160
INVESTITOR: SKUPŠTINA OPŠTINE KRUŠEVAC BROJ UGOVORA: 404 – 10 PROJEKAT: IDEJNO REŠENJE SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI “ SRNJE” PROJEKTNA ORGANIZACIJA: «HIDRO-GEO RAD» preduzeće za projektovanje, istražne radove i izvođenje ODGOVORNI PROJEKTANTI: RUKOVODILAC PROJEKTA: Mr Milovan Rakijaš, dipl.inž.geologije Zoran Marinković, dipl.inž.građevine Licenca br. 492 7042 04 Licenca br. 314 5264 03 Zoran Marinković, dipl.inž.građevine Licenca br. 314 5264 03 1

IDEJ. RESENJE

Embed Size (px)

Citation preview

INVESTITOR: SKUPŠTINA OPŠTINE KRUŠEVAC

BROJ UGOVORA: 404 – 10

PROJEKAT: IDEJNO REŠENJE SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI “ SRNJE”

PROJEKTNA ORGANIZACIJA: «HIDRO-GEO RAD» preduzeće za projektovanje, istražne radove i izvođenje

ODGOVORNI PROJEKTANTI: RUKOVODILAC PROJEKTA:

Mr Milovan Rakijaš, dipl.inž.geologije Zoran Marinković, dipl.inž.građevine Licenca br. 492 7042 04 Licenca br. 314 5264 03

Zoran Marinković, dipl.inž.građevineLicenca br. 314 5264 03

Beograd, februar 2005. godine

1

UČESNICI U REALIZACIJI PROJEKTA

ODGOVORNI PROJEKTANTI:Zoran Marinković, dipl.inž.gradjevine

Mr Milovan Rakijaš, dipl.inž.geologije

SARADNICI: Prof. Dr Petar Papić, dipl. hem. Milan Simunović građ. tehn.

2

SADRŽAJ:

I. OPŠTA DOKUMENTACIJAII. PROJEKTNI ZADATAKIII. HIDROGEOLOŠKI I INŽENJERSKOGEOLOŠKI IZVEŠTAJ ZA

POTREBE IZRADE IDEJNOG REŠENJA IV. TEHNIČKI OPIS

1. Uvodni deo2. Postojeća dokumentacija3. Važeći planski dokumenti4. Osnovni elementi analize uticaja deponije na životnu sredinu4.1. Metod izrade analize uticaja na životnu sredinu4.2. Zakonski okvir4.3. Sažetak identifikovanih uticaja na različite komponente životne sredine 4.4. Opis ugroženih sredina

4.4.1. Postojeći uticaji na životnu sredinu 4.4.1.1. Naseljenost i koncentracija stanovništva 4.4.1.2. Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra 4.4.1.3. Zemljište, bonitet zemljišta 4.4.1.4. Vodni resursi i izvorišta vodosnabdevanja 4.4.1.5. Geološke i hidrogeološke karakteristike lokacije »Srnje« 4.4.1.6. Klimatske karakteristike i meteorološki parametri 4.4.1.7. Prirodni ambijent, izgled i vizure 4.4.1.8. Ostali uticaji

4.4.2. Uticaji posle investiranja u sanaciju i proširenje deponije 4.4.2.1. Projekcija količine smeća do 2029.-te godine 4.4.3. Osnovne karakteristike sanirane deponije 4.4.3.1. Bilans voda na saniranoj deponiji 4.5. Sažetak karakteristika identifikovanih uticaja na životnu sredinu

4.6. Plan ublažavanja i zaključci 4.6.1. Mere zaštite u fazi projektovanja i izgradnje 4.6.2. Mere zaštite u fazi eksploatacije 4.6.3. Mere zaštite posle završetka rada deponije

4.7. Zaštita od drugih rizika 4.8. Zaključci

5. Namena površina6. Količina otpadaka i kapacitet deponije

6.1. Postojeće stanje deponovanja čvrstih materija 6.2. Prikupljanje, transport i odlaganje otpadaka 6.3. Projekcija količina komunalnog otpada 6.4. Proračun potrebne zapremine deponije

7. Predlog tehnologije eksploatacije komunalne deponije7.1. Predlog tehnologije eksploatacije7.1.1. Odlaganje otpadaka7.1.2. Ravnanje i sabijanje otpadaka7.1.3. Prekrivni materijal

3

7.1.4. Bilans masa i oblikovanje deponije – proračun maksimalnog kapaciteta7.1.5. Odlaganje ostalih vrsta otpadaka7.1.6. Plan popunjavanja deponije8. Tehnološki proces funkcionisanja deponije8.1. Organizacija objekata i površina radi sprovođenja tehnologije sanitarnog

deponovanja8.2. Potrebe u vodi i bilans voda8.3. Evakuacija i prečišćavanje otpadnih voda8.4. Zaštita od atmosferskih voda8.5. Protivpožarna zaštita8.6. Otplinjavanje deponije8.7. Kontrola ulaza i izlaza iz deponije8.8. Saobraćajnice i pristupni putevi8.9. Fazna tehnička i biološka rekultivacija 8.10. Ograđivanje komleksa sadašnje i buduće deponije8.11. Preporuke za praćenje i osmatranje deponije8.12. Potrebna mehanizacija za rad sanitarne deponije8.13. Specifikacija potrebne radne snage 9. Prognozni predračun radova i potrebnih investicija10. Završna razmatranja

V. CRTEŽI

1. Pregledna topografska karta šire zone “Srnja” sa položajem lokacije deponije R = 1 : 250002. Situacioni plan - postojeće stanje R= 1 : 20003.1. Situacija pripreme dna deponije sa drenažnim sistemom R= 1 : 10003.2. Situacija predloga odlaganja KČO prve faze R= 1 : 10003.3. Situacija predloga odlaganja KČO druge faze R= 1 : 10003.4. Situacija predloga odlaganja KČO treće faze R= 1 : 10003.5. Situacija predloga odlaganja KČO četvrte faze R= 1 : 10003.6. Situacija predloga odlaganja KČO pete faze R= 1 : 10004. Prognozni poprečni profili deponije R= 1 : 10004.1. Profil 1-14.2. Profil 2-24.3. Profil 3-34.4. Profil 4-44.5. Profil 5-54.6. Profil 6-64.7. Profil 7-74.8. Profil 8-84.9. Profil 9-94.10. Profil 10-104.11. Profil 11-114.12. Profil 12-124.13. Profil 13-13

4

4.14. Prognozni podužni profil 14-145. Situacija fazne rekultivacije R= 1 : 10006. Servisni blok R= 1 : 10007. Betonska brana R= 1 : 1008. Crpna stanica R= 1 : 1009. Kopija katastarskog plana R = 1 : 2500 sa prepisom lista nepokretnosti

5

I. OPŠTA DOKUMENTACIJA

1. Investitor, mesto gradnje, naziv projektne organizacije i ime odgovornog projektanta

2. Naziv objekta koji se projektuje3. Rešenje o registraciji preduzeća 4. Rešenje o određivanju odgovornih projekatanta5. Podaci o stručnoj spremi projektanata 6. Izjava o korišćenju propisa i tehničkih uslova i normativa

6

1. INVESTITOR, MESTO GRADNJE, NAZIV PROJEKTNE ORGANIZACIJE I IME RUKOVODIOCA PROJEKTA I ODGOVORNIH PROJEKTANATA:

1.1. InvestitorS.O. KRUŠEVAC, KRUŠEVAC

1.2. Mesto gradnjeKRUŠEVAC

1.3. Naziv projektne organizacije: HIDRO-GEO RAD Beograd, Sinđelićeva 16

1.4. Ime rukovodioca projekta: Zoran Marinković, dipl.inž.građ.

1.5. Ime odgovornog projektanta za hidrograđevinski, građevinski i tehnološki deo:

Zoran Marinković, dipl.inž.građ.Br. licence 314 5264 03

1.6. Ime odgovornog projektanta za geološki deo: Mr Milovan Rakijaš

Br. licence 492 7042 04

7

2. NAZIV OBJEKTA KOJI SE PROJEKTUJE

SANACIJA, PROŠIRENJE I REMEDIJACIJA PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI “ SRNJE”

8

3. REŠENJE O REGISTRACIJI PREDUZEĆA

9

4. REŠENJE O ODREĐIVANJU ODGOVORNIH PROJEKTANATA

Na osnovu člana 108 i 109, Zakona o izgradnji objekata (Službeni Glasnik Republike Srbije br. 47/03) od maja 2003. god, donosim:

R E Š E N J E

Na izradi projektne dokumentacije: IDEJNO REŠENJE SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI »SRNJE« određuju se odgovorni projektanti:

Odgovorni projektanti:

- za hidrograđevinski, građevinski i tehnološki deo: ZORAN MARINKOVIĆ, dipl.inž.građ.

Br. licence 314 5264 03

- za geološki deo: Mr MILOVAN RAKIJAŠ, dipl.inž.geol.Br. licence 492 7042 04

Obrazloženje:Imenovani ispunjavaju propisane članom 108 i 109 Zakona o izgradnji objekta (Sl.Glasnika RS, br. 47/03)

D i r e k t o r :

Mr MILOVAN RAKIJAŠ, dipl.inž.geol.

10

5. PODACI O STRUČNOJ SPREMI PROJEKTANATA NA IZRADI PROJEKTNE DOKUMENTACIJE:

IDEJNO REŠENJE SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI »SRNJE«

11

6. IZJAVA O KORIŠĆENJU PROPISA I TEHNIČKIH USLOVA I NORMATIVA

»HIDRO-GEO RAD«

KAO PROJEKTANTSKA ORGANIZACIJA KOJA JE IZRADILA TEHNIČKU DOKUMENTACIJU:

IDEJNO REŠENJE SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI »SRNJE

I Z J A V LJ U J E

Da je navedena tehnička dokumentacija izrađena u skladu sa odredbama: Pravilnika o kriterijumima za određivanje lokacije i uređenje deponije otpadnih

materija ( Sl. glasnik RS, br. 54/92), Zakona o prostornom planu ( Sl. glasnik RS. br. 13/96.); Zakona o planiranju i izgradnji objekata ( Sl. glasnik RS br. 47/03 ); Zakona o vodama ( Sl. glasnik RS br. 46/91, 53/93, 48/94); Zakona o zaštiti životne sredine ( Sl.gl. RS br. 66/91, 53/95). Zakona o postupanju sa otpadnim materijama (Sl. Glasnik RS br.25/96) Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine ( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o zaštiti životne sredine ( Sl. Glasnik RS br. 135/04)

i ostalim zakonskim aktima i tehničkim propisima i normativima za ovu vrstu radova.

D i r e k t o r

Mr MILOVAN RAKIJAŠ, dipl.inž.geol.

12

II. PROJEKTNI ZADATAK

Kruševac nema sanitarno-tehnički uređen prostor – sanitarnu deponiju za odlaganje čvrstog otpada. Odlaganje otpada iz domaćinstava, sa javnih površina ili industrijskog ( bezopasnog ) otpada se obavlja na neuređenom prostoru – smetlištu lociranom na 6,5 km severno od grada, na mestu zvanom » Srnje ». Kompleks deponije je ograđen, sa čuvarom na ulazu i delimično urađenim i izraubovanim objektima i instalacijama koji faktički ne rade.

Na deponiji se smeće samo razastire i delimično i povremeno prekriva zemljom. Drenaža ne radi, bio trnovi nisu izvedeni po propisima a u međuvremenu su i znatno oštećeni. Ugrađeni bio trnovi nisu adekvatno ni projektovani a ni izvedeni.Nasuta brana ima oštećenja i pukotine te procedna voda prolazi nizvodno zagađujući podzemne vode i sam Basarski potok. Ovakvo višegodišnje stanje je pokrenulo aktivno klizište nizvodno od brane, čime je ozbiljno ugrožena stabilnost čela deponije. Stanovnici sela Srnje i dalje koriste svoje bunare koji rade kao septičke jame, a izvedeni pijezometri u selu i izvan sela su urađeni tako da su pomešali vodu sa tri izdanska sloja.Taložnici za prečišćavanje otpadnih voda su zatrpani muljem iz obodnih kanala, popucali su i ne rade. Na deponiji nema vode, te na osnovu svega izloženog zaključujemo da ovo smetlište ne zadovoljava osnovne sanitarno-tehničke i higijenske uslove za bezbedno odlaganje čvrstog otpada i nosi visok rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Zato je pokrenuta inicijativa od strane Javnog komunalnog preduzeća Kruševac da se stanje na deponiji popravi, odnosno da se prvo uradi sanacija postojećeg smetlišta »Srnje«, a kasnije da se sprovedu aktivnosti ka racionalnom integralnom upravljanju otpadom u opštini.

U međuvremenu, grad Kruševac je ušao u program » Razvoj kapaciteta za pripremu projekata za investicije u oblasti životne sredine« koju finansira holandska vlada, a sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu, kancelarija u Beogradu, na osnovu koga je uspešno urađena FEASIBILITY STUDIJA upravljanja otpadom opštine Kruševac (2003.). Sledeći ovaj dokument kao bazičnu i najnoviju podlogu potrebno je uraditi Idejno rešenje sanacije, proširenja i remedijacije prve faze sadašnje deponije na lokaciji »Srnje« za potrebe opštine Kruševac za projektni period od 25 godina.

Projekat treba da sadrži sledeće elemente:

A. UVODNI DEOPostojeće stanjeB. LOKACIJA I STANJE ŽIVOTNE SREDINE1. Analiza uticaja gradske deponije na životnu sredinu

KOLIČINA OTPADAKA I KAPACITET DEPONIJE - Postojeće stanje deponovanja čvrstih materija - Proračun količine otpadaka i potrebnog prostora za deponiju LOKACIJA DEPONIJE »SRNJE« - Stanje životne sredine » nulto stanje« - Naseljenost i koncentracija stanovništva - Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra - Zemljište, bonitet zemljišta

13

- Vodni resursi i izvorišta vodosnabdevanja - Geološke i hidrogeološke karakteristike lokacije » Srnje« - Inženjersko-geološki sastav - Inženjersko-geološki procesi i pojave - Hidrogeološke karakteristike terena - Pozajmište geološko-građevinskih materijala - Seizmičnost terena - Klimatske karakteristike i meteorološki parametri - Priordni ambijent, izgled i vizure - Postojeći uticaji MOGUĆE PROMENE I UTICAJI NA ŽIVOTNU SREDINU Zagađenje voda Karakteristike procednih voda Uticaj na površinske i podzemne vode Zagađenje tla Aero zagađenje Buka: Saobraćajna buka; buka mašina na deponiji; vibracije Vizuelna zagađenja Flora i fauna Zdravstveni i socijalni uticaji Uticaj deponije na zdravlje Socijalni uticaji Udesi na deponiji MERE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I KONTROLA RIZIKA OD DEPONIJE ZAVRŠNA RAZMATRANJA I ZAKLJUČAK

C. TEHNIČKI ASPEKTI PROJEKTA

I. SANACIJA POSTOJEĆE DEPONIJE »SRNJE«

Dimenzionisanje nužnih investicija u sanaciju deponije gradskog smeća u Srnju koje će istu dovesti u stanje sanitarne deponije.

Potrebni radovi na sanaciji postojeće deponije; Rekultivacione mere i biološka rekultivacija Praćenje i osmatranje deponije Tehnologija i plan nasipanja deponije u vreme sanacije smetlišta Orijentacioni predračun radova i potrebnih investicija

II. TEHNIČKO REŠENJE PRODUŽENJA VEKA EKSPLOATACIJE DEPONIJE NA ISTOJ LOKACIJI ZA NAREDNI PERIOD OD 25 GODINA

Tehnologija sanitarnog deponovanja otpadaka Dimenzionisanje, bilans masa i oblikovanje deponije Snabdevanje vodom Evakuacija i prečišćavanje otpadnih voda Zaštita od atmosferskih voda

14

Otplinjavnje deponije Ulazna rampa, ograda, manipulativni prostor sa objektima Saobraćajnice i pristupni putevi Fazna tehnička i biološka rekultivacija Praćenje i osmatranje deponije Potrebna mehanizacija za rad sanitarne deponije Orijentacioni predračun radova i potrebnih investicija

Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine je povodom Svetskog dana zaštite životne sredine raspisalo konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti upravljanja otpadom. Opština Kruševac je iskoristila ovu priliku za dobijanje neophodnih dodatnih sredstava , s obzirom da sama nije u mogućnosti da finansira izradu tehničke dokumentacije i sanaciju deponije.

Iz navedenih razloga je planirano da se rešavanje pitanja odlaganja otpada izvede u dve faze. U prvoj fazi se predviđa sanacija postojećeg smetlišta tako da ono bude ekološki bezbedno, a da se u drugoj fazi pristupi maksimalnom proširenju sadašnje deponije poštujući principe zaštite životne sredine uz mogućnost sortiranja i reciklaže otpada.

Projekat treba da sadrži sve elemente koji će definisati objekte i instalacije za sanaciju i remedijaciju postojeće deponije sa mogućim proširenjem sadašnjih granica. Ovaj projekat treba da bude usaglašen sa zakonima i propisima za ovu vrstu objekata.

INVESTITOR

15

III. HIDROGEOLOŠKI I INŽENJERSKOGEOLOŠKI IZVEŠTAJ ZA POTREBE IZRADE IDEJNOG REŠENJA

SANACIJE, PROŠIRENJA I REMEDIJACIJE PRVE FAZE GRADSKE DEPONIJE U KRUŠEVCU NA LOKACIJI »SRNJE«

16

1. UVOD

U cilju izrade Idejnog rešenja sanacije I faze gradske deponije na lokaciji " Srnje " kod Kruševca izvršena je sinteza i analiza dostupne geološke i druge tehničke dokumentacije, hidrogeološko i inženjerskogeološko rekognosciranje šire zone predmetnog terena. Takođe je i izvršeno uzorkovanje filtrata koji ističe iz same deponije, potoka koji protiče kroz selo Srnje, uzorkovanje voda iz kopanog bunara u samom selu, kao i uzorkovanje tla neposredno uz sam potok. Ova uzorkovanja su izvršena u cilju izrade laboratorijskih ispitivanja i upoređenja sa već do sada urađenim laboratorijskim ispitivanjima i davanje analize zagađenosti kako filtrata iz same deponije, tako i potoka, podzemnih voda i zemljišta. Laboratorijska ispitivanja pomenutih uzoraka je izvršio Rudarsko - geološki fakultet iz Beograda koji su prikazani u posebnom Izveštaju sa ocenom zagađenosti, koji je dat kao prilog ovom Izveštaju.

2. POLOŽAJ I STANJE KOMUNALNE DEPONIJE

Komunalna deponija " SRNJE " za potrebe grada Kruševca se nalazi severozapadno od grada Kruševca neposredno ispod sela PADEŽI, a iznad sela SRNJE i V. KRUŠEVICA ( slika 1. ).

17

Deponija se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju. Nekadašnja brana, kao i laguna koja se nalazila ispod nje za sakupljanje filtrata više ne postoji. Naime, usled prirodnih faktora potpomognutih antropogenim delovanjem, došlo je do klizanja u samoj zoni gde su se

18

nalazili pomenuti objekti. Ovo se desilo kako zbog nekonrtolisanog odlaganja komunalnog čvrstog otpada i stvaranja dodatnog opterećenja, tako i zbog nekontrolisanog odvođenja kako atmosferskih voda , a tako i površinskih voda. Naime oko same deponije ne postoje obodni ( drenažni ) kanali koji bi poslužili za pomenutu namenu, odnosno sakupljanje i usmereno odvođenje svih voda koje na bilo koji način dospevaju u telo deponije i tako povećavaju količinu filtrata koji je i najveći uzročnik pomenutih dešavanja.

Ventilacioni bunari koji su izgrađivani u cilju degazacije deponije su van funkcije, neupotrebljivi i zatrpani, takođe i deformisani usled već pomenutih kretanja kojima je podložno i samo telo deponije.

Slika 2. Ventilacioni bunar, neupotrebljiv za svoju osnovnu namenu . ( foto : M. Rakijaš , januar 2005. )

19

Slika 3. Pogled na deponiju sa donje satrane ( foto:M. Rakijaš, jan. 2005. )

Iz same deponije komunalnog otpada ističu ocedne vode - filtrat direktno u Basarski potok, koji protiče kroz selo Srnje.

20

Slika 4.Mesto gde je nekada bila nasuta brana(foto:M. Rakijaš, jan. 2005. ).

Slika 5. Mesto isticanja " filtrata " ( foto : M. Rakijaš, januar 2005. )

21

Filtrat sa svim svojim hemijskijim i bakteriloškim zagađenjem, o čemu će biti reči u kasnijim poglavljima i posebnom prilogu, bez ikakvog tretmana otiče u pravcu sela Srnje.

Slika 6. Boja " filtrata " koji ističe iz deponije ( Foto: M. Rakijaš, jan. 2005.)

22

Slika 7. Mesto gde je nekada bila laguna za sakuplajnje " filtrata " ( foto : M. Rakijaš , januar 2005. )

3. VRSTE I OBIM IZVEDENIH ISTRAŽIVANJA

3.1. Sinteza i analiza dostupne geološke i druge dokumentacije

Na samoj lokaciji i u široj zoni su vršena geotehnička istraživanja za potrebe sagledavanja geotehničkih uslova nesmetanog odlaganja komunalnog otpada od strane " Geobiroa " iz Niša, još 1980 god. Tada su izvršena oskudna geološka istraživanja ( bušenje sondažnom garniturom, do dubine od 8, 00 m) koja su dala preliminarne podatke nedovoljne za sagledavanje same geometrije buduće deponije i posledica koje će se desiti njenom eksploatacijom.

Sledeća istraživanja je izvršio Institut za vodoprivredu " Jaroslav Černi " iz Beograda u cilju definisanja litološkog i hidrogeolškog sastava terena, kao i praćenje kvaliteta podzemnih voda, kako na samoj lokaciji tako i prema zoni sela Srnje. Ova istraživanja su izvedena 1994 i 1995 godine. Tada je izrađeno nekoliko piezometara kako u samoj lokaciji deponije tako i nizvodno prema selu Srnje. Na osnovu ovih istražnih radova se nije moglo doći do konkretnih zaključaka i relevantnih činioca koji bi utvrdili stepen zagađenja kako podzemnih voda tako i tla.

23

3.2. Rekognosciranje šire okoline terena

Za ovaj nivo potrebnih istražnih radova izvršeno je i rekognosciranje šire okoline predmetne deponije, sve do sela Srnja, sa uzimanjem uzoraka voda , kako iz same deponije , voda iz Basarskog potoka, tla i voda iz kopanih bunara u samom selu. Obilaskom predmetne zone nije se naišlo ni na jedan piezometar.

3.3. Laboratorijska ispitivanja uzoraka voda i tla

Laboratorijska ispitivanja uzorkovanih voda je izvršila hemijska laboratorija Rudarsko - geološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Ova ispitivanja će biti prikazana kao poseban prilog ovoga Izveštaja, sa uporednom analizom već postojećih odnosno urađenih analiza koja je u više navrata vršio Zavod za zaštitu zdravlja iz Kruševca.

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA , NA OSNOVU SINTEZE I ANALIZE DOSTUPNE DOKUMENTACIJE, REKOGNO- SCIRANJA TERENA I LABORATORIJSKIH ANALIZA VODA I TLA

4.1. Geomorfološke odlike terena

Sa geomorfološkog aspekta može se reći da je teren blago zatalasan sa centralnom jarugom - uvalom kojom otiče Basarski potok, noseći filtrat ka selu Srnju , a kasnije i Zapadnu Moravu ulivajući se u nju.

4.2. Opšte geološke karakteristike šire zone lokacije komunalne deponije " Srnje "

Sa geološkog aspekta može se reći , a i analizirajući geološku kartu šire zone predmetnog terena , da je teren izgrađen sedimenata mio-pliocenske starosti ( glina, peskova, šljunkova, ugljevitih glina i pelita). Ispod ovih sedimenata zaležu sedimenti ( koji su utvrđeni i bušenjem koje je izveo Institut " Jaroslav Černi " ) proterozojske starosti ( škriljci - gnajsevi i leptinoliti ) koji su u gornjeim delovima raspadnuti i sa glinenom ispunom. U dubljim delovima teren je izgrađen od kompaktnijih sedimenata sa pukotinskom poroznošću( slika 8 ).

24

Slika 8.

25

26

4.3. Hidrogeološka svojstva šireg dela terena

U hidrogeološkom smislu može se reći da teren predstavlja vrlo složenu sredinu sa hidrogeološkog aspekta.

Naime u okviru glinovito - peskovitog kompleksa formirana je izdan zbijenog tipa, slabe vodonosnosti. Vrednost koeficijenta filtracije ovog glinovito - peskovitog kompleksa je < 10 - 3 cm/sec. ( po Iveštaju Instituta " Jaroslav Černi ", 1995 god. ). I vode te prve geološke sredine možemo smatrati prvom izdanskom zonom.

Ovaj prvi tip tip izdani prihranjuje se na račun infiltracije atmosferskih padavina .

Drenira se preko nekoliko povremenih i stalnih izvora slabe izdašnosti , konstatovanih na predmetnom terenu, kao i preko kopanih binara u selima SRNJE i V. KRUŠEVICA.

U sedimentima koji zaležu ispod ovog komleksa metomorfnih stena proterozojske starsosti gnajseva i škriljca, formirana je izdan slabe izdašnosti, odnosno drugi tip izdani.

Drugi tip izdani je pukotinskog karaktera i se prihranjuje iz prve izdani kao i putem atmosferskih padavina u onom delu gde te stene izbijaju na površinu terena.

U peridima izlivanja velike količine atmosferskog taloga , odnosno hidrološkog maksimuma, prva izdan se takođe puni na račun Basarskog potoka.

Bušnjem relativno dubokih bušotina sa ugradnjom piezometarskih konstrukcija koje izveo Institut " Jaroslav Černi " iz Beograda utvrđen je različit litološki sastav terena na svakoj lokaciji izvedenih bušotina. Naime hidrogeološki uslovi sredine leve i desne dolinske strane Basarskog potoka se znatno razlikuje. Desna dolinska strana je bezvodna ( na osnovu njihovih rezultata istraživanja ) . Na levoj dolinskoj strani su utvrđene podzemne vode na dubini od 13,00 m, a u zoni same brane na dubini od 4, 50 m.

Naravno u da se u narednom periodu od 10 godina kada je kao što je već rečeno došlo do pojave klizišta i promene raspodele masa tla i deponovanog materijala, ovi podaci o nivoima podzemnih voda ne mogu uzeti kao relevantni podaci, jer samim tim došlo i do promene režima nivoa podzemnih voda.

Na osnovu analize predhodnog stanja, rekognosciranja terena može se predpostaviti da je nivo podzemnih voda znatno izmenjen i da su samim tim neophodna dodatna i opsežna hidrogeološka istraživanja u smislu definisanja hidrogeoloških uslova sredine kako ispod same deponije tako i obodnih strana, a tako i nizvodno uz Basarski potok.

27

4.4. Inženjerskogeološka svojstva terena

Sa inženjerskogeološkog aspekta, rekognosciranjem šire zone predmetnog terena može se reći da teren predstavlja zonu umirenih klizišta. Stara klizišta su obrasla bujnom vegetacijom, a litološki sastav terena omogućava kontrolisanu izgradnju, kako prijemno - otpremne zone, tako i zone za deponovanje komunalnog čvrstog , odnosno zone same eksploatacije deponije, osim u zoni ispod već postojeće deponije gde je konstatovano veliko klizište izazvano kako antropogenim delovanjima, tako i nekontrolisanim dotokom svih voda koje dospevaju u samo telo deponije.

Stoga se može zaključiti da su neophodni dodatni istražni geološki radovikoji bi dali validne podloge, kako za sanaciju već postojećeg klizišta, tako i za izgradnju nove brane koja bi bila ispod same deponije nizvodno uz Basarski potok na udaljensti oko 250 m. Naime analizirajući podatke iz već pomenute dostupne tehničke dokumentacije, na osnovu istražnog bušenja može se predpostaviti da se na ovoj udaljenosti od same deponije, teren na dubini oko 5 m izgrađen od paketa laporovitih glina ili manje ili više raspadnutih škriljaca.

I sa geomorfološkog aspekta u ovom delu terena, bi bili povoljni uslovi za izgradnju brane, zbog sužavanja dolinskih strana.

Naravno ovo sve treba uzeti sa rezervom, jer se bez dodatnih i opsežnih inžerskogeoloških istražnih radova tačna lokacija brane, kao i davanje validnih podloga za njeno projektovanje, ne može uzeti kao dovoljan podatak koji bi poslužio projektantu za njeno valjano projektovanje.

4.5. Analiza hemizma odnosa podzemnih i površinskih voda i tla, usled zagađivanja ocednih voda ( filtrata ) iz komunalne deponije

Kako u komunalnu deponiju nesmetano dotiču vode atmosferskog i drugog porekla, u samoj deponiji je došlo do povećane koncentracije" FILTRATA " koji je nosilac kako suspendovanih i koloidnih materija a tako i pravih vodenih rastvora. Supstance koje nose u sebi određeni stepen zagađivača su neorganskog, organskog ili biološkog porekla. " FILTRATOM " možemo smatrati sav izlučeni sastav komunalnog otpada , koji predstavlja koncentraciju rastvorenih produkata komunalnog otpada i vode, koja u ovom slučaju u velikim količinama dotiče u samu deponiju i posle već pomenutih procesa sa svom svojom koncentracijijom zagađujućih materija otiče u selo SRNJE, Basarskim potokom.

28

U sastavu " FILTRATA " se gotovo redovno nalaze i bakterije koji su izazivači crevnih infektivnih veoma opasnih oboljenja,tubrkuloze , gangrene, crnog prišta, tetanusa , dizenterije, tifusa i drugih opasnih bolesti.

Laboratorijskim analizama koje je izvršila Laboratorija za HIDROHEMIJU Rudarsko - geološkog fakulteta, Uneverziteta u Beogradu, tako i permanetnim analizama koje je vršio Zavod za zaštitu zdravlja Kruševac, unazad nekoliko godina, može se reći da su u " filtratu " utvrđene visoke vrednosti pojedinih jona teških metala : gvažđa, mangana , nikla, cinka i olova.

Kada je reč o organskim parametrima zagađenja ocednih voda - filtrata koji ističe iz predmetne deponije i Basarskim potokom direktno otiče u reku Z.Moravu, treba istaći izuzetno visoke vrednosti utroška KMnO4 od oko 8 000 mg/l, kao i HPK vrednosti od oko 9 000 mg O2/l.Vrednosti BPK 5

se kreću oko 6 000 mg O2 / l . Iz ovoga se može zaključiti da ključni hidrohemijski indikatori optrećenja filtrata, imaju veoma visoke vrednosti i kao takve predstavljaju opomenu za preduzimanje hitnih mera zaštite, odnosno dalje sprečavanje oticanja filtrata - ocednih voda u Basarski potok , a njime i u reku Z.Moravu.

Od drugih jedinjenja organskog porekla utvrđene su i visoke vrednosti fenola, mineralnih ulja i masti.

Mikrobiloška ispitivanja su pokazala visoke vrednosti ukupnog broja koliformnih bakterija, svih aerobnih i mezofilnih bakterija, kao sulfidoredukujućih klostridija. U filtratu su takode nađene bakterije kao E.coli, Enterobacter, Bacillus, Enterococcus, Citrobacter i dr.

Iz svega ovoga se može zaključiti da se uporednom analizom(prilog 1 i 2 )svih do sada urađenih laboratorijskih hidrohemijskih i bakterioloških analiza zavoda za zaštitu zdravlja Kruševac i laboratorije za hidrohemiju RGF-a iz Beograda, da su vode koje ističu iz komunalne deponije Srnje izuzetno zagađene , toksične, eksperimentalno dokazano kancerogene, MORAJU HITNO PREDUZETI MERE SPREČAVANJE NJIHOVOG DALJNJEG ISPUŠTANJA U BASARSKI POTOK.

Naime zbog samih hidrogeoloških uslova sredine, ovakvom nemarnošću dolazi do zagađivanja kako površinskih tako i podzemnih voda, i tla, što može imati nesagledive posledice po zdravlje ljudi koji žive u neposrednoj blizini komunalne deponije, SRNJE.

29

5. ZAKLJUČAK SA PREDLOGOM DALJIH ISTRAŽNIH RADOVA

Zbog gotovo alarmantne situacije i stanja u kome se nalazi komunalna deponija " SRNJE ", zagađenja koja filtratom, odnosno ocednim vodama, otiču ka selu Srnje, i tako zagađuju podzemne vode, tlo i reku Z.Moravu, neophodno je urgentno preduzeti sve mere za njihovo kontrolisano isticanje iz komunalne deponije. Naime neophodno je na prvom mestu izgraditi branu nizvodno od deponije, lagunu za sakupljanje filtrata ispod brane u cilju sprečavanja njegovog oticanja u Basarski potok i neophodnog tretmana u samoj laguni.

Takođe je neophodno izgraditi obodne kanale za sakupljanje svih voda koje nekontrolisano utiču u deponiju i povećavaju količinu filtrata.

Za izgradnju ovih objekata, u prvoj etapi sanacije, neophodna su detaljna inženjerskogeološka istraživanja, odnosno, detaljno inženjerskogeološko kartiranje terena, istražna geološka bušenja, izrada neophodnog broja sondažnih jama sa geomehaničkim laboratorijskim ispitivanjima, koja bi dala validne podloge za projektovanje pomenutih objekata.

Takođe je u prvoj etapi sanacije, neophodno i izvršiti detaljna hidrogeološka istraživanja : detaljno hidrogeološko kartiranje terena, hidrogeološka istražna bušenja sa izvođenjem opita vodopropustljivosti terena, laboratorijska ispitivanja i izradu piezometara, kako za definisanje hidrogeoloških uslova sredine, tako i za kontolu izvedenih objekata u smislu permanetnog uzimanja uzoraka voda iz piezometara i utvrđivanja stepena smanjenja zagađenosti podzemnih voda.

Autor Izveštaja :

Mr. Milovan Rakijaš,dipl.ing.

Beograd, februar, 2005.

30

PRILOG 1

Izveštaj o kvalitetu podzemnih, površinskih voda i filtrata deponije komunalnog otpada "SRNJE", kao i negativnog uticaja na zemljište, biljni materijal, kao i čovekovo zdravlje,

Rudarsko - geološki fakultet, Institut za hidrogeologiju, Laboratorija za hidrohemiju, Univerzitet u Beogradu

31

PRILOG 2

Izveštaji fizičko - hemijskih i mikrobioloških analiza koje je uradio Zavod za zaštitu zdravlja Kruševac

32

IV. TEHNIČKI OPIS

33

1. UVODNI DEO

Opština Kruševac ima oko 150.000 stanovnika i spada u red privredno razvijenijih sredina Srbije. Više od polovine stanovnika opštine (oko 80.000) skoncentrisano je u gradu Kruševcu u kome funkcionišu veći privredni sistemi iz oblasti agroindustrije (Rubin), mašinogradnje (14. Oktobar), gumarske industrije (Trajal i Miloje Zakić), hemijske industrije (Merima), kao i veći broj malih i srednjih preduzeća. U gradu su organizovane komunalne službe koje se bave vodosnabdevanjem stanovništva, održavanjem saobraćajnica i puteva, daljinskim zagrevanjem stanova, održavanjem čistoće, javnog zelenila, pogrebnim uslugama i dr.

Od kraja 2000. godine grad Kruševac, uz donacije iz inostranstva, izdvojio je značajna sredstva za obnavljanje svoje, do tada zapuštene komunalne infrastrukture. U ovoj obnovi jedno od preduzeća koje je postiglo zapažene rezultate bilo je JKP KRUŠEVAC koje je zaduženo za održavanje čistoće, zelenila i za pogrebne usluge. Za relativno kratko vreme u ovom preduzeću vidno je poboljšana ukupna organizacija rada, nabavljena su nova specijalna komunalna vozila, izvršena je nabavka novih sudova za smeće i završene su investicije u neke komunalne objekte.

Osnovni cilj projekta je definisanje koncepta sanacije i proširenja deponije na lokaciji « Srnje », koje bi rezultiralo obezbeđenje uslova za održiv razvoj opštine Kruševac kroz ulaganja u značajan segment komunalne infrastrukture: sistem za upravljanje otpadom u skladu sa visokim ekološkim standardima. Opština Kruševac ovim ulaganjem želi da postane vodeća u regionu, da zaštiti svoju sredinu, ali i da kao regionalni centar za zbrinjavanje KČO ostvaruje dodatne prihode.Racionalno upravljanje i bezbedno zbrinjavanje KČO poseban značaj ima za već ostvarenu regionalnu saradnju opštine Kruševac sa susednim opštinama Aleksandrovac, Prokuplje i Brus u okviru šireg projekta i zajedničkih napora da se od svih oblika zagađenja zaštiti sliv reke Rasine.

Gradska deponija u Kruševcu, locirana u selu Srnje, formirana je 1984. godine. Od tog perioda na deponiji Srnje zbrinjava se KČO. Ova deponija nije sanitarna i sa nje su do sada emitovani razni negativni uticaji na životnu sredinu.U cilju rešavanja problema neadekvatnog deponovanja KČO planirano je da se na istoj lokaciji formira prava sanitarna deponija koja će na ekološki prihvatljiv način za duži period zadovoljiti potrebe grada Kruševca i okolnih mesta.

2. POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Elaborat o geološkom sastavu tla na lokaciji deponije smeća »Srnje» kod Kruševca – GEO BIRO Niš, 1980;

Izveštaj komisije za tehnički pregled investicionog objekta » Deponija smeća u Srnju – II faza 1988;

Mišljenje ekspertske grupe po pitanju žalbe građana sela Srnje (4.11.1993); Izveštaj o izvedenim hidrogeološkim istražnim radovima na deponiji smeća »Srnje» u

Kruševcu – Jaroslav Černi 1994;

34

Izveštaj o ispitivanju kvaliteta procednih voda deponije za period 1993. – 1998. (Zavod za zdravstvenu zaštitu Kruševac 1999);

Izveštaj o stanju degradiranih prostora otpadom u opštini Kruševac sa predlogom aktivnosti – Agencija za reciklažu Srbije 2002.

Glavni projekat brane i obodnih kanala – II faza, Zavod za urbanizam Kruševac, 1996.

Fisibiliti studija - integralno upravljanje otpadom opštine Kruševac – TTI group, 2003.

3. VAŽEĆI PLANSKI DOKUMENTI

Detaljni urbanistički plan – DEPONIJA SMEĆA SRNJE 1981. (ZAVOD ZA URBANIZAM KRUŠEVAC)

GUP GRADA KRUŠEVCA

4. OSNOVNI ELEMENTI ANALIZE UTICAJA DEPONIJE NA ŽIVOTNU SREDINU

4.1. Metod izrade Analize uticaja na životnu sredinu

Analiza je urađena na osnovu postojeće dokumentacije, utvrđene lokacije, postojećeg stanja životne sredine na njoj, rezultata istraživanja i merenja.Za potrebe izrade Analize obavljena su određena dopunska uzorkovanja i laboratorijska ispitivanja zemlje i površinskih i podzemnih voda.Procena mogućeg uticaja deponije na životnu sredinu je izvršena na osnovu podataka dobijenih identifikacijom izvora zagađenja i analizom stanja bitnih substrata životne sredine koji određuju kapacitet eko sistema i sposobnost i vitalnost autoregulacionih mehanizama da pod uticajem izmenjenih ekoloških faktora očuvaju stabilnost. Pri tom su primenjene metode eksperimenata i analize, kao i analogija na osnovu literaturnih podataka.

4.2. Zakonski okvir

Pored Pravilnika o analizi uticaja objekata odnosno radova na životnu sredinu (Sl. glasnik Republike Srbije br. 61/92) i Pravilnika o uslovima i kriterijumima za izradu anlize uticaja objekata i radova na životnu sredinu. (Sl. Glasnik br. 49/2001), tumačenje rezultata i predlaganje mera zaštite, prilikom izrade EIA respektovani su sledeći propisi: Pravilnik o graničnim vrednostima emisije, načinu i rokovima merenja i evidentiranja

podataka (Sl. Glasnik RS, br. 30/97 i 35/97); Pravilnik o kriterijumima za određivanje lokacije i uređenje deponija otpadnih

materija (Sl. glasnik RS br. 54/92); Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini (Sl. glasnik RS br. 84/92); Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama

za njihovo ispitivanje (Sl. glasnik RS br. 11/90); Pravilnik o opasnim materijama u vodama (Sl. glasnik SRS br. 31/82); Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SFRJ br. 33/87);

35

Pravilnik o načinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija (Sl. glasnik br. 12/95);

Pravilnik o metodologiji za procenu opasnosti od hemijskog udesa i od zagađivanja životne sredine, merama pripreme i merama za otklanjanje posledica (Sl. glasnik RS br. 60/94);

Zakon o izgradnji objekata (Sl. glasnik RS br. 44/95); Zakon o vodama (Sl. glasnik RS br. 46/91, 53/93, 48/94); Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. glasnik RS br. 49/92, 53/93, 67/93, 48/94,

46/95); Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za

navodnjavanje i metodama njihovog ispitivanja (Sl. glasnik RS br. 23/94); Zakon o osnovama zaštite životne sredine (Sl. list SRJ br. 24/98). Zakona o postupanju sa otpadnim materijama (Sl. Glasnik RS br.25/96) Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine

( Sl. Glasnik RS br. 135/04) Zakon o zaštiti životne sredine ( Sl. Glasnik RS br. 135/04)

4.3. Sažetak identifikovanih uticaja na različite komponente životne sredine

Na postojećoj deponiji identifikovani su sledeći uticaji: negativan uticaj deponije na podzemne i površinske vode negativan uticaj na kvalitet zemljišta negativan uticaj mašina i vozila na pojavu prašine, vibraciju i buku emisija štetnog bio gasa u atmosferu i opasnost od požara negativni uticaji na zdravlje stanovništva iz okolnih naselja degradiranje zemljišta i prirodnog ambijenta negativni uticaj na postojeću floru i faunu negativan uticaj na pejzažnu vizuru

4.4. Opis ugroženih sredina4.4.1. Postojeći uticaji na životnu sredinu

4.4.1.1. Naseljenost i koncentracija stanovništva

Na teritoriji grada Kruševca i prigradskih naselja prema poslednjim podacima živi oko 80.000 stanovnika. Kompleks deponije gradskog smeća lociran je severno od grada Kruševca na oko 6,5 km udaljenosti od centra grada. Deponija zahvata teritoriju između seoskih naselja Srnje (udaljenost oko 1,4 km, Velika Kruševica (1,4 km) i Padež (udaljenost 1,2 km). Na lokaciji postoje samo manje grupacije kuća razbijenog tipa na udaljenosti preko 1000 m od tela deponije.

4.4.1.2. Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra

Istraživani teren na lokaciji Srnje zauzima poljoprivredne i šumske površine.

36

Celokupno zemljište koje je zauzeto smećem i objektima je u državnom vlasništvu. Izdvajaju se dve kategorije: njive 30 % i šume 70 %. Obodni deo kompleksa je u privatnom vlasništvu. Na posmatranom području prema Pregledu zaštićenih objekata prirode SR Srbije (1948-1990), nema zaštićenih objekata prirode.Zakonom o kulturnim dobrima (Sl.glasnik SRS br.6/90) regulisana je zaštita spomenika kulture. Na ispitanom lokalitetu ne postoje spomenici kulture koje treba štititi.

4.4.1.3. Zemljište, bonitet zemljišta

Zemljište namenjeno za deponiju je boniteta V i VI klase (nizak kvalitet pedološkog sloja zemljišta). Na osnovu ispitanih azotnih parametara i koncentracije fosfora može se reći da ovo zemljište ima karakter veoma zagađenog zemljišta, sa velikom količinom organskih materija, veliki broj klica indikatora fekalnog zagađenja i drugog zagađenja prikazanog u posebnom poglavlju ovog projekta ( poglavlje III), a u hemijskom pogledu sadrži povećan sadržaj gvožđa, mangana, nikla, , bakra i cinka. Prostori pod šumama i šumarcima spadaju pretežno u ostatke spontane biljne zajednice cera i sladuna. Od visokog drveća najviše su zastupljeni: cer, sladun i grab.U severnom delu deponije prisutna je veštački formirana značajna sastojina šume crnog bora starosti oko 30 godina. Postojeće šume predstavljaju veoma značajnu zaštitnu barijeru sa aspekta zaštite životne sredine.

4.4.1.4. Vodni resursi i izvorišta vodosnabdevanja

Na predmetnoj lokaciji nema vode. Voda za piće se dovozi cisternama. Na osnovu prvih geoloških istraživanja 1980. godine, konstatovano je da podzemne vode nema do dubine od 8 m. U toku prvih hidrogeoloških istraživanja konstatovano je da je zona ugroženosti podzemlja oko 800 m nizvodno od deponije, ali je kasnijim ispitivanjima uzoraka podzemne vode iz sela Srnje registrovano veliko organsko zagađenje u samom selu i van njega. Kasnijim hidrogeološkim istraživanjima u toku 1994. i 1995. godine se došlo do sledećih zaključaka: Leva dolinska strana je bez vode, dok je na desnoj dolinskoj strani konstatovana podzemna voda na dubini od oko 13,00 m. Ispod brane je registrovana podzemna voda na dubini od oko 4,50 m. Prilikom bušenja pijezometara nizvodno od deponije u selu Srnje (1995), kada su urađene 4 strukturne bušotine dubine od 20 do 53,3 m, probušena su tri vodonosna sloja koji su time povezani. Ovaj veliki propust i nestručnost izazvao je propagaciju zagađenja iz gornjih zagađenih slojeva u donje nezagađene slojeve, a sa druge strane učinio je bezvrednim sve kasnije rezultate merenja.

4.4.1.5. Geološke i hidrogeološke karakteristike lokacije »Srnje«

Sa geološkog aspekta može se reći , da je teren izgrađen od sedimenata mio-pliocenske starosti ( glina, peskova, šljunkova, ugljevitih glina i pelita). Ispod ovih

37

sedimenata zaležu sedimenti ( koji su utvrđeni i bušenjem koje je izveo Institut " Jaroslav Černi " ) proterozojske starosti ( škriljci - gnajsevi i leptinoliti ) koji su u gornjim delovima raspadnuti i sa glinenom ispunom. U dubljim delovima teren je izgrađen od kompaktnijih sedimenata sa pukotinskom poroznošću .U hidrogeološkom smislu može se reći da teren predstavlja vrlo složenu sredinu.Naime u okviru glinovito - peskovitog kompleksa formirana je izdan zbijenog tipa, slabe vodonosnosti. Vrednost koeficijenta filtracije ovog glinovito - peskovitog kompleksa je < 10 - 3 cm/sec. ( po Izveštaju Instituta " Jaroslav Černi ", 1995 god. ). Vode te prve geološke sredine možemo smatrati prvom izdanskom zonom. Ovaj prvi tip izdani prihranjuje se na račun infiltracije atmosferskih padavina .U sedimentima koji zaležu ispod ovog komleksa metomorfnih stena proterozojske starsosti gnajseva i škriljca, formirana je izdan slabe izdašnosti, odnosno drugi tip izdani. Drugi tip izdani je pukotinskog karaktera i on se prihranjuje iz prve izdani kao i putem atmosferskih padavina u onom delu gde te stene izbijaju na površinu terena. Naravno da se u narednom periodu od 10 godina, kada je kao što je već rečeno, došlo do pojave klizišta i promene raspodele masa tla i deponovanog materijala, ovi podaci o nivoima podzemnih voda ne mogu uzeti kao relevantni podaci, jer je samim tim došlo i do promene režima nivoa podzemnih voda.Na osnovu analize predhodnog stanja, rekognosciranja terena, može se predpostaviti da je nivo podzemnih voda znatno izmenjen i da su samim tim neophodna dodatna i opsežna hidrogeološka istraživanja u smislu definisanja hidrogeoloških uslova sredine kako ispod same deponije tako i obodnih strana, a tako i nizvodno uz Basarski potok. Detaljnija analiza geoloških i hidrogeoloških uslova sredine šire zone lokacije ispitivanog terena je prikazan u posebnom poglavlju ovog projekta.

4.4.1.6. Klimatske karakteristike i meteorološki parametri

Nadmorska visina lokacije je od 220 mnm do 290 mnm. Ukupna srednja godišnja količina padavina iznosi 780 mm.Najučestaliji su sledeći vetrovi: južni vetar sa 52 dana prosečno u toku godine, istočni sa 49 dana prosečno u toku godine, severozapadni sa 41 danom prosečno u toku godine. Učestalost u oko 30 dana prosečno u toku godine imaju severoistočni, jugoistočni i

zapadni vetar, dok su uticaju vetrova iz ostalih pravaca neznatni.

Mikroklimatske karakteristike lokacije »Srnje« su najviše određene orografijom terena, dominantnom izloženošću južnih, istočnih i severozapadnih vetrova. Imajući u vidu navedene karakteristike mikroklime može se konstatovati da je sa aspekta mogućeg širenja aero zagađenja značajno identifikovati vulnerabilne objekte locirane severno, zapadno i jugoistočno od granice kompleksa i da je u tom delu potrebno proširiti zaštitnu zonu. Osnovne karakteristike reljefa deponije javljaju se kao značajni faktor sa aspekta zaštite životne sredine, odnosno uticaja vetrova. Formirana prirodna uvala koja je otvorena samo delimično prema jugozapadu praktično je zaštićena od direktnih udara vetrova (osnovne jake vazdušne struje javljaju se u zoni vazduha iznad deponije, odnosno

38

karakteristike terena se javljaju kao prirodne pregrade koje će uticati da jaki vetrovi praktično »prebacuju« prostor deponije. Uticaji deponije na susedstvo će posredstvom već formiranih zelenih barijera biti svedeni na minimum.

4.4.1.7. Prirodni ambijent, izgled i vizure

U morfološkom smislu ovde se radi o prirodnoj depresiji sa izraženom jarugom i ne mnogo strmim dolinskim stranama. Ulaz u kompleks dominira sa nadmorskom visinom od 290 m.Valorizacija vegetacije kao materijalne kategorije pejzaža podrazumeva njen vizuelni i biološki kvalitet. U tom smislu na analiziranom prostoru može se reći da se radi o niskom i vizuelnom i biološkom kvalitetu. Šire područje se karakteriše prirodnim zasadima cera, sladuna i graba. Vodene površine kao elemenat pejzaža nemaju veći značaj u analiziranoj zoni jer se radi o tokovima koji se samo povremeno javljaju u pomenutoj jaruzi i po obodu. Izgrađenost kao elemenat postojećeg pejzaža obuhvata sve postojeće veštačke objekte u analiziranoj zoni. Analizirana prostorna celina se odlikuje pretežno razbijenim seoskim kućama koje nemaju neposredan vizuelni kontakt sa lokacijom deponije. Data prostorna celina, s obzirom na karakteristike zastupljene flore ne odlikuje se izrazitom promenom kolorita tokom promene vegetativnog perioda, a posebno nije izražena ni mozaička struktura s obzirom na namene površina. U smislu svih navedenih činjenica analizirana prostorna celina nema izražene osobenosti živopisnosti, harmonije, koherentnosti.

4.4.1.8. Ostali uticaji

Stanje životne sredine na posmatranoj lokaciji je najviše određeno prirodnim faktorima, a manje antropogeno izmenjenim faktorima životne sredine. Međutim, na ovoj mikrolokaciji uticaj čoveka nije zanemarljiv jer se radi o eksploataciji deponije već nekih 20 godina. Za potrebe ove analize, a u cilju procene stanja životne sredine koristili smo rezultate poslednjih uzorkovanja i laboratorijskih analiza supstrata životne sredine, pre svega vode i zemlje, dok je vazduh procenjen na bazi analogije sa sličnih terena. Poslednje laboratorijske analize vode i zemlje ispod brane deponije urađene su u januaru 2005. godine od strane Laboratorije Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda. Uporedne analize ovih laboratorijskih ispitivanja , kao i laboratorijskih ispitivanja koja je permanentno vršio Zavod za zaštitu zdravlja iz Kruševca, su data u posebnom delu ovog projekta kao prilog 1 i 2.

4.4.2. Uticaji posle investiranja u sanaciju i proširenje deponije

4.4.2.1. Projekcija količine smeća do 2029.-te godine

39

Prikaz ukupnih očekivanih količina otpadaka i potrebnog deponijskog prostora po godinama do 2029. godine je dat u sledećem tabelarnom pregledu:

PRORAČUN KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA

R. br.

Broj Stanovn.

Spec. Količina Dnevne Godišnje Godišn.

  ot.(kg/s/d) kol.(kg/d) kol.(t/god)zapremina(m3)

1 104000 1,37 142480 37615 75230 2 104208 1,377 143494 37882 75764

3 104416 1,384 144512 38151 763024 104625 1,39 145429 38393 767865 104834 1,397 146453 38663 773266 105044 1,40 147062 38824 776487 105254 1,41 148408 39180 783608 105465 1,417 149444 39453 789069 105676 1,424 150483 39727 79454

10 105887 1,431 151524 40002 8000411 106099 1,438 152570 40278 8055612 106311 1,445 153619 40555 8111013 106524 1,452 154673 40834 8166814 106737 1,46 155836 41141 8228215 106950 1,467 156896 41421 8284216 107164 1,474 157960 41701 8340217 107378 1,481 159027 41983 8396618 107593 1,488 160098 42266 8453219 107808 1,495 161173 42550 8510020 108024 1,502 162252 42834 8566821 108240 1,51 163442 43149 8629822 108456 1,517 164528 43435 8687023 108673 1,525 165726 43752 8750424 108890 1,533 166928 44069 8813825 109108 1,541 168135 44388 88776

    Ukupno: 1.022.246 2.044.492

4.4.3. Osnovne karakteristike sanirane deponije

Na lokaciji »Srnje« deponovanje će se obavljati na terenima u blagom nagibu, što omogućava formiranje deponije sa nekoliko nivoa (terasa).U svrhu osiguranja stabilnosti deponovanog materijala, kao i za sakupljanje filtrata predviđena je izgradnja nove brane.Prostor nove deponije planira se kao dve funkcionalno različite zone: prijemno-otpremne i zone deponovanog materijala. Prijemno-otpremna zona obuhvatiće površine pod internim saobraćajnicama, manipulativni prostor i prostor namenjen poslovnim, pratećim i pomoćnim objektima ( kancelarije, sanitarni čvor, garderoba, radionice i dr.).

40

Zonu deponovanja otpadnog materijala činiće uređena podloga sa određenim građevinskim (brana) i hidrograđevinskim objektima (sakupljači filtrata, drenaža, obodni kanali, ventilacioni bunari, crpne stanice, rezervoari, vodovod, kanalizacija, i dr.).Formiranje i eksploatacija deponije odvijaće se po fazama. Rad na deponiji započinje izgradnjom pristupnih puteva, dovodom električne energije, rašćišćavanjem dela terena (za deo planiranog perioda), pripremom podloge (planiranje terena prema odgovarajućim uzdužnim i poprečnim i nagibima ), izgradnjom internih saobraćajnica i brane.Deponija će se formirati na podlozi koju čine glinoviti sedimenti sa proslojcima peskova koji predstavljaju vodopropusne i polupropusne sredine pa se planira postavljanje folije iznad postojećih slojeva otpada.Za odvodnjavanje filtrata planira se nastavak i upotpunjavanje postojeće drenaže, a sakupljanje površinskih voda obavljaće se pomoću obodnih kanala koji će se rekonstruisati i dograditi prema faznoj eksploataciji deponije. Evakuacija gasova nastalih u telu deponije obavljaće se preko ventilacionih bunara koji će biti postavljeni prema dubini slojeva i očekivanoj produkciji gasova. Popunjavanje deponije započeće od najnižih kota terena (brana) ka višim razastiranjem otpada, u slojevima od 30 do 50 cm debljine, tako da visina etaže bude 2,5 m uključujući i prekrivku

4.4.3.1. Bilans voda na saniranoj deponiji

P

ET

A0

P0

A0

Bilans voda na deponiji definiše se na osnovu sledeće relacije:

Qpr= P + Qp – P0 – ET – A0

gde je:

Qpr – prosečna dnevna količina procedne vode

41

P - ukupne godišnje padavineP0 - površinsko oticanjeQp - količina površinske i podzemne vode koja dospeva na deponijuK - koeficijent koji definiše sposobnost apsorpcije i evapotranspiracije.Na osnovu prethodno definisanog bilansa voda na deponiji, lokalnih karakteristika merodavnih parametara i uvažavanja dosadašnjih iskustava u domenu ove problematike može se doći do približne prosečne godišnje količine procednih voda na osnovu transformacije jednačine vodnog bilansa u sledeći oblik:

Qpr= K x ( P + Qp – P0) / 365

gde je :

Qpr – prosečna dnevna količina procedne vode P - ukupne godišnje padavineP0 - površinsko oticanjeQp - količina površinske i podzemne vode koja dospeva na deponijuK - koeficijent koji definiše sposobnost apsorpcije i evapotranspiracije.

Za godišnje padavine od 780 mm na lokaciji Srnje na osnovu prethodne relacije dobija se srednja godišnja količina procedne vode od 51,09 m3/dan.

4.4.3.2. Projektovane promene uticaja na životnu sredinu

Deponovanje kumunalnog otpada na posebno uređenim sanitarnim deponijama bez obzira na sve njihove tehničke i tehnološke karakteristike može predstavljati izvor zagađenja životne sredine. U tom smislu se i planiranje, projektovanje, građenje i eksploatacija deponija komunalnog otpada javlja kao vrlo značajan problem u očuvanju i zaštiti životne sredine. Globalna analiza uticaja deponije komunalnog otpada na životnu sredinu pokazuje da se svi efekti ispoljavaju u okviru tri osnovna vida uticaja. Prvi vid uticaja se javlja kod izgradnje deponije, drugi kod njene eksploatacije i treći u posteksploatacionoj fazi. U domenu zaštite i unapređenja životne sredine sanacija i proširenje deponije u Srnju predstavljaće značajan korak napred. To podrazumeva svestrano sagledavanje i definisanje sve tri navedene kategorije uticaja. Nova sanitarna deponija gradskog smeća za potrebe opštine Kruševac u domenu osnovnih elemenata koje sačinjavaju: klima, voda, vazduh, tlo, fauna, flora, pejzaž, predstavljaće potpuno uređen i samoregulirajući mehanizam.U okviru ovog studijskog istraživanja, uvažavajući sve specifičnosti kojima se karakteriše planirana deponija, sve specifičnosti lokacije i karakteristike postojećih potencijala, razmatrani su osnovni kriterijumi koji su kroz postupke kvantifikacije dovedeni do određenih pokazatelja sa osnovnom namerom da se postojeći odnosi detaljno kvantifikuju i definiše njihova prava priroda. Na osnovu konkretnih pokazatelja moguće je izvršiti izbor adekvatnih mera zaštite životne sredine čime se ispunjava osnovna svrha jedne ovakve analize koja predstavlja neophodan korak u procesu projektovanja deponije.

42

4.5. Sažetak karakteristika identifikovanih uticaja na životnu sredinu

4.5. 1. Tabela 1 – Matrica interakcija za analizu uticaja na životnu sredinu

Predložena aktivnostPrethodne aktivnosti

Ostale trenutne aktivnosti

Buduće aktivnosti

Zbirni uticajIzgradnja Rad Umanjenje

Pejsaž * ** + * **Ekologija ** * + ** + **Kvalitet vode

* *** + ***

Korišćenje zemljišta

*** *** ** * ***

Kulturna baština

* *

* nisko nepovoljan uticaj** srednje nepovoljan uticaj*** veoma nepovoljan uticaj+ povoljan uticaj

4.6. Plan ublažavanja i zaključci

4.6.1. Mere zaštite u fazi projektovanja i izgradnje

Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi od negativnih uticaja deponije, se postiže zaštitom supstrata životne sredine: vode, vazduha, zemlje, faune, flore, odnosno primenom građevinsko-tehničkih , tehnoloških, sanitarno-higijenskih, bioloških i drugih mera zaštite. U fazi izgradnje deponije osnovna mera zaštite je: - izvođenje svih radova predviđenih projektom (građevinski radovi, posebno ugradnja vodonepropusne membrane po čitavom dnu stare i nove proširene deponije, izgradnja vodonepropusnih betonskih površina objekata zaštićenih specijalnim epoksidnim premazima, instalacije struje, vodovoda i kanalizacije, pristupni putevi, komunikacije na deponiji, ograda, zaštitni pojas, protivpožarna zaštita i drugo).

4.6.2. Mere zaštite u fazi eksploatacije

U fazi eksploatacije predviđene su sledeće mere:

43

nasipanje smeća i pokrivke u slojevima, debljine koja će biti utvrđena projektom (za smeće između 0,6 i 2,20 m; za pokrivku od 0,15 do 0,30 m u zavisnosti od materijala pokrivke). Nakon nasipanja smeće se sabija na gustine oko 0,90-0,95 t/m3;

svaki sloj smeća treba da bude pokriven po celoj površini i kosinama, pokrivka će se takođe sabijati;

veće količine organskih otpadaka (na primer: otpaci iz klanica i sl. moraju odmah da budu pokrivene slojem zemlje, debljine 0,6 m, čime se sprečava aerobna fermentacija koja prouzrokuje povećano zagađenje okoline i neugodnih mirisa;

limove, staklo i slične materijale takođe treba odmah pokrivati kako ne bi dolazilo do ozlede radnika;

ukoliko se smeće ne sabija, treba ostaviti da se prethodni sloj slegne, te se zbog toga moraju predvideti dnevni programi nasipanja;

redovnim pranjem specijalizovanih vozila deponije, mora se obezbediti njihovo higijensko održavanje.

4.6.3. Mere zaštite posle završetka rada deponije

U zavisnosti od karakteristika terena ( geologija, hidrologija i dr.), meteoroloških i klimatskih uslova ( ruža vetrova, padavine) predviđa se povremena kontrola kvaliteta vazduha, vode i zemljišta koji su pod neposrednim uticajem deponije.

Nakon završetka rada deponije, tj. njenog konačnog iskorišćavanja, planira se sprovođenjei mera rekultivacije u cilju sprečavanja erozije i zadržavanja vode. Ovo će se postići nanošenjem završne pokrivke debljine 0,5 do 0,7m, odnosno 1,0 m kada se želi posaditi drveće.

Završnu pokrivku treba postaviti što je moguće pre, kako bi se sprečilo otkrivanje smeća pod dejstvom vetra i vode i zagađivanja okoline.

4.7. Zaštita od drugih rizika

Zbog sprečavanja neželjenih pojava na deponijama koje mogu da dovedu zagađivanja okoline, planiraju se sledeće mere: Ukoliko dođe do površinskih požara na deponiji ( namernih ili nenamernih), potrebno

ih je odmah odgovarajućim sredstvima ugasiti u cilju zaštite okolnog vazduha; Ukoliko dođe do dubinskih požara ( što je najčešće posledica nepropisnog

deponovanja smeća), potrebno ih je ugasiti blagovremenim otkrivanjem i raskopavanjem požarom zahvaćene mase smeća;

Neugodni mirisi svešće se na najmanju meru striktnim sprovođenjem mera sanitarnog deponovanja. Pojačani neugodni mirisi su signal da je došlo do nepravilnosti u funkcionisanju deponije, koje treba hitno otkloniti;

Kod pojave glodara i insekata, planira se hitna dezinfekcija i deratizacija radnog prostora;

planira se povremena hemijska i bakteriološka kontrola potencijalno ugroženih izvorišta vode.

44

4.8. Zaključci

Višekriterijumska analiza pogodnosti lokacije Srnje, pokazuje da postoji visok stepen usaglašenosti izabrane lokacije smeća sa propisanim normama.

Lokacija deponije »Srnje« ispunjava sledeće bitne kriterijume zaštite životne sredine:

orografija terena – padina sa nagibom oko 11%, udaljenost od naselja 1200 do 1400 m, udaljenost od pojedinih kuća preko 1000 m, udaljenost od drugih vulnerabilnih objekata:

o povremenog vodotoka – 100 m,o stalnog vodotoka – 300 m,

stalna izvorišta za snabdevanje vodom za piće – nema, pošumljeni tereni – 100 m, kapacitet lokacije – odgovara potrebama Kruševca za više od 25 godina, bonitet zemljišta – V i VI klasa, količina prekrivnog materijala (na samoj deponiji i u neposrednoj okolini ), postojanje zaštićenih prirodnih dobara i spomenika kulture – nema, postojanje klizišta – aktivno klizište u zoni nizvodno od brane pristupni put do lokacije sa dozvoljenim nagibom – ima, interne saobraćajnice - ima sa potrebnom rekonstrukcijom kolovozne konstrukcije i

dogradnjom puteva, Prirodne karakteristike prostora koje otežavaju primenu mera zaštite životne sredine: velika visinska razlika između objekata na ulazu u komleks i najnižih objekata

( brane, taložnika) od preko 50 m, orografija terena – čeoni rubovi deponije imaju nagib oko 110, neposredna blizina vodotoka (uz samu branu), nema podzemne vode na lokaciji, kao ni izvora u bližoj okolini.

Nepovoljnosti predložene lokacije:- Propustljivost nekih nabušenih slojeva iznosi Kf < 2,5 x 10-3 cm/s, što se ne može uzeti kao relevatni činilac, s obzirom da nisu vršena laboratorijska geomehanička ispitivanja ostalih nabušenih slojeva, kao i zbog izmenjenog stanja u kome se nalazi sama predmetna deponija. Detaljnija objašnjenja i prikaz neohodnih dodatnih istražnih geoloških radova su prikazani u posebnom poglavlju III. ovoga projekta, u kojem je istaknuta neophodnost preduzimanja odgovarajućih mera za sprečavanje oticanja filtrata u Basarski potok čime bi se sprečila migracija zagađivača.

- Nepostojanje potrebnih objekata građevinsko-tehničke infrastrukture kao što su vodovod, kanalizacija, električna energija i dr.

45

5. NAMENA POVRŠINA

Namena površina i objekata u granicama kompleksa prikazana je na svim situacijama. Usklađena je sa prostornim, tehničkim i tehnološkim uslovima za deponovanje otpada i mora biti u potpunosti ispoštovana sa vremenskim usklađivanjem privođenja nameni pojedinih površina i uz određeni režim korišćenja istih. U okviru generalne namene površina, na kompleksu deponije biće jasno razgraničene dve zone – radna i zaštitna. U narednoj tabeli je data namena površina kompleksa deponije.

NAMENA POVRŠINA F ( m2) P ( %)Manipulativno-opslužni platoPlato za sekundarne površinePovršina za deponovanje otpadaInfrastrukturni pojas između ograde i površine za deponovanje otpada

5.590 5.322 158.230

160.911

1,50 1,42 42,34

43,06Radna površina ( lokacija deponije u ogradi) 319.141 85,40Osnovni aktivni zaštitni pojas 106.640 28,54Pasivni zaštitni pojas 54.579 14,60UKUPNA POVRŠINA KOMPLEKSA DEPONIJE 373.720 100,00

Urbanistička, tehnička i tehnološka rešenja na ovim površinama biće međusobno usklađena unutar svake celine, i sa funkcijama radne zone, tako da se omogući odgovarajuće kontrolisano deponovanje otpada. Između ograde lokacije i površine za deponovanje ostaviće se prostor za infrastrukturne radove koji služi i kao pešački prolaz.

a) Površina za deponovanje otpada u celini može biti korišćena isključivo za tu namenu i ne sme se koristiti za druge namene. Maksimalna ukupna površina koja će se koristiti za deponovanje otpada iznosi 158.230 m2. Površina za deponovanje otpada je podeljena na 5 faza, koje se sukcesivno nastavljaju čime je omogućena i fazna rekultivacija deponije. Površina za deponovanje otpada biće funkcionalno povezana sa skladištem inertnog materijala i sa manipulativno-opslužnim platoom. Na površinu za deponovanje je dozvoljen ulaz samo vozilima za dovoz otpada nakon izvršene kontrole sadržaja. Konfiguracija terena na površini za deponovanje otpada, po završetku rada deponije biće prilagođena postojećoj konfiguraciji terena pre izvođenja pripremnih radova.

b) Površina manipulativno-opslužnog platoa locirana je u jugozapadnom delu kompleksa, ispred površine za deponovanje otpada. Direktno je povezana pristupnim putem do lokacije. Osnovne funkcije koje će biti obezbeđene na manipulativno-opslužnom platou su :

Prijem vozila koja dovoze otpad ili sekundarne sirovine, kontrola vrste otpada i sekundarnih sirovina i usmeravanje vozila ka površini za deponovanje otpada ili platoa za sekundarne sirovine;

- Povratni prijem praznih vozila, pranje i dezinfekcija, usmeravanje ka izlazu iz kompleksa deponije;

46

- Obavezan pregled i manje servisiranje vozila koja rade na deponiji i vozila smećara;- Povremeno uzimanje uzoraka za laboratorijske kontrole kvaliteta otpadne vode,

izdvojenog gasa, uzoraka otpada koji se dovozi;- Obezbeđenje radnih, sanitarnih i drugih uslova za osoblje zaposleno na deponiji;- Obezbeđenje infrastrukturnih potreba za rad deponije- struja, voda, predtretman i

odvođenje otpadnih voda sa deponije.Na manipulativno-opslužnom platou obezbeđen je prostor za sledeće objekte u funkciji deponije:

- Kapija sa rampom;- Portirnica za rad i smeštaj radnika sa sanitarnim čvorom, garderoba i alatnica

(servisni objekat);- Rezervoar tehničke i pitke vode sa hidroforom, zapremine V= 100 + 6 m3

- Cisterna za sanitarnu i tehničku vodu;- Plato za pranje i dezinfekciju vozila sa peskolovom i separatorom ulja i masti;- Sabirna stanica za bio gas;- Trafo stanica;- Parking za prljava vozila;- Parking za čista vozila

Na platou će biti izdvojene čiste od prljavih funkcija i tokova. Ulaz u deponiju mora biti obezbeđen sa pristupnog puta kroz kapiju sa rampom i to samo za vozila koja dovoze otpad i sekundarne sirovine. Za putnička vozila obezbeđen je parking van ograde deponije, neposredno ispred ulaza u deponiju. Mreže i objekti tehničke infrastrukture prate osnovnu namenu površina, tj. određene funkcije na platou i usklađene su sa podelom na čisti i prljavi deo. Minimalmana površina manipulativno-opslužnog platoa u skladu sa datim rešenjima je 3.350 m2, a maksimalno se može kretati do 5.590 m2. c) Plato za sekundarne sirovine predviđen je na kompleksu deponije neposredno pored manipulativno opslužnog platoa. Plato mora imati minimalnu površinu od 5322 m2 sa prilazom direktno sa dovozne saobraćajnice na manipulativno- opslužnom platou.

d) Infrastrukturni pojas između ograde lokacije i tela deponije, treba da obezbedi prostor za postavljanje instalacija: zalivne mreže, fekalne kanalizacije, obodnih kanala, drenažnog kolektora, pristupnog puta, itd. Ovaj pojas ima površinu od 160.911 m2.

e) Zaštitna zona obuhvata osnovni aktivni zaštitni pojas, i širi, pasivni bezbednosni zaštitni pojas. Ona obuhvata prostor između regulacione linije radne zone ( telo deponije) i granica kompleksa deponije, u ukupnoj površini od 161.219 m2. Zaštitna ograda predstavlja granicu radne zone. To je žičana ograda visine 3m sa okcima prečnika 50 mm, postavljena na betonskim stubovima. Ograda im funkciju da spreči ulazak nezaposlenih lica i životinja u kompleks deponije, kao i da spreči širenje lakih otpadaka ( najlon kese, papir i sl.) van kompleksa deponije. Osnovni aktivni zaštitni pojas mora da prati ogradu deponije u širini od minimum 25 m. Ukupna površina osnovnog aktivnog zaštitnog pojasa ne treba da je manja od 106.640 m2

47

Širi, pasivni i bezbednosni pojas obuhvatiće prostor od osnovnog zaštitnog pojasa do granica kompleksa, sa ukupnom površinom od 54.579 m2. Aktivni zaštitni pojas urediće se bez visokog rastinja samo sa travnim pokrivačem radi postizanja mera protivpožarne zaštite. Širi pasivni zaštitni pojas urediće se pošumljavanjem da bi se postigla kontrola površinskog oticaja, da se spreči denudacija i erozija tla. Njegova funkcija je zaštitta okruženja od zagađenja gasovima, prašinom, lakim otpadom i bukom. Vegetacija ima ulogu vizuelne barijere prema okruženju. Širina pojasa za pošumljavanje treba da je minimum 25 m. Zelenilo zaštitnog pojasa predvideće se u srednje gustom do gustom spratnom sklopu, u kombinaciji četinari i lišćari, u odnosu 40 : 60. Slobodna površina u okviru manipulativno-opslužnog platoa urediće se zatravljivanjem i sadnjom niskog i srednjeg žbunastog rastinja. Izbor vrsta za ozelenjavanje obaviće se u okviru autohtone zajednice šume cera i sladuna, uz dopunu drugih vrsta iz šireg okruženja.Odabrane vrste treba da imaju sledeća svojstva:

- Otpornost na uslove zagađene sredine;- Sposobnost apsorpcije i adsorpcije zagađivača i ublažavanja buke;- Svojstvo emitovanja fitocidnih materija antibakterijskog i fungicidnog dejstva;- Sposobnost obnavljanja zasejavanjem ili u slučaju oštećenja, izdancima iz korena ili

panja, zbog mogućeg produženog roka korišćenja deponije.

6. KOLIČINA OTPADAKA I KAPACITET DEPONIJE

6.1. Postojeće stanje deponovanja čvrstih materija

Deponija na lokaciji »Srnje« je u eksploataciji od 1984. godine sa površinom kompleksa od oko 37 ha. Pristup deponiji je kontrolisan jer ima ogradu i čuvara na ulazu. Smeće se dovozi sa oko 62 % teritorije opštine Kruševac i to uglavnom komunalni čvrst otpad iz domaćinstava, sa javnih površina, bez industrijskog otpada. Na ovu lokaciju se dovozi i štetan i opasan medicinski otpad, uginule životinje i otpaci iz klanične industrije. Opština Kruševac ima oko 150000 stanovnika, od čega je sakupljanjem i odvozom smeća na lokaciju Srnje obuhvaćeno oko 26000 domaćinstava ( 104000 stanovnika). Smeće se razastire sa periodičnim prekrivanjem zemljom, i bez adekvatnog sabijanja jer nema potrebne mehanizacije za to. Na deponiji se ne oseća neprijatan miris sem na nekim delovima. Delimično su urađeni objekti i instalacije koji faktički ne rade.

6.2. Prikupljanje, transport i odlaganje otpadaka

Prikupljanje, transport i odlaganje gradskog komunalnog otpada obavlja javno komunalno preduzeće iz Kruševca. Prikuplja se kućno smeće iz stambenih zgrada i kućno smeće iz radnih organizacija i društvenih ustanova. Odvoz na deponiju se vrši sledećim specijalnim transportnim sredstvima:

a) kućno smeće: - autosmećar » rotopres« - 4 komada, zapremine 16 m3

- autopodizač - 1 komad, zapremine 5 m3

48

- autosmećar »potisna ploča« 8 komada ( 4 u radu ), zapremine 15 m3

- autosmećar »mercedes« 3 komada zapremine 19 m3

- autosmećar »Atrik« 2 komada zapremine 19 m3

b) ulično baštensko i parkovsko smeće:- FAP 1414 kiper - 2 komada,- Traktor IMT 539 – 6 komada.Prosečno svako vozilo izveze dnevno 2 ture.Otpaci koje sakuplja komunalno preduzeće se mogu svrstati na sledeći način:- antropogeni ( kućni, kuhinjski, ostali,)- opštegradski ( sa javnih površina i iz raznih ustanova),- prirodni ( baštenski, parkovski i sa ostalih zelenih površina),- fiziološki ( gnojivo, konfiskat, i dr.).

Analiza sastava otpada ( mehanička i hemijska) koji se sakuplja u gradu nije vršena, pa se procena sastava može izvršiti na osnovu učešća pojedinih materija u otpadu naših i evropskih gradova:

Prosečan sadržaj otpadaka:

SADRŽAJ TEŽINA % NAŠI GRADOVI EVROPSKI GRADOVI

Organske materije 24 36Papir 23 26Plastične materije 12 7Guma 4 6Staklo 6 7Metali 12 5Tekstil 3 1Ostalo 16 12

6.3. Projekcija količina komunalnog otpada

Prema podacima javnog komunalnog preduzeća, dnevno se izveze oko 550 m3 komunalnog otpada u nesabijenom stanju.Broj radnih dana u mesecu je 22, pa je prosečna mesečna količina komunalnog otpada 550 x 22 = 12100 m3, odnosno prosečna godišnja količina komunalnog otpada iznosi 145200 m3. Sezonsko variranje smeća postoji, pa se leti sakupi oko 660 m3/dan, a zimi oko 385 m3/dan otpada. Usvaja se srednja gustina nesabijenog smeća ρ= 250 kg/m3, dok je srednja gustina sabijenog smeća u vozilima ρv= 500 kg/m3

Težinski količine smeća iznose:- dnevno u sabijenom stanju 550 x 0,50 = 275 t/dan. - mesečno u sabijenom stanju 275 x 22 = 6050 t/mes.- godišnje u sabijenom stanju 6050 x 12 = 72.600 t/god.

Trenutni broj stanovnika u opštini iznosi oko 145.000.Specifična količina otpada opštine Kručevac, odnosno srednja dnevna masa otpada iznosi:

49

g= 72600 / 365 x 145.000 = 1,37 kg/dan.Na osnovu geodetskog snimka lokacije u razmeri R= 1 : 1000, koji je obuhvatio površinu od oko 30 ha kompleksa, situacije prirodnog terena pre početka deponovanja, izrade 9 poprečnih prognoznih profila na delu sa deponovanim materijalom sa razmakom 30 m, izvršen je proračun zapremine do sada deponovanog otpada kojim se došlo do količine od oko 388.000 m3 otpadnog materijala koji je raspoređen na oko 4,7 ha površine. (snimanje i računica za potrebe izrade Studije opravdanosti 2003. g.).Za proračun buduće produkcije komunalnog čvrstog otpada koristili smo se određenim pretpostavkama:Objekat se dimenzioniše sa vekom eksploatacije 25 godina. Usvajamo godišnji priraštaj stanovništva od 0,2 % do planiranog perioda. Pretpostavka je da će specifična količina komunalnog otpada po jednom stanovniku porasti za još 0,5 % godišnje do kraja planiranog perioda.

PRORAČUN KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA

R. br.

Broj Stanovn.

Spec. Količina Dnevne Godišnje Godišn.

  ot.(kg/s/d) kol.(kg/d) kol.(t/god)zapremina(m3)

1 104000 1,37 142480 37615 75230 2 104208 1,377 143494 37882 75764

3 104416 1,384 144512 38151 763024 104625 1,39 145429 38393 767865 104834 1,397 146453 38663 773266 105044 1,40 147062 38824 776487 105254 1,41 148408 39180 783608 105465 1,417 149444 39453 789069 105676 1,424 150483 39727 79454

10 105887 1,431 151524 40002 8000411 106099 1,438 152570 40278 8055612 106311 1,445 153619 40555 8111013 106524 1,452 154673 40834 8166814 106737 1,46 155836 41141 8228215 106950 1,467 156896 41421 8284216 107164 1,474 157960 41701 8340217 107378 1,481 159027 41983 8396618 107593 1,488 160098 42266 8453219 107808 1,495 161173 42550 8510020 108024 1,502 162252 42834 8566821 108240 1,51 163442 43149 8629822 108456 1,517 164528 43435 8687023 108673 1,525 165726 43752 8750424 108890 1,533 166928 44069 8813825 109108 1,541 168135 44388 88776

    Ukupno: 1.022.246 2.044.492

50

Na osnovu projekcije količine komunalnog otpada, izvršen je proračun potrebnog deponijskog prostora. Pošlo se od pretpostavke da će se prosečna zbijenost otpadaka na deponiji povećati na oko 950 kg/m3, i da će u 1 m3 odloženih otpadaka biti potrebno prosečno 0,15 m3 prekrivnog materijala. Prikaz ukupnih očekivanih količina otpadaka i potrebnog deponijskog prostora po godinama do 2029. godine je dat u sledećem tabelarnom pregledu:

6.4. PRORAČUN POTREBNE ZAPREMINE DEPONIJE

GODINA Dnevna Dnevna Godišnja Godišnja Ukupna  količina zaprem. količina zaprem. zaprem.  (kg/dan) (m3/dan) (t/god) (m3/god) (m3)

2005 142480 149.9789 37614.72 39594.44 395942006 143494 151.0463 37882.42 39876.23 79470.232007 144512 152.1179 38151.17 40159.12 119629.42008 145429 153.0832 38393.26 40413.95 160043.32009 146453 154.1611 38663.59 40698.52 200741.82010 147062 154.8021 38824.37 40867.76 241609.62011 148408 156.2189 39179.71 41241.8 282851.42012 149444 157.3095 39453.22 41529.7 324381.12013 150483 158.4032 39727.51 41818.43 366199.52014 151524 159.4989 40002.34 42107.72 408307.22015 152570 160.6 40278.48 42398.4 450705.62016 153619 161.7042 40555.42 42689.91 493395.52017 154673 162.8137 40833.67 42982.81 536378.42018 155836 164.0379 41140.7 43306 579684.42019 156896 165.1537 41420.54 43600.57 623284.92020 157960 166.2737 41701.44 43896.25 667181.22021 159027 167.3968 41983.13 44192.77 7113742022 160098 168.5242 42265.87 44490.39 755864.32023 161173 169.6558 42549.67 44789.13 800653.52024 162252 170.7916 42834.53 45088.98 845742.52025 163442 172.0442 43148.69 45419.67 891162.12026 164528 173.1874 43435.39 45721.47 936883.62027 165726 174.4484 43751.66 46054.38 9829382028 166928 175.7137 44068.99 46388.41 10293262029 168135 176.9842 44387.64 46723.83 1076050

Ukupna potrebna zapremina buduće opštinske deponije uključujući i prekrivku je: VPOTREBNO = 1.076.050 x 1,15 = 1.237.458 m3

Ukoliko se uzme u obzir da su u međuvremenu (leto 2002.- januar 2005.), gotovo popunjene depresije u severnom i centralnom delu odlagališta sa površinom od cca. 17000 m2

(zapremine oko 85000m3), dobićemo ukupnu potrebnu zapreminu buduće deponije opštine Kruševac od oko 1.322.460 m3 (period do 2030. godine).

7. Predlog tehnologije eksploatacije komunalne deponije

51

7.1. Tehnologija sanitarnog deponovanja

Tehnologija deponovanja zavisi od karakteristika lokacije: topografskih uslova, karaktera reljefa, klimatskih, hidrogeoloških, inženjerskogeoloških, hidroloških i drugih uslova zaštite životne sredine.Navedeni uslovi definišu stabilnost deponije, način odbrane od površinskih i podzemnih voda, zaštitne pojaseve, obim i vrstu građevinskih radova, koncepciju formiranja i eksploatacije deponije, dispoziciju servisnog bloka, oblik tela deponije, raspored saobraćajnica, dispoziciju ulaza i izlaza, prostora za skladištenje inertnog materijala, postrojenja za tretman otpadnih voda.

Posle sagledavanja svih navedenih uslova i karakteristika i na osnovu proračuna dnevne količine otpadaka, može se odrediti tehnološki proces deponovanja uz poštovanje uslova zaštite životne sredine.

7.1.1. Odlaganje otpadaka

Odlaganje otpadaka na deponiji se vrši površinski na prethodno pripremljenu podlogu. Pošto se predpostavlja da podinu deponije čine sedimenti sa značajnom vodoprosnušću , kao i da pravac kretanja ocednih voda- filtrata je severozapad-jugoistok prema padini jaruge i dalje prema potoku, mora da se predvidi ugradnja visokokvalitetne vodonepropusne podloge od VARNAMO EPDM folije debljine d = 1mm ili HDPE folije debljine d= 2mm, koja se postavlja na sloj geotekstila 550 g/cm2 . Na tako pripremljenu podlogu se prvo radi drenažni sistem, ventilacioni sistem i zaštitini sistem evakuacije spoljašnjih atmosferskih voda.

Vozilo smećar projektovanim transportnim putem dolazi do određene radne zone na telu deponije i istovaruje otpadke. Širina i dužina radne zone su promenljive veličine koje zavise od topografskih uslova, zapremine čvrstih otpadaka koji se dnevno odlažu, od broja, kapaciteta i nosivosti specijalnih mašina koje rade na deponiji, i od broja vozila koja istovremeno istovaruju otpad.

Pošto se radi o površinskom načinu odlaganja otpada, širina radne zone ne sme biti prevelika, da se ne bi stvorili uslovi za podizanje velike količine prašine i rasturanja otpada, poniranja veće količine površinskih voda kroz slojeve otpada, i povećanja stepena zagađenosti životne sredine. Širina radne zone zavisi od količine otpada i načina sabijanja ( buldozer ili kompaktor) i treba da bude takva da obezbedi nesmetan i stabilan rad mašine za sabijanje.

Na lokaciji »Srnje«, dnevno će se odlagati: 165 m3 sabijenog otpada ili 303 m3 nesabijenog otpada. Za sabijanje će se koristiti kompaktor. Na osnovu toga je usvojena širina radne ćelije od 6 m i dužina ćelije od 8m sa dnevnom visinom od 2,50 m. ( zapremina ćelije V=120 m3). Nagib radne ćelije je 1 : 2,5.Dimenzije ćelije su: širina 6 m, dužina 8 m, visina 2,50 m. U ovoj ćeliji čvrst otpad ima dimenzije: širinu 5,40 m, dužinu 7,40 m i visinu 2,30 m, odnosno zapreminu V1 = 91,91 m3, preostali deo zapremine do 120 m3 je prekrivni

52

materijal sa rezervom (dnevne i godišnje varijacije količina, i varijacije mogućeg stepena sabijanja).

7.1.2. Ravnanje i sabijanje otpada

Otpaci se po dovoženju sistematski rasprostiru i i ravnaju u slojevima debljine 0,2 – 0,3 m i sabijaju kompaktorom do određene gustine. Na svaki sabijeni sloj se rasprostire sledeći tanki sloj otpada, koji se takođe sabija kompaktorom. Ova operacija se ponavlja tokom čitavog perioda deponovanja, sve dok se ne postigne ukupna visina radnog sloja od 2,30 m otpada, preko koga se rasprostire sloj prekrivnog materijala od 0,20 m. Time se formira jedna radna ćelija, odnosno radna etaža ukupne visine 2,50 m na koju se odlaže dnevna količina otpada. Stepen sabijanja je izuzetno bitan parametar koji određuje vek eksploatacije deponije, pa je zato neophodna upotreba kompaktora kojim se postižu velike gustine deponovanog otpada ( preko 0,8 t/m3), a time se štedi na prostoru. Postizanje ovih vrednosti zavisi od debljine slojeva, broja prelaza mašine i smera kretanja mašine za sabijanje, koja mora da se kreće uz radno čelo, a nikako obrnuto. Najbolje gustine sabijanja se postižu kod slojeva čija debljina ne prelazi 0,60 m, pa je zato najefikasnije sabijanje preko većeg broja tanjih slojeva. Optimalna gustina se postiže sa 3 – 5 prelaza kompaktorom. Ravnanje i sabijanje je bolje ako su otpaci vlažni, ali se time ubrzava razlaganje organskih materija, što dovodi do povećanog izdvajanja gasova. Iz tog razloga vlaženje treba svesti na minimum, leti i u dužim sušnim periodima sa tretiranom vodom iz lagune. Celokupna dnevna količina otpadaka koja se rasprostire i sabije, na kraju dana mora da se prekrije inertnim materijalom koji se sabija kompaktorom. Debljina inertnog pokrivača je od 15 do 30 cm, čime se formira radna ćelija. Skup ćelija u jednom horizontalnom redu formira etažu – sloj visine 2,50 m. Na predmetnoj lokaciji »Srnje« pri ovakvom načinu sanitarnog deponovanja, broj slojeva će biti maksimalno 8, odnosno maksimalna visina deponije će biti 21,50 m. Broj slojeva, raspored i dimenzije su dati na poprečnim profilima. Svaka ćelija koja se formira u toku dana ( bez obzira da li je završena ili ne ), mora biti na kraju dana prekrivena sa prekrivnim materijalom odnosno ne sme se ostaviti samo deponovani otpad bez prekrivke.

7.1.3. Prekrivni materijal

Karakteristike inertnog materijala koji će se koristiti za prekrivanje ćelija značajno utiču na kvalitetno sprovođenje i funkcionisanje projektovanog tehnološkog procesa deponovanja.

Za prekrivanje ćelija na deponiji koristiće se materijal koji se dobija iz već postojećeg iskopa na samoj lokaciji predmetne deponije, kao i na osnovu novog iskopa prema projektnoj dokumentaciji.

Prema prethodnim inženjerskogeološkim istraživanjima prašinastih glina ima oko 257.500 m3 sa buduće zauzete i pripremljene podloge, ukoliko bi se ovaj materijal obezbedio iz iskopa dubine do 2,5 m, što je dovoljno za projektovanu površinu deponije za konačnu petu fazu.

53

Ovakav tip prekrivke sprečava pojavu insekata, smanjuje prodiranje vlage u deponiju, sprečava neugodne efekte ( mirise i vizuelne ) i onemogućava raznošenje papira, kontakt ptica i insekata sa otpadom, a time i širenje zaraze. Završni prekrivni sloj na deponiji ( sloj za rekultivaciju ) je predviđen takođe od površinskog materijala iz iskopa debljine 0,60 m plus humusni materijal debljine 0,40 m, što daje ukupnu debljinu završne prekrivke od 1,00 m.

7.1.4. Bilans masa i oblikovanje deponije

Izgradnja deponije na lokaciji »Srnje« planira se u pet faza u pogledu deponovanja otpadnog materijala. Prva faza deponovanja započinje od najnižih delova tela deponije ( jaruge, odnosno brane) od kote 228,00, i sa deponovanjem se nastavlja sa ćelijama visine 2,50 m u nagibu 1 : 2,5 , do kote 230,00 ( niži deo deponije), dok je završna kota nasipanja 255,00 ( viši deo deponije). To znači da ova faza ima četiri etaže. Između kosina deponovanog materijala predviđena je berma širine 8,0 m na koti 228,00. Druga faza deponovanja započinje od kote 230,00 i sa deponovanjem se nastavlja sa etažama visine 2,50 m u nagibu 1 : 2,5 do kote 235,00. Ova faza ima dve etaže. Treća faza deponovanja započinje od kote 235,00 i sa deponovanjem se nastavlja pod istim nagibom do kote 240,00 ( niži deo deponije). Ovaj deo nasipanja ima dve etaže, dok se gornji ( viši ) deo deponije nasipa do 260,00.Četvrta faza deponovanja započinje od kote 240,00 i sa deponovanjem se nastavlja pod istim nagibom do kote 265,00 koja je i završna kota ove faze. Ova faza ima deset etaža.Peta faza deponovanja započinje od kote 265,00 i nasipa se do završne kote 270,00. Ova faza ima dve etaže. Kota 270,00 je najviša kota nasipanja otpadnih materija na deponiji. Proračun volumena ovako nastale deponije dajemo tabelarno na osnovu površina 13poprečnih profila koji su crtani na razmaku od 50 m.

Proračun zapremine projektovane deponije po fazama ( nasipanje deponije otpadnim materijama )

I FAZA

Računski profili

Srednja površina profila

Zapremina

Srednja zapremina

Kumul. ukupno

( m2) ( m3 ) ( m 3 )

1-1 2-2 653,35 32667,50 32667,50 2-2 3-3 644,54 32227,00 64894,50

3-3 4-4 182,98 9148,75 74043,25

4-4 5-5 65,60 3280,00 77323,25

54

8-8 9-9 144,98 7249,00 84572,25

9-9 10-10

251,20 12560,00 97132,25

10-10 11-11

218,00 10900,00 108032,25

11-11 12- 12

161,95 8097,50 116129,75

12-12 13- 13

121,52 6076,00 122205,75

II FAZA

Računski profili

Srednja površina profila

Zapremina

Srednja zapremina

Kumul. ukupno

( m2) ( m3 ) ( m 3 )

1-1 2-2 308,50 15425,00 15425,00 2-2 3-3 611,10 30555,00 45980,00

3-3 4-4 517,16 25858,00 71838,00

4-4 5-5 354,20 17710,00 89548,00

III FAZA

Računski profili

Srednja površina profila

Zapremina

Srednja zapremina

Kumul. ukupno

( m2) ( m3 ) ( m 3 )

1-1 2-2 0,00 0,00 0,00 2-2 3-3 0,00 0,00 0,00

3-3 4-4 322,50 16125,00 16125,00

4-4 5-5 556,20 27804,00 43929,00

55

5-5 6-6 1283,42 64171,25 108100,00

6-6 7-7 1796,79 89839,50 197939,50

7-7 8-8 1771,37 88568,50 286508,00

8-8 9-9 1514,29 75714,50 362222,75

9-9 10- 10

827,33 41366,75 403589,50

10- 10 11- 11

735,39

36769,50 440359,00

11- 11 12-12 570,73 28536,75 468895,75 12 –12 13 - 13 246,36 12318,25 481214,00

IV FAZA

Računski profili

Srednja površina profila

Zapremina

Srednja zapremina

Kumul. ukupno

( m2) ( m3 ) ( m 3 )

1-1 2-2 0,00 0,00 0,00 2-2 3-3 0,00 0,00 0,00

3-3 4-4 0,00 0,00 0,00

4-4 5-5 798,79 39939,50 39939,50

5-5 6-6 1358,79 67939,50 107879,00

6-6 7-7 1504,30 45129,00 153008,00 7-7 8-8 1885,73 94286,75 247294,75

8-8 9-9 1541,43 77071,75 324366,50

9-9 10-10 1152,45 57622,50 381989,00 10-10 11-11 1178,44 58922,25 440911,25

56

11- 11 12-12 882,57 44128,75 485040,00 12-12 13-13 424,42 21221,25 506261,25

V FAZA

Računski profili

Srednja površina profila

Zapremina

Srednja zapremina

Kumul. ukupno

( m2) ( m3 ) ( m 3 )

1-1 2-2 0,00 0,00 0,00 2-2 3-3 0,00 0,00 0,00

3-3 4-4 0,00 0,00 0,00

4-4 5-5 0,00 0,00 0,00

5-5 6-6 0,00 0,00 0,00

6-6 7-7 0,00 0,00 0,00 7-7 8-8 0,00 0,00 0,00

8-8 9-9 0,00 0,00 0,00

9-9 10-10 743,82 37191,00 37191,00 10-10 11-11 1636,91 81845,75 119036,75 11- 11 12-12 1577,99 78899,50 197936,25 12-12 13-13 1039,78 51989,25 249925,50

57

Zapremine deponije po fazama su:

I FAZA 122.205,75 m3

II FAZA 89.548,00 m3

III FAZA 481.214,00 m3

IV FAZA 506.261,25 m3

V FAZA 249.925,50 m3

UKUPNA ZAPREMINA : 1.449.154,50 m3

Na osnovu ovog proračuna vidi se da projektovana deponija ima kapacitet koji je nešto veći od zahtevanog, odnosno bruto kapacitet nove deponije je V= 1.449.154,50m 3 a to je više za 126.694,50 m 3 od zahtevanih 1.322.460,00 m 3 deponijskog prostora, te ovako projektovana deponija potpuno zadovoljava uslove date projektnim zadatkom.

Ako se posmatra neto zapremina projektovane deponije: VNETO = VBRUTO - ( VPOT. BR. x 0,15 + 85.000 m 3 ). VNETO= 1.449.154,50 – ( 1.076.050,00 x 0,15 + 85.000) =1.202.747,00 m 3 i ona je veća od potrebne za 126.697,00 m 3 . Time se produžava vek eksploatacije deponije za još 3 godine, pa je ukupni vek ekspoloatacije ove deponije T = 28 godina. Osim toga, proširenjem deponije u susednoj jaruzi (severna strana lokacije), moguće je obezbediti novu značajnu površinu koja može da odgovori i zahtevima šireg regiona.

Nasipanje etaža međuprekrivkom debljine h= 20 cm iznosi za celu deponiju: Vmp= 1500,00 m3

Nasipanje deponije završnom prekrivkom ( h = 100 cm = 60 cm inert. mater. + 40 cm humus ) Ukupno završne prekrivke debljine h = 100 cm za celu deponiju treba Vzp = 158.230,00 x 1,00 = 158.230,00 m3 Ukupno treba prekrivnog materijala Vp= 1500,00 + 158.230,00 = 159.730,00 m3

Ukupan materijal koji se dobija iskopom na projektovanoj deponiji:

Pretpostavka je da će prosečna dubina iskopa u telu nove proširene deponije biti oko 2,50 m i da je maksimalna površina proširenja tela deponije Fpr= 103.600,00 m2 Prema ovome, iskopom do projektovanog dna deponije dobija se okoVi =259.000,00 m 3 materijala. Uz iskope za objekte i instalacije na kompleksu, ova količina materijala je dovoljna za prekrivku međuetaža i za završnu prekrivku kod rekultivacije deponije.

58

BILANS POTREBNOG I OBEZBEĐENOG MATERIJALA NA LOKACIJI ZA IZRADU I EKSPLOATACIJU DEPONIJE:

A. POTREBAN MATERIJAL

1. Međuprekrivka etaža d = 20 cm Vmp = 1.500,00 m3

2. Završna prekrivka deponije d= 100 cm Vzp =158.230,00 m3

Ukupno potrebno prekrivnog materijala: Vp = 159.730,00 m3

B. OBEZBEĐEN MATERIJAL

1. Iskop zemlje na lokaciji-produbljenje dna

Vi = 259.000,00 m3

Bilans: višak zemlje 99.270,00 m3.

2. Prilikom izgradnje sledećih objekata deponije imaćemo višak od iskopa:kanali,drenaža, potisni cevovodi:zalivne mreže, cevovodi pitke i tehničke vode, laguna, bazen atmosferske vode, rezervoar tehničke i pitke vode.

Zaključak: Višak zemlje iz iskopa mora i treba da se iskoristi kao građevinski materijal za interne saobraćajnice u telu deponije i za interni pristupni put od ulaza u kompleks do objekata lagune i crpne stanice, kao i za izgradnju nasipa, škarpi i drugih objekata koji su potrebni na ovoj lokaciji ili mogu da posluže kao pozajmište materijala za neki drugi objekat.

7.1.5. Odlaganje ostalih vrsta otpadaka

Na sanitarnoj deponiji » Srnje » u Kruševcu dozvoljeno je isključivo odlaganje samo onih vrsta otpadaka koji ne proizvode štetne efekte na životnu sredinu i koji ne predstavljaju izvor opasnosti za životnu sredinu i za zdravlje zaposlenih na deponiji. To su sledeće vrste otpadaka:

- komunalni otpaci,- otpaci sa javnih površina,

59

- inertni industrijski otpaci,- otpaci iz preduzeća,- otpaci iz trgovina, javnih ustanova, administrativnih objekata,- pepeo od loženja,- poljoprivredni otpaci i otpaci sa zelenih površina.

Otpaci iz ustanova, kasarni i škola su po svom sastavu veoma slični otpacima iz domaćinstava i mogu se dobro sabiti.

Građevinski šut, odnosno malter, komadi cigle, betona i sl. koristiće se za izgradnju interne saobraćajnice na radnoj etaži.

Pepeo i šljaka poreklom od čvrstih goriva iz kotlarnica i iz domaćinstava mogu se deponovati ako su potpuno ugašeni i ako ne sadrže nikakve štetne elemente. Ako su u suvom stanju, moraju se dobro pokvasiti pre odlaganja i sabijanja i odmah potom prekriti materiljalom za prekrivanje. Ova vrsta otpadaka je prisutnija u zimskom periodu i u većini slučajeva je inertna i ne zagađuje okolinu. Ukoliko je u pitanju šljaka sa izraženim hemijskim zagađenjem, onda se ne sme deponovati na sanitarnoj deponiji komunalnog otpada. Pepeo i šljaka koji su inertni mogu se koristiti za izgradnju internih saobraćajnica.

Otpaci uginulih životinja ne smeju se odlagati na deponiji, nego isključivo na stočnom groblju.

Industrijski otpad koji je sa hemijskog i biološkog stanovišta neutralan, a ne može se koristiti kao sekundarna sirovina, može se odlagati na deponiju.

Industrijski otpaci koji po svojim karakteristikama pripadaju grupi štetnih i opasnih materija ne smeju se iznositi na deponiju. Takav otpad se mora deponovati u skladu sa propisima i preporukama Ministarstva za nauku i životnu sredinu .

Motorna ulja i druga otpadna ulja se ne mogu odlagati na deponiju. S obzirom na njihove štetne osobine, ulja se moraju odložiti specijalnim tretmanom ili se regenerisati.

Specijalni biološki otpaci iz zdravstvenih ustanova koji ne sadrže štetne i opasne materije bi mogli da se odlažu na deponiju pod posebnim uslovima. To podrazumeva njihovu prethodnu dezinfekciju u samoj zdravstvenoj ustanovi i prekrivanje slojem od najmanje 0,60 m odmah po deponovanju. Manji deo otpadaka iz zdravstnvenih ustanova može sadržati patogene mikroorganizme, pa se taj deo otpadaka ne sme odlagati na deponiju, već se mora uništiti spaljivanjem u peći u krugu bolnice. Na sličan način poželjno je uništavati i klinički konfiskat.

Akumulatori i klasične baterije se ne mogu odlagati na deponiju. Ukoliko postoji i radioaktivni otpad iz zdravstvenih ustanova, sa njim se mora rukovati u skladu sa relevantnim propisima. Na sanitarnu deponiju se ne sme odlagati materijal koji ima temperaturu paljenja ispod 120 C0 ( benzin, etar, ugljen-disulfid, kerozin, ulja, mazut i sl.), zbod stalno prisutne opasnosti od požara. Takođe na deponiju se ne sme odlagati radioaktivni i eksplozivni materijal. Ove materije se odlažu u skladu sa važećim propisima. U cilju zaštite ozonskog zemljinog omotača postoje posebne preporuke za deponovanje rashladnih uređaja koji sadrže freon. Pre deponovanja potrebno je odstraniti freon

60

pomoću specijalnog uređaja za njegovu kondenzaciju, posle čega se tečni freon uvodi u boce u cilju ponovne upotrebe a rashladni uređaj tretira kao krupni otpad.

Fekalije ne treba odlagati na deponiju.

7.1.6. Plan popunjavanja deponije

Formiranje ćelija, odnosno proces deponovanja otpadaka mora se odvijati po propisanoj tehnologiji deponovanja. Pri tome se mora sprovoditi projektovani plan odlaganja otpada. U suprotnom je lako da se projektovana deponija pretvori u obično smetlište.

Plan popunjavanja deponije tačno definiše redosled popunjavanja ćelija i slojeva koji se svakodnevno popunjavaju do konačnog zatvaranja deponije.

Ovim projektom je predviđeno popunjavanje deponije »Srnje« u pet faza. Ovo je učinjeno radi lakše pripreme terena, sortiranja materijala, primene fazne rekultivacije i bržeg zatvaranja površina deponije. Po fazama se odvijaju zemljani radovi, priprema podloge deponije, montaža folije, popunjavanje deponije otpadom i prekrivnim materijalom, zalivanje radnih kaseta. Prva faza deponovanja počinje od najniže tačke deponije označene kao početna tačka deponovanja ( kruna betonske brane 228,00) sa nagibom radnog čela 1 : 2,5. Dimenzije radne ćelije su: širina 6 m, dužina 8 m, visina 2,50 m. Prva faza ima površinu odlagališta 44.420,00 m2.Ovu fazu treba podeliti u dve etape.Pri planiraju i odlaganju otpadnih materija izdvajamo četiri smera napredovanja:Prvi smer je smer nabijanja otpada i rada mašine za sabijanje, odnosno definisanje i formiranje radnog čela.Drugi smer je smer napredovanja ćelija. Više ćelija formira jedan red, pa ovaj smer predstavlja i smer formiranja ( napredovanja) redova pri formiranju radnog čela po širini faze. Treći smer je smer napredovanja redova. Više redova formira jedan sloj, te je ovo i smer napredovanja slojeva duž faze. Četvrti smer je smer napredovanja visine tela deponije od najniže ka višim kotama, odnosno smer udaljavanja deponovanja od dna deponije, a samim tim i smer završnog ozelenjavanja i rekultivacije. Popunjavanje deponije počinje popunjavanjem I etape I faze. Pri tome se prekrivni materijal uzima iz iskopa I etape, koji se odlaže na površinu II etape I faze. Po formiranju jednog reda ćelija, formiranje sledećeg reda se odvija paralelno sa prvim redom prateći isti smer formiranja ćelija i isti nagib ćelije i tako se formira prvi sloj.Dužina napredovanja svakog sloja je diktirana nagibom privremenog radnog puta koji treba da bude manji od 10 %, i veličinom platoa za manipulaciju vozila koja rade na razastiranju i kompostiranju otpada. Druga faza deponovanja počinje od kote 230,00 u nagibu 1 : 2,5 i sa popunjavanjem se ide do kote 255,00. Ova faza ima površinu od 53.554,00 m2 i ona se deli na dve etape. Pre zatvaranja I faze, počinje otvaranje i priprema terena za deponovanje II faze. Popunjavanje II faze se vrši na isti način kao i I faze. Prekrivka se obezbeđuje iz iskopa etape koja je u radu, i sledeće etape koja se priprema. Prekrivnog materijala treba da ima bar za mesec dana ( naročito važi za zimski period).

61

Treća faza deponovanja počinje od kote 235,00,00 u nagibu od 1 : 2,5 i sa popunjavanjem se ide do kote 260,00. Ova faza ima površinu od 105.312,00 m2 i deli se na četiri etape. Popunjavanje III faze se vrši na isti način kao i kod prethodne dve faze. Pre zatvaranja II faze, počinje otvaranje i priprema terena za deponovanje materijala III faze.Četvrta faza deponovanja počinje od kote 240,00 u nagibu 1 : 2,5 i sa popunjavanjem se ide do kote 265,00. Ova faza ima površinu od 139.117,00 m2 i ona se deli na pet etapa. Ista je tehnologija nasipanja kao i u prethodnim etapama. Pre zatvaranja III faze, počinje otvaranje i priprema terena za deponovanje materijala IV faze.Peta faza deponovanja počinje od kote 265,00 i završava se na koti 270,00. To je konačna kota na koju se dodaje završni sloj za rekultivaciju debljine 1,00 m. Ova konačna faza ima površinu od 158.230,00 m2 i ona se deli na pet etapa. Popunjavanje V faze se vrši na isti način kao i kod prethodne četiri faze. Pre zatvaranja IV faze, počinje otvaranje i priprema terena za deponovanje materijala V faze.Ukupno svih pet faza deponovanja su na ovaj način podeljene na osamnaest etapa.

8. Tehnološki proces funkcionisanja deponije

8.1. Organizacija objekata i površina radi sprovođenja tehnologije sanitarnog deponovanja

Kompleks sanitarne deponije » Srnje » se sastoji iz šest celina: 1. Telo deponije I faza, II faza,III faza, IV faza, V faza2. Manipulativno-opslužni plato ( servisni blok )3. Nizvodni objekti u odnosu na odlagalište: brana, aerisana laguna sa crpnom

stanicom otpadnih voda, bazen za atmosferske vode sa crpnom stanicom4. Infrastrukturni pojas: sistemi otplinjavanja, drenaža, zalivna mreža, obodni kanali,

sistem obezbeđenja tehničke vode5. Interne saobraćajnice6. Zaštitna zona

Skladište inertnog materijala ima privremeni karakter. S obzirom da će se deponija fazno koristiti, to će se inertni materijal dobijen iskopom privremeno skladištiti na prostoru neuređenog dela deponije i na prostoru severno od tela deponije. Ceo kompleks deponije je ograđen žičanom ogradom visine 3,0 m sa okcima prečnika 50 mm, koja služe da spreče raznošenje otpada, kao i za sprečavanje nedozvoljenog i nekontrolisanog ulaza ljudi i životinja. Ispred kapije se postavlja tabla od trajnog materijala sa neizbrisivim natpisom:

- naziv deponije,- naziv i adresa preduzeća koje odlaže otpad na deponiju,- radno vreme,- dozvoljene i zabranjene vrste otpada za ovu deponiju.

Na ulazu u kompleks sanitarne deponije nalazi se kapija koju, iz portirnice, otvara čuvar samo onda kada u kompleks ulaze vozila koja su u funkciji obavljanja tehnološkog procesa deponovanja.

62

Na ulazu u kompleks (zapadni deo), su postavljeni objekti servisnog bloka (manipulativno-opslužni plato).

Na manipulativno-opslužnom platou ( servisnom bloku) su predviđeni sledeći objekti:

- kapija sa rampom, - kolska vaga,- objekat u čijem sastavu su: portirnica, prostorije za rad i smeštaj radnika sa

sanitarnim čvorom, garderoba i radionica, kancelarije za rukovodioca deponije i ostalo osoblje, garaža, magacin, ( servisni objekat),

- plato za pranje i dezinfekciju vozila,- peskolov sa separatorom ulja i masti,- rezervoar tehničke i pitke vode zapremine V= 100 + 6 m3

- fekalna kanalizacija,- trafo stanica,- sabirna stanica za bio gas, - protivpožarni hidranti,- parking za prljava vozila,- parking za čista vozila- parking za putnička vozila.Osim toga, na prostoru servisnog bloka treba da bude parkirana autocisterna sa vodom zapremine 8 m3 opremljena pumpom za protivpožarne svrhe i zalivanje radne kasete ( rezervni izvor tehničke i pitke vode).

Od ulaza u kompleks projektovan je pristupni put kojim se dolazi do manipulativnog platoa, tela deponije i objekata koji su na najnižim kotama ( laguna i crpna stanica). Maksimalno je iskorišćen postojeći put koji se mora rekonstruisati i projektovan je novi pristupni put na delu manipullativnog prostora i platoa za sekundarne sirovine. Na telu deponije, predviđeni su i privremeni interni radni putevi za komunikaciju vozila smećara i mašina koja rade na samom telu deponije. Na telu deponije je predviđen pasivni sistem za otplinjavanje ( biotrnovi) u ovoj fazi projektne dokumentacije. U kasnijim fazama projektovanja nakon ozbiljnih merenja na terenu i opsežnih istraživnja za nivo glavnih projekata, treba razmotriti mogućnost iskorišćenja bio gasa za energetske potrebe na samoj deponiji. U tom smislu je projektant odredio moguće mesto sabirne stanice za sakupljanje bio gasa ( SSBG) na površini manipulativnog platoa. Rešeno je prikupljanje i tretman otpadnih voda koje se neće upuštati u recipijent, već je predviđen tretman na samoj deponiji, a prečišćena voda se vraća pumpama na telo deponije ( orošavanje). Projektovan je aktivni i pasivni zaštitni pojas oko tela deponije i celog kompleksa.

Na lokaciji » Srnje » je predviđen plato za sekundarne sirovine, na kome se mogu odložiti one komponente komunalnog i inertnog industrijskog otpada koje se mogu ponovo upotrebiti u nekom procesu. Ove komponente treba odložiti u specijalne kontejnere na platou, sve dok se ne nađe za njih odgovarajuća primena i kupac. Plato je predviđen južno od manipulativno-opslužnog platoa. Ovaj plato se kasnije može preurediti u centar za selekciju i tretman otpada.

63

8.2. Potrebe u vodi i bilans voda

Za rad deponije treba obezbediti pitku i tehničku vodu. Potrebe za pitkom vodom iznose:Qp.v.= 13 x 100 l/dan= 1300 l/dan = 1,3 m3/dan, gde je računato sa 13 radnika u dve smene.Potreban broj radnika na ovoj deponiji je:- rukovodilac 1 1 smena = 1- čuvar-portir 1 2 smene = 2- mehaničar 1 2 smene = 2- električar 1 2 smene = 2- pranje vozila 1 2 smene = 2- buldozer ( utovarivač) 1 2 smene = 2- kompaktor 1 2 smene = 2 Ukupan broj radnika : 13Pitka voda se obezbeđuje iz komore rezervoara zapremine 6 m3, a ova se puni iz autocisterne sa gradskom vodom. Potrebe za tehničkom vodom Tehnička voda treba da zadovolji sledeće zahteve: pranje vozila i mašina koje opslužuju deponiju pranje vozila koja dovoze smeće zalivanje kaseta sa deponovanim otpadom pranje kontejnera potrebe protivpožarne zaštite na delu servisnog bloka deponije. a) Potrebe u vodi za pranje vozila koja rade na deponiji:

Svakodnevno pranje dva vozila. Svako pranje u trajanju od 10 minuta:QV1= 2 x 2,50 x 10 x 60= 3000 l/dan= 3,0 m3/dan.(QV1

sr= 0,035 l/s).b) Pranje vozila za dovoz smeća:

Svakodnevno pranje 26 vozila po 10 minuta:QV2= 26 x 2,5 x 10 x 60 = 39000 l/dan= 39,00 m3/dan.( QV2

sr= 0,052 l/s).c) Pranje kontejnera:

Svakodnevno pranje 15 kontejnera po 10 minuta:QV3= 15 x 2,5 x 10 x 60= 22.500 l/dan= 22,5 m3/dan.( QV3

sr= 0,25 l/s).d) Zalivanje deponije:

Obzirom na potrebu stalnog kvašenja deponovanog materijala radi sprečavanja mogućeg paljenja smeća, boljeg nabijanja, sprečavanja dizanja prašine pri istovaru sitnozrnih frakcija ( šuta, itd.), predviđeno je stalno zalivanje radne kasete sa 2 splinkera i 1 časom rada, za šta je potrebna sledeća količina vode: QZ = 2 x 0,50 x 1 x 3600= 3.600 l/dan= 3,60 m3/dan. ( QZ

sr= 0,04 l/s). Napomena: pošto na lokaciji nema vode, zalivanje radne kasete će se obavljati sa otpadnom vodom iz lagune, preko sistema zalivne mreže. Ukoliko nema

64

dovoljno vode u laguni, zalivanje će biti direktno iz autocisterne ili iz bazena sa atmosferskom vodom.

e) Protivpožarna zaštita:Jedan od većih zahteva za obezbeđenjem tehničke vode na deponijama je protivpožarna zaštita u slučaju izbijanja požara na lokaciji servisnih objekata deponije. U tu svrhu se usvoja kriterijum ( jedan požar koji se lokalizuje u toku 1 sata pomoću 1 hidranta, kapaciteta po 5,0 l/s), a to znači:QPP= 1 x 5,0 x 1 x 3600= 18.000 l/s= 18 m3/dan. Na samoj deponiji nije predviđeno gašenje požara vodom, već samo zemljom.

Ukupne potrebe za tehničkom vodom Na osnovu prethodnih analiza ukupne maksimalne dnevne potrebe za tehničkom vodom biće:Qtv

max.dan = QV1 + QV2 + QV3 + QZ + Qpp= = 3,0 + 39,00 + 22,50 + 3,60 + 18,00 = 86,10 m3/dan.

Ako se izuzme potreba zalivanja deponije koja se obezbeđuje otpadnom vodom i autocisternom, preostala potreba za tehničkom vodom iznosi:Qtv1= 3,0 + 39,0 + 22,50 + 18,0 = 82,5 m3.Za potrebe snabdevanja deponije tehničkom vodom, potreban je rezervoar zapremine V= 100 m3 koji će se puniti potisnim cevovodom iz bazena atmosferske vode ili autocisternama u sušnom periodu. Rezervoar će biti postavljen na koti 282,00.

Količine upotrebljenih voda koje se vraćaju na deponiju

Zagađene vode skupljaju se, tretiraju i zatim vraćaju na deponiju. U ovom slučaju to su vode za zalivanje same deponije. Ukupna količina ovih voda iznosiće:QZ = 3,60 m3/dan. Godišnja količina ovih voda Qz

god= 3,60 x 250= 900 m3/god.Ukupna godišnja količina svih upotrebljenih voda koje dolaze u lagunu zatretman istih je: Quv

god= 900 + ( 1,3 + 3,0 + 39,0 + 22,50 ) x 317 = 900 + 20859 = 21759 m3/god.

Bilans voda

Proračun ocednih voda sa deponije ( filtrata) od atmosferskih padavinaOsnovna bilansna jednačina na deponiji za određeni interval vremenaglasi: P= O + E + I gde je:P- količina padavina ( mm),O- oticaj ( površinski+ podzemni) ( mm),E- isparavanje ( mm),

I- infiltracija ( mm).

65

Na bazi hidrometeoroloških i hidroloških podataka možemo rešiti jednačinu po bilo kojoj nepoznatoj, a obično je to ili isparavanje ili infiltracija.

Prema iskustvima ruskih naučnika bilans voda koje padnu u obliku kiše i koje se proceđuju na dno deponije iznosi u procentima:a) Deponije u nagibu: ispari usled termičkog zagrevanja u telu deponije 70 %hemijski veže u procesu raspadanja otpada 15 – 25 %proceđuje se na dno kao filtrat 5 – 15 %b) Deponije koje su na » horizontalnom« ravnom terenu: ispari usled termičkog zagrevanja u telu deponije 70 % hemijski veže u procesu raspadanja otpada 20 – 29 % proceđuje se na dno kao filtrat 1 - 10 %Prosečne ukupne višegodišnje padavine na području gde se nalazi deponija iznose 780 mm, a površina na koju se deponuje otpad iznosi P= 158.230 m2 (15,82 ha) te se prema ruskoj literaturi maksimalna količina dnevnog filtrata može odrediti po formuli:Qf= k x ( P+Q)/365, gde je :

k- koeficijenat koji karakteriše sposobnost apsorpcije vlage i evapotranspiracije otpadaka ( k= 0,15 za depopniju na kosom terenu).P- ukupna godišnja količina atmosferskih padavina ( m3/god). U ovom slučaju jeP= 780 x 158230 = 123419 m3/god.Q- ukupna godišnja količina vode koja se raspoređuje po površini otpadaka ( od zalivanja i sl.) u ovom slučaju iznosi:Q= Qzgod= 900 m3/god.Ukupna maksimalna dnevna količina vode koja se proceđuje kao filtrat iz deponije ( za celu deponiju - konačna faza ) iznosi:Qf = 0,15 x ( 123.419 + 900)/365= 51,09 m3/dan, odnosno prosečnoQf = 0,59 l/s.Dodatne količine otpadne vode koje pored filtrata idu u lagunu pa se recirkulišu na deponiju iznose:Quv= 1,3 + 3,0 + 39,0 + 22,50 = 65,80 m3/dan, odnosno prosečno Quv= 0,76 l/s.Tako su ukupne maksimalne količine otpadne vode koje dolaze u lagunu:Qff= 51,09 + 65,80 = 116,89 m3/dan, odnosno prosečno Qff= 1,35 l/s.

8.3. Evakuacija i prečišćavanje otpadnih voda sa deponije

Drenažni sistem

Za prihvat procednih voda deponije usvojen je granat drenažni sistem sa drenovima skupljačima ( lateralama) koji se postavljaju po dnu postojećih jaruga i novog planiranog dna buduće deponije i sa drenažnim kolektorima koji primaju vodu iz laterala i dela obodnog sliva ispod otvorenih kanala i odvode je do glavnog drenažnog kolektora, a odatle u lagunu za tretman svih otpadnih voda sa deponije.

66

Proračun drenova skupljača: Razmak između drenova za potpunu drenažu iznosi:2S= [ K/W ( h2

max – h0 ) ]1/2 ( m), gde je :2S- rastojanje između dva drena ( m),W- intenzitet infiltracije atmosferskih voda ( m/dan),hmax- maksimalna visina depresije ( m),h0- nivo u drenu u odnosu na vodonepropusnu podlogu ( m). Koeficijent filtracije za sabijeni materijal od đubrišta kreće se oko 10-3cm/s

odnosno 0,864 m/dan.Intenzitet infiltracije atmosferskih voda kroz peskovite gline kreće se od 0,01 do 1,02 m/dan i za naš slučaj smo usvojili W= 0,0432 m/dan (5x 10-5 cm/s)Maksimalna visina drepresije je hmax= 23 m, dok je nivo vode u drenu u odnosu na vodonepropusnu sredinu reda veličine par centimetara pa se može zanemariti, tj. h0= 0. Razmak među drenovima je:2S = ( 0,864/0,0432 x 232)1/2=103 m.Usvaja se srednji razmak između drenova skupljača 2S= 100 m.Kapacitet drena računamo po formuli:Q= 2WS x L= ( m3/dan), gde je L dužina drena.Prema dispoziciji terena najmanja dužina drena skupljača je DŠ1-DŠ2, L=73 m, a najveća dužina drena skupljača je DŠ14-DŠ13, L= 128 m.Kapacitet najmanjeg drena je:Q= 2 x 0,0432 x 50 x 73= 315,36 m3/dan= 3,65 l/s.Kapacitet najvećeg drena je:Q= 2 x 0,0432 x 50 x 128= 552,96 m3/dan= 6,40 l/s.Kapacitet drena skupljača prosečne dužine Lsr= 100 m iznosi: Qsr= 2 x 0,0432 x 50 x 100 = 432,0 m3/dan= 5,0 l/s.Za komunalnu deponiju maksimalna količina filtrata u konačnoj fazi iznosi:Qf= 0,59 l/s, a ukupne maksimalne količine prljave vode koje kao procedne dolaze iz deponije u lagunu kroz drenažni sistem iznose Qff= 1,35 l/s. To znači da najniža drenažna cev Ø 500 mm prema brani sa padom I= 1 % u potpunosti zadovoljava sračunatu količinu otpadnih procednih voda. Provera maksimalnog kapaciteta drena skupljača – laterale Ø 250 prema usvojenoj perforaciji na dve trećine preseka sa otvorima Ø 8 mm:Površina gornjeg perforiranog dela cevi je:F= 3,14 x D x 1m' x 2/3 = 0,523 m2

Površina otvora je F0= 0,0082 3,14/4 x 390 = 0,019 m2.Ukupan broj perforacija na 1m' cevi je 390.Procenat perforacije je K= F0/F= 0,019/0,523= 0,036 = 3,6 %Za optimalnu brzinu prolaza vode kroz otvore od 0,20 m/s imamo:q= V x F0 = 0,20 x 0,019 = 0,0038 m3/s/m' = 3,80 l/s/m'- specifična izdašnost drena. Za dužinu prosečne laterale L= 100 m' imamo kapacitet ovoga drena:Q= 100 x 3,80 = 380,00 l/s na bazi usvojenih otvora.

67

Ako se uzme efekat kontrakcije ( sušenja) na prolazu vode, može se smatrati da je efektivna površina otvora za 50% manja, odnosno Qmax= 190 l/s- maksimalni kapacitet drena skupljača prosečne dužine prema usvojenoj perforaciji cevi. Ovime se dokazuje da je dimenzionisanje drenažnog sistema izvršeno korektno u odnosu na proračunatu količinu procednih voda. Usvojen je prečnik drena skupljača Ø 250 sa minimalnim padom I= 1 %. Predviđene su PEHD perforirane vodovodne cevi Ø250 za radni pritisak NP 10 bara sa perforacijama na 2/3 preseka. Ukupna dužina drenova skupljača i koletora iznosi L= 1822,00 m. Iz drenova skupljača- laterala procedna voda se odvodi u drenažne kolektore PEHD perforirane cevi Ø 300, Ø Ø350, Ø 400 i Ø 500 NP 10 bara. Drenažni kolektori se u šahtu DŠ10 ulivaju u glavni drenažni kolektor DŠ10-RŠ1, koji prolazi kroz betonsku branu, a zatim se uliva u lagunu za tretman otpadnih voda. Dreanažni kolektori su postavljeni tako da prate pad dna jaruge.Uvođenje drenova skupljača u kolektor se vrši preko revizionih šahtova. Drenažna cev Ø 250 se postavlja u drenažni rov širine 0,50 m, dubine minimum 0,70 m. Rov se kopa ispod dna vodonepropusne podloge. Drenažna cev se postavlja na dno rova na sloj peska d= 10 cm. Gornja ivica peska i dno rova ispod cevi se oblaže VARNAMO EPDM ili Butyl folijom d= 1 mm, ili (HDPE folijom d=2 mm), kao i stranice rova. Cev se prekriva slojem prirodnog šljunka d= 40 cm i sa dva sloja prirodnog peska d= 2 x 10 cm do kote dna iskopa.

Laguna za otpadnu vodu sa crpnom stanicom i tretman otpadnih voda

Za vreme rada i eksploatacije sanitarne deponije nastaje više vrsta otpadnih voda:fekalne vode, vode od pranja vozila i procedne vode.Fekalne vode iz objekta servisnog bloka u količini od 1,3 m3/dan prosečno, odvešće se fekalnom kanalizacijom do lagune za tretman otpadnih voda. Voda od pranja vozila i kontejnera u ukupnoj količini od 64,50 m3/dan prolazi kroz mastolov-peskolov i separator ulja, a odatle se kanalizacijom dovodi do lagune. Mastolov-peskolov i separator ulja su predviđeni kod objekata servisnog bloka (platoi za pranje i dezinfekciju vozila). Njihova uloga je izdvajanje peska, blata i ostalih čvrstih materija koje se spiraju sa vozila prilikom pranja. Vreme zdržavanja vode u peskolovu je 5 časova. Posle taloženja suspendovanih materija, izbistrena voda preliva u sledeću komoru, a iz nje odlazi u separator ulja i taložnik koji garantuje da će sadržaj benzina i ulja u izlaznoj vodi biti do 30 mg/l. Iz separatora, otpadna voda odlazi kanalizacijom Ø 150 do lagune na dalji tretman otpadnih voda. Procedna voda za konačnu fazu iznosi maksimalno Qf= 51,09 m3/dan. Ukupna maksimalna količina otpadne vode koja ulazi u lagunu iznosi:Qff= 116,89 m3/dan= 1,35 l/s.Laguna je planirana nizvodno od pregrade (betonske brane). Položaj i lokacija su posledica gravitacionog prikupljanja procednih i ostalih otpadnih voda.

68

Laguna je armiranobetonski vodonepropusan objekat koji je postavljen nizvodno od potporne građevine i sastoji se od dva bazena korisne zapremine V= 2 x 500 m3. Jedan bazen je radni, a drugi je rezervni za slučaj pranja i čišćenja. Unutrašnji zidovi bazena moraju biti zaštićeni od agresivnog dejstva vode premazima na bazi epoksida. Dubina vode u laguni je 2,50 m. Bazeni su pravougaonog preseka površine 20 x 10 = 200 m2

.

Moguća retenzija vode u laguni je T= 500 : 117 = 4,3 dana.U laguni se otpadna voda zadržava određeno vreme ( 4 dana), a sa dodatnim veštačkim aerisanjem postiže se određeni stepen prečišćavanja koji značajno redukuje BPK5. Ovakav tretman je predviđen u prvoj fazi eksploatacije, dok je u narednoj fazi predviđeno doziranje hemikalija i neutralizacija. Sve otpadne vode se dovode u statički mešač gde se vrši njihovo mešanje. U statički mešač se dodaju jedinjenja fosfora i azota, sredstva za flokulaciju i neutralizaciju. Sredstva na bazi fosfora osim što stimulišu proces razgradnje služe za taloženje teških metala iz vode. Oprema za doziranje hemikalija biće smeštena u objektu crpne stanice za prepumpavanje otpadne vode iz lagune. Ova crpna stanica CS1 je predviđena neposredno uz lagunu. Posle tretmana otpadna voda se muljnim pumpama prebacuje na deponiju( prskanje-orošavanje deponije). Crpna stanica za povratnu vodu koristi se za i za obogaćivanje vode kiseonikom preko ejektora. Mulj koji se stvara u laguni prebacuje se na deponiju, a delimično se vraća kao aktivni mulj u aerisanu lagunu. Preko crpne stanice za čistu atmosfersku vodu CS2 iz bazena atmosferske vode po potrebi se razblažuje prljava voda u laguni. Otpadna voda sa deponije se ne upušta u recipijent ni u normalnim niti u havarijskim uslovima !

Aeracija lagune

Pored prirodne aeracije predviđa se i dodatna veštačka aeracija preko pumpi u crpnoj stanici za otpadnu vodu CS1, ejektora, potisnog cevovoda Ø 100 i roštilja od PE perforiranih cevi Ø 63 po dnu lagune. Na potisu je predviđeno da se preko ejektora uduvava vazduh. Roštilj po dnu lagune za aeraciju sastoji se od glavne potisne cevi Ø 100 po sredini i laterala Ø 63 na 2 m razmaka sa obe strane. Na lateralama Ø 63, otvori Ø 6 mm projektovani su sa donje strane cevi na svakih 50 cm. Projektovani roštilj omogućava ravnomernu aeraciju celokupne površine lagune.

Zalivna mreža

Prljava voda iz lagune, pumpama u crpnoj stanici CS1 za otpadnu vodu se potiskuje kroz potisne cevovode po obodu deponije za zalivanje iste. Potisni cevovod je Ø 63 mm ( DN 50mm), polietilenski PE NP 10 bara proizvođača »HIP Petrohemija« Pančevo ili slične njima. Imamo dva ogranka Ø 63 koji se postavljaju po obodu deponije. Desni ogranak zalivne mreže Ø 63 je dužine L=

69

812 m, a levi ogranak Ø 63 je dužine L= 448 m. U samoj crpnoj stanici imamo čelični potisni cevovod Ø100 dužine L= 12 m, koji se nastavlja na PE cevovod Ø 63 po obodu lagune do čvora 1 odakle ce račvaju pomenuta dva ogranka Ø 63 po obodu deponije. Na zalivnoj mreži je predviđeno 11 baštenskih hidranata. Na baštenske hidrante je moguće priključiti plastična ili gumena creva dužine 30 m i više koja se mogu nastavljati.

8.4. Zaštita od atmosferskih voda

Prema orografiji terena i dispoziciji projektovane deponije, zaštita deponije od površinskih voda rešena je projektovanjem zaštitnih obodnih kanala. U tu svrhu su projektovani zaštitni obodni kanali koji su trasirani tako da prihvate svu površinsku vodu sa obodnog slivnog područja. Maksimalan površinski oticaj prima levi obodni kanal postavljen po severnom i istočnom obodu završne pete faze nasipanja otpada. Projektovan je betonski kanal trapeznog preseka širine osnovice b= 40 cm, B= 140 cm, h= 50 cm, ukupne dužine L= 844 m.Za usvojeni pad kanala I= 5 % maksimalna propusna moć iznosi prema Bahmećevljevu K= ω x C x √ R= 7,94 m3/s.Površinski oticaj od kiša računa se po formuli :Qk=1.000 P x F x (m3/dan), gde je

P – srednja dnevna količina padavina za godinu dana izražena u mm. Za naš slučaj P=780 : 365 = 2,14 mm/dan.F – gravitirajuća slivna površina, u našem slučaju FI'=215.000 m2=0,215 km2

- koeficijent oticaja, u našem slučaju α = 0,17, pa jeQk= 1000 x 2,14 x 0,215 x 0,17 = 0.90 m3/s < 7,94 m3/s, te izabrani kanal zadovoljava i mnogo puta veći proticaj od sračunatog.Desni obodni kanal štiti površinu deponije od uticaja voda sa tog dela slivnog područja. Ovo je mnogo manja površina sliva ( 91.810 m2 ) u odnosu na južni sliv, ali radi lakšeg održavanja i dobrog funkcionisanja projektovan je kanal identičan sa prethodnim. Ukupna dužina ovog desnog kanala je 563 m. Obodni kanali odvode atmosfersku vodu do bazena zapremine V= 750 m3. U sklopu ovog bazena je projektovana crpna stanica CS2 koja sakupljenu vodu prepumpava do rezervoara tehničke vode. Na taj način smo maksimalno iskoristili atmosfersku vodu sa slivnog područja, a ujedno smo i zaštitili telo deponije od uticaja ovih voda.

8.5. Protivpožarna zaštita

Sistem protivpožarne zaštite prostora predviđenog za deponovanje smeća sastoji se od hidrantske mreže u krugu servisnog bloka i rezervoara tehničke vode zapremine V= 100m3. Rezervoar će se puniti posebnim sistemom koji počinje iz crpne stanice CS2 uz bazen atmosferske vode. Predviđen je ogranak mreže kod objekata servisnog bloka odnosno pranja vozila.

70

Telo deponije takođe mora da se štiti od požara zemljom i drugim sredstvima za gašenje( površinski požari), a kod dubinskih požara, smeće koje gori treba iskopati i rasuti, pa zatim polivati vodom ili nekim sredstvom za gašenje. Ako je požarom zahvaćena veća količina otpada u dubini deponije, mora se pristupiti zatrpavanju i pokrivanju ugroženog dela deponije većom količinom zemlje, peska ili pripremljene prekrivke. U skladu sa svetskom praksom i sopstvenim dugogodišnjim iskustvom na mnogim deponijama u Srbiji i Evropi, predviđa se gašenje požara vodom na manipulativno-opslužnom platou sa jednim hidrantom koji će raditi 1 čas. Na samoj deponiji nije predviđeno gašenje požara vodom, već samo zemljom. Takođe je predviđen zaštitni protivpožarni pojas bez rastinja i drveća između tela deponije i zaštitnog zelenila uz ogradu. Potisni cevovod hidrantske mreže polazi iz hidroforskog postrojenja u zatvaračnici rezervoara tehničke vode. Pumpe služe da potiskuju vodu kroz hidrantsku mrežu u krugu servisnog bloka ( manipulativno-opslužni plato), i za pranje vozila u krugu servisnog bloka.

Na osnovu pomenutih zahteva usvajamo hidroforske pumpe sledećih karakteristika:Q= 5 l/sH= 35 – 45 mN= 1,1 + 2 x 4,0 KW= 9,10 KW

Postrojenje predstavlja monokompaktnu celinu baterije od tri pumpe sa visokopritisnim posudamama, upravljačkim ormanom, cevovodima i elementima automatskog upravljanja i rada.

8.6. Otplinjavanje deponije

Na deponiji »Srnje« je primenjen pasivni sistem evakuacije i kontrole odstranjivanja gasa iz tela deponije u ovoj fazi projektne dokumentacije. U kasnijim fazama projektovanja nakon ozbiljnih merenja na terenu i opsežnih istraživnja za nivo glavnih projekata, treba razmotriti mogućnost iskorišćenja bio gasa za energetske potrebe na samoj deponiji. U tom smislu je projektant odredio moguće mesto sabirne stanice za sakupljanje bio gasa ( SSBG) na površini manipulativnog platoa. Pasivni sistemi se zasnivaju na prirodnoj razlici pritiska i mehanizmu konvekcije za odstranjivanje iz tela deponije u atmosferu.

Za evakuaciju gasova nastalih iz tela deponije koriste se ventilacioni bunari, odnosno šahtovi tzv. »biotrnovi«. Najviše gasa nastaje u prvim godinama u vreme kada je mikrobiološka aktivnost najveća. Nastajanje gasova može predstavljati opasnost zbog zapaljivosti i u određenim slučajevima eksplozivnosti metana. Metan koji nastaje u deponiji je potrebno sakupljati i kontrolisano evakuisati u okolnu atmosferu. Pored neorganskih, čak ni sve organske komponente otpada nisu podložne mikrobiiološkoj razgradnji. Tako, na primer, plastika se smatra biorezistentnom i ona ne daje nikakav doprinos nastajanju deponijskog gasa.Ostale organske komponente KČO, prema svojoj podložnosti mikrobiološkoj razgradnji pod anaerobnim uslovima, mogu se podeliti na:

71

brzorazgradljive komponente – BK i spororazgradljive komponente – SK.

U prvu grupu spadaju:- otpaci od hrane- papir i karton i- baštenski otpad (60%),

a u drugu:- tekstil,- guma,- koža i- baštenski otpad (40%).

Približna bruto formula BK: C48H77O34NPribližna bruto formula SK: C17H26O3N

Dinamika nastajanja gasa

Proces razgradnje organskih komponenti KČO, odnosno proces obrazovanja gasa ne odvija se ravnomerno. On počinje godinu dana nakon odlaganja otpada pri čemu se gas iz BK obrazuje tokom narednih 5, a iz SK tokom narednih 15 godina.

Maksimalna brzina obrazovanja gasa razgradnjom BK, odnosno SK, dostiže se na kraju prve, odnosno pete godine od početka procesa.

Proračun teorijske dinamike nastajanja biogasa obavlja se primenom tzv. »modela trougla« i za obe vrste biorazgradljivih komponenti KČO prikazan je u narednoj tabeli.

Tabela . Teorijska dinamika obrazovanja gasa

Krajgodine

BBrzina nast.gasa (Nm3 / god.)

KZaprem.nast.gasa (Nm3)

SBrzina nast.gasa (Nm3 / god.)

KZaprem.nast.gasa (Nm3)

1 0,0000 - 0,0000 -

2-0,3532

0,1766-

-0,034464

0,01732-

3-0,2649

0,30905-

-0,06928

0,05196-

4-0,1766

0,22075-

-0,10392

0,08660-

5-0,0883

0,13245-

-0,13856

0,12124-

- 0,04415 - 0,15588

72

6 0,0000 - 0,1732 -

7-0,15588

0,16454-

8-0,13856

0,14722-

9-0,12124

0,12990-

10-0,10392

0,11258-

11-0,08660

0,09526-

12-0,06928

0,07794-

13-0,05196

0,06062-

14-0,03464

0,04330-

15-0,01732

0,02598-

16-0,0000

0,00866

U K U P N O: 0,833 Nm3 / kgBK U K U P N O: 1,299 Nm3 / kgSK

Vrsta i sastav otpadaka bitno utiču na sastav i produkciju gasova iz tela deponije. Brzina izdvajanja gasova zavisi od stepena mikrobnog raspadanja. Praktičnih iskustava na ovom polju nema dovoljno. Prema nekim američkim autorima iz 1 m3 čvrstih otpadaka izdvaja se približno 1,5 m3 gasova. Prema dugogodišnjem iskustvu mađarskih stručnjaka, količina izdvojenog gasa je maksimalno 3-4 m3

na 1 m3 čvrstih otpadaka. Sastav izdvojenih gasova zavisi od visine prekrivnog sloja. Prema tome, može se proceniti moguća količina biogasa koja će se dobiti u toku eksploatacije ove deponije i nekih 10 – 15 godina nakon toga.

V= 1.076.050 x 1,50 x 0,65 = 1.049.149 m3 – moguća količina biogasa za period od 25 godina.

U projektu su predviđeni ventilacioni šahtovi Ø 500 mm od drenažnih PEHD cevi u koje je ubačena PEHD drenažna cev Ø 160 mm. Prostor između ove dve cevi je ispunjen šljunkom granulacije Ø 20-25. Cevi su dužine 1,0 m' i nastavljaju se po visini prema napredovanju odlaganja otpada na deponiji. Cevi se postavljaju u betonskom postolju MB 15 širine 0,80 m i visine 0,30 m. Na delu iznad završnog sloja otpada, prostor u ventilacionom šahtu između cevi se ispunjava nabijenom glinom i betonom MB 15. Unutrašnja završna cev je čelična Ø 160 i izlazi van završne prekrivke na visini od 1,0 m. Čelična cev se završava čeličnom lulom čime se obezbeđuje nesmetana evakuacija gasova iz tela deponije. Na situacijama nasipanja je data dispozicija ventilacionih šahtova. Međusobni razmak bunara je 40 do 60 m, a njihov šahovski raspored je određen prema dubini slojeva i očekivanoj produkciji gasova. Dubina biotrnova mora biti na 50-

73

90% dubine otpadaka, a kako se slažu otpaci u slojevima, tako raste i dubina biotrna. Prema dubini budućih slojeva predviđeno je 45 biotrnova sa maksimalnom dubinom oko 25 m.

8.7. Kontrola ulaza i izlaza iz deponije

Vozilo smećar ulazi na kapiju sa rampom kompleksa deponije i na manipulativno-opslužni plato. Tom prilikom prolazi pored portirnice i tu mora da stane radi evidencije. Na ovoj deponiji je obavezno elektronsko merenje težine otpada i pregled sastava otpada, registrovanje vozila i njegove zapremine, a nakon toga ono odlazi na deponiju. Vozilo zatim istovaruje otpad ka mestu najbližem dnevnoj radnoj ćeliji ( kaseti), okreće se i vraća internom saobraćajnicom do manipulativno-opslužnog platoa gde odlazi na parking za prljava vozila ili direktno na pranje i dezinfekciju. Posle pranja vozilo ide na parking za čista vozila ili se odmah vraća na parking komunalnog preduzeća. Vozila koja dovoze sekundarne sirovine ulaze na kapiju i prolaze pored portirnice, gde se beleži sastav otpada, količina, vrsta i poreklo sekundarnih sirovina, a zatim vozilo odlazi na plato za sekundarne sirovine gde ih odlaže u specijalne kontejnere. Ukoliko treba vozilo ide na pranje i zatim se vraća u grad ili na parking za čista vozila. Pored ovih vozila, u kompleksu servisnog bloka parkirana je autocisterna za potrebe pranja vozila i protivpožarne zaštite. Na deponiju nekoliko puta godišnje dolazi autocisterna tipa ( voma ) za izvlačenje mulja iz aeracione lagune, odnosno njenog čišćenja. Ovo vozilo zatim istovaruje mulj na deponiju, koji se meša sa otpadom i inertnim materijalom. Nakon toga se autocisterna pere na platou i dezinfikuje i zatim napušta kompleks.

8.8. Saobraćajnice i pristupni putevi

Za rad deponije je neophodno da postoje saobraćajnice za odvijanje transoporta vozila, materijala i radne snage. Unutar tela deponije su predviđeni interni radni putevi za kretanje vozila smećara i mehanizacije. Radni putevi se formiraju od ulaza u kompleks deponije do najnižih delova deponije. Ovi putevi su privremenog karaktera i rade se prema etapama deponovanja otpada. Na kraju radnog puta predviđena je okretnica za vozila. Na deponiji su strogo razdvojeni putevi i kretanja prljavih i čistih vozila. Ovo je rešeno u krugu servisnog bloka pored navoza za pranje i dezinfekciju vozila. Glavni pristupni postojeći put od ulaza u kompleks, potrebno je rekonstruisati tako da ima širinu 6,0 m i dužinu oko 460 m. On će omogućiti dvosmeran saobraćaj za vozila. Trasa starog puta se zadržava, i uklapa se u novoprojektovane deonice do najnižih objekata: brane, lagune, crpnih stanica, bazena atmosferskih voda. Takođe je planirana nova saobraćajnica za potrebe komunikacije sa platoima za odlaganje i selekciju sekundarnih sirovina. Ukupna dužina novoprojektovanbih puteva iznosi oko 905 m. Predviđena širina internih saobraćajnica ( telo deponije) je 3,5 m sa mimoilaznicama na 100 m. Ukupna dužina internih saobraćajnica u telu deponije je oko 1200 m.

74

Sve saobraćajnice u kompleksu deponije rade se od iskopanog materijala kojeg ima u znatnim količinama uz dovoz materijala potrebnog za kolovoznu konstrukciju. Sve saobraćajnice se moraju adekvatno održavati, naročito u zimskim uslovima.

8.9. Fazna tehnička i biološka rekultivacija

Istraživani teren na lokaciji Srnje zauzimaju poljoprivredne i i degradirane šumske površine.Izdvajaju se dve kategorije: njive i livade 30 % i 70 % obodni šumski pojas. Postojeće šume predstavljaju veoma značajnu zaštitnu barijeru sa aspekta zaštite životne sredine. Centralni deo budućeg kompleksa deponije predstavljaju degradirane njive i livade obrasle divljim žbunastim vrstama i korovom, i šumski pojas.

Tehnička rekultivacija deponije podrazumeva izradu završnog prekrivnog sloja debljine 1,00 m pri čemu je 0,60m probrani materijal iz iskopa, isključivo površinski materijal, dok je iznad njega 0,40 m humusni materijal. Pri skidanju postojećeg humusa sa lokacije, potrebno je posebno ga odložiti na sledećoj etapi faze i na severnom delu van tela deponije, kako bi se sačuvao za završnu prekrivku. Da bi se sprečili erozioni procesi na padinama deponije, treba odmah po završetku tehničke rekultivacije izvršiti zatravljivanje na sledeći način: nakon oblikovanja završne prekrivke, samo plitko razrahliti površinski sloj, zasejati odabrane vrste zeljastih biljaka i potom zasejanu površinu lakim valjkom povaljati, kako bi se seme vezalo sa česticama zemlje, što će omogućiti nicanje i razvoj.

S obzirom na umereni nagib padina i škarpi nasutog materijala, ne predviđa se setva jednogodišnjih leguminoza ( graharica, lupina), koje se češće koriste kao zeleno đubrivo i zaoravaju u zelenom stanju, predlažemo setvu smeše višegodišnjih travnih vrsta koje takođe imaju osobinu transformacije neaktivnog azota iz vazduha u biološki aktivan i biljci dostupan oblik. Te pozitivne efekte i zadovoljavajuću pokrovnost zemljišta postići ćemo setvom sledeće travne smeše: - Trifolium pratensis- Lotus corniculatus- Medicago sativa- Bromus inermis- Dactylis glometata- Meliotus officinalis.Pravilnom unakrsnom sertvom i zalivanjem u prvoj godini nakon setve postiže se brzo nicanje, a češćim košenjem bokorenje žila i dobra pokrovnost i na taj način površinski sloj zemljišta će se vezati, što će sprečiti eventualnu pojavu erozije. Na telu bivše deponije predviđena je sadnja žbunastih i polužbunastih vrsta, koji će se uklopiti u okolni pejzaž. Između tela deponije i ograde predviđen je aktivni zaštitni pojas bez visokog rastinja samo sa travnim pokrivačem iz razloga protivpožarne zaštite. Ovaj pojas je širine minimum 25 m. Van ograde predviđen je pasivni zaštitni pojas sa visokostablašicama lišćara. Lišćari ( lipa, hrast, bagrem ), sade se uz samu ogradu, a platan, kanadska topola i četinari visokorazvijene krošnje uz spoljnu granicu kompleksa. Ovakav prostorni raspored je postavljen zato da u slučaju samozapaljivanja na telu deponije ne dođe do opožarivanja

75

drveća zaštitnog pojasa.. Lišćari i četinari sa gustom i visokom krunom zaklanjaju telo deponije od pogleda tokom cele godine, jer zimzelena vrsta održava gust sklop kruna i u vanvegetacionom periodu. Širina pasivnog pojasa je minimum 25 m, a u severnom, zapadnom i jugoistočnom delu kompleksa, treba je proširiti zbog blokiranja uticaja dominantnih vetrova iz tih pravaca i zaklanjanja vizure prema pojedinačnim kućama. Ovaj tip zelenila u pasivnom pojasu ima prevashodno zaštitnu funkciju prema spoljnoj sredini, jer ublažava udarnu snagu vetrova i svojim sklopom zaustavlja rasejavanje štetnih čestica.

Projektom je predviđeno da ozelenjavanje prati faznu dinamiku odlaganja otpada. Na taj način površina otvorene deponije će stalno biti ograničena na manjem prostoru, što je važno za životnu okolinu. To znači da je potrebno sprovesti rekultivaciju po projektovanim etapama i fazama odlaganja otpadnih materija.

Zasađene sadnice treba okopavati prvih 3-4 godine i to približno u perimetru razvoja kruna, jer se na taj način eliminiše konkurentski uticaj prizemne flore.

Pošumljavanjem treba formirati manje sastojine u mozaičnom međusobnom odnosu projektovanih vrsta lišćara i četinara, koje će kasnije svojim koloritom i oblikom učiniti ovaj deo predela atraktivnijim i privlačnijim kao izletničko-turistički objekat.

Za pošumljavanje slobodnih površina oko objekata manipulativno – opslužnog platoa i objekta lagune i crpne stanice, primenjene su pejzažno-hortikulturne kompozicije korišćenjem više vrsta četinarskih i lišćarskih visokostrablašica, polužbunastih i žbunastih vrsta, imajući u vidu da radnici na deponiji najveći deo vremena provode u ovom prostoru.

Preventivno – zaštitni pojas će se uklopiti u severozapadni, zapadni, istočni i južni šumski kompleks okoline deponije i zajedno sa rekultivisanom površinom same deponije činiti šumsko-vegetacijsku celinu formiranih sastojina u međusobno mozaičnom odnosu više vrsta drveća.

Ovako koncipiran način rekultivacije i uređenja izdvojene površine za deponiju, ima za cilj da se ovaj predeo po završetku deponovanja učini pejzažno atraktivnijim nego što je bio, i time obezbedi multifunkcionalnu valorizaciju privremeno degradiranog prostora.

8.10. Ograđivanje kompleksa sadašnje i buduće deponije

Ceo kompleks deponije se mora ograditi prema propisima za ovu vrstu objekata sa ciljem da se spreči nekontrolisan pristup neslužbenim vozilima, nezaposlenim licima i životinjama. Osim toga, ovime se sprečava raznošenje lako pokretljivih otpadaka pod uticajem vetra. Stalna zaštitna ograda mora imati visinu od 3 – 3,5 m sa pletenim žičanim okcima veličine otvora 40 x 40 mm. Pored stalne ograde, na radnoj kaseti moramo imati pokretnu žičanu ogradu širine 2,5 m visine 3,0 m radi sprečavanja rasturanja otpadaka prilikom rada na dnevnoj kaseti. Sam ulaz u kompleks je rešen sa rampama i kapijama za prljava i čista vozila čija kretanja treba da prati i kontroliše portir. Ukupna dužina stalne ograde oko projektovanog kompleksa za konačnu petu fazu iznosi L= 2180 m.

8.11. Preporuke za praćenje i osmatranje deponije

76

Da bi se proces sanitarnog deponovanja odvijao kontinualno od ulaza do izlaza, a na način kako je to predviđeno ovim projektom, neophodno je organizovati praćenje rada uz ocenjivanje efikasnosti pojedinih tehnoloških procesa kao i praćenje i kontrolu odgovarajućih parametara vezanih za zaštitu životne sredine. Na sanitarnoj deponiji je potrebno kontrolisati sledeće elemente:- Svakodnevo praćenje i kontrola nivelete iskopa i nasipanja otpadnim materijama,- Održavanje deponije i saobraćajnica,- Kvalitet pranja i dezinfekcije vozila,- Procedni filtrat,- Prečišćavanje otpadnih voda,- Podzemne vode,- Izdvojene gasove,- Uzročnike zaraze,- Zaštitu samih radnika.

Svakodnevno praćenje i kontrola nivelete iskopa i nasipanja otpadnim materijamaU cilju poštovanja projektovanih kota iskopa i dna deponije, kao i kota nasipanja otpadnim materijama, ( geometrija deponije), moraju se ove kote svakodnevno pratiti i kontrolisati uz nadzor rukovodioca deponije i pomoćnog osoblja i uz povremenu kontrolu geometra. Bez ovoga nije moguće postići projektovanu zapreminu i oblik tela deponije i obezbediti sračunati vek eksploatacije deponije. Osim toga, došlo bi do znatnih izmena u ostalim projektovanim instalacijama i objektima zančajnim za funkcionisanje deponije. Održavanje deponije i sobraćajnicaSve saobraćajnice na deponiji se moraju formirati kako je predviđeno projektom i moraju se adekvatno održavati. U cilju ispravnog deponovanja, radno čelo se mora formirati kako je predviđeno ovim projektom. Inertni materijal se mora stalno kontrolisati po količini i po kvalitetu. Inertan materijal se mora skladištiti na posebno određenu površinu. Leti je naročito potrebno da se saobraćajnice polivaju vodom kako bi se sprečila pojava većih količina prašine. Svakodnevno po završetku radnog dana, deponija i ograda se moraju očistiti od rasutih otpadaka treba pregledati da li ima nekih otkrivenih delova otpada koji se moraju prekriti inertnim materijalom. Kontrola pranja i dezinfekcije vozilaPranje i dezinfekcija se vrše na platou za pranje i dezinfekciju.Pranje se vrši vodom, a zatim se dezinfikuju hlornim krečom ili lizolom. Iz kompleksa ne sme da izađe ni jedno vozilo koje nije oprano. Kontrola procednog filtrata

Radi kontrole optimalnog rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, neophodno je sprovoditi kontrolu kvaliteta procednih voda. Uzorci se uzimaju u komori ispred ulaza u bazen aeracione lagune i na potisu zalivne mreže ( izlaz aeracione lagune). Kontrola kvaliteta filtrata se vrši svakodnevno i to:- merenjem temperature vazduha i filtrata,- merenjem pH vrednosti,

77

- merenjem protoka,- merenjem BPK5.

Kontrola podzemnih vodaU okviru uslova zaštite životne sredine jedan od najznačajnijih je uslov zaštite

podzemnih voda i površinskih tokova na području sanitarne deponije. Veoma je važno ispitati »nulto« stanje kvaliteta podzemnih voda na lokalitetu buduće deponije i predvideti praćenje uticaja, kontrolu i mere zaštite u površinskim i podzemnim vodama i njenoj okolini preko osmatračkih pijezometara. Na mikro lokaciji buduće deponije ima stalnih površinskih tokova. Male količine vode se infiltriraju u teren, tj. najveći deo atmosferskih voda površinski otiče u niže delove terena. U fazi istražnih radova nisu urađeni pijezometri, i zato je neophodno da se u narednom periodu za fazu glavnih projekata ugradi baterija pijezometra iz kojih će se odrediti »nulto stanje« kvaliteta podzemnih voda. Pijezometri ostaju i dalje u funkciji i u toku rada deponije, i najmanje dva puta godišnje je potrebno izvršiti hemijsku i bakteriološku analizu vode i uporediti je sa »nultim« stanjem. Na taj način bi se registrovalo da li je eventualno došlo do zagađenja podzemnih voda usled dejstva procednih voda.

Kontrola izdvojenih gasova

Pri procesu anaerobne fermentacije otpadaka dolazi do izdvajanja gasova različitog sastava i količina, pri čemu dominira CH4 i CO2. Kontrola gasova je neophodna jer se sastav gasa menja u zavisnosti od količine i tipa deponovanih otpadaka ( promenljiv sastav). Posebno je bitno kontrolisati izdvajanje metana. Kontrola uzročnika zarazeNosioci i raznosioci zaraze na deponijama su insekti i glodari. Upotrebom prekrivnih slojeva i prskanjem dezinfekcionim rastvorima sprečava se razvoj insekata. Bar jednom u toku radnog vremena sloj sabijenih otpadaka se mora prskati dezinfekcionim sredstvom koje je rastvoreno u vodi. Ovo prskanje se može obaviti običnom prskalicom koja se koristi u poljoprivredi i koja se pričvrsti na traktor guseničar ili se iz autocisterne u kojoj je pomenuti rastvor obavlja prskanje deponovanog otpada. Koncentracija dezinfekcionog sredstva treba da se odredi u skladu sa zahtevima procesa biološkog prečišćavanja otpadnih voda. Na otvorenoj deponiji se mogu pojaviti pacovi, ali eliminisanjem hranljivih otpadaka i prekrivanjem zemljom ovo se znatno smanjuje. Ukoliko i dalje imamo povećan broj pacova, treba pozvati specijalizovanu službu za dezinsekciju i deratizaciju. Deponije privlače i ptice koje mogu biti prenosioci zaraze. I za to je potrebno prekrivanje inertnim materijalom otpada uz smanjnje širine radne zone.Zaštita radnika na deponiji Da bi se izbegle nesreće koje mogu izazvati požari, eksplozije, povrede radnika vezane za teške građevinske mašine, izloženost ekstremnoj toploti ili hladnoći i sl. Potrebno je pridržavati se sledećih pravila:- Proveriti vozila pre puštanja u rad,- Prilikom ulaska u u vozilo koristiti stepenice i rukohvate,- Održavati čiste stepenice,

78

- Upravljati vozilom sa sedišta vozača,- Nositi sigurnosne pojaseve,- Ne popravljati mašinu dok motor radi,- Držati lopatu ili gurač u donjem položaju,- Držati dovoljno rastojanje između vozila,- Ne voziti blizu ivice deponije,- Ne voziti prebrzo,- Pre početka rada proveriti u kojoj zoni se vrši odlaganje,- Voditi računa da se ne naprave slepe zone na deponiji,- Ne lomiti zapečaćene kontejnere koje treba deponovati,- Parkirati vozilo samo na ravnom tlu,- Sve priključne elemente držati okrenute ka tlu, kad je vozilo parkirano,- Nikad ne skakati sa vozila,- Ne ostavljati vozilo bez nadzora,- Uvek koristiti adekvatno osvetljenje,- Očistiti opremu pre popravke,- Po završetku rada parkirati vozilo na za to određen prostor.Podaci koje stalno treba pratitiStalno treba registrovati sledeće parametre:- količinu i sastav otpadaka u tonama ili u m3,- količinu raspoloživog i upotrebljenog prekrivnog materijala,- vremensku angažovanost opreme i statistiku održavanja,- troškove deponovanja,- bezbednosti,- promene u okolnom prostoru. Na osnovu podataka o količini dovezenog otpada i njihovih karakteristika treba proceniti preostali raspoloživi koristan prostor na deponiji i vek njenog trajanja, a i nabavku nove opreme.

U cilju optimalnog sprovođenja procesa deponovanja treba vršiti stalno usaglašavanje sa projektnom dokumentacijom i ako zatreba vršiti njeno prilagođavanje stvarnim stanjem na deponiji.

8.12. Potrebna mehanizacija za rad sanitarne deponije

Količina i vrsta otpadaka koje treba obraditi u sklopu njihovog ravnanja i zbijanja, uslovljava takav tip mašina koje će postići bolje efekte u radu, vodeći računa i o veličini zone deponovanja, kojoj treba da se prilagode. Pored toga, potrebne su i mašine za izradu dnevnog i završnog prekrivnog materijala. Mehanizacija koja se koristi za obavljanje tehnološkog procesa deponovanja mora da ispuni četiri osnovna zahteva:- da omogući pomeranje i sabijanje čvrstih otpadaka,- da omogući transport i sabijanje materijala za prekrivanje,- da može da se kreće i pod većim nagibima,- da obavlja prateće funkcije ( priprema interne saobraćajnice, guranje materijala i dr.).Izbor tipa, kapaciteta, broja i kombinacije mašina potrebnih za rasprostiranje, sabijanje i prekrivanje otpadaka zavisi od sledećih faktora:

79

- količine i tipa otpadaka,- količine i tipa prekrivnog materijala,- rastojanja od mesta lokacije prekrivnog materijala do mesta prekrivanja,- vremenskih uslova,- potrebne gustine sabijanja,- metode deponovanja,- topografije i vlažnosti tla,- održavanja saobraćajnica, pomoći pri istovaru otpadaka i pomeranju drugog

materijala i opreme po lokaciji deponije.

Količina otpadaka je glavna promenljiva koja utiče na izbor vrste i kapaciteta opreme. Za lokaciju »Srnje » je potrebna sledeća mehanizacija:- kompaktor 1 kom. Težina 25 –30 t- utovarivač ( skip) 1 kom Težina 10 t- bager 1 kom. Težina 15 t- autocisterna 1 kom. Zapremina 8 m3

- kamion kiper 2 kom. Zapremina 6-8 m3

80

8.13. Specifikacija potrebne radne snage

Prema podacima o dnevnoj količini otpada, karaktera deponije, bezvodnosti terena i proračunatog bilansa voda na deponiji, usvojena je sledeća specifikacija radne snage usvajajući dvosmenski rad osoblja i mehanizacije:

Red. broj

RADNO MESTO Broj radnika SMENA Ukupno radnika

1. Rukovodilac 1 1 12. Čuvar- portir 1 2 23. Mehaničar-radnik

servisnog bloka 1 2 2

4. Električar 1 2 24. Vozač kompaktora 1 2 25. Vozač buldozera

(utovarivača) 1 2 2

6. Vozač autocisterne ili kamiona

1 2 2

UKUPAN POTREBAN BROJ RADNIKA: 13

Broj radnika je promenljiv u zavisnoisti od opremljenosti deponije, dnevne količine otpada i broja smena. Navedeni radnici na deponiji bi trebalo da budu opremljeni sa odgovarajućom zaštitnom odećom:- plavo odelo- beli mantili- Patike- Čizme- Plastične kecelje- Bunde ( platno + krzno)- Kožni postavljeni prsluci- Plavi mantili- Rukavice ( kožne postavljene)- Šlemovi.

81

9. PROGNOZNI PREDRAČUN RADOVA I POTREBNIH INVESTICIJA

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAčUN RADOVA ZA I TELO DEPONIJEVRSTA RADOVA A. PRIPREMNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

čUN

PO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Geodetsko snimanje terena sa izradom situacionog plana 1 : 1000 i crtanjem poprečnih profila na svakih 25 m.Obračun po hektaru. ha 45,0 130 5.850,00

1.2 Hidrogeološki i inženjerskogeološki istražni radovi za nivo glavnog projekta prema programu istraživanja i Idejnom rešenju sa izradom elaborata.

pau

šaln

o

50.000,00

1.3 Priprema terena na mikrolokaciji deponije koja obuhvata rasčišćavanje prirodne površine bubućeg odlagališta od drveća, panjeva, šbunja i drugog rastinja i ostalih prirodnih i veštačkih prepreka. Obračun po m2

m2 158.230,0

0,20

31.646,0

UKUPNO A. PRIPREMNI RADOVI: 87.496,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAčUN RADOVA ZA I TELO DEPONIJEVRSTA RADOVA B. ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

čUN

PO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Mašinski iskop zemlje u telu buduće deponije do projektovane kote dna. Prosečna dubina iskopa je 2,5 m. Obračun po m3 iskopanog materijala. Obračun se odnosi na celokupnu površinu – kraj pete faze.

m3 259.000,0

1,60 414.400,0

2.2 Fino planiranje dna buduće deponije sa valjanjem podtla do potrebnog stepena zbijenosti. Obračun po m2

m2158.230,0

0,9 142.407,0

82

UKUPNO B. ZEMLJANI RADOVI: 556.807,0 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA Lokacija SRNJE PREDRAČUN RADOVA ZA I TELO DEPONIJEVRSTA RADOVA C. OTPLINJAVANJE, PODLOGA DEPONIJE I IZOLATERSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N PO KOLIČINA

JEDINAČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1 Nabavka, transport i montaža « biotrnova» za potrebe otplinjavanja deponije. Biotrn se radi od perforiranih PEHD cevi DN 500, NP10 i unutrašnje perf. cevi DN 150. Međuprostor je ispunjen šljunkom granulacije 20-25 mm. Biotrn se postavlja na betonsko postolje širine 0,8 m, visine 0,3 m od betona MB15. Na vrhu se postavlja kapa i odušna lula. Obračun po m.

m 630,0 705,0 444.150,0

1.2 Nabavka, transport i montaža geotekstila gustine 550 g/cm2 po dnu tamponskog sloja i po dnu drenažnog rova, koji se postavlja kao zaštitna podloga foliji. Obračun po m2

ugrađenog geotekstila. m2 158.230 1,5 237.345,0

1.3Nabavka, transport i montaža VARNAMO EPDM folije debljine 1 mm, (HDPE), koja se postavlja iznad geotekstila po dnu deponije i po dnu drenažnog rova, prema detaljima iz projekta. Koristiti panele od 250 m2 koji se kroje na licu mesta prema planu popunjavanja deponije i po etapama. Obračun po m2 ugrađene folije.

m2 158.230 6,3 996.849,0

1.4Nabavka, transport i ugradnja sloja šljunka debljine d= 50 cm, radi izrade zaštitnog sloja folije i drenažnog rova po dnu deponije. Sloj šljunka naneti i isplanirati prema projektovanim kotama i padovima uz kontinualno zbijanje. Obračun po m3 ugrađenog šljunka.

m3 74.500,0

11,0 819.500,0

1.5 Mašinski iskop III kategorije za rov u kome se ankeriše folija. Rov je dubine 0,50 m, širine u dnu 0,40 m. Nagibi stranica su 1 : 1 u svemu detalju iz projekta. Obračun po m3.

m3 880

1,1

968,0

1.6 Zatrpavanje zemljom iz iskopa rova u kome se ankeriše folija. Bračun po m3. m3

880 0,5

440,0

83

UKUPNO: C. otplinjavanje, podloga deponije i izolaterski radovi:2.499.252,0 €

R E K A P I T U L A C I J A ZA I. TELO DEPONIJE:

A. PRIPREMNI RADOVI: 87.496,00

B. ZEMLJANI RADOVI: 556.807,00

C. OTPLINJAVANJE, PODLOGA DEPONIJE I IZOLATERSKI RADOVI:

2.499.252,00

UKUPNO I. TELO DEPONIJE :U K U P N O :

3.143.555,00 €3.143.555,00 €

UKUPNO I. TELO DEPONIJE: 3.133.555,00 €

II. DRENAŽNI SISTEM

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA II DRENAŽNI SISTEM

VRSTA RADOVA GRAĐEVINSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1 Geodetsko trasiranje i obeležavanje trase drenažnih kanala m1 1822,0 0,4 728,8

1.2 Mašinski iskop zemlje III kategorije za polaganje cevovoda. Iskop izvršiti prema detaljima iz crteža sa odbacivanjem zemlje sa strane na 1,0-1,5m od ivice rova. Planiranje dno rova izvesti sa tačnošću ±1,0 cm. U slučaju posebnih uslova kao što je podzemna voda ili slično, što iziskuje dodatni rad, isti će se naknadno obračunavati uz overu nadzornog organa. Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova. Obračun po m3.

m3 1.538,0 1,1 1.691,8

1.4 Nabavka, transport, ubacivanje i planiranje peska u rov sa podbijanjem ispod drenažne cevi prema detaljima datim u projektu.Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova. Obračun

m3 95,0 11,0 1.045,0

84

po m3.

1.5 Nabavka, transport, ubacivanje i planiranje filterskog sloja u rov, a preko izmontiranih cevi.Radove izvesti u svemu prema detalju iz projekta i važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.Obračun po m3 ugrađenog materijala.Filterski sloj sadrži:- prirodni šljunak u sloju debljine d= 35 cm,- prirodni pesak (preko šljunka) d= 20 cm

m3

m31.230,0

744,011,011,0

13.530,08.184,0

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA II DRENAŽNI SISTEM VRSTA RADOVA GRAĐEVINSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČACENA

VREDNOSTRADOVA

1.6 Nabavka, transport i miontaža okruglih revizionih šahtova od PEHD cevi prečnika 1,0m.. Stopu na koju se oslanja šaht treba armirati armaturom Ø 10/15 cm, unakrsno za obe zone. Stopa, kineta i bankine izrađuju se od nabijenog betona MB 20. Penjalice se ugrađuju naknadno, najbolje je upotrebiti penjalice od istog materijala koje se na zid šahta pričvršćuju pomoću zavrtnjeva. Cenom je obuhvaćena kompletno izrada šahta po m1

izvedenih prethodno opisanih radovam1 216,0 445,0 96.120,0

UKUPNO: GRAĐEVINSKE RADOVE: 121.299,60 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJE PREDRAČUN RADOVA ZA DRENAŽNI SISTEM VRSTA RADOVA MONTAŽNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Nabavka, transport i montaža drenažnih perforiranih PEHD cevi za NP10 bara. U cenu ulazi pripremno završni radovi: nabavka i prenos materijala, montaža duž rova i njihovo spajanje. Svaku cev treba pregledati i ispitati mrežu prema važećim tehničkim propisima. Obračun po 1,0 m dužnom izmontiranog cevovoda. Prečnici cevi su:- Ø 200- Ø 250- Ø 300

m1

m1

m1

m1

90,0310,0737,0140,0

25,032,038,044,0

2.250,09.920,0

28.006,06.160,0

85

- Ø 350- Ø 400- Ø 500

m1

m1188,0140,0

50,065,0

9.400,09.100,0

2.2Nabavka, transport i montaža punih PEHD cevi za NP10 bara ( poslednja deonica na ulazu u lagunu). U cenu ulazi pripremno završni radovi: nabavka i prenos materijala, montaža duž rova i njihovo spajanje. Svaku cev treba pregledati i ispitati mrežu prema važećim tehničkim propisima. Obračun po 1,0 m dužnom izmontiranog cevovoda. Prečnici cevi su:- Ø 500

22,060,0 1.320,0

UKUPNO: MONTAŽNI RADOVI: 66.156,0 €

R E K A P I T U L A C I J A ZA II. DRENAŽNI SISTEM :

1. GRAĐEVINSKI RADOVI 121.299,6

2. MONTAŽNI RADOVI 66.156,0

UKUPNO II. DRENAŽNI SISTEM :U K U P N O :

187.455,60 € 187.455,60 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA III. OBODNI KANALI - GRADJEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N KOLIČINAJEDINIČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1 Geodetsko obeležavanje ose kanala i iskolčavanje prelomnih tačaka sa visinskim definisanjem kanala prema situaciji iz projekta. m

1

1407,00,4 562,8

1.2 Mašinski iskop zemlje III kategorije u širokom otkopu do gornje kote kanala za rov obodnog kanala trapezastog preseka dubine do 0.65 m u svemu prema situaciji i podužnim profilima datim u projektu. Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.Obračun po m3.

m3 840,0

1,6 1.344,0

86

1.3Nabavka, transport i ugradnja tampon sloja od šljunka debljine 10 cm ispod dna kanala. Obračun po m3.

m3 63,0 11,0 693,0

UKUPNO ZA ZEMLJANE RADOVE: 2.599,80 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA OBODNI KANALIVRSTA RADOVA MONTAŽNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINIČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Nabavka, transport i montaža fabrikovanih armiranobetonskih kanala trapeznog oblika dimenzija: 0,4 m donja baza, 1,4 m gornja baza, dubina 0,5 m. Kanali su dužine do 0,6m. U svemu prema podužnim profilima i situacijom iz projekta. Obračun po m1 kanala.

m1 1.407,0 120,00 168.840,0UKUPNO : 168.840,00 €

REKAPITULACIJA OBODNI KANALI:

1. ZEMLJANI RADOVI 2.599,802. MONTAŽNI RADOVI 168.840,00

UKUPNO III. OBODNI KANALI: 171.439,80 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA IV. BETONSKA BRANA - GRADJEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N KOLIČINAJEDINIČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

87

1.1 Geodetsko obeležavanje ose brane i iskolčavanje prelomnih tačaka sa visinskim definisanjem objektaprema situaciji iz projekta.

pau

šaln

o

120,00

1.2 Mašinski iskop zemlje III kategorije u širokom otkopu za temeljnu jamu. Kota dna temeljne jame se utvrđuje samo nakon izrade glavnog projekta i detaljnog pregleda iste na terenu od strane projektanta, geologa i nadzornog organa. Dužina betonske brane je 88,0 m a visina 12,0m. Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.Obračun po m3.

m3 1.850,0

1,6 2.960,0

1.3 Odvoz viška zemlje iz iskopa na lokaciju za privremeno skladište inertnog materijala na udaljenosti do 200 m. Obračun po m3.

m3 1.850,0 0,8 1.480,0

1.4Nabavka, transport i ugradnja tampon sloja od šljunka debljine 20 cm ispod donje ploče. Obračun po m3.

m3 115,0 11,0 1.265,0

UKUPNO ZEMLJANI RADOVI: 5.825,00 €

Napomena: Pre početka betonskih radova, obavezan je pregled temeljne jame od strane projektanta geologije, radi utvrđivanja tačne kote fundiranja objekta! Na o snovu toga su moguće razlike u količinama iskopa u odnosu na projektovano stanje ( Glavni projekat). Ovo važi za sve građevinske objekte na deponiji.

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA BETONSKA BRANA - GRADJEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA ARMIRANO- BETONSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N KOLIČINAJEDINIČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1Betoniranje temeljne stope brane armiranim vodonepropusnim betonom MB 30 u kampadama dužine do 2,5 m u svemu prema detaljima iz projekta. Radoveizvesti u svemu prema tehničkim propisima za ovu vrstu radova. Obračun po m3.

m3 845,0

130,0 109.850,0

1.2Betoniranje kontrafornog zida brane armiranim vodonepropusnim betonom MB 30 u kampadama dužine do 2,5 m u svemu prema detaljima iz projekta. Radoveizvesti u svemu prema tehničkim propisima za ovu vrstu radova. Obračun po m3.

m3 950,0 220,0 209.000,0

88

1.3 Nabavka, transport i montaža metalne ograde visine 1,2 m po kruni brane. Sve zaštićeno antikorozivnim premazima. Obračun po m.

m 88,0 60,0

5.280,0

1.4Premazivanje svih betonskih površina sa uzvodne strane brane penetratima na bazi epoksida koji je otporan na agresivne uticaje iz odloženog otpada i ocednih voda. Obračun po m2

m2 705,0 13,0 9.165,0

UKUPNO ARMIRANO-BETONSKI RADOVI: 333.295,00 €

REKAPITULACIJA V. BETONSKA BRANAZEMLJANI RADOVI 5.825,00ARMIRANO-BETONSKI RADOVI 333.295,00 UKUPNO IV. BETONSKA BRANA: 339.120,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA V. CRPNA STANICA OTPADNIH VODA CS1VRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N KOLIČINAJEDINIČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1Građevinsko-zanatski radovi za crpnu satnicu otpadnihvoda koja je projektovana u sklopu betonske brane. Objekat je površine 120 m2. Obračun po m2.

m2 120,0

120,0 14.400,0

1.2 Hidromašinski i montažni radovi u crpnoj stanici koji obuhvataju nabavku, transport i ugradnju - muljnih pumpi sledećih karakteristika: Q= 1 – 10 l/s, H= 50 – 30 m, N= 17,4 KW ukupne instalisane snage ( 2+1);- ejektora DN 100 kapaciteta 100 l/s vazduha;- svih potrebnih fazonskih komada i armatura.Sve komplet.

kom

ple

t

1 17.300,0 17.300,0

1.3 Mašinsko-bravarski radovi u crpnoj stanici koji obuhvataju izradu ograde, merdevina, platforme za silazak u mašinsku salu, ramova i poklopaca, vrata, prozori, itd. Sve komplet.

1 3.500,0

3.500,0

1.4 Oprema i instalacija za doziranje hemikalija koja je predviđena u II fazi rada deponije. Sve komplet. 1

8.200,0 8.200,0

1.5Elektro instalacije u objektu: elktromotorni pogon pumpi i uređaja, osvetljenje, instalacije zaštite od gromobrana, automatika i signalizacija rada sistema. Sve komplet. ko

mp

let

1 5.130,0

89

UKUPNO V. CRPNA STANICA CS1: 48.530,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA VI. AERACIONA LAGUNA (RETENZIJA) VRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N KOLIČINAJEDINIČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1 Zemljani, armiranobetonski i građevinsko-zanatski radovi za vi za aeracionu lagunu zapremine 2 x 500 msa aeracionim roštiljem po dnu od perforiranih PE cevi Ø 63. Obračun po m3

m3 1000,0

220,0 220.000,0

1.2 Hidromašinski, montažni radovi i mašinsko-bravarski u laguni. Sve komplet.

kom

ple

t

1 31.000,0 31.000,0

1.3 Nabavka, transport i montaža elektromagnetnog merača protoka “Endress+Hauser”- Nemačka, tip PROMAG 50w, DN25, PN 40. Sve komplet sa pripadajućom armaturom i fazonskim komadima

1 3.100,0

3.100,0

UKUPNO VI. AERACIONA LAGUNA: 254.100,00 €

VII. ZALIVNA MREŽA

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA CEVOVOD ZA ZALIVNU MREŽU VRSTA RADOVA GRAĐEVINSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Mašinski iskop rova za polaganje PEHD cevovoda zalivne mreže. Dimenzije rova su 0.3 x 0.4m. Nakon iskopa treba isplanirati dno rova prema kotama datim na situaciji zalivne mreže. Sve komplet obračunato po m3 iskopanog rova.

m3165,0

1,1 181,5

1.2Nabavka, transport, ubacivanje i planiranje peska u rov sa podbijanjem ispod cevi i sa prepokrivanjem preko cevi. Pre polaganja cevi a

90

nakon planiranja dna rova isplanirati pesak u visini 10,0 cm a nakon montaže cevi izvesti prekrivku cevi sa peskom iznad temena cevi u visini 10,0 cm po čitavoj dužini rova. Krupnoća zrna peska max 3,0 mm.Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.

m3134,0

11,0 1.474,0

1.3 Zatrpavanje rova zemljom iz iskopa uz propisno nabijanje ručnim nabijačima.Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova. m3 67,0 0,8 53,6

1.4 Izrada tipskog šahta za montažu baštenskog hidranta. Šaht je od nabijenog betona MB 15, dimenzija 1,0x 1,0x 0,8 m, debljine zidova 20cm, sa izradom donje i gornje ploče u kojoj se ostavlja otvor za montažu poklopca.Obračun po komplet izvedenom šahtu. ko

m11 130,0 1.430,0

UKUPNO ZA GRAĐEVINSKE RADOVE: 3.139,10 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA CEVOVOD ZA ZALIVNU MREŽU VRSTA RADOVA MONTAŽNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Nabavka, transport i montaža razvoda od čeličnih cevi Ø 100 NP10 bara sa svim potrebnim priključcima i spojnicama.U cenu ulazi pripremno završni radovi: nabavka i prenos materijala, razmeravanje cevnih linija po planu, razvlačenje duž rova i njihovo spajanje. Svaku cev treba pregledati i ispitati mrežu na 10 bara prema važećim tehničkim propisima. Obračun po 1,0 m dužnom izmontiranog cevovoda. m1 12,0 85,00 1.020,0

2.2 Nabavka, transport i montaža razvoda od polietilenskih cevi PEHD za 10 bara ( S - 5 ) sa svim potrebnim priključcima i spojnicama.U cenu ulazi pripremno završni radovi: nabavka i prenos materijala, razmeravanje cevnih linija po planu, razvlačenje duž rova i njihovo spajanje.

91

Svaku cev treba pregledati i ispitati mrežu na 10 bara prema važećim tehničkim propisima. Obračun po 1,0 m dužnom izmontiranog cevovoda.

-Ø 63

m1 1260,0

5,6

7.056,0

2.3 Nabavka, transport i montaža baštenskih hidranata Ø 50 sa ovalnom zaštitnom kapom. ko

m11 65,0 715,0

2.4 Nabavka, transport i montaža pokretnih, štorc, baštenskih creva Ø 20, dužine L= 30m, komplet sa pripadajućim priborom za nastavak i mlaznicom za prskanje sa protokom od 0,50 l/s. Obračun po komadu kompleta.

kom

11 75,0 825,0

UKUPNO ZA MONTAŽNE RADOVE: 9.616,00 €

R E K A P I T U L A C I J A ZA VII. ZALIVNU MREŽU :

1. GRAĐEVINSKI RADOVI 3.139,10

2. MONTAŽNI RADOVI 9.616,00

U K U P N O VII : 12.755,10 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJE

PREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA VIII. BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVI

VRSTA RADOVA ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

Ij A

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Kombinovani iskop zemlje III i IV kategorije za temeljnju jamu bazena atmosferske vode sa miniranjem eksplozivom za teren VI kategorije. Iskop izvršiti sa pravilnim odsecanjem bočnih strana, i odbacivanjem zemlje sa strane na 1,0-1,5 m od ivice iskopa. Dno mora da bude otkopano i poravnato u svemu prema grafičkoj dokumentaciji. U slučaju posebnih uslova kao što je podzemna voda ili slično što iziskuje dodatni rad, ističe se naknadno obračunavati uz overu nadzornog organa. Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.

m3 825,0 1,60 1.320,0

92

1.2 Grubo i fino planiranje dna temeljne jame sa istovremenim otkopom od 0,03 m3/m2 temeljne jame.Planiranje izvesti sa tačnošću ± 1,0 cmIskopanu zemlju izbaciti van rova.

m2330 0,7 231,0

1.3 Zatrpavanje temeljne jame zemljom iz iskopa izvesti u slojevima od po 20 cm. Posle nasipanja sloja od 20 cm vršiti nabijanje ručno nabijačem težine 10 - 15 kg . Voditi računa da svaki sloj bude dobro nabijen da ne bi došlo da kasnijeg sleganja zemlje.Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova. m3 75 0,8 60,0

1.4 Odvoz viška zemlje iz iskopa na lokaciju deponije do 500 m, prema odluci nadzornog organa.

m3 750 0,6 450,0

UKUPNO ZA ZEMLJANE RADOVE: 2.061,00 €

Napomena: Pre početka betonskih radova, obavezan je pregled temeljne jame od strane projektanta geologije, radi utvrđivanja tačne kote fundiranja objekta! Na osnovu toga su moguće razlike u količinama iskopa u odnosu na projektovano stanje ( Glavni projekat).

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA BETONSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

čUN

PO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Betoniranje izravnjavajućeg sloja od mršavog betona MB15, d=10 cm ispod temeljne armiranobetonske ploče, sabirnog kanala i šahtova. Betoniranje izvesti u potrebnoj oplati a u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova. m2 330 15,0 4.950,0

2.2 Izrada armirano-betonske temeljne ploče vodonepropusnim armiranim betonom MB30, d=30 cm u potrebnoj glatkoj oplati. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova. m3 75 130,

09.750,0

93

2.3 Betoniranje zidova bazena sa vutama po dnu zida,vodonepropusnim armiranim betonom MB30, dimenzija prema crte`ima, u potrebnoj dvostranoj glatkoj oplati uz potrebno vibriranje betona. Pri betoniranju zidova ostaviti otvore za ugradnju ustava i za prolaz cevi uz ugradnju komada čeličnih cevi odgovarajućih prečnika, dužine 50 cm sa prirubnicama, i vođica za ustave. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova.

m3 98 220,0 21.560,0

2.4 Betoniranje izlivnog šahta vodonepropusnim armiranim betonom MB30 u potrebnoj glatkoj oplati uz potrebno vibriranje betona. Pri betoniranju zidova ostaviti otvore za prolaz cevi uz ugradnju komada čeličnih cevi odgovarajućih prečnika, dužine 50 cm sa prirubnicama. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova.

- donja ploča, d=30 cm- zidovi, d=25 cm- gornja ploča, d=15 cm

m3 9,10 110,0 1.001,0

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA BETONSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

2.5 Betoniranje šahta za ispust u korito potoka vodonepropusnim armiranim betonom MB30 u potrebnoj glatkoj oplati uz potrebno vibriranje betona. Pri betoniranju zidova ostaviti otvore za prolaz cevi uz ugradnju komada čeličnih cevi odgovarajućih prečnika, dužine 50 cm sa prirubnicama. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova.

- donja ploča, d=30 cm- zidovi, d=25 cm

m3 7,60 110,0 836,0

2.6 Betoniranje sabirnog kanala vodonepropusnim armiranim betonom MB30 u potrebnoj glatkoj oplati uz potrebno vibriranje betona. Pri betoniranju zidova ostaviti otvore za prolaz cevi uz ugradnju komada čeličnih cevi odgovarajućih prečnika, dužine 50 cm sa prirubnicama. Po dnu

94

kanala izvesti sloj za pad od nearmiranog betona MB15. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova.

- donja ploča, d=20 cm- zidovi, d=20 cm- Sloj za pad, d=0-10 cm m3 5,0 120,0 600,0

2.7 Betoniranje šahtova (kom. 2) za umirenje vode vodonepropusnim armiranim betonom MB30 u potrebnoj glatkoj oplati uz potrebno vibriranje betona. Pri betoniranju zidova ostaviti otvore za prolaz cevi uz ugradnju komada čeličnih cevi odgovarajućih prečnika, dužine 50 cm sa prirubnicama. Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim propisima za ovu vrstu radova.

- donja ploča, d=35 cm- zidovi, d=20 cm- gornja ploča, d=15 cm- greda-podvlaka, h/d=35/20 cm

m3 8,20 120,0 984,0OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA BETONSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

2.8 Betoniranje bočnih kanala - pristupnih staza nabijenim betonom MB 15 u potrebnoj oplati, d=2 x 15 cm.Radove izvesti u svemu prema projektu i va`e}im propisima za ovu vrstu radova. m3 7,8 120,0 936,0

UKUPNO ZA BETONSKE RADOVE: 40.617,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA ARMIRAČKI RADOVI List br.

95

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

3.1 Nabavka, transport, čišćenje, sečenje, savijanje i montaža armature u svemu prema planovima armature i specifikaciji armature iz projekta.

kg 24.200 1,1 26.620,0

UKUPNO ZA ARMIRAČKE RADOVE: 26.620,0 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE GRAĐEVINSKI RADOVIVRSTA RADOVA IZOLATERSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

4.1 Premazivanje unutrašnjih površina betona vodonepropusnim premazima na bazi "penetrata". Obrada površine penetratima u svemu prema atestima i uputstvima proizvođača preparata. m2 735 15,0 11.025,0

UKUPNO ZA IZOLATERSKE RADOVE: 11.025,00 €

R E K A P I T U L A C I J A ZA GRAĐEVINSKE RADOVE

1. ZEMLJANI RADOVI 2.061,00

2. BETONSKI RADOVI 40.617,00 3. ARMIRAČKI RADOVI 26.620,00 4. IZOLATERSKI RADOVI 11.025,00

U K U P N O : 80.323,00 €

96

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE VRSTA RADOVA MONTAŽNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO

KOLIČINA JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

1. Nabavka, transport i montaža pljosnatih ventilaza radni pritisak NP 10 sa pripadajućim prirubnicama. Pozicijom je obuhvaćen i prateći materijal za dihtovanje i šrafovska roba.Obračun po komadu i prečniku ventila:DN 150DN 100

kom 22

250,0140,0

500,0280,0

2. Usisne korpe su obračunate u CS1. - - - -

3. Nabavka, transport i montaža čeličnih pravih i fazonskih komada DN1000, DN 150 i DN100 izrađenih prema projektu i specifikaciji. Pozicijom su obuhvaćene sve prirubnice, materijal za dihtovanje i šrafovski materijal. Pozicijom je tako|e obuhvaćena i antikoroziona zaštita koja obuhvata miniziranje i bojenje pozicija u dva sloja bojom za metal. Na mestima gde pozicije prolaze kroz zemlju cevi premazati bitulitom a zatim zavariti kondor 4S trake. kg 2.620 5,0 13.100,0

4. Nabavka, transport i montaža PVC cevi 250 za ispust u korito potoka. Pozicijom su obuhvaćeni i 150

97

svi zemljani radovi. m1 23,0 3.450,0

5. Nabavka, transport i montaža tablastih ustava od tvrdog PVC-a. Pozicijom je obuhvaćena i montaža vođica u zidove objekata.

h/b=210/105 cmh/b=110/ 55 cm kom

22

170,0120,0

340,0240,0

UKUPNO ZA MONTAŽNE RADOVE: 17.910,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA BAZEN ATMOSFERSKE VODE VRSTA RADOVA RAZNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINIČNA

CENA

VREDNOSTRADOVA

1. Nabavka, transport i montaža livenogvozdenog četvrtastog poklopca 700 x 700 mm tipa A za ispitno opterećenje 1,5 Mp. Pozicijom je obuhvaćena i antikoroziona zaštita koja obuhvata miniziranje i bojenje pozicija u dva sloja bojom za metal. kom 1 120,0 120,0

2. Izrada i montaža metalnog rešetkastog poklopca 1.300 x 1.300 mm. Poklopac uraditi od unakrsno zavarenih šipki 10 mm. Pozicijom je obuhvaćena i antikoroziona zaštita koja obuhvata miniziranje i bojenje pozicija u dva sloja bojom za metal.

kom 1 140,0 140,03. Nabavka, transport i montaža livenogvozdenih

penjalaca tipa S-2 koje se ugradjuju pri betoniranju zidova. Pozicijom je obuhvaćena i antikoroziona zaštita koja obuhvata miniziranje i bojenje pozicija u dva sloja bojom za metal. kom 74 4,0 296,0

4. Izrada i montaža zaštitne ograde od čeličnih cevi 20/200 mm visine 1,0 m. Pozicijom je obuhvaćena i antikoroziona zaštita koja obuhvata miniziranje i bojenje pozicija u dva sloja bojom za metal. m1 61 75,0 4.575,0

UKUPNO ZA RAZNE RADOVE: 5.131,00 €

ZBIRNA REKAPITULACIJA VIII. BAZEN ATMOSFERSKE VODE:

98

1. GRAĐEVINSKI RADOVI 80.323,00

2. MONTAŽNI RADOVI 17.910,00

3. RAZNI RADOVI 5.131,00UKUPNO VIII: 103.364,00 €

IX. CRPNA STANICA CS2 (ATMOSFERSKA VODA)

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA CRPNA STANICA CS 2 VRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

N

KO

LIČ

INA

JEDINIČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1. Građevinski i građevinsko-zanatski radovi za objekat crpne stanice. Sve komplet

kom

ple

t

1 26.900,0 26.900,02. Montažni radovi i oprema crpene stanice. Sve

komplet

kom

ple

t

1 26.000,0 26.000,0UKUPNO IX. CRPNA STANICA CS2: 48.800,00 €

X. POTISNI CEVOVOD ZA TEHNIČKU VODU - DO REZERVOARA TEHNIČKE VODE

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA POTISNI CEVOVOD ZA TEHNIČKU VODU VRSTA RADOVA ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA OB

RA

ČU

N

KO

LIČ

INA

JEDINIČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Kombinovani iskop zemlje III kategorije za polaganje vodovodnih cevi za tehničku vodu.

99

Iskop izvršiti sa pravilnim odsecanjem bočnih strana, i odbacivanjem zemlje sa strane na 1,0-1,5m od ivice rova. Širina rova je 60cm, prosečna dubina h=1,2m. Dno mora da bude otkopano i poravnato u svemu prema grafičkoj dokumentaciji . U slučaju posebnih uslova kao što je podzemna voda ili slično što iziskuje dodatni rad isti će se naknadno obračunavati uz overu nadzornog organa. Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova.

m3 54,0 1,1 59,40

1.2 Nabavka, transport, ubacivanje i planiranje peska u rov sa podbijanjem ispod cevi i sa prepokrivanjem preko cevi.Pre polaganja cevi a nakon planiranja dna rova isplanirati pesak u visini 10 cm a nakon montaže cevi izvesti prekrivku cevi sa peskom iznad temena cevi u visini 10 cm po čitavoj dužini rova. Krupnoća zrna peska max 3,0 mm.Radove izvesti u svemu prema projektu i važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova m3 10,0 11,0 110,0

1.3 Zatrpavanje rova zemljom iz iskopa izvesti u slojevima od 20cm. Posle nasipanja sloja od 20cm vršiti nabijanje ručno nabijačem težine 10 -15 kg . Voditi računa da svaki sloj bude dobro nabijen da ne bi došlo da kasnijeg sleganja zemlje.Radove izvesti u svemu prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu radova. m3 40,0 0,80 32,0

UKUPNO ZA ZEMLJANE RADOVE: 201,40 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDMER I PREDRAČUN RADOVA ZA POTISNI CEVOVOD ZA TEHNIČKU VODU VRSTA RADOVA MONTAŽNI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA OB

RA

ČU

N

KO

LIČ

INA

JEDINIČNACENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Nabavka, transport i montaža razvoda od polietilenskih cevi spoljnjeg prečnika Ø 90 u koturu za 10 bara ( S - 5 ) sa svim potrebnim priključcima i spojnicama.U cenu ulazi pripremno završni radovi: nabavka i prenos materijala, razmeravanje cevnih linija po planu, razvlačenje duž rova i njihovo spajanje. Svaku cev treba pregledati i ispitati. Ispitivanje mreže na 10,0 bara prema važećim tehničkim propisima. Pozicijom je obuhvaćeno povezivanje sa čeličnim cevovodom preko prirubnice DN 80

100

NP 10.Obračun po 1,0 m` izmontiranog cevovoda Ø 90 mm ( 3 cola )

m 550 5,6 3.080,0

2.2 Dezinfekcija celokupne vodovodne mreže sa hlornim rastvorom ( 20,0gr aktivnog hlora na 1,0 m3 vode ). Nakon izvršene dezinfekcije, celokupnu mrežu dobro isprati pijaćom vodom sve dok se ne izgubi miris hlora, odnosno dok se nedovede koncentracija hlora na propisanu koncentraciju za pitku vodu i ta koncentracija se meri komparatorima ili instrumentima predvidjenim za to.Obračun po 1,0m` ispranih cevi. m 550 0,88 484,0

UKUPNO ZA MONTAŽNE RADOVE: 3.564,0 €

REKAPITULACIJA ZA X. POTISNI CEVOVOD ZA TEHNIČKU VODU

1. ZEMLJANI RADOVI 201,402. MONTAŽNI RADOVI 3.564,00

U K U P N O X. : 3.765,40 €

XI. MANIPULATIVNO-OPSLUŽNI PLATO

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA MANIPULATIVNO-OPSLUŽNI PLATOVRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Izgradnja objekta servisnog bloka površine oko 180 m2 koji se sastoji iz većeg broja prostorija različitih namena prema tehn. opisu datom u projektu. U cenu su uračunati građevinski radovi i oprema. Obračun po m2

m2 180,0

220,00 39.600,0

1.2 Nabavka, transport i montaža ulazno-izlazne kapije sa rampom i table za natpisom za deponiju. Obračun po komadu.

Kom

2 680,0

1.360,0

101

1.3 Plato za sekundarne sirovine površine oko 5320 m2 sa kontejnerima za prihvat otpada.

m2 5320,0 20,0 106.400,0

1.4 Nabavka, transport i montaža kolske vage nosivosti do 30 t sa automatskom registracijom vozila i težine otpada. Obračun po komadu.

kom

1 22.000,0 22.000,0

1.5 Plato za dezinfekciju vozila kom

1 3.200,00 3.200,0

1.6 Plato za pranje vozila sa peskolovom. kom

1 8.300,0 8.300,0

1.7 Parkinzi za čista i prljava vozila ukupne površine oko 150 m2. Obračun po m2

m2 150,0120,0 18.000,0

1.7 Uređenje terena sa izradom internih saobraćajnica i cevovodima pitke i tehničke vode i kanalizacijom do najbližeg šahta. ko

m1 67.300,0 67.300,0

UKUPNO XI. MANIPULATIVNO-OPSLUŽNI PLATO: 266.160,00 €

XII. REZERVOAR TEHNIČKE VODE I POTISNI CEVOVOD

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA REZERVOAR TEH. VODE I POTISNI CEVOVODVRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Nabavka, transport i montaža potisnog cevovoda od rezervoara tehničke vode do objekta servisnog bloka. Cevovod je PEHD Ø 90, dužine L=40,0 m sa protivpožarnim hidrantom Ø 80. Sve komplet.

2.500,0

1.2 Izgradnja rezervoara tehničke i pitke vode zapremine V= 100 + 6 m3. U zatvaračnici rezervoara je predviđeno hidroforsko postrojenje sledećih karakteristika:

Q= 5 l/sH= 35 – 45 mN= 1,1 + 2 x 4,0 KW= 9,10 KW U cenu su uračunati građevinski radovi i oprema.Obračun po m3

m3 106,00

312,0 33.072,0

1.3 Elektro instalacije u objektu: elktromotorni pogon

pumpi i uređaja, osvetljenje, instalacije zaštite od gromobrana, automatika i signalizacija rada sistema. Sve komplet.

1 2.420,0

UKUPNO XII. REZERVOAR TEHNIČKE VODE I POTISNI CEVOVOD: 37.992,00 €

102

XIII. PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE VRSTA RADOVA ZEMLJANI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Obeležavanje trase i objekata, sva geodetska merenja, prenošenje podataka s projekta na teren i obratno. Obračun po kilometru trase.

km 1,40 280,0 392,0

1.2 Mašinski iskop humusa u sloju promenljive dubine sa utovarom, transportom u krugu kompleksa i sa figurisanjem na strani. Obračun po m3.

m3 1.350,0 0,8 1.080,0

1.3 Široki iskop useka mašinskim putem u materijalu III kategorije sa utovarom, transportom do 100 m i istovarom sa grubim planiranjem slojeva nasipa ili deponije. Obračun po m3

m3 2.560,0 1,5 3.840,0

1.4 Uređenje temeljnog podtla sabijanjem prema projektu. Obračun po m2 stvarno uređenog temeljnog tla.

m2 5.800,0 0,5 2.900,0

1.5 Izrada nasipa od mešanih materijala u slojevima od 30 do 60 cm. Obračun po m3 nasipa.

m3 1.250,0 2,3 2.875,0

1.6Izrada nasipa od kamenog materijala u slojevima 50-80cm. Obračun po m3 nasipa. m3 385,0 2,8 1.078,0

103

1.7 Izrada završnog sloja – posteljice od sitnozrnih zemljanih materijala. Obračun po m2 sabijene posteljice.

m3 2.300,0

0.72

1.656,0

1.8Izrada bankina iznad nivelete tampona od materijala upotrebljenih za izradu završnog sloja u svemu prema projektu i tehničkim uslovima. Obračun po m2 izrađene bankine. Bankine su posute peskom, šljunkom ili kamenom drobinom u sloju od 5 cm.

m2 236,0

2,50

590,0

UKUPNO ZEMLJANI RADOVI: 14.411,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE VRSTA RADOVA KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Izrada tucaničkog makadamskog nosivog sloja. Rad obuhvata nabavku i ugrađivanje materijala u slkojevima od 10-15 cm. Ukupna debljina je 30 cm. Obračun po m3

m3 690,0 22,2 15.318,0

1.2 Izrada BNS sloja od mešavine kamenog brašna, kamenog agregata do 45 mm i bitumena kao veziva, debljine d= 6 cm. Obračun po m2

m2 2.300,0 10,0 23.000,0

1.3 Izrada habajućeg sloja HS od asfalt betona, od mešavine kamenih materijala i bitumena, debljine d= 4 cm. Obračun po m2.

m2 2.300,0 9,5 21.850,0

1.4 Izrad kompletnog makadamskog kolovoza, d= 20 cm. Obračun po m3 gotovog kolovoza.

m3 460,0 21,0 9.660,0

UKUPNO KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA: 69.828,0 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE VRSTA RADOVA ODVODNJAVANJE List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

104

1.1 Izrada rigola od betona MB 20, klase I, na licu mesta ili od betonskih elemenata određenog tipa. Obračun po m.

m 600,0 7,5 4.500,0

1.2 Izrada drenaža za odvodnjavanje posteljice Ø 100. Sve komplet sa drenažnim materijalom po m.

m 95,0 12,0 1.140,0

1.3 Izrada propusta od gotovih betonskih cevi Ø 1000, sve kompolet sa građevinskim radovima i montažnim i sa izradom šahtova i betoniranjem krila propusta. Obračun po m.

m 31,0 1260,0 39.060,0

UKUPNO ODVODNJAVANJE: 44.700,0 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE VRSTA RADOVA OPREMA PUTA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Postavljanje sigurnosne ograde postavljene na čeličnoj konstrukciji. Obračun po m. m 905,0 24,2 21.901,0

1.2 Nabavka i uradnja saobraćajnih znakova. Obračun po komadu. ko

m4,0 55,0 220,0

UKUPNO OPREMA PUTA: 22.121,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA lokacija SRNJE PREDRAČUN RADOVA ZA MONTAŽNA PLOČA ZA MANIPULATIVNI PUT VRSTA RADOVA GRAĐEVINSKI RADOVI List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČIN

A

JEDINIČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Betoniranje montažnih ploča armiranim betonom MB-30 u potrebnoj oplati. Segmenti ploča su dimenzija 100 x 300cm, debljine d=20cm. Pri livenju ploča u svaku ubetonirati anker za prihvat ploča pri transportu i montaži. Radove izvesti u svemu prema detaljima iz projekta i važećim tahničkim propisima za ovu vrstu radova. Obračun po 1,0 m3 ugrađenog betona za jednu ploču.

m30,54

145,0 78,30

105

1.2 Nabavka armature, transport, čišćenje, sečenje, savijanje i montaža a u svemu prema specifikaciji i planovima armature. Obračun po 1,0 kg ugrađene armature. Jediničnom cenom obuhvaćena je RA 400/500

kg 95,0 0,9 85,50

UKUPNO ZA JEDNU PLOČU:163,80 €

Za deo prve faze izgradnje manipulativnog puta treba upotrebiti 303 ploča koje će se kako fazno napreduje širenje deponije premeštati na nove deonice.

UKUPNO : 303 x 163,8 = 49.631 €

REKAPITULACIJA XIII. PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE

1. ZEMLJANI RADOVI 14.411,00 2. KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA 69.828,00 3. ODVODNJAVANJE 44.700,00 4. OPREMA PUTA 22.121,00 UKUPNO PRISTUPNI PUTEVI: 151.060,00 € INTERNE SAOBRAĆAJNICE: 49.631,00 € SVE UKUPNO XIII. PUTEVI: 200.691,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA XIV. ZAŠTITNA OGRADA VRSTA RADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

4.1 Izrada stalne zaštitne ograde oko tela deponije od pocinkovanog žičanog pletiva sa okcima 40 x 40 mm, d= 2,50 mm, razapete na metalne stubove od crnih cevi Ø 2", na razmaku od 2-2,5 m. Stubovi su ukopani i ubetonirani u temelje 30x30 cm i visine 50cm, visina metalnog stuba iznosi 3+ 0,50 m ( kosina stuba). Na mestima gde ograda menja pravac obavezno postaviti metalne kosnike Ø2". Posle montaže sve stubove ofarbati u tonu po izboru nadzornog organa. Obračun po m.

m

2.180,0

24,0

52.320,0

4.2 Izrada i montaža dvokrilne metalne kapije od okruglih, crnih cevi Ø 5/4" sa ispunom od pletene pocinkovane žice Ø 2 mm, okovom i priborom za zaključavanje, kao i stubova Ø 3" koji su ubetonirani u temelje 60x60x60 cm, u svemu prema datom crtežu, minizirano i ofarbano dva puta u tonu po izboru nadzornog organa. Veličina kapije je 3,5 x 2,0 m. Obračun i plaćanje po ko 2 490,0

106

komadu montirane kapije. m 980,04.3 Izrada, transport i montaža pokretne ograde od

pocinkovanog žičanog pletiva sa okcima 40x40 mm, d= 2,5 mm, dimenzija 2x3 m, visine 3m, koju treba postaviti u toku odlaganja otpada na radnom delu da spreči rasturanje smeća pod uticajem vetra. Obračun i plaćanje po komadu.

kom

3

48,0

144,0

R E K A P I T U L A C I J A ZA XIV. ZAŠTITNU OGRADU : 53.444,00 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA XV. TEHNIČKA I BIOLOŠKA REKULTIVACIJA VRSTA RADOVA Tehnička rekultivacija telo deponije i zaštitni pojas List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINAJEDINAČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

1.1 Nabavka, transport i razastiranje završnog prekrivnog sloja po telu deponije nakon nasipanja poslednje etaže- V faze od 2,50 m otpada. Završni prekrivni sloj je debljine 60 cm i to isključivo površinski materijal iz iskopa. Obračun po m3.

m3

94.938,0 0,20

18.987,60

1.2 Nabavka, transport i razastiranje prekrivnog materijala u delu aktivnog i pasivnog zaštitnog pojasa, debljine 30 cm istih karakteristika kao i u tački 1.1. Obračun po m3.

m3

16.500,0

0,2 3.300,0

UKUPNO ZA: tehničku rekultivaciju telo deponije i zaštitni pojas: 22.287,60 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA TEHNIČKA I BIOLOŠKA REKULTIVACIJA VRSTA RADOVA Biološka rekultivacija telo deponije i zaštitni pojas ( humus i đubrivo) List br

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

2.1 Nabavka, transport i razastiranje završnog humusnog sloja po telu deponije nakon nasipanja završnog prekrivnog sloja. Humusni sloj je debljine 40 cm. Ovaj sloj naneti i na površine zaštitnog pojasa. Obračun po m3.

m3

63.292,0

0,3

107

18.987,60

2.2 Donos stajskog đubriva sa ručnim istovarom. Obračun po m2 površine.

m2

158.230 0,7 110.761,0

UKUPNO: humus i stajsko đubrivo: 129.748,60 €

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA TEHNIČKA I BIOLOŠKA REKULTIVACIJA VRSTA RADOVA Biološka rekultivacija telo deponije i zaštitni pojas ( sadnja i podizanje zelenila) List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVA

OB

RA

ČU

NPO KOLIČINAJEDINAČNA

CENA€

VREDNOSTRADOVA

3.1 Kompletno podizanje travne smeše prema vrstama datim u projektu sa prethodnim riljanjem površina, i valjanjem nakon setve i negom ( košenje nakon prve vegetacije i zalivanjem 5 puta). Obračun po m2.

m2 158.230

0,4

63.292,0

3.2 Iskop rupa i sadnica za stablašice lišćara i četinara.Rupe su dimenzija 100 x 100 cm. Vrste odabrati prema projektu.Četinari sa busenom visine 50-60 cm.Lišćari sa busenom visine 100 – 130 cm.Lišćari sa busenom visine do 60 cm.

komkomkom

54 42 36

13,0 10,0 6,4

702,0 420,0 230,0

3.3Sadnja žbunastih vrsta četinara i lišćara.ČetinariLišćariObračun po komadu sadnice.

komkom

27 44

1,3 1,10

35,10 49,00

UKUPNO: Sadnja i podizanje zelenila: 64.728,10 €

R E K A P I T U L A C I J A ZA XV. Tehničku i biološku rekultivaciju :

1. Telo deponije i zaštitni pojas 22.287,60

2. Humus i đubrivo 129.748,60

3. Sadnja i podizanje zelenila 64.728,10

108

U K U P N O : 216.764,30 €

XVI. IZRADA I UGRADNJA OSMATRAČKIH PIJEZOMETARA

OBJEKAT SANITARNA DEPONIJA LOKACIJA SRNJEPREDRAČUN RADOVA ZA XVI. OSMATRAČKI PIJEZOMETRIVRSTARADOVA List br.

PO

ZIC

IJA

OPIS RADOVAO

BR

UN

PO KOLIČINA

JEDINAČNACENA

VREDNOSTRADOVA

1.1 Ugradnja 8 pijezometarskih konstrukcija, prečnika Ø – 2” – 3” od PVC – cevi u već izbušene istražne bušotine za potrebe dugotrajnog osmatranja NVP i uzimanje uzoraka podzemne vode za određivanje nultog stanja kao i za kontrolu moguće migracije zagađivača, ukupno 200 m. Pijezometri će se izvesti po tehničkim propisima za ovu vrstu objekata ( nadfilterski deo, filterski deo, taložnik, šljunčani granulat, glineni tampon i osiguranje pijezometarske konstrukcije). Pijezometri će po ugradnji biti razrađivani čistom vodom sve do izbistrenja.

m

200,00

250,00 50.000,00

UKUPNO XVI. OSMATRAČKI PIJEZOMETRI: 50.000,00 €

XVII. NEPREDVIĐENI RADOVI 127.063,80 €

XVIII. GLAVI PROJEKAT DEPONIJE 45.000,00 €

XIX. REVIZIJA PROJEKTA I SAGLASNOSTI NA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU SA GRAĐEVINSKOM DOZVOLOM 10.000,00 €

XX. NADZOR NA IZGRADNJI DEPONIJE 80.000,00 €

109

ZBIRNA REKAPITULACIJA ZA SANACIJU, MAKSIMALNO PROŠIRENJE (prva – pete faze), REMEDIJACIJU I ZATVARANJE SANITARNE DEPONIJE » SRNJE »

I. TELO DEPONIJE ............................................................ 3.143.555,00II. DRENAŽNI SISTEM .......................................................... 187.455,60III. OBODNI KANALI ................................................. 171.439,80IV. BETONSKA BRANA ..................................................... 339.120,00V. CRPNA STANICA OTPADNIH VODA CS1. ........................... 48.530,00VI. AERACIONA LAGUNA ............................................. 254.100,00VII. ZALIVNA MREŽA ................................................ 12.755,10VIII. BAZEN ATMOSFERSKE VODE ....................................... 103.364,00IX. CRPNA STANICA CS2 .......................................... 48.800,00X. POTISNI CEVOVOD ZA TEHNIČKU VODU ......................... 3.765,40XI. MANIPULATIVNO-OPSLUŽNI PLATO ....................... 266.160,00XII. REZERVOAR TEHN. VODE I POTIS. CEVOVOD .............. 37.992,00XIII. PRISTUPNI PUT I INTERNE SAOBRAĆAJNICE ................. 200.691,00 XIV. ZAŠTITNA OGRADA .............................................. 53.444,00 XV. TEHNIČKA I BIOLOŠKA REKULTIVACIJA .............. 216.764,30 XVI. OSMATRAČKI PIJEZOMETRI ........................................ 50.000,00

110

XVII. NEPREDVIĐENI RADOVI ........................................... 127.063,80XVIII. GLAVNI PROJEKAT ............................................ 45.000,00XIX. REVIZIJA PROJEKTA I SAGLASNOSTI NA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU SA GRAĐ. DOZVOLOM 10.000,00XX. NADZOR NA IZGRADNJI DEPONIJE ........................... 80.000,00

SVE UKUPNO: 5.400.000,00 eura

10. ZAVRŠNA RAZMATRANJA

Sanitarna deponija » SRNJE » za opštinu Kruševac je koncepcijski rešena sa maksimalnim iskorišćenjem i popunom raspoložive jaruge koju formira povremeni potok , od koga nizvodno nastaje tzv. Basarski potok. Ovo Idejno rešenje je koncepcijski definisalo na originalan način, istovremenu sanaciju sadašnjeg smetlišta sa faznim formiranjem nove velike sanitarne deponije na sadašnjoj površini kompleksa, uz rekultivaciju prethodnih faza deponovanog materijala. Projektom je predviđeno ukupno pet faza kojima se dobija ukupna površina odlagališta od oko 16,00 ha. Faze su podeljene na ukupno 18 etapa kako bi se što »bezbolnije« realizovala ova investicija.U projektu su primenjene najsavremenije metode sigurnog odlaganja i daljeg tretmana otpadnih materija.

111

Zamišljeni plan popunjavanja deponije obezbeđuje eksploatacioni vek od 28 godina zaključno sa 2032. godinom, pod uslovom da se ove godine započne gradnja i primene svi projektovani tehnološki procesi.Ukupna neto zapremina deponije od 1.203.000 m 3 premašuje zahtevani volumen za projektni period od 25 godina. Dobijena zapremina se može znatno povećati ako bi se deponija proširila i na susednu jarugu sa severoitočne strane potoka i sa povećanjem visine nasipanja sigurno bi se obezbedile potrebe za budućih 200.000 stanovnika, čime bismo dobili pravu regioanlnu deponiju . Uz izgradnju centra za selekciju i dalji tretman otpada na istoj lokaciji ( platoi i površine za odlaganje sekundarnih sirovina iz ovog prijekta), lokacija »Srnje« bi izvesno postala centar za odlaganje i tretman celokupnog komunalnog otpada Rasinskog okruga. Konačna odluka se mora doneti u sledećim fazama projektovanja uz daleko bolje i kvalitetnije podloge i dodatne prvenstveno geodetske i geološke istražne radove. U tom smislu je izuzetno važno da se u toku ove 2005. godine urade ove podloge i glavni projekti za: novu branu, lagunu sa objektima za tretman otpadnih voda, drenažni sistem za prihvat celokupnog filtrata i sistem za evakuaciju atmosferskih voda sa obodnog slivnog područja. Ovi objekti bi činili prvu etapu prve faze sanacije stare i izgradnje nove sanitarne deponije. Pomenuti objekti predstavljaju barijeru zagađenju zemljišta, podzemnih voda i Basarskog potoka. Uz izgradnju biotrnova imali bismo kontrolisanu evakuaciju štetnih gasova iz tela deponije.

Generalni zaključak je da je ovaj projekat u potpunosti zadovoljio sve bitne elemente i ciljeve koji su traženi projektnim zadatkom.

Mr Milovan Rakijaš, dipl. ing. geol.

Zoran Marinković, dipl. ing. građ.

112

V. CRTEŽI

113

CRTEŽ. BROJ 9.

KOPIJA KATASTARSKOG PLANA R= 1 : 2500 SA PREPISOM LISTA NEPOKRETNOSTI

114