1. Osnovne karakteristike pješačkog prostora!

To je prostor u kom nije dozvoljeno odvijanje motornog saobraćaja,osim vozila hitne pomoći, komunalne službe, dostavnih vozila, to je već ranije regulisano u gradskom režimu.Također u hitnim slučajevima pješački prostor mora biti prohodan tj.oslobođen.Pješački prostor je dio kolovozne površine namjenjen za prelaženje pješaka preko kolovoza, obilježen oznakama na saobraćajnim znakovima.Pješaci i biciklisti usko su povezani,kreću se sličnom brzinom, uzmimo u obzir da se biciklisti ukoliko se nalaze na pješačkom prostoru prilagođavaju brzini, hodu pješaka koji koriste taj prostor.

2. Šta predstavlja efektivna širina pješačke saobraćajnice?

Efektivna širina pješačke saobraćajnice predstavlja dio pješačke staze koji je pod razumnim okolnostima na raspolaganju za prolazak pješačkog toka koji se kreće kroz promatrano područje.

3. Koje ciljeve trebaju ispuniti zone pješačkih prelaza?

Zone pješačkih prelaza trebalo bi da ispune najmanje četiri cilja:

da najave prisustvo zone prelaza ulice; da uspore sredstva saobraćaja koja prolaze kroz datu zonu; da maksimalno skrate vrijeme i dužinu prelaza za pješake; da označe jasnu i nedvosmislenu zonu namjenjenu pješacima i biciklistima.

4. Navesti dva osnovna načina kako biciklistički tokovi utječu na propusnu moć raskrižja!

Biciklistički tokovi utječu na propusnu moć raskrižja na dva osnovna načina:

u slučaju kada bicikli dijele traku sa ostalim vozilima, koriste dio propusne moći trake i

u slučaju kad vozila izvršavaju operaciju skretanja kroz konfliktni biciklistički tok, oni stvaraju dodatni konflikt.

5. Definisati pojmove "Biciklistička staza" i "Biciklistička traka" i navesti osnovnu razliku između njih!

Biciklističke trake - su dio protočnog kolovoza na saobraćajnicama višeg reda, kao poseban dio kolovoznih traka, koji je posebno označen i namijenjen isključivo za bicikliste.

Razlikuje se od biciklističkih staza jer nema fizičke barijere izmedju kolovozne trake i biciklističke trake. Obično se pravac kretanja biciklističkih traka poklapa sa pravcem kretanja automobila, mada je moguć i suprotan pravac kretanja u ulicama manjeg intezitea.

Biciklističke staze („cycle track“) su samostalni djelovi izmedju pješačkih komunikacija kolovoznih traka (sabirnih ulica, stambenih i sl.), odnosno parking mjesta uz ulicu. Mogu biti

jednosmjerne ili dvosmjerne. Uvijek su obojene posebnom bojom ili im je data specifična tekstura, sa odgovarajućim oznakama.

6. Sta je horizontalna signalizacija i koji joj je nedostatak?

Horizontalna signalizacija predstavlja sve vrste oznaka na kolovozu koje služe za regulisanje, vođenje i kanalisanje saobraćajnih struja vozila, pješaka i biciklista. HS postoji i na drugim (saobraćajnim) površinama: trotoarima, komunikacijama unutar garaža i parkinga, aerodromskim pistama u platformama, itd.Nedostatak horizontalne signalozacije – slaba uočljivost pri lošim vremenskim uslovima (snijeg, magla).

7. Napisati podjelu horizontalne signalizacije!

1. Podužne oznake:- Razdjelna linija,- Ivična linija,- Linija vodilja.

2. Poprečne oznake:- Linija zaustavljanja,- Pješački prelazi,- Prelazi za bicikliste,- Kosnici.

3. Prateće oznake:- Polja za usmjeravanje,- Strelice,- Površine posebnih namjena

8. Navesti u kojim oblicima se mogu javiti podužne oznake!

Podužne oznake se mogu javiti u 3 oblika:

Puna (neisprekidana) – zabrana prelaženja sa jedne na drugu površinu kolovoza,

Isprekidana linija – dozvoljava promjenu površine kolovoza (promjena vozne trake, preticanje i sl.),

Udvojena linija – zavisno od oblika – djelimičnu ili potpunu zabranu promjene kolovozne površine. (Može biti: udvojena neisprekidana linija, udvojena isprekidana linija i udvojena kombinovana).

9. Šta je kosnik, a šta graničnik?

Kosnici – poprečne oznake na kolovozu i koriste se za obilježavanje otvaranja ili zatvaranja izlivnih i ulivnih voznih traka u zonama denivelisanih raskrsnica ili posebnih traka za vozila JGP.

Po ovoj definiciji može se zaključiti da se koriste isključivo na autoputevima i saobraćajnicama višeg ranga sa razdvojenim kolovozima i raskrsnicama u više nivoa.

Graničnik - se koristi za zatvaranje zaustavne trake i odvajanje dijela zabranjenog za saobraćaj. Obično se koristi na autoputevima i na saobraćajnicama sa razdvojenim kolovozima i raskrsnicama u više nivoa. Graničnik je bijele boje. Ukoliko se i ivična linija projektuje kao bijela polje za odvajanje ova dva elementa, horizontalna signalizacija se ne projektuje.

10. Od čega zavisi strategija za planiranje pješačkih prelaza?

Strategije za planiranje pješačkih prijelaza zavisi od veličine ulice, obima saobraćaja i inteziteta pješačke aktivnosti.

11. Objasniti podvožnjake i nadvožnjake za kretanje pješaka!

Podvožnjaci i nadvožnjaci su pješački prelazi na nivou ispod odnosno iznad saobraćajnice i to kada je pješački promet slabijeg a kolski promet jačeg intenziteta .Podvožnjaci se planiraju u užem gradskom području jer omogućuje očuvanje vizura ulice .Neophodno je predvidjeti aktivno uređenje,laku pristupačnost i dobro osvjetljenje,radi sigurnosti i orijentacije korisnika.Ulaze i izlae zaštiti od podzemnih voda i atmosferskih. . Predvidjeti i mehaničko spuštanje i dizanje pješaka. Nadvožnjaci mijenjaju vizure u prostoru pa se postavljaju u širem gradskom području, povezuju parkove i šetnje,i omogućuje vidike. Ako su napravljeni sa kosinama pogodni su i za bicikliste.

12. Objasniti konfliktne tačke!

Konfliktne tačke su crne tačke ili mjesta mogućih saobraćajnih nezgoda. U odvijanju

saobraćaja na raskrsnici stvaraju se mjesta ugrožene bezbjednosti i smanjene protočnosti. To

su, prije svega, mjesta presjecanja saobraćajnih struja na kojima postoji mogućnost sudara sa

velikom konfliktnom energijom. Kod površinskih raskrsnica sa presjecanjem saobraćajnih

struja javljaju se konfliktne tačke (tj. presjecanje) dok se kod raskrsnica sa kružnim tokom svi

manevri odvijaju kao ulivanje, izlivanje ili preplitanje.

13. Šta obuhvata konfliktna zona?

Konfliktna zona obuhvata neposredan prostor raskrsnice, odnosno, površinu zajedničku za

oba presječna pravca na kojoj može doći do sukoba presječnih struja vozila, pešaka i/ili

biciklista. Ova zona počinje sa linijom zaustavljanja (tzv. STOP-linijom), a završava se

krajem naspramnog pješačkog prijelaza.

14. Šta su saobraćajna čvorišta?

Saobraćajna čvorišta su mjesta na kojima su dvije ili više cesta (ulica) međusobno povezane.

Na njima se križa, isprepliće, spaja ili razdvaja više saobraćajnih tokova. U cestovnoj mreži

čvorišta su glavne tačke koje omogućuju funkcioniranje čitavoga saobraćajnog sustava.

15. Koji su osnovni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri izgradnji saobraćajnog čvorista i objasniti osnovni i najvažniji kriterij!

U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji saobraćajnog čvorišta pripadaju:

sigurnost vožnje, 

kapacitet,

ekonomičnost, 

estetski izgled i 

uklapanje u ukupnu cestovnu mrežu.

Od navedenih kriterija najvažnija je sigurnost vožnje. Sigurnost vožnje može se povećati pravilnim izborom oblikovanja križanja i standarda gradnje u ovisnosti o saobraćajnom opterećenju, rangu ceste, računskoj brzini, kapacitetu, ekonomičnosti i sigurnosti vožnje.

Da bi prometno čvorište imalo određenu sigurnost pri protjecanju prometnih tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir četiri osnovna načela:

vidljivost;

preglednost;

prilagodljivost;

protočnost.

16. Koji su osnovni elementi čvorišta u dvije ili više razina?

Osnovni elementi čvorišta u dvije ili više razina su:

Prikljične rampe;

Trake za usporavanje i trake za ubrzavanje;

Trake za preplitanje.

17. Navesti karakteristike savremenih kružnih raskrsnica!

Suvremena se kružna raskrižja odlikuju slijedećim karakteristikama:

vozila koja cirkuliraju oko središnjeg otoka imaju apsolutnu prednost,

prometni tokovi na pojedinim krakovima (privozima) raskrižja su ravnopravni,

pješaci na prijelazima preko privoza imaju prednost u odnosu na vozila,

oko središnjeg otoka vozila cirkuliraju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu,

krakovi čvorišta radijalno su usmjereni prema središnjem otoku (ne tangencijalno),

privozi i odvozi na krakovima raskrižja odvojeni su razdjelnim otocima, u pravilu

uzdignutim od ostale kolničke površine.

18. Navesti karakteristične tipove križanja u više razina!

Karakteristični tipovi križanja u više razina su u obliku:

Romb, najjednostavnije i najekonomičnije

Trube, križanje autoceste i ceste nižeg reda

Djetelina, križanje dviju autocesta u dvije razine, slika 1

Malteški križ, najsloženije - primjenjuje se kod cesta najvećeg ranga.

19. Navesti radnje vozilom u saobraćajnim čvorištima koje uzrokuju sukobe

saobraćajnih tokova! Jednu od tih radnji slikovito prikazati.

Na čvorištima cesta i ulica zbivaju se brojne radnje koje uzrokuju sukobe prometnih tokova.

U te radnje spadaju:

ODVAJANJE – izvodi se kada vozilo skreće iz prometnog toka kojim se kretalo u lijevu ili

desnu stranu drugog prometnog toka.

SPAJANJE – izvodi se kada vozilo s desne ili lijeve strane ulazi u drugi prometni tok.

PREPLITANJE – izvodi se pri kretanju na smaknutom križanju ili raskrižju s kružnim tokom

prometa.

KRIŽANJE – izvodi se kada vozilo presjeca smjer presjeca smjer kretanja vozila koji dolazi

iz suprotnog smjera.

20. Nacrtati konfliktne tačke četverokrake raskrsnice sa jednom dvosmjernom i jednom

jednosmjernom saobraćajnicom.

Ako imamo jednu dvosmjernu i jednu jednosmjernu saobraćajnicu imamo 15 točaka konflikta:

7 križanja, 4 izlijevanja i 4 ulijevanja.

21. Nacrtati konfliktne tačke četverokrake raskrsnice sa obe jednosmjerne

saobraćajnice!

Ako su obje prometnice jednosmjerne imamo 8 točaka konflikta: 4 križanja, 2 ulijevanja 2 izlijevanja.

22. Na sta se odnose planerski aspekti kapaciteta u saobracaju?

Planerski aspekti kapacitetu u saobraćaju odnose se na procjenu nivoa usluge (Level of Service LOS) i kapaciteta puteva, raskrsnica, objekata masovnog prevoza. biciklističkih i pješačkih staza.

23. Sta podrazumijevamo pod organizacijom prometnih tokova?

Pod organizacijom prometnih tokova podrazumijeva se sustavno organiziranje kretanja tokova u prometnim mrežama s ciljem optimalnog korištenja mreže s minimalnim troškovima odvijanja prometa, odnosno minimiziranjem međusobnog križanja vozila na mjestima križanja.

24. Osnovni kapacitet saobraćajne trake!

Pod pojmom osnovnog kapaciteta saobraćajne trake (Co) podrazumjeva se maksimalni broj jednog niza putničkih automobila, u jednom smjeru, koji može proći u jedinici vremena (1 čas) kroz poprečni presjek saobraćajne trake sa idealnim tehničko-eksploatacionim karakteristikama u idealnim ambijentalnim uslovima.

25. Od kojih faktora zavisi prakticni kapacitet dionice autoputa?

Praktični kapacitet dionice autoputa zavisi od većeg broja uticajnih faktora koji se mogu svrstati u slIJedeće četiri grupe:

tehničko-eksploatacione karakteristike puta;

karakteristika saobraćajnog toka;

karakteristika regulative;

karakteristika ambijenta i okoline.

26. Pojam nivoa usluge.

Nivo usluge je kvalitativna mjera koja opisuje operativne uslove unutar saobraćanog toka i njihovu percepciju od strane korisnika. Nivo usluge se označava slovima od A do F pri ćemu je nivo usluge A najbolji, a nivo usluge F najgori sa stanovišta uslova odvijanja saobraćaja.

27. Šta su mjerodavne brzine?

Mjerodavne brzine su osnovica za određivanje elemenata trase u uzdužnom i poprečnom profilu pri projektovanju puta. Mjerodavne brzine se zadaju u zavisnosti od značaja puta, željene propusne moći, stepena bezbjednosti i ekonomičnosti.Mjerodavne brzine su: Racunska i Projektna brzina.

28. Koji su konstruktivni elementi određeni na osnovu zadatih mjerodavnih brzina?

To su: radijusi krivina, širina kolovoza i ukupnog kolovoznog zastora, nagib kolovoza (max. dozvoljeni podužni nagib i poprečni nagib u krivini), vrsta kolovoza, kvalitet kolovoznog zastora.

29. Definisati projektnu brzinu!

Projektna brzina je najveća brzina za koju je zagarantovana potpuna sigurnost u slobodnom saobraćajnom toku, pod optimalnim vremenskim uslovima i uz dobro održavanje ceste. ( mjerodavna u studijskoj i idejno - projektnoj fazi pripreme).

30. Šta određuje projektna brzina?

Projektna brzina određuje granične vrijednosti tlocrtnih i visinskih elemenata trase: min. radijus horizontalnog zavoja, max.uzdužni nagib i poprečni presjek.

31. Kako se određuje projektna brzina?

Projektna brzina određuje se projektnim zadatkom na temelju:

kategorije puta koja mu se određuje na osnovu zadatka koji taj put treba da bude nakon puštanja u rad;

konfiguracije terena odnosno prostornih ograničenja; vrijednost projektovane brzine određena je tabelom.

32. Definisati računsku brzinu!

Računska brzina je najveća očekivana brzina slobodne vožnje u slobodnom saobraćajnom toku u skladu sa prihvaćenim modelom njena utvrđivanja, te ovisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog djela ceste. Računska brzina se određuje na osnovu značaja puta.

33. Od čega ovisi računska brzina?

Računska brzina zavisi od: ekonomsko - privrednih potreba gravitacionog područja; važnosti i značaja puta; karakteristika trase puta; svrhe i veličine saobraćaja na putu; perspektive puta i razvojne komponente puta za gravitaciono područje.

Ukoliko je dužina puta veca, racunska brzina se podrazumjeva da je veca radi skracenja vremena vožnje.

34. Definisati saobraćajno opterećenje!

Saobraćajno opterecenje je ukupna velicina saobraćaja koja se u jedinici vremena (sat, dan, godina) propusti kroz određeni presjek puta. Saobraćajno opterecenje puta predstavlja kolicinu saobraćaja izrazenu bruto tezinom robe, putnika i vozila.

35. Kako se dobija saobracajno opterecenje?

Podaci o saobracajnom opterecenju se iskljucivo dobijaju brojanjem saobracaja na pojedinim tackama, u odredjene dane u godini. Broj vozila koji prodje odredjenom tackom puta mnozi se sa procijenjenom prosjecnom bruto tezinom vozila i tako dobija saob. opterecenje.

36. Karakteristike saobraćajnog opterecenja!

Saobraćajno opterecenje sluzi za dimenzionisanje puta, Pokazuje sposobnost puta da izdrzi specificno odredeno opterecenje od saobracaja, Saob. Opterecenje nije konstantno i mjenja se na dnevnom, mjesecnom i godisnjem

nivou, Zavisi od znacaja puta i od privredno - ekonomske i demografske strukture

gravitacionog podrucja.

37. Zbog cega je proracun saobracajnog opterecenja vazan faktor pri projektovanju?

Proracun saobracajnog opterecenja vrlo je vazan faktor pri projektovanju puta radi:

utvrdjivanja glavnih tehnickih elemenata puta; utvrdjivanja ekonomicnosti izgradnje ili rekonstrukcije puta i izboru kolovoznog

zastora.

38. Kako se izrazava saobracajno opterecenje?

Saobracajno opterecenje se izrazava na vise nacina:

Brojem bruto - tona na dan ili god. (bt/dan ili bt/god), Brojem neto - tona na godinu (nt/god), Brojem vozila po vrsti koja kroz promatrani presjek puta na sat ili dan (kom/sat, ili

kom/dan) Brojem prevezenih putnika na sat ili dan (put/sat, put/dan).

39. Definisati gustinu saobracaja i nacin na koji se ona dobija!

Gustinom saobracaja smatra se ukupan broj vozila koji u jedinici vremena (sat, dan, godina) prodje kroz posmatrani presjek puta. Gustina saobracaja je mjerilo za odredjivanje stvarne iskoristenosti propusne moci na odredjenom putu ili dijelu puta. Gustina saobracaja se dobija iskljucivo brojanjem vozila za stari put i procjenom broja vozila za projektovanje buduceg puta.

40. Šta je propusna moc ceste i na osnovu čega se odredjuje?

Propusna moć ceste predstavlja najveći broj vozila koja mogu proći u jedinici vremena kroz promatrani presjek ceste. Propusna moc se odredjuje na osnovu maximalne gustine saobracaja. Propusna moc sluzi za dimenzionisanjemax. protoka vozila u dnevnim "špicevima". Dnevna i godišnja neravnomjernost saobracaja služe za projektovanje propusne moci buduceg puta.

41. Definisati brojanje saobracaja?

Brojanje saobraćaja - je postupak snimanja obima potražnje u unaprijed određenom

vremenskom razdoblju (sat, dan, mjesec, godina) pri određenom prostornom položaju

mjernog presjeka ili dionice. To je osnovni element koji je potreban za planiranje saobraćaja u

budućnosti.

42. Kako se izvodi brojanje saobracaja?

Brojanje saobracaja vrsi se na dva nacina:

vizuelnim brojanjem; pomocu posebnih uredjaja (uredjaj sa fotoćelijom ili nagaznim crijevom)

43. Šta određuje brutotonski ekvivalent zastora kolovoza, čemu služi i kako se određuje vrijednost brutotonskog ekvivalenta?

Brutotonski ekvivalent zastora kolovoza određuje najveću brutotonažu koju određeni zastor kolovoza može da primi pod projektovanim uslovima. Zadati brutotonski ekvivalent pri projektovanju puta služi za izbor vrste zastora kolovoza.

Na putevima u eksploataciji brutotonski ekvivalent zastora kolovoza služi za približno određivanje trajanja kolovoznog zastora do njegove generalne rekonstrukcije.

Vrijednost brutotonskog ekvivalenta određuje se praktičnim ispitivanjem raznih vrsta zastora pri različitim okolnostima. (Isiječe se kocka asfalta i nosi se na ispitivanje i onda na osnovu toga znamo je li ili nije dobro određen brutotonski ekvivalent).

44. Napisati formulu za računanje brutotonskog ekvivalenta!

Qzbrtt=365*Qsbrtt/dan*n

Qzbrtt - brutotonski ekvivalent zastora;

Qsbrtt - prosječno dnevno saobraćajno opterećenje;

n - broj godina trajanja kolovoznog zastora.