I. O b r a z l o ž e nj ejuzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/b-1...- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka istraživanja, Zagreb)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE CRNAC

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-1

I. O b r a z l o ž e nj e



1-2

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom

uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za

unapređenje stanja u prostoru općine Crnac iz 1998. godine (Sl. glasnik općine Crnac br. 1/98).

Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja,

namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i

druge elemente od važnosti za područje Općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Crnac, a izrađivač Zavod za prostorno

uređenje Virovitičko-podravske županije.

Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,

broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Crnac korištene su, između ostalih, i slijedeće

studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za

geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.)

- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka

istraživanja, Zagreb)

- Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Virovitičko-podravske županije («Hidroprojekt -

ING» Zagreb, 1997. god.)

- Vodozaštita područja crpilišta vodovoda («Hidroprojekt – ING» Zagreb, 1997.god.)

- Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije (radna verzija) («Hidroprojekt – ING»

Zagreb, 2006.god.)

- Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d.

Varaždin – T.D. 4497/94)

- Plan obrane od poplava lokalnih voda na području Županije Virovitičko-podravske (Hrvatske

vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, 1997.)

- Vodnogospodarski plan navodnjavanja Virovitičko-podravske županije (Elektroprojekt d.d.

Zagreb 2006.god.)

- Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje)

- Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.)

- Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina

(Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.)

- Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog

fakulteta u Zagrebu)

- Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski

odjel u Požegi)

- Lovnogospodarska osnova



1-3

1. POLAZIŠTA



1-4

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Županije i Države

Općina Crnac nalazi se u krajnjem istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne i

istočne strane graniči s Osječko-baranjskom županijom, sa zapadne strane s općinama Čađavica i

Nova Bukovica, a s južne strane s općinama Čačinci i Zdenci.

Slika 1. Položaj općine Crnac u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Crnac, čije su granice povučene konvencionalno kroz nizinski prostor bez oslonca na

neku veću prirodnu prepreku, općina je s površinom od 79,13 km2, što predstavlja 3,91%

površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je 1.772, a gustoća

naseljenosti 22 st/km2.

Općina Crnac svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i

hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, dio je subregionalne cjeline

karašičke ili slavonske Podravine, tipično nizinsko područje.



1-5

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Crnac nalazi se deset naselja i to: Breštanovci, Crnac, Krivaja Pustara, Mali Rastovac,

Milanovac, Novo Petrovo Polje, Staro Petrovo Polje, Suha Mlaka, Veliki Rastovac i Žabnjača.

Naselje Crnac je sjedište općine Crnac.

OPĆ

INA Č

AĐ

AVIC

A

ŽABNJAČA

SUHA MLAKA

KRIVAJA PUSTARA

MILANOVAC

BREŠTANOVCI

VELIKI

RASTOVAC

NOVO

PETROVO

POLJE

STARO

PETROVO

POLJE

MALI RASTOVAC

OPĆINA ČAČINCI

OS

JE

ČK

O-B

AR

AN

JS

KA

ŽU

PA

NIJ

A

OP

ĆIN

A N

OV

A B

UK

OV

ICA

OPĆINA ZDENCI

Slika 2. Naselja u općini Crnac

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene poljoprivredne površine sa 66,70 %, slijede

šume sa 27,42% i vode sa 2,70%.

Ukupna površina postojećih građevinskih područja je 6,32 km2 odnosno 7,99 % površine Općine.



1-6

Tablica 1.

Red.

broj Općina Crnac

Jed.

Mjere

% u

Županiji

1. Površina km2

79,13 3,91

2. Dužina državne granice km - -

3. Dužina županijske granice km 15,18

4. Dužina općinske granice km 122,44 -

5. Dužina granica općine ukupno km 107,25 -

6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 11,03

7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 11,13

Tablica 2.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površina

km2

% od

površine

Općine

% od

površine

Županije

1. Breštanovci 8,27 10,45 0,41

2. Crnac 22,51 28,45 1,11

3. Krivaja Pustara 1,81 2,29 0,09

4. Mali Rastovac 4,38 5,53 0,22

5. Milanovac 7,66 9,68 0,38

6. Novo Petrovo Polje 1,02 1,29 0,05

7. Staro Petrovo Polje 2,11 2,67 0,10

8. Suha Mlaka 20,31 25,67 1,00

9. Veliki Rastovac 2,82 3,56 0,14

10. Žabnjača 8,24 10,41 0,41

Ukupno: 79,13 100,00 3,91 Izvor podataka: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije

BREŠTANOVCI

CRNAC

KRIVAJA PUSTARA

MALI RASTOVAC

MILANOVAC

NOVO PETROVO POLJE

STARO PETROVO POLJE

SUHA MLAKA

VELIKI RASTOVAC

ŽABNJAČA

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine



1-7

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Crnac živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 1.772 stanovnika,

što čini udio od 1,90 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3.

Ukupan broj

stanovnika

Gustoća naseljenosti

(st/km2)

Broj domaćinstava Broj stanova

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

2.141 1.772 27 22 694 661 853 825 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

CRNAC

POVRŠINA

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

NO

ST

I

POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

km2 % BROJ % BROJ % BR. % BROJ % BROJ BROJ BROJ

st/km2

Općina

Ukupno:

79,13

100

2.141

100

1.772

100

853

100

825

100

694

661

22

Naselja

Breštanovci 8,27

10,45

208 9,72 164 9,26 20

Crnac 22,51

28,45

777 36,29 668 37,70 30

Krivaja

Pustara

1,81

2,29

30 1,40 7 0,39 4

Mali

Rastovac

4,38

5,53

130 6,07 79 4,46 18

Milanovac 7,66

9,68

155 7,24 107 6,04 14

Novo Petrovo

Polje

1,02

1,29

177 8,27 151 8,52 148

Staro Petrovo

Polje

2,11

2,67

225 10,51 185 10,44 88

Suha Mlaka 20,31

25,67

130 6,07 137 7,73 7

Veliki

Rastovac

2,82

3,56

293 13,68 264 14,90 94

Žabnjača 8,24 10,41

16 0,75 10 0,56 1

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku



1-8

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98)

CRNAC

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA

NASELJENOSTI

km2 udio

%

POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

BROJ % BROJ % BROJ BROJ

OBALNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

OTOČNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

KONTINENTALNO

GRANIČNO _ _

OSTALO 79,13 100 2.141 100 1.772 100 27 22

OPĆINA

Ukupno:

79,13

100

2.141

100

1.772

100

27

22

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

c) Naseljenost

Općina Crnac obuhvaća deset naselja: Breštanovci, Crnac, Krivaja Pustara, Mali Rastovac,

Milanovac, Novo Petrovo Polje, Staro Petrovo Polje, Suha Mlaka, Veliki Rastovac i Žabnjača.

Tablica 4.

Red.

broj

Prostorna jedinica Broj stanovnika

NASELJE 1981. 1991. 2001.

1. Breštanovci 279 208 164

2. Crnac 794 777 668

3. Krivaja Pustara 47 30 7

4. Mali Rastovac 139 130 79

5. Milanovac 185 155 107

6. Novo Petrovo Polje 227 177 151

7. Staro Petrovo Polje 246 225 185

8. Suha Mlaka 164 130 137

9. Veliki Rastovac 332 293 264

10. Žabnjača 20 16 10

Ukupno: 2.433 2.141 1.772 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.



1-9

BREŠTANOVCI

CRNAC

KRIVAJA PUSTARA

MALI RASTOVAC

MILANOVAC

NOVO PETROVO POLJE

STARO PETROVO POLJE

SUHA MLAKA

VELIKI RASTOVAC

ŽABNJAČA

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5.

Red.

broj Naselje

Gustoća naseljenosti

(st/km2)

1. Breštanovci 20

2. Crnac 30

3. Krivaja Pustara 4

4. Mali Rastovac 18

5. Milanovac 14

6. Novo Petrovo Polje 148

7. Staro Petrovo Polje 88

8. Suha Mlaka 7

9. Veliki Rastovac 94

10. Žabnjača 1

ukupno: 22

Tablica 6.

Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.)

Dob (godine) 0 – 14 15 – 29 30 – 49 50 i više

broj st. 320 243 77 1.132 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


9



1-10

Tablica 7.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Broj stanovnika Površina

km2

Gustoća

naseljenosti

st/km2 (2001.) 1991. 2001.

1. Breštanovci 208 164 8,27 20

2. Crnac 777 668 22,51 30

3. Krivaja Pustara 30 7 1,81 4

4. Mali Rastovac 130 79 4,38 18

5. Milanovac 155 107 7,66 14

6. Novo Petrovo Polje 177 151 1,02 148

7. Staro Petrovo Polje 225 185 2,11 88

8. Suha Mlaka 130 137 20,31 7

9. Veliki Rastovac 293 264 2,82 94

10. Žabnjača 16 10 8,24 1

Ukupno: 2.141 1.772 79,13 22 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 8.

Veličine naselja (prema broju stanovnika)

do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više

8 1 1 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 9.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površine građevinskih

područja naselja (ha)

1. Breštanovci 104,72

2. Crnac 121,95

3. Krivaja Pustara 12,63

4. Mali Rastovac 96,28

5. Milanovac 38,77

6. Novo Petrovo Polje 35,29

7. Staro Petrovo Polje 60,98

8. Suha Mlaka 63,17

9. Veliki Rastovac 90,53

10. Žabnjača 7,99

Ukupno: 632,31

Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana



1-11

Tablica 10.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

DUŽINA GRANICA NASELJA Površina

km2

STANOVNIKA

granica

naselja

župan.

granica

državna

granica

ukupno

km 1991. 2001.

1. Breštanovci 9,97 3,14 13,11 8,27 208 164

2. Crnac 16,64 6,19 22,84 22,51 777 668

3. Krivaja Pustara 7,79 7,79 1,81 30 7

4. Mali Rastovac 6,92 1,63 8,55 4,38 130 79

5. Milanovac 15,31 15,31 7,66 155 107

6. Novo Petrovo

Polje 4,19 4,19

1,02 177 151

7. Staro Petrovo

Polje 6,03 6,03

2,11 225 185

8. Suha Mlaka 25,16 0,32 25,48 20,31 130 137

9. Veliki Rastovac 7,13 7,13 2,82 293 264

10. Žabnjača 8,11 3,90 12,01 8,24 16 10

Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije,

Služba za gospodarstvo

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Prostor općine Crnac karakterizira složena geološka građa.

Područje Općine predstavlja jednu reljefnu cjelinu i to ravničarski dio (Dravska potolina).

U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda kojima je

uvjetovan današnji smjer toka rijeke Drave. Taložine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti.

Sastoje se u najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske

gline, pijesci, treset).

Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno

proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7°

MCS skale.



1-12

b) Pedološka obilježja

Slika 3. Namjenska pedološka karta

Legenda:

12 – hidromeliorirano tlo

26 - pseudoglej na zaravni

45 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo

46 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo

47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo

65 – močvarno glejno vertično

Red i klasa pogodnosti:

P2 (12) - umjereno ograničeno obradivo tlo

P3 (26) - ograničeno obradivo tlo

N1 (45,46 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu

N2 (65) – trajno nepogodna tla za obradu



1-13

c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Crnac je tipično nizinskog područje.

U geotekstonskom smislu općinski prostor dio je Dravskog rova, koji je u tom dijelu obilježen

izrazito diferenciranim mlađim pokretima spuštanja (tonjenja).

Dravska potolina ispunjena je više od 3000 metara debelim naslagama neogenskog mora

(Panonsko more) i fluvijalnim i eolskim taložinama kvartarne starosti. Upravo stoga reljef ima

akumulacijsko-tektonska strukturno geomorfološka obilježja.

Slika 4. Reljefno obilježje Općine



1-14

d) Hidrografska obilježja

Relativno obilje voda bitna je prirodna značajka prostora općine. Zbog izuzetno malog nagiba

vodotoci usporavaju svoj tok, a pojedini zastaju i gube se.

Ukupna površina općine Crnac na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje

Karašice i Vučice iznosi 6897,28 ha.

Općina Crnac obuhvaća slijedeće katastarske općine: k.o. Crnac 4393,66 ha i k.o. Suha Mlaka

2503,62 ha.

U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća naselja koja ulaze u sastav općine Crnac:

Breštanovci, Crnac, Krivaja Pustara, Mali Rastovac, Milanovac, Novo Petrovo Polje, Suha

Mlaka, Staro Petrovo Polje, Veliki Rastovac i Žabnjača.

Ukupna dužina voda I i II reda na području Općine Crnac iznosi 44,090 km. Vode I i II reda su

Karašica dužine 2,48 km (stacionaža 40+600-43+080), Donja Branjinska dužine 2,68 km

(stacionaža 0+700-3+381), Donja Voćinka dužine 5,50 km (stacionaža 0+000-5+500),

Klokočevac dužine 10,13 km (stacionaža 3+920-14+050), Crnac-Suha Mlaka dužine 7,65 km

(stacionaža 0+000-7+650), Paušinci-Breštanovci I dužine 1,20 km (stacionaža 0+000-1+200),

Paušinci-Breštanovci II dužine 5,66 km (stacionaža 0+000-4+473, 5+773-6+960), Nova rijeka

dužine 5,38 km (stacionaža 1+622-2+550, 4+150-8+600), Pištanac I dužine 2,96 km (stacionaža

6+640-9+600) i Rašnjača I dužine 0,45 km (stacionaža 0+000-0+450).

Kanalsku mrežu na ovom području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 212,875 km, od toga

k.o. Crnac 124,347 km i k.o. Suha mlaka 88,528 km. Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi

1,5 m, a prosječna širina 8,0 m.

Dužina navedenih vodotoka te površina porječja prikazana je u slijedećoj tablici:

Tablica 11.

Redni broj Katastarska općina Vodotok, kanal ili bujica Dužina u km

1 Crnac 124,347

2 Suha Mlaka 88,528

Ukupno: 212,875 Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek,

VGI «Karašica-Vučica» Donji Miholjac

Melioracijska odvodnja

U sklopu rješavanja odvodnje poljoprivrednih površina izgrađena je odvodnja podzemnom

drenažom na ukupnoj površini 2043 ha (lokacije dreniranih površina označene su na preglednoj

karti mj: 1:25 000).



1-15

Vezano za melioracijsku odvodnju treba napomenuti da se u narednom razdoblju ne predviđaju

znatniji radovi na dogradnji kanalske mreže III i IV reda, odnosno dogradnja će se vršiti

djelomično po ukazanoj potrebi za kvalitetnijom odvodnjom pojedinih dijelova općine Crnac.

Radovi na dogradnji će se provoditi pojedinačnim iskopom kanala površinske odvodnje ili

rješavanjem odvodnje podzemnom drenažom. Melioracijska odvodnja rješavana je u okviru

provođenja postupka komasacije na katastarskoj općini Crnac i Suha Mlaka 1986 -1987. godine.

U skladu s člankom 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog

održavanja melioracijskog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava uz stručnu pomoć

Hrvatskih voda, a u narednom razdoblju je potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje

normalne funkcionalnosti te nadalje redovito provoditi tehničko i gospodarsko održavanje

sustava.

Uređenje vodotoka i voda

Kroz područje Općine Crnac protječu vodotoci Karašica, Donja Branjinska, Donja Voćinka,

Klokočevac, Crnac-Suha Mlaka, Paušinci-Breštanovci I, Paušinci-Breštanovci II, Nova rijeka,

Pištanac I i Rašnjača I. Iz razloga kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja

voda na navedenim kanalima su izvedeni radovi djelomične regulacije te objekti zaštite dna i

pokosa. U narednom razdoblju se ne predviđaju znatniji radovi na regulaciji glavnih vodotoka,

osim manjih interventnih zahvata na zaštiti dna i pokosa, a znatnija pažnja će se posvetiti

redovnom tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka.

Obrana od poplava

Ukupna dužina nasipa na području Općine Crnac iznosi 20,26 km, a nalaze se uz vodotok

Klokočevac (rkm 3+920 – rkm 14+050, obje obale).

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Crnac mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa.

Na području općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih okolnih

i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području općine.

Temperatura zraka

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome

srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog

kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom

prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže

temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira

u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast



1-16

mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području

općine Crnac pušu pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI

smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera.

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.):

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

temp. -0,8 1,0 6,4 11,0 16,0 19,3 21,6 21,0 17,7 11,8 4,7 1,4 10,9

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka:


max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9

min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,3 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana:


hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5

stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7

led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Oborine

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme

vegetacijskog razdoblja (prosjek 12 godina 1980.'1991.):

mjes I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

mm 41 35 48 48 67 78 50 610 40 50 57 43 618

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg.raz. God.

mm % mm % mm % mm % mm % mm %

201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100



1-17

Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija

svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem

proljeća i početkom ljeta, a sekundarni u jesen.

Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj

dana s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo.

Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i

istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov

pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.

Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u

tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i

česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina

koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura.

Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm:

mjesec X XI XII I II III IV god.

br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 3,5 0,6 18,8

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu:

mjesec XI XII I II III IV god.

br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0 3,2 0,1 26,8

Vlaga zraka

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Strujanje zraka

Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog

smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega

0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni

vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo potpuno isključiti.

Naoblaka i insolacija

Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina

padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter

padalina u tom dijelu godine.



1-18

Meteorološke pojave

Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu

godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju.

Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje:


broj dana 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj

dana s maglom iznosi 11,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode,

izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 12.

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2)

Poljoprivredno

zemljište Šume Vode Zgrade i dvorišta Ceste i putovi Željeznice Ostalo

52,78 21,70 2,14 0,95 1,29 - 0,27

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 13.

Obradive

površine Oranica i vrt Voćnjak Vinograd

Livada i

pašnjak Ukupno

km2 50,66 0,58 0,08 1,46 52,78

% 95,98 1,10 0,15 2,77 100

Izvor podataka: Državna geodetska uprava



1-19

oranica i vrt

voćnjak

vinograd

livada i pašnjak

Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i

pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

Tablica 14.

Poljoprivredne površine km2

ukupno obradive ostale

52,78 51,32 1,46

66,70 % (u Općini) 64,85 % (u Općini) 1,85 % (u Općini) Izvor podataka: Državna geodetska uprava

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Virovitica, općina Crnac

raspolaže slijedećim brojem tvrtki i brojem zaposlenih:

Tablica 15.

Rb Tvrtka Broj

djelatnika

Djelatnost

1. RASTOVČANKA d.o.o. 4

Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom, pićima i

duhanskim proizvodima

2. SRNOVIĆ MK d.o.o. 1 Ostala trgovina na malo u specijaliziranim

prodavaonicama

3. CRNAC-PROMET

d.o.o. 4 Skupljanje i odvoz drugog smeća

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica



1-20

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Crnac,

izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 16.

Rb Investitor Naziv investicijskog

programa Lokacija

Broj novo-

zaposlenih

1. Općina Crnac Vodoopskrba naselja u

općini Crnac Općina Crnac 0

2. Općina Crnac Elektrifikacija naselja u

općini Crnac Općina Crnac 0

3. Općina Crnac

Izgradnja plinske mreže s

priključnim vodovima u 8

naselja općine Crnac u

dužini 42,5 km sa 745

priključaka domaćinstava

Općina Crnac 0

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 66,70 %, a obradive 64,85 % od ukupnog područja.

Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina, a značajan je i

razvoj stočarstva. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu

proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine

šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te duhan.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja

i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti

razvoj obiteljskih gospodarstava.

Slika 5. Crnac - žitna polja



1-21

c) Energetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska

mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju

i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Elektroenergetski sustav

dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati mogućnost priključka na niskonaponsku

mrežu.

Glavna spojna točka za napajanje općine Crnac je TS 35/10 kV Čačinci. Iz te TS vrši se daljnji

razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod

NN mrežom po kućanstvima.

Tablica 17.

Naselje TS BROJ SNAGA

1. ČAČINCI 35/10 kV 1 2x4000 kVA

Tablica 18.

NASELJE TS broj Snaga kVA

1. BREŠTANOVCI 10/0,4 kV 3 610

2. CRNAC 10/0,4 kV 2 150

3. KRIVAJA 10/0,4 kV 1 250

4. MALI RASTOVAC 10/0,4 kV 2 100

5. MILANOVAC 10/0,4 kV 1 100

6. NELIN DVOR 10/0,4 kV 1 100

7. NOVO PETROVO POLJE 10/0,4 kV 1 160

8. OSKORUŠA 10/0,4 kV 1 100

9. STARO PETROVO POLJE 10/0,4 kV 1 100

10. SUHA MLAKA 10/0,4 kV 1 160

11. VELIKI RASTOVAC 10/0,4 kV 3 360

12. ŽABLJAČA 10/0,4 kV 1 50 Izvor podataka: HEP Pogon Našice

MREŽA 35 kV

Ne planira se izgradnja novih objekata ove naponske razine.

MREŽA 10 (20) kV

Stanje 10 (20) kV elektroenergetske mreže je dobro. Nije moguće unaprijed predvidjeti lokacije

izgradnje novih trafostanica TS 10 (20) /0,4 kV, kao ni priključnih i spojnih 10 (20) kV

dalekovoda u slučaju pojave novih potrošača.

MREŽA 0,4 kV

Postojeća mreža izvedena je pretežno kao zračna mreža na krovnim stalcima i manjim dijelom na

drvenim stupovima. Planira se rekonstrukcija postojeće mreže SKS – om na betonskim

stupovima i na krovnim stalcima, dinamikom koju određuje plan investicija i plan redovnog

održavanja.



1-22

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine: ribolovno područje Grudnjak i lovna

područja, pogodna za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma.

e) Lovstvo

Na području Općine Crnac ustanovljeno je zajedničko otvoreno lovište broj: X/116 – „CRNAC“.

Lovištem upravlja lovačka udruga „Srnjak“, Crnac-Rastovac.

Lovište je namijenjeno zadovoljavanju lovnih potreba domaće i inozemne klijentele, kao i uzgoju

zdrave, otporne i razvijene krupne i srednje divljači.

Brojno stanje divljači utvrđeno je osmatranjem i prebrojavanjem, a odnosi se na dan 1. travnja

2006. godine.

Tablica 19.

Vrsta divljači Pomlada

k

Mladi Srednji Zreli Ukupno Sveukupno

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

Srna obična 7 7 10 10 5 7 3 7 25 31 56

Zec obični 20 20 40

Fazan-gnjetlovi 48 240 288

Prepelica pućpura 136 136 272

U dosadašnjem razdoblju divlja svinja nije bila prikazana u osnovi, no divlja svinja u ovom

lovištu obitava veći dio godine na poljoprivrednim i šumskim površinama.

Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti prikazani su u slijedećoj tablici:

Tablica 20.

R.B. Vrsta objekata - komada Stanje 01.04.2006. Planirano

1. Čeke 4 2

2. Hranilišta za krupnu divljač 10 4

3. Hranilišta za sitnu divljač 20 10

4. Solišta 20 8

5. Skladišta za hranu 1 -

Postojeći lovnogospodarski i lovnotehnički objekti su redovito održavani i u ispravnom su

stanju.



1-23

Slika 6. Crnac - krajolik

f) Pčelarstvo

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Crnac jedno je od

rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona

ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na

kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima.

Na području Općine Crnac nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze kao kompleks, protežući

se u smjeru istok-sjever i dvije manje enklave unutar poljoprivrednog zemljišta. Prevladavaju

šume hrasta lužnjaka s običnim grabom i jasenom. Osim gospodarske funkcije, značajna uloga je

i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni

režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, na

poljoprivrednu proizvodnju, rekreativno-turistička, zdravstvena i utjecaj na faunu.

Tablica 21.

Gospodarska jedinica OBRASLO NEOBRASLO NEPLODNO UKUPNO

proizvodno neproizvodno

ha

Čađavački Lug-Jelas-Đol 1637,85 36,30 27,99 27,09 1729,23

Kapelački lug-Karaš 345,07 12,08 8,17 365,32 Obradovačke nizinske šume 76,36 76,36

UKUPNO: 2059,28 36,30 40,07 35,26 2170,91



1-24

Izvor podataka: HŠ d.o.o. Uprava šuma Podružnice Našice, Odjel za uređivanje šuma

Na području općine Crnac šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Našice,

šumarija Donji Miholjac.

h) Vodni resursi

Korištenje vode za vodoopskrbu

Sustav za snabdijevanje pitkom vodom, na području bivše općine Orahovica pa tako i za općinu

Crnac planiran je kao grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima,

kapaciteta 130 - 150 l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine.

Međutim, osim navedenog izvorišta, komunalno poduzeće "Papuk" d.o.o. Orahovica osposobilo

je i pustilo u pogon i izvorište "Fatovi" sa kojeg bi se trebala vršiti i opskrba općine Crnac.

U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se

trebali povezati u jedinstven sustav na području Županije.

Vodoopskrbnim sustavom planirano je obuhvatiti sva naselja općine Crnac.

Navodnjavanje i odvodnja

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa za sada nije prisutno.

Meliorirane površine (drenaža) prisutna je na površini od 2043,00 ha.

Druge namjene (posebnih vodnih resursa)

Mogućnosti korištenja voda na području općine Crnac u različite rekreativno-turističke ili

gospodarske namjene, nisu do sada pobliže vrednovane.

U posebne vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla.

Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih

vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i

temperaturu vode (hladna, mlačna, topla). Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih

voda u zdravstvene, turističko-rekreativne, pa i gospodarske svrhe (grijanje plastenika).

i) Eksploatacija mineralnih sirovina

Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u

Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na

području općine Crnac nalaze se nalazišta šljunka i plina.



1-25

Na području općine Crnac vezano za eksploataciju mineralnih sirovina, za sada nema niti jedno

odobreno eksploatacijsko polje.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

a) Prometni sustav

Područje općine Crnac svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja

istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

a1) Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego

što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Tablica 22. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika

Kategorija ceste km Gustoća cestovne mreže

km/1.000 km2 km/1.000 stanov.

Državna * * *

Županijska 15,80 199,67 8,91

Lokalna 22,66 286,37 12,79

Nerazvrstane

Ukupno: 38,46 486,04 21,70 Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije

državna

županijska

lokalna

nerazvrsta

na

Grafikon 4. Odnos državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta

Prostorom Općine ne prolaze državne ceste, tako da su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta

prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne mreže) u

rubnim područjima.



1-26

Okosnicu cijelog cestovnog prometa čini županijska cesta broj broj 4030 Moslavački Krčenik-

Crnac-Orahovica-Kutjevo-Pleternica.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će se ostvariti

izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor iako ne prolazi prostorom općine, ipak

predstavlja značajan pomak razvoju prometne infrastrukture.

a2) Željeznički promet

Prostorom Općine ne prolazi željeznička pruga.

a3) Zračni promet

Na području općine Crnac postoji poljoprivredno uzletište u k.o. Suha Mlaka na relaciji Krivaja-

Oskoruš. Obzirom da ispunjava prostorne i prirodne preduvjete, moguće ga je osposobiti za

športsku zračnu luku s travnatom uzletno-sletnom stazom i mogućnošću prihvata manjih

putničkih zrakoplova (do 5.700 kg), odnosno planirati za izgradnju športskog aerodroma.

a4) Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski

uredi. Poštanski ured u Crncu, svojim dostavnim područjem pokriva cijelo administrativno

područje općine Crnac.

Tablica 23. Poštanski uredi u Općini

Naselje Položaj

CRNAC 33 507 naselje Crnac, Zrinska 2. Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.

Postojeći kapaciteti zadovoljavaju potrebe stanovništva, stoga Hrvatska pošta d.d. (HP) Središte

pošta Virovitica (SP), nema u planu na području općine Crnac mijenjati sadašnje stanje.

a5) Telekomunikacije

HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim

računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). U doglednom vremenu ima namjeru

ekspandirati svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu adekvatno pokrivene

(mreže dovoljnog kapaciteta). Stoga se predviđa zauzimanje koridora sa obje strane ulice, u svim

izgrađenim dijelovima naselja za izgradnju podzemnih mreža.

T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava

pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se

daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija

(UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno

planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je



1-27

u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem

antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.

b) Vodoopskrba i odvodnja

b1) Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i izgradnja vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka

jedinica lokalne samouprave. Za dionicu Donje Predrijevo-Milanovac-Crnac-Karašica izrađena

je projektna dokumentacija.

Na području općine Crnac ne postoje izvorišta vode za javnu vodoopskrbu.

Stanovnici se vodom opskrbljuju i iz kopanih, rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi

vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu

umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom

onečišćenju.

b2) Odvodnja

Na području općine Crnac niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav.

U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se

oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.

Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u

podzemne i u vodonosne slojeve.

U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja

otpadnih voda i za općinu Crnac.

c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.

Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 35 kV naponskoj

razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i

dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.

d) Plinoopskrba



1-28

Na području općine Crnac plinska mreža izgrađena je u naseljima: Crnac, Veliki Rastovac,

Milanovac, Novo Petrovo Polje i Staro Petrovo Polje, a ostavljena je mogućnost priključka i za

ostala naselja.

Općina Crnac se opskrbljuje prirodnim plinom iz MRS Orahovica na području grada Orahovica.

e) Postupanje s otpadom

Općina Crnac obuhvaća deset naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćena su sva

naselja, a vrši ga komunalno poduzeće «PAPUK» d.o.o. Orahovica.

f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština

f1) Graditeljska baština

Povijest

Na lokalitetu mjesta Crnca vide se tragovi naselja od pretpovijesnih, zatim antičkih sve do

današnjih vremena. Crnac se u srednjem vijeku nalazio u vlastelinstvu zagrebačkog biskupa pod

nazivom Czernacz u Križevačkoj županiji. Prvi puta se pisani trag o selu Crnac spominje 1480.

godine kao Czernecz u posjedu Bakonskih plemića iz Baranjske županije s deset drugih okolnih

sela.

Crnac i okolica došli su pod osmansku vlast nakon pada Valpovačke tvrđave 1543.g. te se selo

nalazilo u nahiji (općini) Orahovica.

Početkom 1688. godine bila je u Orahovici i cijelom okružju uvedena Komorska uprava Bečkog

dvora. No ubrzo je to cijelo područje zaposjela i držala Carska vojska. Komorski popis navodi da

je selo Crnac te 1698. godine bilo napušteno. Ipak, poznato je da se već krajem 1698.g. vratilo

stanovništvo u svoje selo.

Područja u orahovačkom kotaru su ostala pod vlašću Bečke dvorske komore sve do 1723. godine

kada je car Karlo VI. darovao selo Bare, Kutove, Predrijevo Donje, Crnac, Suhu Mlaku, Zdence,

Bokšić i pustare Drijekovo te Klanac vijećniku Ratnog savjeta Franzu Anselmu barunu

Fleischmanu. Preostali dio orahovačkog područja dobio je 1722. godine general grof Caspar de

Cordua te su tako nastala dva posjeda Feričanačko – Orahovačko. Oni su već 1730. godine



1-29

prodali svoja vlastelinstva grofovima Pejačevićima. Ni Pejačevići nisu dugo držali Orahovačko-

feričanačko vlastelinstvo pod koje je spadao i Crnac, već su ga 1742. godine prodali

konjaničkom satniku Dimitriju Mihaloviću. Petar i Karlo Mihalović su držali feričanački posjed i

1848.godine, dok su orahovački imali Emerik i Karlo te Ignac i Terezija Mihalović.

U crkvenom pogledu mjesto Crnac se u srednjem vijeku nalazilo na samoj istočnoj granici

zagrebačke biskupije, gdje je graničilo s pečuanskom biskupijom, te je spadalo pod župu Suha

Mlaka. Već 1733. godine postojala je drvena kapela posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Selo Crnac je

došlo pod novu župu Čađavicu koja je osnovana 1778. godine, a već 1789. godine Crnac postao

samostalna župa. Izgradnja nove zidane župne crkve sv. Ivana Krstitelja započeta je 1787. a

završena je1807.g. kada je i blagoslovljena.

Glavne karakteristike građevinskog fonda

Kao i kod ostalih općina Virovitičko-podravske županije, prostorni razvoj naselja općine Crnac

uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv, te je još uvijek moguće identificirati povijesnu

strukturu naselja.

Građevinski fond Općine Crnac sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom 20.

stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa

zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim

pročeljem prema ulici. Kod oba tipa većinom je prisutna ograda pokraj kuće, a između ulice i

kuće je široki travnjak. Većinom prevladavaju novije obiteljske kuće, prizemnice ili katnice.

Od tradicijske arhitekture uglavnom su očuvane gospodarske zgrade koje se još uvijek koriste, te

nekoliko starijih kuća, u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih primjera je vidljivo da je

tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog

kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.

Posebno su interesantne ograde u Suhoj Mlaki, zidane su opekom i bojane.



1-30

Suha Mlaka, ograda Suha Mlaka, ograda

POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA

U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području Općine Crnac

ne nalazi se niti jedno zaštićeno (Z) nepokretno kulturno dobro zaštićeno rješenjem o registraciji.

Ukupan pregled svih predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih dobara dan je u

tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata plana. U sustavu

mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.

Tablica 24. Popis kulturnih dobara po naseljima

br. MJESTO NAZIV

adresa/k.o., k.č.br.

VRSTA STATUS

01/01 BREŠTANOVCI Svinjogojska farma – prapovijesno i

srednjovjekovno nalazište

arheološko E

01/02 BREŠTANOVCI Okolica sela – prapovijesno

nalazište

arheološko E

02/01 CRNAC Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sakralno PR

02/02 CRNAC Stambena građevina, Radićeva 23 profano E

02/03 CRNAC Dolinci, srednjovjekovno naselje arheološko E



1-31

03/01 KRIVAJA

PUSTARA

Gospodarske građevine profano E

03/02 KRIVAJA

PUSTARA

Okolica sela – antičko nalazište arheološko E

05/01 MILANOVAC Stambena građevina profano E

07/01 STARO PETROVO

POLJE

Kapelica sakralno E

08/01 SUHA MLAKA Zidane ograde profano E

08/02 SUHA MLAKA Stambena građevina profano E

08/03 SUHA MLAKA Okolica sela – antičko nalazište arheološko E

08/04 SUHA MLAKA Nelin dvor, prapovijesno nalazište arheološko E

08/05 SUHA MLAKA Njive jugozapadno od sela –

prapovijesno nalazište

arheološko E

09/01 VELIKI RASTOVAC Stambena građevina profano E

09/02 VELIKI RASTOVAC Kapelica na groblju sakralno E

09/03 VELIKI RASTOVAC Polje između Malog i Velikog

Rastovca – prapovijesno nalazište

arheološko E

10/01 ŽABNJAČA Stambena građevina profano E

Crnac, župna crkva sv. Ivana Krstitelja Crnac, Radićeva 23

Krivaja Pustara, gospodarska građevina Milanovac, stambena građevina



1-32

Staro Petrovo Polje, kapelica Suha Mlaka, zidane ograde

Suha Mlaka, stambene građevine Veliki Rastovac, stambena građevina

Veliki Rastovac, kapelica na groblju Žabnjača, stambena građevina

ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU OPĆINE CRNAC

U općini Crnac evidentirano je osam arheoloških lokaliteta, koji uglavnom pripadaju razdoblju

prapovijesti, ali su također prisutni i tragovi antike, te srednjeg vijeka.



1-33

Prapovijesno i srednjovjekovno nalazište pokraj svinjogojske farme u Breštanovcima otkrio je

Dinko Stipešević, dipl. ing. agronomije i arheolog-amater. Radi se o površinskim nalazima

arheološkog materijala, i to vjerojatno ostacima grobova i urni. Budući da se tlo na ovom

lokalitetu obrađuje suvremenim agrotehničkim sredstvima, nalazi su u vrlo fragmentarnom

stanju. To je sudbina i mnogih drugih lokaliteta koji se nalaze na površinama slične namjene i

tretmana. U slučaju daljnjih pronalazaka, a do provedene zaštite i budućih arheoloških

istraživanja, potrebno je bez odgode obavijestiti nadležnog arheologa Konzervatorskog odjela u

Požegi. Za sada nema dovoljno potankosti o karakteru i izgledu arheološkog materijala koji bi

poslužili za adekvatno donošenje rješenja o zaštiti ovog kulturnog dobra.

U okolici sela Breštanovci pronađena je 1972. godine oveća kamena sjekira s rupom za

nasađivanje bližoj oštrici nego tjemenu sjekire. Možemo je okvirno smjestiti u razdoblje

prapovijesti, te pripada mlađem kamenom ili bakrenom dobu. Ovaj usamljeni nalaz nedovoljan

je za bilo kakvu daljnju analizu i rekonstrukciju, ali lako je moguće da će ih biti još, pa na to

treba obratiti pažnju.

Na položaju Dolinci kod Crnca zamijećeni su na više mjesta ulomci srednjovjekovne keramike

koji upućuju na postojanje nekadašnjeg naselja iz istog razdoblja. U budućnosti je potrebno

provesti detaljnije rekognosciranje, a prema potrebi i mogućnosti i arheološko iskopavanje kojim

će se utvrditi izgled i karakter pretpostavljenog naselja.

Kod Krivaje Pustare pronađeni su antički nalazi, kao što su fragmenti koplja, mačeva, strelica, te

rimski novac. Nema točnih podataka o mjestu i kontekstu nalaza, te mjestu njihove pohrane, ali

će eventualni i vrlo mogući daljnji nalazi rasvijetliti i ovu situaciju, pa i o njima, ukoliko se

zamijete, treba pravovremeno obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

Prilikom rekognosciranja poljoprivrednim avionom, Dinko Stipešević zapazio je tamniju boju tla

na višim dijelovima nekih zemljišta u odnosu na niže dijelove istih. Takve razlike u boji tla

zapažene su u okolici Malog i Velikog Rastovca, te Starog i Novog Petrovog Sela. Iz arheološke

prakse je poznato da razlike u boji tla snimljene metodama zračne arheologije govore o lokaciji i

koncentraciji arheoloških lokaliteta. Lokaliteti zasićeni artefaktima odlikuju se i visokim

sadržajem fiziološki aktivne fosforne kiseline, što utječe i na visinu odnosno kakvoću prinosa.

Rezultati ovakvih istraživanja mogu imati značajan doprinos u provedbi nekih budućih

arheoloških istraživanja na ovom području.

Suha Mlaka sačuvala je tri arheološka lokaliteta. Jedan se nalazi na neutvrđenom položaju u

okolici. Slično kao i kod Krivaje Pustare, pronađena su koplja, mačevi, strelice i rimski novac, a

sudbina predmeta je također nepoznata. Sva saznanja o mjestu, kontekstu, te lokaciji pohrane

ovih i/ili sličnih nalaza dragocjen je arheološki podatak, koji ugrađuje barem jednu kockicu u

mozaik povijesne priče, koju vrijedi ispričati i prenijeti novim naraštajima.

Na položaju Nelin dvor kod Suhe Mlake pronađena je kamena sjekira s rupom za nasađivanje

manjih dimenzija, a na istom položaju, stotinjak metara dalje, još jedan sličan primjerak sjekire.

Izgledno je da ova dva nalaza pripadaju razdoblju prapovijesti, neolitiku ili eneolitiku, ali ih je za

sada nesigurno pripisati samo jednom od ova dva perioda.



1-34

Jugozapadno od sela Suha Mlaka primijećeni su na njivama prapovijesni nalazi, ali nisu poznati

nikakvi detalji o njima. Ubuduće, ukoliko se ponovo zamijete, obavezno o njima treba

obavijestiti nadležnog konzervatora.

Dvije veće kamene sjekire s rupom za nasađivanje pronađene su također i u polju između Velikog

i Malog Rastovca. I njih okvirno smještamo u razdoblje prapovijesti, za sada bez preciznije

determinacije.

Tablica 25. Pregled arheoloških lokaliteta u općini Crnac

br. MJESTO NAZIV


VRSTA STATU

S

1. BREŠTANOVCI Svinjogojska farma – prapovijesno i

srednjovjekovno nalazište

arheološko E

2. BREŠTANOVCI Okolica sela – prapovijesno nalazište arheološko E

3. CRNAC Dolinci, srednjovjekovno naselje arheološko E

4. KRIVAJA

PUSTARA

Okolica sela – antičko nalazište arheološko E

5. SUHA MLAKA Okolica sela – antičko nalazište arheološko E

6. SUHA MLAKA Nelin dvor, prapovijesno nalazište arheološko E

7. SUHA MLAKA Njive jugozapadno od sela –

prapovijesno nalazište

arheološko E

8. VELIKI

RASTOVAC

Polje između Malog i Velikog Rastovca

– prapovijesno nalazište

arheološko E



1-35

Područje općine Crnac arheološki je zabilježilo zamjetan broj nalazišta, koji će se u budućnosti

vjerojatno povećavati, a s nadom se očekuje i prigoda za studiozniju i sustavniju arheološku

inicijativu i praksu.

STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO – POVIJESNIH DOBARA

Pojedinačne građevine, sklopove, parcele i predjele zaštite koji se ovim Prostornim planom

smatraju zaštićenima, a pojedinačno su iskazani u tekstu, prikazani su na kartografskom prilogu.

Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog

dobra (PR) mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne baštine iz

državnog proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i kvalitetnu obnovu povijesno

vrijednih zgrada.

Ovim PPU Općine Crnac utvrđuje se na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara pokretanje

postupka za stavljanje pod zaštitu (PR) (preventivna zaštita ili zaštita) slijedeće građevine:

Tablica 26.

br. MJESTO NAZIV


VRSTA STATU

S

02/01 CRNAC Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sakralno PR

02/01 – Župna crkva sv. Ivana Krstitelja. U Crncu je još

1733.g. postojala drvena kapela posvećena sv. Ivanu Krstitelju.

Gradnja nove zidane župne crkve započeta je 1787.godine, a

crkva je završena i blagoslovljena 1807.g. Izgrađena je opekom u

kasno baroknom stilu, sa tornjem visokim oko 37,5 m. Kao

graditelj zapisan je majstor Crnković iz Našica. Visina stropa

lađe je 10 m. Lađa s prezbiterijem dugačka je 22 m, a širina lađe

je 9 m. Na glavnom oltaru je slika krštenja Isusova. U crkvi su

još tri pokrajnja oltara: oltar sv. Josipa, oltar Gospe Lurdske,

oltar sv. Antuna Padovanskog. Crkva je temeljito renovirana

1953. i 1954. godine, a elektrificirana je 1960.g. Ove 2007.g.

završena je obnova i sanacija crkve.



1-36

Crnac, župna crkva sv. Ivana Krstitelja

f2) Prirodna baština

U prostornom planu priroda se štiti očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom

prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja općine Crnac ne nalazi se ni jedno područje

koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05).

Na području Općine potrebno je napraviti analizu prirodnih vrijednosti te na osnovu toga

predložiti nova područja za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode ili odrediti područja koja će

se štititi odredbama za provođenje plana kao osobito vrijedan prirodni predio do provedbe

valorizacije navedenog područja od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode, odnosno do

donošenja akta o preventivnoj zaštiti ili proglašenju zaštite.

U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske

rubove, živice koji se nalaze između obradivih površina, osobito štititi područja prirodnih

vodotoka kao ekološki vrijedna područja.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza istaknuti posebnosti

krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u

skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje

panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili

dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Na području Općine Crnac utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (vlažne livade srednje Europe,

poplavne šume hrasta lužnjaka, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume) za koje treba

provoditi slijedeće mjere očuvanja:

- izbjegavati regulaciju vodotoka i radnje vezane za održavanje vodotoka koje dovode do

promjene vodnog režima vlažnih staništa, a iste je moguće provoditi samo ako su neophodne

za zaštitu ljudi, naselja i imovine

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake, slapove,

mrtve rukavce i dr.) povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa,

povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)



1-37

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a

izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i

šumske rubove. Produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka

ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela stara i suha stabla i izbjegavati

uporabu kemijskih sredstava za zaštitu

- poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip što

podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama te

poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja

Dio Općine Crnac nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske (NEN) i to

kao dio središnje jezgre NEN-a i kao dio koridora. Područje središnje jezgre unutar granica

Općine Crnac odnosi se na važno područje za ptice „Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s

kompleksom lužnjakovih šuma“ koje je od međunarodne važnosti.

Poželjno je u što skorije vrijeme na lokalnoj razini definirati lokalnu ekološku mrežu kojom će se

detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa.

f3) Biljne i životinjske zajednice

Biljne zajednice

Osnovne reljefne osobine prostora Općine odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova

ovoga prostora. Geomofološke cjelina oblikovala je i jedan tip vegetacijskog pokrova - nizinski.

Bogatstvo vodom bilo je jedno od osnovnih preduvjeta za razvoj velikih šumskih prostanstava,

koja zauzimaju najveće površine u niskoj naplavno-močvarnoj zoni uz Vučicu.

Viši i ocjeditiji tereni terasne nizine, koji su u prošlosti bili također područja raširenja šuma,

dugotrajnim društveno-gospodarskim iskorištavanjem pretvoreni su u otvorene agrarne krajolike

s pretežito žitarskim kulturama.

Manje površine pod šumom sekundarnog su porijekla, ili su pak dijelovi preostalog velikog

šumskog pokrova.

U šumama uz Vučicu prostorno i količinski prevladava hrast lužnjak, zatim jasen, grab, brijest,

topola, lipa, joha, vrba i drugo.



1-38

Nizinski dio obuhvaća biljne zajednice lužnjaka i običnog graba, lužnjaka s velikom žutilovkom

i šumu johe. Osim ovih zajednica zastupljene su i:

1. Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albe-Slan)

U sloju drveća najviše je zastupljena crna i bijela topola i bijela vrba. U sloju grmlja javlja se

glog, trušljika, glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. U sloju prizemnog rašća najčešći su

plava kupina, vučja noga, šarena vrba, kasni drijemovac i visibaba. Travnata vegetacija u

ovoj biljnoj zajednici kratko traje, ili je poplavi voda ili izgori na suncu.

2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nige rubetozum

caesii Rauš)

U sloju drveća dolazi bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena

ludika, bijela vrba, crni glog i krhka vrba. U sloju privremenog rašća su plava kupina koja

zna pokriti i do 80% površine, milava, paskvica, bokornica, vučja noga, divlja loza.

3. Biocenoza lokava i močvara

Ova biocenoza je neobično važna za život ptica močvarica i šljuka. Od biljaka zastupljene su

mahovine i alge kremenjašice koje su najrasprostranjenije, a javljaju se i zelene alge, nitaste

bakterije i gljive. Od ostalih biljaka rastu vrbe i topole i trska na uzdignutim mjestima, mala

kupina i zlatna šiba, trska i šaš, kao i plivajuće vegetacije-lokvanj, lopoči, vodena leća i

vodena paprat.

4. Livadne i pašnjačke vegetacije

Ova biocenoza obuhvaća slijedeće biljke: crna vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača,

lisičji repak i dr. Produkcija zelene mase ovih fitocenoza je velika i trajna, a naročito u

dijelovima livada koje dolaze povremeno pod poplavne vode Drave i stvaraju posebne

subasocijacije Ranunculetosum acvris medioeuropanum.

Životinjske zajednice

Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama

karakterističnim za južno-nizinski europski pojas, a dijelom i za južno-gorski europski pojas

faune.

Među brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca (zelena žaba,

gatalinka, zelena i siva gubavica, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak), gmazova (bjelouška,

riđovka i u nizinskim i brdskim područjima). Po barama i močvarama živi barska kornjača.

Posebno je značajna i raznovrsna ornitofauna. Brojne bare, značajne su za gniježđenje divljih

pataka, gnjuraca, crne liske, vodenih kokošica, trstenjaka.

Od grabljivica na cijelom području dolazi škanjac mišar, kao i jastreb, iako rjeđe. Vrlo korisne na

biocenom su sove (sovica šumska, sova močvarica, ćuk itd.). U nizinskim i brdskim šumama od

dupljašica javljaju se djetlovke: zelena žuna, mali i veliki dijetao, a rijetka je crna žuna.

Međutim, uslijed reduciranja šumskog fonda, ovaj ptičji fond je također reduciran.



1-39

U nizinskim područjima rasprostranjene su trčka i fazan, dok je prepelica sve rjeđa, kao i šumska

šljuka i šljuka livadarka i kokošica. Od rijetkih vrsta ptica, ovdje se mogu vidjeti lještarka i crna

žuna.

Fauna sisavaca je također raznovrsna (rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica). U

šumama, u planinskim predjelima, obitava kuna zlatica, a na cijelom području rasprostranjena je

visoka i niska divljač (srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec).

1.1.2.5. Društvena infrastruktura

a) Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u područnim školama OŠ Ivana Gorana

Kovačića Zdenci u Crncu i Velikom Rastovcu.

a1) Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na

području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica:

Slika 7. Crnac - Područna škola

Tablica 27. Osnovne i područne škole na području općine Crnac



1-40

Naselje

Osnovna škola

Ivana Gorana

Kovačića Zdenci

Područna škola Ukupan

broj učenika

Ukupan

broj

nastavnika

Crnac 1 38 3

Veliki Rastovac 1 33 2

Ukupno 2 71 5

Izvor podataka: Općina Crnac, šk.god.2006/2007.

a2) Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje.

b) Zdravstvo i socijalna skrb

b1) Zdravstvo

Na području općine Crnac postoje dvije zdravstvene ambulante i to u Crncu i Velikom Rastovcu,

gdje radi 1 liječnik. Postoje i dvije zubne ambulante, ali ne rade. Veterinarska ambulanta u Crncu

također ne radi.

b2) Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije, te u gradu Orahovici.

c) Uprava i administracija

Općina Crnac ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne

samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.



1-41

Slika 8. Crnac - sjedište Općine i crkva

d) Kultura

Udruga žena „Lipa“- izrada rukotvorina

Bibliotečna djelatnost: knjižnica u sklopu osnovne škole

e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Crnac djeluju nogometni klubovi:

NK „CRNAC“ Crnac

NK „MUNJA“ Veliki Rastovac

Nogometni klubovi imaju nogometna igrališta koja su u njihovom vlasništvu.

Športska ribolovna udruga „Karas“ Crnac.



1-42

Lovačko društvo „Srnjak“ Crnac-Rastovac.

Na području općine Crnac postoje i četiri DVD-a Crnac, Suha Mlaka, Veliki Rastovac i

Breštanovci.



1-43

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa

prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni

za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno

ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja.

U skladu s tim polazištima u općini Crnac posebnu pažnju treba posvetiti:

1. Demografskoj i razvojnoj politici

Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju

depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom

politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora

U području općine Crnac ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima.

Dio naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz

poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek

prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom

i ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju

treba posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i

opravdanosti gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša

Naselje Crnac razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko

središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje

poljoprivreda, uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti

zaštiti tla, zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije

Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na:

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i

kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke

- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim

područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija)

- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša

- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava



1-44

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Crnac, do donošenja PPUO Crnac, važeći dokumenti prostornog uređenja su:

1. Prostorni plan (bivše) općine Orahovica sa izmjenama i dopunama

(«Službeni vjesnik» 5/84)

Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih

resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i

neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni

gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i

uslužnih kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje. Tim planom nije

dovoljno valorizirana mogućnost razvoja turizma, osobito ribolovnog, lovnog i seoskog, obzirom

na prirodne resurse, koji su na području općine Crnac značajni.

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno

odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu

potrebu zaštite prostora.



1-45

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz

stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji

razvitak.

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i

društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina,

ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema

gospodarskim središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.

Tablica 28. Kretanje ukupnog stanovništva

Popisne

godine

Broj

stanovnika

Apsolutno

smanjenje/povećanje

1981. 2433

1991. 2141 -292

2001. 1772 -369 Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

U općinskom središtu Crnac postoji tradicionalna vezanost za zemlju i stočarstvo, ali ekonomska

ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i

napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva.

Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju

građevinskih područja.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne

vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:

- poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje,

- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa,

- saniranje neuređenih odlagališta otpada.

Documents

I. O b r a z l o ž e nj ejuzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/b-1...- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka istraživanja, Zagreb)