vrijednosti od 180 l/dan. Tijekomgodinepotroaikoristerazliitekoliinevode.Udomainstvimatoovisio godinjemdobu.Vievodekoristiseljeti.Ugospodarstvupotronjavodeovisio gospodarskim aktivnostima. Tamo gdje je potronja vode vezana za proizvodnju ovisi o ciklusu proizvodnje. U uslunim djelatnostima ovisi esto o sezonskom poslovanju. Za podruje Grada Delnice potronja vode ujednaena tijekom godine i ne varira za vie od +/-15% po mjesecima.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 26 12.Lokacija ureaja za proiavanje LokacijaureajazaproiavanjeotpadnihvodaDelnicenalazisena sjeveroistonomrubunaseljaDelnice,nalokacijiKalvarija.Nalazisenakraju Supiloveulice,takodasukuesmjetenevrloblizuureaja,namanjeod50m.U bliziniimadostaobiteljskihkua.Grobljesenalazinaudaljenostiod300metara,a vojarnanaudaljenostiod500metara.Oko600metaraistononalaziselokalitet Furmanskifojnar.Oko300-400metaraistonoplaniranajeizgradnjarekreacijske zone-kupalitanaDelnikompotoku.Lokacijaureajaspadauzonuposlovne namjene, a u odnosu na naselje smjetena je u udolini. Zbogblizinestambenihirekreacijskihzona,posebnupanjupotrebnojeposvetiti suzbijanju irenja neugodnih mirisa i buke. Lokacija ureaja prikazana je na Slici 1. Slika 1. Lokacija UPOV Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 27 13.Postojee stanje UPOV Delnice PostojeiureajzaproiavanjeotpadnihvodanaseljaDelniceprojektiranje, graenirekonstruiranuvieetapa.Projektpostojeegureajaizraenje1977. godineipredvienjezakapacitetod5000ES.Projektiranajetehnologijaaktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom mulja i uguivanjem. Ureaj se izgraen 1987., a vea rekonstrukcija je izvedena 1995. godine. Danas ureaj funkcionira samo kao mehaniki ureaj. Glavni dijelovi ureaja su: -Ulazno okno koje funkcionira i kao preljevno okno u obilazni cjevovod -Ulaznagraevinasgrubomautomatskomreetkomd=10mm,zapornicomi obilaznim kanalom reetke -Pjeskolov povrine 2 m2 -Crpna postaja zapremnine 44 m3 s ugraenim centrifugalnim crpkama -Fino rotacijsko sito s etkama d= 1 mm -Dva bioaeracijska bazena korisnog volumena cca 500 m2 svaki, okvirnih dimenzija xD x V = 9 x 15,2 x 4,4 m -Sekundarna vertikalna talonica pravokutnog oblika, okvirnih dimenzija x D x V = 9,8 x 8,6 x 6,2 m, ukupne zapremnine od 195 m3, povrine 84,5 m2 -Spremnik vika mulja zapremnine 130 m3 -Upravniobjektsprostorijamazasmjetajpuhala,elektroormarom,upravljakim sustavom, sanitarnim vorom, prirunim skladitem i dr. -Odvodni cjevovod do prijamnika, Delnikog potoka Veinadijelovaureajadanasnijeufunkciji.Ujednomodbioaeracijskihbazena ugraenjeodvajauljaimasti,kojitakoernijeufunkciji.Naslijedeimslikama prikazani su neki dijelovi UPOV Delnice.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 28 Slika 2. Ulazno okno

Slika 3. Gruba reetka sa zapornicom

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 29 Slika 4. Bazen crpne postaje Slika 5. Puhala za zrak

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 30 Slika 6. Fino automatsko sito Slika 7.Bioaeracijski bazen

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 31 Slika 8. Odvaja ulja i masti naknadno ugraen u bioaeracijskom bazenu Slika 9. Sekundarna talonica

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 32 Slika 10. Pogled na bioaeracijske bazene Slika 11.Upravna zgrada

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 33 14.Podaci o recipijentu proienih otpadnih voda Delniki potok RecipijentproienihotpadnihvodaizUPOVDelnicejeDelnikipotok.Prema navodimaizNaputkazanadgradnjiioptimizacijuradasustavaUPOVDelnice, vodotok je svrstan u vodotok II kategorije (osjetljivo podruje). Iako na irem podruju ima nekoliko znaajnijih vodotoka, kao to su Kupa i Kupica, te Velika i Mala Belica, u blizini naselja Delnice protjee samo Delniki potok. Delnikipotokjevodotoksvrlomalimprotocimausunomperiodu,aljetipraktiki presuuje.Zavrijemejakihoborinaimakarakterbujice,zbogsvogsmjetajau kanjonu.Tokpotokakarakteriziravelikarazlikaunadmorskimvisinama(s800na 500 m n.m.). Na Slici 12. prikazana je panorama dijela toka Delnikog potoka. Slika 12. Panorama Delnikog potoka Povrina sliva Delnikog potoka iznosi cca 18 km2. Potok izvire oko 2 km istono od naseljaDelnicesjevernoodstarecesteZagreb-Rijeka.Prolazisjeveroistonim rubomnaseljaDelniceinamjestuispustaizUPOVDelnicenajbliijesamom naselju.TokmudaljeidepremasjeverukrozkanjonnapodrujuMakovcaublizini naseljaMarijaTrotiTihovo,nakonkojihseulijevaupotokLenicu(cca5km sjevernoodDelnica)kojasenakoncca1kmulijevaurijekuKupicu.NaSlici13. prikazan je tok Delnikog potoka od izvora do ua u Lenicu i Kupicu. PrijedlogomizmjenaidopunaProstornogplanaPrimorsko-goranskeupanijeiz 2008.godinepredloenojeizvritiponovnotrasiranjeponoraDelnikogpotokasa svrhom definiranja utjecaja na izvor Kupice.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 34 Slika 13. Tok Delnikog potoka

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 35 IakosenavodidajeDelnikipotokvodotokIIkategorije,svenjegovevode zavravaju u rijeci Kupici koja je vodotok I kategorije, a Kupica se ulijeva u Kupu koja je takoer na tom podruju vodotok I kategorije. Hidroloki podaci i podaci o kakvoi vodeDelnikogpotokanisubilinaraspolaganjutijekomizradeovogprojekta.Kao referentni vodotok za analizu utjecaja uzima se rijeka Kupica. Kupica KupicajenajznaajnijadesnoobalnapritokaKupenapodrujuPrimorskogoranske upanije. Slivna povrina joj na izlaznom hidrolokom profiluBrod na Kupi Kupica iznosi291km2.Slivimatriglavnaogranka:Curak,DelnikipotokiVelikuSuicu. IzvorjesmjetenispodKupjakogvrha,imaizgledmalogjezercaodaklesevodi zatvorenim kanalom do sela Ievnica gdje je izgraeno crpno postrojenje s kojim se diovodeprebacujeuvodoopskrbnisustavDelnikogvodovoda.Kupicaje namijenjenazavoduzapie,akvakulturu,turizamirekreaciju.Imastatusvrijednog dijela prirode. Hidroloke karakteristike rijeke Kupice SrednjiprotokKupicenaizvoruiznosije5,18m3/s.TokompremauuuKupu srednjiprotoksepoveavauslijeddotokanekolikopotoka,teuprvomdijelutoka iznosi7,79m3/s,audrugomdijelu10m3/s.SrednjiprotoknauuuKupuiznosi 13,7m3/s(prosjenipodatakzaperiod1951.-1998.)Kupicajeocijenjena perspektivnomzagradnjudvijemalehidroelektrane.Prosjenimaksimalnigodinji protokKupicenauuuKupuiznosi146m3/s,a1993.jezabiljeenmaksimalni zabiljeeni protok od 357 m3/s. Kupica ima bujini karakter. Kakvoa rijeke Kupice HrvatskevodesupoodobrenjuProgramamonitoringaza2000.godinuodstrane Dravneupravezavodeorganiziraleispitivanjepovrinskihvodana249mjernih postaja, te obalnog mora na podruju Dalmacije na 24 mjerne postaje. Na slivu rijeke Kupe sustavno se prati kakvoa povrinskih voda na 51 mjernoj postaji, obuhvaajui uz vodotoke i 7 izvora i 4 jezera. MjerenjekakvoerijekeKupiceprovodisenamjernojpostajioznake30012(izvor Kupice), dok se mjerenje kakoe rijeke Kupe poslije utoka Kupice provodi na mjernoj postajioznake30010.VodaizDelnikogpotokaulijevaseizmeutedvijemjerne postaje.Kupica(kategoriziranakaovodotokIkategorije)jepremareimukisika spadala u vodotok I vrste, dok je obzirom na hranjive tvari i mikrobioloke pokazatelje imala karakteristiku vodotoka II vrste, a Kupa nakon ua Kupice je obzirom na reim kisikaihranjivetvariimalakarakteristikuvodotokaIIvrste,aobziromna mikrobioloke pokatatelje III vrste.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 36 PremapodacimaizUsporedbemetodazaprocjenupronosaoneienja (Graevinar58(2006)9,717-725),prosjenakoncentracijaBPK5uvodinaizvoru Kupice iznosila je 1,88 mg O2/l, koncentracija ukupnog duika 1,05 mg/l, a ukupnog fosfora0,02mg/l.Koncentracijanitrataiznosilaje0,94mg/l.Koncentracijaukupnog duikajepraktinonarazinikoncentracijezavodotokIvrste,dokjekoncetracija ukupnogfosforainitratadvostrukoviaodonedoputenezavodotokIvrste. KoncentracijaBPK5jezadovoljavajua.VodaizizvoraKupicejekonstantno oneienamikroorganizmimafekalnogpodrijetla,toukazujenadotokkomunalnih otpadnihvodauizvor.KaokljunipodacinedostajupokazateljikakvoeKupice nakon utoka Delnikog potoka i Lenice u Kupicu. 15.Postojee stanje odvodnje naselja Delnice Danas je izgraenost sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Delnice vie od90%,auskoroseoekujepunaizgraenost.Sustavodvodnjejeuglavnom razdjelnog tipa. Postoje manja podruja na kojima postoji mjeoviti sustav odvodnje, kao i manja podruja gdje sudbina oborinskih voda nije adekvatno rijeena. Takoer, postoje dijelovi odvodnje gdje je dolo do ilegalnih prikljuaka oborinske odvodnje na sustavsanitarneodvodnje.Odvodnisustavsanitarno-fekalneodvodnjeje gravitacijsko-tlani. Zbog konfiguracije terena, naina izgradnje naselja i znatnih oborina, a upravo zbog tih ilegalnih prikljuaka, oborinske vode znaajno utjeu na protok sanitarnih otpadnih voda.Preciznihpodatakanema.MaksimalnakoliinakojamoedoteidoUPOV-a kroz dovodni cjevovod je 103 l/s (DN 400 mm). Navedeni problem je potrebno rijeiti neovisnoorjeavanjukonceptaUPOVDelnice,alisetrebapotovatiistanjena terenu.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 37 16.Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice Pri izradi ovog projekta izraivau su bile dostupne analize otpadnih voda izvrene iz uzoraka na ulaznom oknu UPOV-a Delnice, te na izlaznom iz postojeeg ureaja koji nijeufunkciji.Podaciuzetiizizlaznog(kontrolno-mjernogokna)nisumjerodavniza dimenzioniranje, te se stoga ne navode. Ukupno je analizirano 9 uzoraka otpadne vode Delnica u periodu od 2007. do 2008., odstraneZavodazajavnozdravstvoupanijeprimorsko-goranske(otprilikesvaka dvadotrimjeseca),usklopuredovitekontroleradaureajapremapostojeoj Vodopravnoj dozvoli iz 1999. godine. Podaci su prikazani u Tablici 17. Neki parametri su isputeni jer nisu znaajni za dimenzioniranje. U istoj Tablici prikazani su i ulazni podaci kakvoe otpadnih voda iz prethodne dokumentacije. Uoavaseiznimnovelikorazmimolilaenjeizmeuoekivanihidobivenihrezultata, te iznimno velike oscilacije za pojedine parametre. Od9uzoraka,koncentracijaBPK5jedvaputabilaakiznad800mgO2/l,a koncentracija KPK dva puta iznad 1100 mg O2/l, jednom ak blizu 1400 mg O2/l, i to oba puta pri suhom vremenu. Koncentracijasuspendiranihtvarijeprikinomvremenubilajeizmeu680i780 mg/l, dok je pri suhom vremenu bila u oekivanim granicama. Koncentracijeukupnog(tj.Kjehldal-ovog)duikabilesuurasponuod43do118 mg/l,itoprikinomvremenu,aslinajesituacijaiskoncentracijamaamonijanog duika, te ukupnog fosfora. akiakoizizraunaizuzmemouzorkedobiveneprikinomvremenu,osim parametra suspendirane tvari ostali parametri osciliraju gotovo identinim stupnjem. Moguejedajejedanodrazloganedostatakpodatakaoduemperiodu(nekoliko dana) vezano uz oborine.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 38 Tablica 17. Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice (najvaniji pokazatelji) Podaci dobiveni analizom uzoraka otpadne vode Nadnevak uzorkaVrijeme Temp. zrakaoC Temp. vode

oCpH Susp. tvar mg/l KPK mg O2/lBPK5 mg O2/l Nkj mg/lN-NO3 mg/l Ptot mg/l An. detergenti mg/l Taloiva Tvar (ml/l) N-NH4 mg/l Min. ulja mg/l19.03. 2007.kia998778,9 656 440 43,85 1,88 5,42 1,591021,562,6930.05. 2007.kia12158,5680,5 950 800 118,27 1,45 13,11 5,687882,770,628.06. 2007.oblano13,516,57,969 511 380 58,07 1,1 9,13 3,57747,54320.08. 2007.sunano17188,21310 1152 63627.09. 2007.oblano8,5147,92113 435 25026.11. 2007.snijeg198,45246,9 432 29131.03. 2008.sunano898,66269,9 751 43619.06. 2008.sunano16,5168,29210,6 706 40025.09. 2008.oblano8157,75465 1391 850Prosjek8,19349,31 776,00 498,11 73,40 1,48 9,22 3,6131,6750,622,10St. devijacija0,31244,85 330,65 214,84 39,51 0,39 3,85 2,0540,1530,721,31Prosjeni podaci prema vremenskim uvjetima Vrijeme Broj uzorakapH Susp. tvar mg/l KPK mg O2/lBPK5 mg O2/l Nkj mg/lN-NO3 mg/l Ptot mg/l An. detergenti mg/l Taloiva Tvar (ml/l) N-NH4 mg/l Min. ulja mg/lKia28,25729,70 803,00 620,00 81,06 1,67 9,27 3,6444,0052,171,65Snijeg18,45246,90 432,00 291,00Oblano37,86215,67 779,00 493,33 58,07 1,10 9,13 3,577,0047,543,00Sunano38,39263,50 869,67 490,67Svi (bez kie)78,17240,63 768,29 463,29 58,07 1,10 9,13 3,577,0047,543,00St. devijacija0,33 130,83 371,83 210,65Svi (bez kiei bez 25.09. 2008.) 68,24 203,23 664,50 398,93 58,07 1,10 9,13 3,577,0047,543,00St. devijacija0,30 93,77 274,65 135,47Suma 297,00 939,15 534,31Podaci prema Projektnom zadatku (uzorak 31.03.2008., N-NH4 i Puk 18.07.2008.) Temp. vode

oCpH Susp. tvar mg/l KPK mg O2/lBPK5 mg O2/l Nkj mg/lN-NO3 mg/l Ptot mg/l An. detergenti mg/l Taloiva Tvar (ml/l) N-NH4 mg/l Uk. ulja mg/l98,62707514367,65561Podaci prema Naputku Crowater-Life projekt (analiza uzorka od 18.07.2007.) Temp. vode

oCpH Susp. tvar mg/l KPK mg O2/lBPK5 mg O2/l Nuk mg/lN-NO3 mg/l Ptot mg/l An. detergenti mg/l Taloiva Tvar (ml/l) N-NH4 mg/l Uk. ulja mg/l227,52181030620787,655 Podaci prema ATV-A-118 (20% stranih voda) Temp. vode

oCpH Susp. tvar mg/l KPK mg O2/lBPK5 mg O2/l Nuk mg/lN-NO3 mg/l Ptot mg/l An. detergenti mg/l Taloiva Tvar (ml/l) N-NH4 mg/l Uk. ulja mg/l50786943479013

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 39 17.Posebna obiljeja lokacije zahvata Rekreacijska zona Delnikipotoksegodinama,sastranedomicilnogstanovnitva,koristikao destinacijazakupanje,naravno,uzvodnoodlokacijeispustaizUPOV-aDelniceuz Delnikipotok.Oko1kmuzvodnoodlokacijeispustapredvienajeizgradnja rekreacijske zone (R-3 - Rekreacijska zona sa kupalitem uz Delniki potok, ukupne povrine3,19ha).Planiraseseizgradnjakupalinogkompleksazatvorenihi otvorenih sportsko-rekreacijskih graevina i povrina namjenjenih razliitim vidovima rekreacijeuzinavodisaprateimugostiteljskim,uslunimiostalimsadrajima (prometne i parkiraline povrine i sl.). Zona sanitarne zatite izvorita Na irem podruju Delnica i u okolici, na irem podruju Gorskog Kotara postoji veliki brojizvoritavodekojasekoristikaovodazapieiliimapotencijalistobiti:izvor Kupice,Loka,Putrihovo,Suica,Gloevac,Skrad,ubetovmost,Vodica,Hribke staje,Frankopan,Josipovac,Paletina,VelikaBelica,MalaBelica,ZeleniViridr. Ukupno se dvanaest izvora nalazi u slivu Kupice. Za izvor Kupica odreene su etiri zone(I,II,IIIiIV)zatite,doksuzamanjaizvoritaodreenedvijezonesanitarne zatite. Slika 14. Podruje Grada Delnice u odnosu na zone sanitarne zatite izvorita

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 40 Gotovo80%povrineGradaDelnicanalaziseunekojodzonasanitarnezatite izvorita (Slika 14.), no lokacija ispusta iz UPOV-a Delnice i tok Delnikog potoka od lokacijeispustadoLenicedouauKupicu,ukljuivoislivnapodrujadijelova navedenihvodotokanenalazesenapodrujuzonasanitarnezatiteizvorita,iako jecijeloostalookolnopodrujevrloosjetljivo,aisamopovrinanaseljaDelnice gotovo95%spadauIIIzonusanitarnezatitekojastristraneokruujeUPOVi ispust u Delniki Potok (Slika 15.). Slika 15.Zone sanitarne zatite izvorita u odnosu na UPOV i prijamnik proienih voda

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 41 Broj projekta:1133-IP-01 Investitor:Komunalac d.o.o. Delnice Graevina:Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejniprojektizboraoptimalnevarijanterekonstrukcije ureaja za proiavanje otpadnih voda C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 42 1.Ulazni podaci za projektiranje 1.1.Hidrauliko optereenje UPOV-a Hidrauliko optereenje sukladno stvarnim podacima Kako je navedeno ranije, Delnice su 2001. godine imale 4.451 stanovnika, uz buduu tendencijusmanjivanja,buduidaseradiodepopulacijskompodruju.Procjenjena potronanormadobivenakrozpodatkeopotronjivodeiznosi170-180l/st.dan. Kakoseradiosustavuodvodnjekojijedijelomstar,adijelomnov,razlikaizmeu koliinevodovodnevodeiotpadnevode,tj.gubicivode,semoguprocijenitina15-20%.tosetiestranihvoda,tokistihusunomperiodujeminimalan.Delnicesu smjetene u krkom podruju, s velikim brojem vrtaa, s velikom brzinom protjecanja vode kroz tlo i bez znaajnog zadravanja vode. to se tie stanja sustava odvodnje, on je dijelom betonski s djelominim proputanjem (stari dio), a dijelom od plastinih materijalabezproputanja(novidio).Stranevodeseusunomperiodustoga procjenjuju na 10% protoka sanitarne otpadne vode.Za izraun ulaznog hidraulikog optereenjausvajasespecifinapotronanormaod180l/st.dan(zabudue razdoblje), ukupni gubici od 20%, te 10% stranih voda. Sukladnonavedenom,dnevnaprodukcijaotpadnihvodazasadanjeibudue razdoblje iznosi: 180 l/st.dan x 4451 st. x 0,80 x 1,10 = 705 m3 Hidrauliko optereenje sukladno ATV smjernicama Broj ekvivalent stanovnika 4451 ES Specifini dotok144 l/(st*dan) Dotok strane vode10% (procjena) Satni faktor8 h/d Faktor razdjelnog/mjeovitog sustava 1 Dnevni dotok strane vode64,09 m3/dan Dnevni suni dotok705,04 m3/dan Maks. satni suni dotok82,79 m3/h (23 l/s) Ostalidrutveniigospodarskiobjekti,graevinegospodarskenamjeneunutar graevinskogpodrujanaseljasupretenositnogindividualnogkarakteraipo kapacitetima ne predstavljaju znaajnije optereenje i ulaze u izraun kroz podatak o broju stanovnika. Kakojeutjecajoborinskihvodavrlovelik,evidentnojedaebitipotrebnorijeiti pitanjezatitebiolokeobradeodhidraulikihudara,stogaseodreujeidvostruki sunidotok2Qskojiiznosi162,91m3/h(45,25l/s).Sviulaznihidraulikipodaci prikazani su u Tablici 18.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 43 Tablica 18.Hidrauliko optereenje ureaja za proiavanje dotok otpadne vode m/dm/hl/s otpadna voda Qh640,94 80,12 22,26 strana voda Qf64,09 2,67 0,74 suho vrijeme Qt705,04 82,79 23,00 kino vrijeme Qm162,91 45,25 Satnekoliineproraunatesunaosnoviprosjenihsatnihkoliinazaotpadnui stranu vodu. 1.2.Organsko optereenje UPOV-a Zaizradubilanceukupnogorganskogoptereenjakoristesepostojeiizmjereni podaciokakvoiotpadnihvodaprikupljeniuposljednjedvijegodineputem uzorkovanja otpadnih voda na ulazu u UPOV i laboratorijskih analiza (Tablica 18.). Oekivani podaci prema literaturi i ATV smjernicama prikazani su u Tablici 19. Tablica 19.Oekivani podaci optereenja otpadne vode ParametarKoncentracija (mg/l)Dnevno optereenje (kg/dan) KPK757,58 534,12 BPK5378,79 267,06 Susp. tvari441,92 311,57 Nuk (TKN)69,44 48,96 Puk11,36 8,01 Ukupnojeizvreno9analizaotpadnevodenaulazuuUPOVDelnice.Varijacije dobivenihpodatakasuvrlovelike.KPKvrijednostsekretalaurasponuod432do ak1391mgO2/l,BPK5vrijednostsekretalaurasponuod250do850mgO2/l,a drugipokazateljisuuslinomrasponu.BPK5vrijednostod250mgO2/lodgovara optereenju od 2937 ES, dok vrijednost od 850 mg O2/l odgovara optereenju od ak 9988 ES. Uzimanjemsrednjevrijednosti+standardnadevijacijadobijajuseslijedea optereenja (Tablica 20.) Tablica 20. Prosjeno optereenje otpadne vode uveano za standardnu devijaciju ParametarSr.vrijednost + st.dev.(mg/l)Dnevno optereenje (kg/dan) KPK1106,65 780,19 BPK5712,95 502,63 Susp. tvari594,16 418,88 Nuk (TKN)112,91 79,60 Puk13,07 9,21

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 44 Nnavedenipodacisudrastinoveiodonihoekivanihiodgovarajuorganskom opterenju od ak 8377 ES, a od 9 analiziranih uzoraka, u dva su i vea optereenja. Daljnjim razmatranjem uoeno je da su dva uzorka uzeta po kinom vremenu i iste je karakteriziralavisokakoncentracijasuspendiranihtvarikojajeiznatnoutjecalaina ostaleparametre.Navedenoukazujenaznatanutjecajoborinskihvoda,bezobzira napostojanjerazdjelnogsustavaodvodnje.Kakoesepitanjesudbinevisokih protoka rjeavati putem preljeva, kino-retencijskih bazena, a pitanje sudbine visoke koncentracije suspendiranih tvari putem mehanike obrade, navedena dva uzorka se izuzimajuizizrauna,aizproraunasetakoerizuzimauzorakod25.09.2008.koji jenajoptereenijiorganskimtvarima,auzetjeukinomperiodu,madautrenutku uzorkovanja nije bilo oborina (novi podaci prikazani su u Tablici 21.) Tablica 21. Prosjeno optereenje otpadne vode u sunom periodu uveano za st. dev. ParametarSr.vrijednost + st.dev.(mg/l)Dnevno optereenje (kg/dan) KPK939,15 662,10 BPK5534,31 376,69 Susp. tvari297 209,39 Nuk (TKN)58,07 40,94 Puk9,13 6,44 Navedenooptereenjeodgovaraoptereenjuod6278ES,tojeza41%vieod oekivanog.Samauestalostuzorakasvisokimorganskimoptereenjemiskljuuje pojavuanalitikegreke,ainjenicadajeovakovelikirasapparametaraprovlai krozpodatkezarazliitevremenskeuvjetekrozduiperiodukazujedaseradio stvarnimpodacima.Bilokakvadaljnjaredukcijaulaznogoptereenjakojeje odreenosukladnostvarnimpodacimavienemasmisla,azakonano dimenzioniranje se uzimaju podaci prikazani u Tablici 22.) Tablica 22.Konani ulazni podaci za dimenzioniranje UPOV-a ParametarKoncentracija (mg/l)Dnevno optereenje (kg/dan)Podrijetlo odabrane vrijednostiKPK939,15 662,10Analitiki podatak za suni period (sr.vr + st.dev.)BPK5534,31 376,69Analitiki podatak za suni period (sr.vr + st.dev.)Susp. tvari441,92 311,57 ATVNuk (TKN)69,44 48,96 ATVPuk11,36 8,01 ATVN-NO31,10 0,78Analitiki podatak za suni period (sr.vr + st.dev.) KakojeosnovazaprojektiranjesukladnoATVsmjernicamaoptereenjeBPK5,a ureajjeIIstupnjaproiavanja,navedenoznaidaulaznekoncentracijehranjivih tvari i nisu bitne za dimenzioniranje ureaja. Konani podaci o ulaznom optereenju UPOVsuznaajnoveiodonihoekivanih,odonihnavedenihuProjektnom zadatku, te neto manji od onih navedenih u Naputku Crowater-Life projekt.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 45

2.Zahtjevi propisa ProiavanjekomunalnihotpadnihvodaizbrinjavanjenastalihmuljevauRepublici Hrvatskoj definirano je cijelim nizom propisa, od kojih su najvaniji: -Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06) -Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04) -Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) -Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) -Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08) -Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07) -Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99)-Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) -Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) -Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) Unastavkujedanakratkaanalizastrategija,planovaivaeihpravilnikaiuredbi vezano uz nain i razinu proiavanja otpadnih voda i zbrinjavanja nastalih muljeva iz UPOV Delnice. a)Pravilnikograninimvrijednostimaopasnihidrugihtvariuotpadnim vodama (NN 94/08) Potrebanstupanjproiavanja,tedrugizahtjevidefiniranisuPravilnikomo graninimvrijednostimaopasnihidrugihtvariuotpadnimvodama(NN94/08). Otpadnevodekojeeseobraivatinaureajuzaproiavanjeotpadnihvoda Delnice u otpadne vode iz sustava javne odvodnje. i)Rok izgradnje ureaja za proiavanje: Ulanku6.Pravilnikanavodiseda...(2)Komunalneotpadnevodesodreenih aglomeracijatrebajuseprikupljatiiodvoditidomjestaisputanjauprijemnik... najkasnije do 31. 12. 2030. za aglomeracije izmeu 2 000 i 15 000 ES.... U lanku 7. Pravilnika navodi se da ...(1) Komunalne otpadne vode prije isputanja uprijemniktrebajusepodvrgnutidrugomstupnjuproiavanjailiodgovarajuem proiavanju...do31.12.2030.isputanjauvodotokeiestuarijeaglomeracijas 2 000 do 10 000 ES...

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 46 ii)Osjetljivost podruja: Ulanku6.Pravilnikatakoersenavodiseda:...Priodreivanjustupnja proiavanja,trebauzetiuobzirmogunostrizika,daseisputenooptereenje moeprenijetiinaokolnapodrujasatetnimuincimanavodniokoli....Osjetljiva podrujasupodrujapovrinskihvodagdjeisputanjeotpadnihvodamoetetiti vodnomokoliu.Posvimzahtjevimaizlanka6.Pravilnikarecipijentproienih otpadnih voda, Delniki potok, spada u osjetljivo podruje iii)Potrebni stupanj proiavanja otpadnih voda: Sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda Delnica spada u sustave veliine od 200010000ES.Ulanku7.Pravilnika,uTablici2,prikazanisuzahtjeviza kakvoom proiene otpadne vode (prikazani u Tablici 23.): Tablica 23. Granine vrijednosti pokazatelja otpadnih voda nakon proiavanja POKAZATELJIGRANINA VRIJEDNOST NAJMANJI (%) SMANJENJA OPTEREENJA REFERENTNE METODE ISPITIVANJA 1234 Suspendirane tvari 35 mg/l (vie od 10 000 ES) 60 mg/l (2 000 do 10 000 ES) 90 70 Reprezentativni uzorak procijeen kroz membranski filtar veliine pora 0,45 m, suen na 105C i odvagan, ili reprezentativni uzorak centrifugiran najmanje 5 minuta s brojem okretaja od 2800 do 3200 u minuti, suen na 105CBiokemijska potronja kisika BPK5 (20C) 25 mg O2/l 40 mg O2/l(a) 7090 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Odre-ivanje otopljenog kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na 20C 1C u tami. Dodavanje sredstva za sprjeavanje nitrifikacije Kemijska potronja kisika KPKCr 125 mg O2/l75Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Odreivanje kalijevim dikromatom IzprikazaneTablicevidljivojedajezaureajzaproiavanjeotpadnihvoda Delnicepotrebnozadovoljitigraninevrijednostiod125 mg O2/l za KPK, 25mgO2/l za BPK5 i za 60 mg/l za suspendirane tvari, dok za duine i fosforne spojeve nema ogranienja(ogranienjapostojetekzasustaveveeod10000ES).Takoer, dezinfekcija proiene otpadne vode nije potrebna. Meutim,Stavak9.lanka7.(9)navodida...Stroezahtjevezaproiavanje otpadnihvodakojisenavodeutablicama2i2a,potrebnojeosiguratikadaseza prijemnik takav zahtjev trai nekim drugim propisom. lanak10.Pravilnikadefiniradodatnezahtjeve:...(1)Ureajizaproiavanje komunalnihotpadnihvoda...potrebnojeprojektirati,izgraditiiodravatitakodase osigurazadovoljavajuiradureajausvimnormalnimlokalnimklimatskimuvjetima. Priprojektiranjuureajapotrebnojeuzetiuobzirisezonskepromjeneoptereenja. (2)Proieneotpadnevodeponovnoesekoristitikadgodjetomogue,a njihovim isputanjem tetni utjecaj na okoli mora biti to manji.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 47 b)Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08) Pravilnik o gospodarenju muljem definira mogunost koritenja vika mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda u poljoprivredi. Ulanku 4. Pravilnika navedena su ogranienja koritenja mulja: (1) U poljoprivredi dozvoljeno je koristiti samo obraeni mulj koji: sadri teke metale u koliinama koje nisu vee od doputenih vrijednosti propisanih lankom 5. ovoga Pravilnika, sadri organske tvari u koliinama koje nisu vee od doputenih vrijednosti propisanih lankom 6. ovoga Pravilnika, je stabiliziran na nain da su u njemu uniteni patogeni organizmi, potencijalni uzronici oboljenja. Ogranienjavezanauztekemetaleihalogeniraneugljikovodikenavedenasuu lancima 5. i 6. Pravilnika. Doputeni sadraj tekih metala izraen u mg/kg suhe tvari reprezentativnog uzorka mulja iznosi za kadmij 5 mg/kg, za bakar 600 mg/kg, za nikal 80 mg/kg, za olovo 500 mg/kg, za cink cink 2000 mg/kg, za ivu 5 mg/kg i za krom 500 mg/kg. Doputenisadrajhalogeniranihugljikovodikauobraenommuljukojisekoristiu poljoprivredi iznosi (u mg/kg suhe tvari mulja): Poliklorirani bifenili (PCB): -2,4,4-triklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,-2,2,5,5-tetraklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,-2,2,4,5,5.pentaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,-2,2,3,4,5,5-heksaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,-2,2,3,4,4,5,5-heptaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja. Poliklorirani dibenzodioksini/dibenzofurani (PCDD/PCDF):-100 ng TCDD ekvivalenta* po kg suhe tvari mulja Naravno, ogranienja postoje vezano uz vrstu zemljita, vremenski period, postojee oneienje i optereenje zemljita i dr. c)PlangospodarenjaotpadomuRepubliciHrvatskojzarazdoblje2007. 2015. godine (NN 85/07) Planutoki5.4.6.Otpadnimuljizureajazaproiavanjeotpadnihvodadefinira muljkaootpadkojijeunadlenostipravnihosobakojeupravljajuureajimaza obraduotpadnihvoda,anetijelanadlenihzagospodarenjeotpadom.Uistojtoci navodisedagospodarenjemuljemtrebarijeitiuokvirustrategijegospodarenja vodama,buduidaestrategijagospodarenjavodamautvrdititonijeprojekcije koliine,karakteristikeiopcijekonanogzbrinjavanjamuljasureajaza proiavanjekomunalnihotpadnihvoda.Naraziniprojektiranjaureajazaobradu

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 48 komunalnihotpadnihvodamoraserijeitipitanjepotpuneaerobne(ilianaerobne) stabilizacijemuljaprijenegoseonuputinaodlaganjenapoljoprivrednepovrineili na odlagalita inertnog otpada. d)Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Strategijaupravljanjavodamaudijelukojisetiezatitevodanaelnopredlaeda seuzmeurazmatranjemogunostdasezanaseljamanjaod500stanovnika (rasprenooneienjestanovnitva)negradeureajizaproiavanje.(Uokviru ovogdokumentapodrasprenimizvorimaoneienja iz ruralnih podruja razmatra se i oneienje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih zemalja,utvreno,dasekomunalniproblemitakvihnaseljanerjeavaju sakupljanjem otpadnih voda i proiavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih ureaja, nego smanjenjem oneienja na mjestu nastanka.) Vezanouzgospodarenjeotpadnimmuljem,Strategijanavodislijedee: ...Proiene otpadne vode za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada ureaja za proiavanje otpadnih voda u pravilu se odlae na sanitarna odlagalita. Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava. e)Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Strategija gospodarenja otpadom naelno definira budue prioritete kod zbrinjavanja muljeva iz sustava za proiavanje otpadnih voda. U toki 4.2.10. (Komunalni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda) navodi se slijedee:Zbrinjavanjekomunalnogmuljarjeavatesepremaeuropskojpraksii ciljevima, razliito prema regionalnim prilikama od termike obrade do iskoritavanja komunalnogmuljaupoljoprivredi.Nainizbrinjavanjamuljaizproistaaotpadnih vodasu:1.iskoritavanjeupoljoprivredi(navoenjenatlo),2.termikaobradau spalionicama,cementarama,termoelektranamaitd.,preteitosproizvodnjom energije, 3. odlaganje, 4. kompostiranje, 5. drugo. f)Uredbaokategorijama,vrstamaiklasifikacijiotpadaskatalogomotpadai listom opasnog otpada (NN 50/05) Navedenauredbaklasificiraotpadizureajazaproiavanjeotpadnihvodau lanku2.OznakomQ9; Ostaciodprocesauklanjanjaoneienja(npr.muljeviiz ureaja za proiavanje, praina iz filtra za zrak, istroeni filtri itd.); Muljizureajazaproiavanjeotpadnihvodasmatraseopasnimotpadomako sadri teke metale ili ako je netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi. Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odlagalite definirani su uPrilogu3.Uredbe.Nenavodesepojedinanevrsteotpada,negosuuvjetiza

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 49 odlaganje na pojedine vrste odlagalita definirani karakteristikama eluata, poglavito s aspektasadrajatekihmetala,ionaiorgansketvari.Graninevrijednostisutakve damuljmorabitiupotpunostistabiliziran,odnosnoukupniorganskiugljikmorabiti ispod800mg/kgsuhetvarizaodlaganjenaodlagaliteneopasnogotpada,a500 mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalite inertnog otpada. 3.Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta Prema dostupnim podacima, srednji protok Kupice na lokaciji utoka Delnikog potoka u Kupicu iznosi oko 7 m3/s, dok protok proiene vode iz ureaja iznosi oko 23 l/s, odnosno0,023m3/s.UkolikozanemarimopostojanjetokaDelnikogpotoka, proienavodaizUPOV-aDelnicesudjelujeuukupnomprotokuKupices0,33% ukupne vodne mase. Praktinojedinizahtjevikojisepostavljajuobziromnakarakteristikerecipijentasu ukupno optereenje recipijenta hranjivim tvarima izraenim kao ukupni duik i ukupni fosfor. MaksimalnidoprinosproienihotpadnihvodaKupicivezanuzkoliineisputenih ukupnogduikaiukupnogfosforausluajuprimjeneIIstupnjaproiavanjaiznosi 1,6g/szaukupniduiki0,26g/szaukupnifosfor,toprisrednjemprotokuKupice iznosipoveanjekoncentracijaod0,23mg/lzaukupniduiki0,037mg/lzaukupni fosfor.Obaparametrasuza3-4putamanjanegotojedoputenozavodotokI vrste,atakoersumanjaiodoptereenjanasamomizvoruKupice,uzvodnood mjestautokaDelnikogpotokauKupicu,toznaidajeglavnopitanjevezanouz zatituKupicevezanouzsprijeavanjenekontroliranogunosaoneienjautlou slivnom podruju izvora Kupice, dok proiena otpadna voda iz UPOV-a Delnice uz pomoIIstupnjaproiavanjanenaruavakakvouKupicenanaindaistu optereuje vie nego to je dozvoljeno Uredbom o klasifikaciji voda. BuduidanemapodatakaoopojaviprocesaeutrofikacijeuKupicibezobzirana injenicudajedosadaUPOVDelnicepraktinoradiosamosIstupnjem proiavanja, utjecaj otpadnih voda Delnice obzirom na koncentraciju hranjivih tvari nije kritian.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 50 4.Potrebni stupanj proiavanja i potreba za kakvoom mulja IzvedbaIIIstupnjaproiavanjanijepotrebna.Potrebnistupanjproiavanja UPOV-aDelnicejeIIstupanj.NavedenojeuskladusProjektnimzadatkom, Naputkomzanadgradnjuioptimizacijuradasustava,tePravilnikomograninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Ureajjekapacitetaod2000do10000ES,agraninevrijednostiefluentakojese trebajuzadovoljitisu125mgO2/lzaKPK,25mgO2/lzaBPK5i60mg/lza suspendirane tvari za ispust u osjetljivo podruje. Nijepotrebnoprovoditidezinfekcijuefluenta,buduidaDelnikipotokodlokacije ispusta do utoka u Kupicu nije predvien kao rekreacijsko podruje. Bezobziranakonaninainzbrinjavanjaotpadnogmulja,uistomnesmijebiti povienog sadraja tekih metala, kao ni halogeniranih ugljikovodika, to znai da se pitanjeistihtrebarjeavatipredobradomotpadnihvodaprijedolaskanasamureaj (npr. predobradom tehnolokih voda u samim proizvodnim pogonima prije uputanja u sustav javne odvodnje). Otpadni mulj moe se zbrinuti u poljoprivredi (nakon bioloke stabilizacije), odloiti na odlagaliteneopasnogotpada(nakonbiolokestabilizacije),termikiobraditiili kompostirati. 5.Karakteristike otpadne vode Otpadnim vodama nazivaju se vode koje su bile upotrijebljene u odreenu svrhu i pri tome skupile dopunska zagaenja zbog kojih je dolo do promjene njihovih fizikalnih, kemijskih,biolokihibakteriolokihsvojstva.Poporijekluikarakteruzagaenja uobiajena je podjela otpadnih voda u tri osnovne skupine: -kuanske ili sanitarne otpadne vode: potrone i fekalne -industrijske otpadne vode -oborinske vode Kuanskeotpadnevoderezultatsukoritenjavodeukuanstvima,ugostiteljstvu (turizmu),zdravstvu,kolstvu,uslunimidrugimneproizvodnimadjelatnostima.To suvodeiskoriteneza:pripremanjehrane(kuhanje),proizvodnjunamirnica,pranje posua i rublja, odravanje osobne higijene, odravanje stanova (potrone vode), te vode iz sanitarnih ureaja (fekalne vode). Industrijskeotpadnevodenastajuupotrebomvodeutehnolokimprocesimai koritenjem u proizvodnji kao rashladno sredstvo. Oborinskevodesuposljedicapalihoborinanaurbanoslivnopodruje.Uovuse skupinu svrstavaju i vode od pranja ulica.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 51 Sastanovitarjeavanjaproblematikeodvodnjeotpadnihvodasnekogpodruja,u cilju definiranja sustava i pripadajue koncepcijske tehnikog rjeenja, od primarnogje znaaja, uz poznavanje vrste, broja i rasporeda potroaa po podruju, uz veliinu prostoradeterminiraspecifinakoliinanastalihotpadnihvoda.teoekivane maksimalne koliine. Potroae je generalno mogue razvrstati u dvije osnovne grupe: -stanovnitvo, kod koga je produkt potroena voda u domainstvu. Ovakav otpadni efluet pojavljuje pod nazivom domainske (ili sanitarne) otpadne vode -industrija,odnosnootjecanjaizradnihzona,kodegaseotpadniefluentijavljaju kaoproduktutrokavode,dijelomkaosanitarneotpadnevode,adijelomkao otpadne vode kod tehnolokog koritenja. Koliinesanitarnihotpadnihvodaovisnesu,osimobrojukonzumenataiopskrbnoj normi, dijelom su funkcionalno vezane s kvalitetom i karakterom stanovanja. Koliine industrijskihotpadnihvodaoviseoprimjenomtehnolokomprocesu,teobroju zaposlenika (sanitarni otjecaj). Otpadna voda koja e se obraivati na ureaju za proiavanje Delnica kako je ve utvrenodoureajadolazisustavomrazdjelnekanalizacije,iakozbogilegalnih spojevanasustavodvodnjedolazidopoveanogtokaotpadnihvodaukinom periodu. Sanitarneotpadnevodepretenosadrebiorazgradivetvari(proteini,ugljikohidrati, lipidi),suspendiranetvaritevelikibrojmikroorganizama.Stogasunajvaniji pokazatelji sastava sanitarnih otpadnih voda: -sadraj organskih tvari; -koliina suspendiranih tvari; -ukupni duik i fosfor; -brojpatogenihmikroorganizama.Najeeseiskazujesamokaobroj mikroorganizama fekalnog (tj. iz probavnog trakta ljudi i ivotinja) podrijetla i to kao broj fekalnih koliforma. Ukojemomjeruesekoliinetihtvarinalazitiuotpadnojvodiovisiobrojnim utjecajnimparametrima-odkulturolokihznaajkistanovnitva,klimatskihuvjeta, ekonomske razvijenosti itd. Prvenstveno ovisi o: -broju prikljuenih stanovnika -potronji vode U kinom razdoblju do ureaja dolazi i oborinska voda, to se najee ne moe do kraja sprijeiti boljom kontrolom. Ove vode znaajno hidrauliki optereuju ureaj za obradu otpadnih voda.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 52 6.Mogua tehnoloka rjeenja Naelno, faze proiavanja komunalnih otpadnih voda dijele se na slijedee: -prethodnoproiavanjenakupinenareetci(velikipredmeti),pijesak,ljunak, masti -prvi stupanj proiavanja (primarno proiavanje) primarni mulj-drugistupanjproiavanja(sekundarno,biolokoproiavanje)sekundarni (bioloki) mulj -treistupanjproiavanja(tercijarnoproiavanje,uklanjanjeduikovihi fosfornih spojeva) -dezinfekcija ili raskuivanje Otpad nastao prilikom proiavanja komunalnih otpadnih voda se moe zbrinuti na jedan od slijedeih naina: - prvi stupanj proiavanja primarni mulj 4 % (40 kg suhe tvari/m3 tekueg mulja) - drugi stupanj proiavanja bioloki mulj 0,8 - 1 % - zgunjavanje 4-8 % - stabilizacija (kod postupaka s produenom aeracijom nije potrebna) - odvodnjavanje 20-35 % - odlaganje mulja ili koritenje u poljoprivredi 6.1.Prethodno proiavanje Tzv.prethodnoproiavanjepredstavljamehanikoproiavanjeotpadnevode. Najee predstavlja: -Uklanjanjeplivajuihtvariputemreetki(umanjenje estetskog zagaenja i zatita elektrostrojarske opreme): uklanjanje velikih krutina >15 mm (komadi plastike, krpe...) uklanjanje veih i manjih plivajuih estica (> 1 mm) prikupljeni otpad ima 75-90% vode, gustoa je 600-1000 kg/m3 kodkomunalnihotpadnihvodaprikupiseoko3-6l/m3otpadne vode prikupljaseukontejnerzaotpad,provodisedjelomino odvodnjavanje,vodasevraauproces,aotpadseodlaena odlagalite neopasnog otpada Reetkemogubitirunoiliautomatskiieneodnakupljenog otpada

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 53 -Uklanjanjepijeskaimasnoa(umanjenjeestetskogzagaenja,zatita elektrostrojarskeopreme,izbjegavanjenakupljanjapijeskaudijelovimaureaja, smanjenjevolumenazabiolokuobradu,sprjeavanjesmanjenjaaktivnosti biomase zbog obljepljivanja mastima): Pijesakimastisemoguodvajatiuzasebnimstupnjevimailiu jednom stupnju Ureaj moe biti aeriran (spiralno kretanje estica) ili neaeriran Pijesak se skuplja na dnu kanala, a masti na povrini vode Pjeskolov i mastolov obino imaju automatski zgrtae Istaloeniotpadnadnuima10-85%vode,gustou600-1000 kg/m3 Produkcija otpada je 5-30 kg/m3 otpadne vode Otpadsdnaseskladitiuspremnikeinakonocjeivanjase odvozinaodlagaliteneopasnogotpada,aizdvojenemastise obino zbrinjavaju zajedno s muljevima iz bioloke obrade Svaki malo vei ureaj ima ugraen i mjera protoka na ulazu, a ukoliko postoje vee varijacijeprotoka,ugraujeseiegalizacijskibazenuciljuumirivanjatokai ujednaavanja sastava otpadne vode. 6.2.Prvi stupanj proiavanja Svrhaprvogstupnjaproiavanjajeizdvajanjesuspendiranihtvari(ST).Postupak se najee odvija taloenjem u konusnom taloniku, no mogu se koristiti i postupci flotacije, aerirane (DAF) flotacije i dr. Talonik moe biti opremljen zgrtaem ili letvom ipumpamazaodvodnjunastalog(primarnog)mulja.Izdvojenimuljseuglavnom zbrinjavazajednosasekundarnim(biolokim)muljem.Nastaliprimarnimuljima koncentraciju4-12%s.t.igustouodoko1,05kg/l.Radiboljegtaloenjamoese vritidoziranjesolinabazieljezailialuminija,tevapno.Bezkoritenjakemikalija, stupanj proiavanja iznosi 50-70% suspendiranih tvari i oko 25-40% BPK5. 6.3.Drugi stupanj proiavanja (bioloko proiavanje) Svrha bioloke obrade jest izdvajanje otopljene organske tvari (BPK) i suspendiranih tvari iz otpadne vode. Glavne metode: - Tehnologija aktivnog mulja (AM) - aerirane lagune (AL) - stabilizacijske bare (SB) - prokapnici (P) - okretni bioloki nosai / biodiskovi (OBN) - kombinacije navedenih U svim navedenim tehnologijama princip je slian: nakupine mikroorganizama koriste otopljenetvariizotpadnevodekaoizvorenergijeihrane,inatajnainistu

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 54 proiavanju.Razlikesuunainurada:mikroorganizmimoguslobodnoplivatiu bazenu, mogu biti vezani za fiksne nosae, mogu biti vezani na nosae koji slobodno plivaju u bazenu i dr. Produkt bioloke obrade je nova koliina mikroorganizama koja se nakon provedene obrade fiziki odvaja od proiene vode. - aerirane lagune uglavnom nema povratnog toka lagune su veliki bazeni s velikim povrinama ne mora imati povratni mulj talonik takoer moe imati zemljani bazen Prethodna obrada esto nije potrebna Mulj se uklanja svakih nekoliko godina Teko ih je odravati i naroito servisirati - stabilizacijske bare (lagune): simbioza aerobnih bakterija i algi uglavnom bez umjetne aeracije mogubitiaerobne(dubinamanjaod1,5m),anaerobne(vrloduboke, podnosevelikoBPKoptereenje),fakultativne(imajutrisloja povrinski (aerobni), srednji (fakultativni) i pridneni (anaerobni)) - prokapnici: bioloka reakcija se odvija u biolokoj opni bakterije su vezane na ispunu (opna) voda se prelijeva preko ispuna rasprivanjem skuplji za izvjedbu, ali vrlo efikasni mogu biti konstruirani u vie stupnjeva - okretni bioloki nosai (biodiskovi): ima niz diskova s malim meusobnim razmakom bioloka opna se stvara na povrini diskova bakterije su vezane na ispunu/diskove (opne) 6.4.Pristup izboru tehniko-tehnolokog rjeenja Smjernicezaizbortehniko-tehnolokogrjeenjadanesuProjektnimzadatkom. UPOVjenaelnopodijeljenu4cjeline:kino-retencijskibazen,mehanikistupanj, biolokistupanjitretmansuvinogmulja.Naovojrazinidokumentacijesamose naelno dimenzioniraju objekti i oprema koji nisu predmet analize varijanti. I (ulazno) preljevno okno Kljuno je pitanje sudbine oborinskih voda koje, bez obzira na injenicu da je sustav odvodnjerazdjelni,dotiunaUPOVuznatnimkoliinama,poglavitozbogilegalnih prikljuakaoborinskeodvodnjenasanitarno-fekalnu.Takvujesituacijujednostavno nemogueizbjeiiubudunosti,aistamoeznatnoutjecatinafunkcionalnost

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 55 ureaja.OtpadnavodasegravitacijskiputemcijeviDN400dopremadoulazno-preljevnog okna okna. Maksimalni hipotetski ulaz vode iznosi Qmax iznosi 371 m3/h (dobijen na temelju iskustva operatera na postojeem ureaju maksimalni tok vode krozulaznucijev).Ovdjesevripreljevanjedotoka>2Qsuobilaznikanalureaja, tako da daljnji tok vode na UPOV iznosi 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Okno i preljev su tipski. Kino-retencijski bazen Kinispremnicizazadravanjeprvogoborinskogdotokaugraujusenamjestima gdjeseoekujeznaajnoispiranjekanalskemreekodnavaleprvogoborinskog dotoka. U pravilu se to dogaa na malim slivovima s kratkim vremenima dotjecanja. Rasteretnavodaneprolazikrozspremnik,venarastereenju,prije.Nakonulazno preljevnogoknapredlaeseizgradnjakino-retencijskogbazenazadesetminutnu retenciju prvog dotoka oneienih oborinskih voda. Volumenbazenaiznosi(371162,91)m3/h*10min/60min/h=34,7m3~40m3. Bazen slui i kao talonica. Prijelazno okno Nakonkino-retencijskogbazenaugraujeseprijelaznookno,ubititipskoodvodno oknogdjeseulaznaotpadnavodaukontinuiranomdotokumijeasotpadnom vodom iz fekalne stanice u diskontinuiranom dotoku. Otpadna voda iz fekalne stanice dozira se pri niskim protocima otpadne vode iz sustava odvodnje, tako da ne utjee na hidrauliko optereenje ureaja. Max protok je 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Fekalna stanica Fekalnastanicasluizaprihvatsadrajaseptikihisabirnihjamaiznaseljai objekataizokoliceDelnica,ukojimanepostojisustavjavneodvodnje.Nairem podruju naselja Delnice ivi oko 600 stanovnika (istoni, sredinji i juni dio podruja Grada, desetak naselja) za koja postoji gospodarski interes odvoziti sadraj sabirnih i septikih jama na UPOV Delnice, dok se pitanje ostalih naselja Grada Delnice treba rijeiti na razini ureaja za proiavanje otpadnih voda u Crnom Lugu i Brodu n/K. Dnevnaprodukcijaotpadnihvodaugravitirajuimnaseljimaiznosioko70m3. Pretpostavljajuidaesvebitiizvedenenepropusno,kaosabirnejame,70m3 otpadnevodeizsabirnihjama,ijijesastavjednakotpadnimvodamaizsustava javneodvodnje,trebazbrinutinaUPOVDelnice.Stogausklopufekalnestanice treba predvidjeti spremnik za sadraj sabirnih jama od max. 70 m3 u koji se prikuplja sadraj sabirnih jama, i to nakon odvajanja krupnog otpada pomou rotacijskog sita. Fekalnastanicaradinaprincipudasevozilozadopremusadrajasabirnihjama prikljuinafekalnustanicuiispratnisadrajprekorotacijskogsitanakojemse uklanjajukrupneneistoe,kojeseotpremajuuprijenosnispremnikiperiodiki

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 56 odvozenaodlagalite,doksetekuafazaskladitiuspremnikufekalnestanice, odakle se u periodu niskog dotoka voda iz sustava javne odvodnje preko prijelaznog oknaupuujenaproiavanje,putemmuljnepumpeugraeneuspremniku. Kapacitetmuljnepumpetrebaiznositi20-25m3/h.Obaveznajekontrolaneugodnih mirisa. Kompaktna predtretmanska stanica Radi jo bolje zatite recipijenta proienih voda, predlae se izgradnja mehanikog stupnjaproiavanjakojieimatikapacitetprihvatitidvostrukisunidotok2Qs.U ovojfaziprojektiranjazbogjednostavnostipredlaesejedinstvenamehanika obrada u jednom stupnju, koritenjem kompaktne predtretmanske stanice u kojoj se vriuklanjanjepijeska,uljaimastiifinihneistoa.Protokjeidalje2Qs,odnosno 162,91 m3/h. Finareetkaimaotvoredimenzija2-6mminanjojseuklanjajumehanike neistoe.Izdvojeniotpadseautomatskiprebacujenapreanjesispiranjem sadraja, pri emu se izdvojena voda vraa u proces, a talog se iscjeuje i otprema u kontejner za otpad. Kompaktnapredtretmanskastanicaimahorizontalnopostavljenispremnikukojem seskupljapijesakislinimaterijal.Uistomseodvijalinijskaventilacijakoja poboljavapostupakizdvajanja. Provodiseiispiranjepriemuseorganskisadraji odjeljujuodmineralnogtaloga.Talogsehorizontalnompunicomprebacujeprema muljnojcrpkikojatalogodvodinacijeenjepunimsitom,nakonegasetako ocijeenitalogprebacujeuspremnik.Organsketvari(uljaimasti)sekoncentriraju hidraulikimpreanjemiposebnompumpomseprebacujuuposebnispremnik. Predtretmanskastanicaimaintegriranizaobilaznivodusluajupotreberemonta. Cijeli postupak je u potpunosti kontroliran i automatiziran. Duina ureaja za kapacitet od 45,25 l/s iznosi oko 4,5 m, irina je oko 2 m, a visina je oko 2,2 m. Uinkovitost:finareetkasveesticepromjera>2mm,do95%pijeska>0,2mm, udio suhe tvari u sadraju sita 40 %, udio suhe tvari u sadraju pjeskolova/mastolova >90%. Predtretmanska stanica se ugrauje u zatvorenom objektu zbog kontrole neugodnih mirisa. Nakonmehanikogstupnjaugraujesepreljevkojireduciradotokvodenabioloki ureaj s 2Qs na Qs, kako je i predvieno projektom.

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: sijeanj 2009. g. Rev. 0Stranica: 57 II preljevno okno NakonmjeraaprotokaugraujeseIIpreljevnookno,kojereduciraprotokna bioloki dio ureaja s 2Qs na Qs, kako je i predvieno projektom i samim konceptom sustavarazdjelneodvodnje.Ovdjesevripreljevanjevode>Qsuobilaznikanal ureaja.Radiseotipskompreljevnomoknu.Maksimalnisatnidotokvodedalje iznosi82,79m3/h.Otpadnavodasedaljegravitacijskiotpremausredinjucrpnu postaju. Crpna postaja Crpnapostajaugraujeseupostojeembazenu,nanaindaseugrade centrifugalne pumpe koje vodu otpremaju na bioloki ureaj. Slui za podizanje toka otpadne vode s kote dna bazena u drugi stupanj ureaja za proiavanje. Planirane su3pumpe(2radne+1rezervna),kapacitetacca30m3svaka.Postajaradina nain da se pumpe ukljuuju kad se okno napuni do odreene visine, a iskljuuju kad serazinavodeuoknuspustiispododreenevisine.Unaknadnimfazama projektiranjanavedenorjeenjepotrebnojedetaljnorazraditiukljuujuicijeliniz logikih parametara za upravljanje. Dobrim tehnolokim rjeenjem rada crpne postaje znatnosetedipotrebniprostoripostieboljaefikasnostradaureaja.Crpna postajaopremljenajemjeraimarazine.Podiznavisinaovisiovrstiizabrane tehnologije sekundarne obrade. Mjera protoka Slui za mjerenje protoka, a prikupljeni podaci se koriste u nekoliko svrha: -Kaoinformativnipodacitvrtkizaduenojzaupravljanjesustavomodvodnjei proiavanja -Kao podaci iz kojih se vri naplata korisnicima sustava -Kaoinformativnipodacioperateruureajaiprojektantueventualne nadogradnje ureaja -Kao operativni podaci za voenje ureaja (signal s mjeraa protoka moe biti integriran u PLC i Scada s