i najveće revizorske tvrtke

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij Financijski menadžment

Vesna Baranašić Horvat

REVIZIJSKE ORGANIZACIJE (INTOSAI I EUROSAI) I

NAJVEĆE REVIZORSKE TVRTKE (DELOITTE,

ERNST&YOUNG, KPMG I PRICEWATERHOUSECOOPERS)

Diplomski rad

Osijek, 2014

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij Financijski menadžment

Vesna Baranašić Horvat

REVIZIJSKE ORGANIZACIJE (INTOSAI I EUROSAI) I

NAJVEĆE REVIZORSKE TVRTKE (DELOITTE,

ERNST&YOUNG, KPMG I PRICEWATERHOUSECOOPERS)

Diplomski rad

Kolegij: Revizija financijskih institucija

Broj indeksa autora: 02093

e-mail: [email protected]

Mentor: doc.dr.sc. Ivo Mijoč

Osijek, 2014

SAŽETAK

Revizija u suvremenom gospodarstvu zauzima izuzetno značajnu ulogu. Budući svaka

poslovna odluka ima svoju „cijenu“ koja se na tržištu mora platiti, donošenje poslovnih

odluka i upravljanje poslovnim procesima mora biti temeljeno na istinitim i fer informacijama

u financijskim izvještajima. Dužnost revizora i postupka revizije da zaštiti interese vlasnika

kapitala, stvori realnu i objektivnu informaciju podlogu za upravljanje i putem toga smanji

rizik za nova ulaganja u poslovanje, razvoj i nove metode rada.

Kako bi se zaštitila revizorska profesija i promicale vrijednosti revizije u međunarodnim

okvirima, u svijetu postoje različite revizijske organizacije, instituti i udruženja. Najveća

takva međunarodna organizacija je INTOSAI (engl. International Organisation of Supreme

Audit Institutions) - vrhovna organizacija vrhovnih revizijskih institucija zemalja članica

Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija. Revizijska organizacija EUROSAI je

vrhovna revizijska organizacija zadužena za europski teritorij, zbog čega je od velikog

značaja i za Republiku Hrvatsku.

Najveće revizorske tvrtke u svijetu su mnogo više nego samo tvrtke ovlaštene za provedbu

stručne i neovisne revizije. One se bave širokim spektrom financijskih, računovodtsvenih,

pravnih i savjetodavnih poslova, čime je stvoren brand njihovog imena. Četiri najveće

internacionalne revizorske tvrtke poznate i pod internacionalnim izrazom “The Big Four” ili

na hrvatskom jeziku “Velika četvorka” predstavljaju mreže profesionalnih usluga koje se bave

revizijom, osiguranjima, porezima, osiguravajućom statistikom i matematikom, korporativnim

financijama i legalnim pitanjima. To su Deloitte, KPMG, Ernst&Young i

PricewaterhouseCoopers. Ove tvrtke stvorile su oligopol u poslovanju u reviziji velikih

kompanija. Uspjesi i globalna razgranatost Velike četvorke su nemjerljivi u usporedbi sa

manjim revizijskim tvrtkama u svijetu.

Klju čne riječi: Intosai, Eurosai, Deloitte, Ernst&Young, KPMG, PricewaterhouseCoopers

SADRŽAJ

1. Uvod.................................................................................................................1

2. Metodologija rada...........................................................................................2

2.1. Teorijski okvir revizije..................................................................................................2

2.1.1. Pojam i značaj revizije..........................................................................................2

2.1.2. Povijesni razvoj revizije.......................................................................................5

2.1.3. Vrste revizije........................................................................................................6

2.1.3.1. Eksterna i interna revizija...........................................................................7

2.1.3.2. Revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja..................................8

2.1.3.3. Komercijalna i državna revizija..................................................................8

2.1.4. Temeljna revizijska načela....................................................................................9

2.1.4.1. Načelo zakonitosti.....................................................................................10

2.1.4.2. Načelo profesionalne etike........................................................................11

2.1.4.3. Načelo neovisnosti....................................................................................11

2.1.4.4. Načelo stručnosti i kompetentnosti...........................................................11

2.4.4.5. Načelo odgovornosti.................................................................................11

2.1.4.6. Načelo dokumentiranosti..........................................................................12

2.1.4.7. Načelo korektnog izvješćivanja................................................................12

2.1.5. Objekt i predmet revizije.....................................................................................12

2.1.6. Metode revizije....................................................................................................13

2.1.6.1. Opće metode revizije.................................................................................14

2.1.6.2. Specijalne metode revizije.........................................................................15

2.1.6.3. Analitički postupci u reviziji......................................................................16

2.1.7. Revizijska profesija.............................................................................................18

2.1.7.1. Eksterni revizori........................................................................................18

2.1.7.2. Interni revizori..........................................................................................19

2.1.8. Općeprihvaćeni revizijski standardi....................................................................21

2.1.8.1. Opći standardi...........................................................................................21

2.1.8.2. Standardi obavljanja revizije....................................................................22

2.1.8.3. Standardi izvješćivanja.............................................................................22

3. Rezultati istraživanja....................................................................................23

3.1. Revizijske organizacije................................................................................................23

3.1.1. Revizijska organizacija INTOSAI......................................................................24

3.1.1.1. Organizacijska struktura...........................................................................26

3.1.1.1.1. Kongres......................................................................................26

3.1.1.1.2. Upravni odbor............................................................................27

3.1.1.1.3. Generalno tajništvo....................................................................29

3.1.1.1.4. Regionalne radne grupe.............................................................29

3.1.1.2. Odbori, radne i operativne grupe.............................................................30

3.1.1.3. Strateški ciljevi i plan................................................................................30

3.1.1.3.1. Profesionalni standardi...............................................................31

3.1.1.3.2. Izgradnja kapaciteta....................................................................32

3.1.1.3.3. Razmjena znanja.........................................................................32

3.1.1.3.4. Oblikovanje međunarodnih organizacija....................................33

3.1.1.4. INTOSAI revizijski standardi ..................................................................33

3.1.2. Revizijska organizacija EUROSAI.....................................................................34

3.1.2.1. Povijest, ciljevi i načela organizacije.......................................................35

3.1.2.2. Organizacijska struktura...........................................................................37

3.1.2.2.1. Kongres......................................................................................37

3.1.2.2.2. Upravni odbor............................................................................37

3.1.2.2.3. Generalno tajništvo....................................................................38

3.1.2.3. Odbori, radne i operativne grupe.............................................................39

3.1.2.4. Strateški ciljevi i plan................................................................................40

3.1.2.4.1. Izgradnja kapaciteta...................................................................40

3.1.2.4.2. Profesionalni standardi..............................................................41

3.1.2.4.3. Razmjena znanja.........................................................................41

3.1.2.4.4. Upravljanje i komunikacija........................................................42

3.2. Najveće revizorske tvrtke...........................................................................................43

3.2.1. Proces konsolidacije revizorskih tvrtki u povijesti.............................................47

3.2.2. „The Big Four“ („Velika četvorka“)...................................................................48

3.2.2.1. Deloitte......................................................................................................50

3.2.2.1.1. Povijest nastanka tvrtke..............................................................52

3.2.2.1.2. Društvena odgovornost tvrtke....................................................52

3.2.2.1.3. Usluge.......................................................................................54

3.2.2.1.4. Deloitte Hrvatska........................................................................54

3.2.2.2. Ernst&Young............................................................................................55


3.2.2.2.2. Organizacijska struktura tvrtke..................................................58

3.2.2.2.3. Ernst&Young Hrvatska..............................................................58

3.2.2.3. KPMG......................................................................................................60


3.2.2.3.2. Organizacijska struktura i vrijednosne postavke tvrtke.............60

3.2.2.3.3. KPMG Hrvatska........................................................................61

3.2.2.4. PricewaterhouseCoopers..........................................................................63


3.2.2.4.2. Organizacijska struktura tvrtke..................................................64

3.2.2.4.3. PricewaterhouseCoopers Hrvatska............................................64

4. Rasprava.........................................................................................................66

4.1. Primjeri rada revizijskih organizacija......................................................................69

4.1.1. INTOSAI.............................................................................................................69

4.1.2. EUROSAI............................................................................................................71

4.2. Primjeri rada najvećih revizorskih tvrtki.................................................................72

4.2.1. Deloitte................................................................................................................72

4.2.2. Ernst&Young......................................................................................................77

4.2.3. KPMG.................................................................................................................80

4.2.4. PricewaterhouseCoopers.....................................................................................83

5. Zaključak .......................................................................................................87

Literatura...........................................................................................................88

Popis tablica.......................................................................................................95

Popis slika...........................................................................................................95

Popis grafikona..................................................................................................98

Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 1

1. Uvod

Suvremena ekonomija i moderno poslovanje nezamislivo je bez različitih financijskih

izvještaja koji vlasnicima, ali i vanjskim interesentima različitih profila, zanimanja i potreba,

daju vrijedne i potrebite informacije o poslovanju tvrtki koje ih interesiraju. Bit tih

financijskih izvješća jest da korisnicima daju točnu, pravodobnu i detaljnu sliku poslovanja,

stoga postoje različite metode, načini i modeli kako se ta izvješća izrađuju, zavisno od potrebe

klijenta. Da bi se osigurala kvaliteta izrade takvih izvješća, te kako bi se utvrdilo jesu li ona

doista istinita i objektivna, koristi se revizija kao proces naknadnog pregleda postojećeg stanja

poslovanja tvrtki.

U tom smislu, u svijetu postoje brojne revizorske tvrtke čija glavna djelatnost i specijalizacija

je upravo obavljanje revizijskih poslova. Revizijske tvrtke često puta obavljaju i različite

druge usluge, budući imaju visoko i često puta vrhunski obrazovani kadar zaposlenika, pa je

njihova znanja moguće iskoristiti i na mnogo drugih načina, osim samog posla revizije.

Također, mnoge revizorske tvrtke spajaju se međusobno, kako bi zajedno bile jače na

multinacionalnom tržištu revizijskih, računovodstvenih i različitih savjetodavnih poslova u

ekonomiji i gospodarstvu. Najveće revizorske tvrtke u svijetu, popularno nazvane „The Big

Four“, usavršile su takav način poslovanja.

No, revizija ne bi bila toliko visoko isprofilirana i znanstveno ujedinjena djelatnost da ne

postoje vrhovne revizijske organizacije koje prate i globalno nadgledaju postupak revizije te

rad revizora i revizorskih kuća, te donose propise i etička načela po kojima se postupak

revizije treba obavljati. One daju institucionalni okvir za vrhovne revizijske institucije

pojedinih država i postavljaju izuzetno bitne norme i pravila obavljanja revizije, te štite i

samu profesiju od kršenja istih.

Upravo zbog toga, kako bi se prikazao značaj revizorskih tvrtki, ali i vrhovnih revizijskih

organizacija u svijetu, u ovom radu bit će prikazan i objašnjen nastanak i djelovanje istih.


2. Metodologija rada

2.1. Teorijski okvir revizije

Temeljni financijski izvještaji predstavljaju podlogu i polaznu osnovu za analizu poslovanja

poduzeća kako bi se dobile potrebne informacije o njemu. Oni moraju pružiti istinit i

objektivan prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzeća. Upravo revizija

predstavlja aktivnost kojom se nastoji utvrditi objektivnost i realnost financijskog položaja

poduzeća na temelju prikazanih financijskih izvještaja. Iskustva mnogih gospodarskih

društava u ovo suvremeno doba pokazuju da napredak bez dobrog i brzog prikupljanja,

obrade i korištenja informacija nije moguć.

Brz protok informacija i suvremene informacijske tehnologije srušili su temelje

tradionionalne poslovne organizacije i postavile potrebu za što većom učinkovitošću i

djelotvornošću. Zbog toga se i pojam revizije redefinirao od razdoblja kada je revizija bila još

u začecima, jer u današnje vrijeme ona mora osigurati posebno kvalitetne eksterne i interne

informacije. Informacije za potrebe poslovnog odlučivanja pribavljaju se iz različitih izvora.

U tom kontekstu, značajna uloga i mjesto pripada financijskim izvještajima kao nositeljima

računovodstvenih informacija. Posao revizije je da pregleda i ispita kvalitetu tih informacija,

te upozori ukoliko postoje pogreške, nelogičnosti ili krive postavke.

2.1.1. Pojam i značaj revizije

Prema hrvatskom Zakonu o reviziji, revizija je „postupak provjere i ocjene financijskih

izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje

se primjenjuju pri sastavljanju dinancijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i

neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i

novčanih tokova“ (Zakon o reviziji, 2005-2012) Hrvatska riječ „revizija“ potjeće od latinske

riječi „revidere“ koja znači „ponovno vidjeti“, pa prema tome revizija znači „naknadni

pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja“ (Tepšić i dr., 1984:182), dok se u

engleskom govornom području za riječ revizija koristi naziv „audit“ što znači „onaj koji

sluša“. U njemačkoj se revizor naziva „Wirtschaftsprüfer“, što znači privredni ispitivač.

Postoje različita tumačenja pojma revizije, od različitih autra i institucija. Tako npr.

asocijacija američkih računovođa (American Accounting Association) reviziju definira kao

„sistematizirani proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o ekonomskim


događajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklađenost između postojećih izvještaja o

poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zainteresiranim korisnicima“

(Sever Mališ i dr., 1988:5)

Revizija u suvremenom gospodarstvu zauzima izuzetno značajnu ulogu. Budući svaka

poslovna odluka ima svoju „cijenu“ koja se na tržištu mora platiti, donošenje poslovnih

odluka i upravljanje poslovnim procesima mora biti temeljeno na istinitim i fer informacijama

u financijskim izvještajima. Zbog toga je dužnost revizora i postupka revizije da zaštiti

interese vlasnika kapitala, stvori realnu i objektivnu informaciju podlogu za upravljanje i

putem toga smanji rizik za nova ulaganja u poslovanje, razvoj i nove metode rada.

Revizija najviše štiti vlasnika kapitala, tj. vlasnika (ili vlasnike) poduzeća koji svojom

poduzetničkom aktivnošću i ambicijama želi stvoriti novu vrijednost. Poduzetnik ne mora biti

sposoban u detalje iščitati financijske i poslovne izvještaje, ali uz pomoć kvalificiranih

računovođa i revizora, koji ga svojim radom ne dovode u zabludu o financijskom stanju

njegovog poduzeća, može donositi najkvalitetnije i najpotrebnije odluke.

Korisnici revizije su također i poslovni partneri, kako bi se i oni upoznali sa uspješnošću i

mogućnostima razvoja poduzeća koje se revidira. Također, država, kao ubirač poreza iz

gospodarskih aktivnosti, također je zainteresirana točno i fer financijsko izvještavanje, kako bi

znala na pravi način definirati i usustaviti svoj cjelokupni porezni sustav. „Dobro

računovodstvo i financijsko izvještavanje pomaže društvu u alokaciji njegovih resursa na

najefikasniji način. Neadekvatno računovodstvo i netočno izvještavanje, s druge strane,

uvjetuje gubitke i neefikasnost te onemogućava alokaciju ekonomskih resursa na racionalan

način“ (Sever Mališ i dr., 1988:6) Korisnici revizorskih izvještaja je i društvo kao cjelina, tj.

javnost, koja želi zaštiti svoje različite interese i slobodu raspolaganja informacijama.


Slika 1. Kriteriji za ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja

(prerađeno prema Filipović, 2009:13)

Za reviziju je karakteristično (Spremić i dr., 1995:11):

� naknadno ispitivanje financijskih izvještaja ili onih financijskih informacija koje se

odnose na subjekt, kad je takvo ispitivanje potaknuto od strane subjekta ili predstavlja

zakonsku obvezu

� reviziju obavljaju neovisne i stručne osobe

� revidiranjem se želi utvrditi da li predočeni financijski izvještaji subjekta, kao temeljni

nositelji financijskih informacija za vanjsko izvješćivanje, realno i objektivno

(odnosno fer i istinito) prikazuju financijsko stanje i njegov rezultat poslovanja

� objektivnost i realnost financijskih izvještaja utvrđuje se prema definiranim kriterijima

� kriteriji za ocjenu objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja moraju biti unaprijed

poznati, a proizlaze iz: računovodstvenih načela, računovodstvenih standarda i

zakonskih propisa, a definiraju se u usvojenim računovodstvenim politikama

� revizija se obavlja u skladu s usvojenim standardima, poštujući Kodeks profesionalne

etike revizora

� mišljenje o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja potpisuje ovlašteni revizor

� revizorovo izvješće s mišljenjem temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se

zainteresiranim korisnicima

� revizorovo mišljenje o objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja, uz skraćene

oblike njihova iskazivanja, dostupno je javnosti.

RAČUNOVOD. NAČELA

HSFI / MSFI

ZAKONSKI PROPISI

RAČUNOVOD. POLITIKE


2.1.2. Povijesni razvoj revizije

Najstariji počeci revizije sežu u stari Egipat, Babilon i Grčku, a jači razvoj revizije, i to

eksterne, započeo je u 15. stoljeću u Italiji. Prva profesionalna organizacija revizora,

udruženje knjigovođa, osnovano je 1581. godine u Veneciji, uz što se vežu imena Benedikta

Kotruljevića i Luce Paciolija. 1853. godine u Engleskoj je osnovano profesionalno udruženje

revizora (knjigovođa) „Royal Charter“ koje dobiva kraljevsko ovlaštenje za bavljenje

poslovima revizije. Nakon toga, 1892. godine u se Engleskoj uvodi zvanje „ovlašteni

računovođa“ („Chartered Accountants“), 1896. Godine u Njemačkoj se osniva Savez

berlinskih knjigovodstvenih revizora, a 1931. uvodi se zvanje privrednog ispitivača

(„Wirtschaftprufer“). U Sjedinjenim Američkim Državama 1887. godine osnovano je prvo

američko udruženje revizora te se uvodi zvanje „ovlašteni javni računovođa“ („Certified

Public Accountants“). Procesi usustavljanja profesije revizora i računovođa u cijelom

razvijenom svijetu tekao je simultano, usporedno s razvojem tržišnog gospodarstva. U to

vrijeme osnivaju se i različiti nacionalni instituti ovlaštenih revizora, poput „American

Institute od Certified Public Accountants“ u SAD-u i „The Institute of Chartered

Accountants“ u Velikoj Britaniji, a počinje se i još više pažnje posvećivati razvoju

zakonodavnog okvira eksterne revizije.

Suvremena revizija počinje se razvijati potkraj 19. stoljeća u SAD-u, Njemačkoj i Velikoj

Britaniji, gdje velika poduzeća osnivaju vlastitu reviziju, a snažniji razvoj interne revizije

potaknut je velikom ekonomskom krizom (1929.-1933.). Krajem 19. i početkom 20. stoljeća

uslijedila je najbrža industrijalizacija do tada u svijetu, te raste broj poduzeća te se s time

povećava i nglašava potreba za kvalitetnim financijskim informacijama o poslovanju. Dolazi

do razdvajanja funkcije vlasništva i upravljanja, te se pojavljuju i menadžeri kojima vlasnici

daju svoj kapital na upravljanje. No, kakobi se osiguralo što efikasnije poslovanje, jača

revizija, i to posebice interna koja postaje izdvojena od klasične računovodstvene službe,

kojoj je do tada pripadala. S razvojem, došlo je do osnivanja i prvog instituta internih

revizora, 1941. godine u državi New York u SAD-u koji se zadržao i danas, te ima i dalje

najsnažniji utjecaj u oblikovanju načela i standarda interne revizije u svjetskim razmjerima.

U Republici Hrvatskoj revizija počinje zapravo u jednoj od država prethodnica današnje

suvremene države, u Kraljevini Jugoslaviji, u Zagrebu, oko 1930. godine. Prvi Revizorski

ured osnovan je 1935. godine u skopu Trgovinsko-industrijske komore u Zagrebu. Kao

članovi tog ureda mogli su biti samo kandidati koji su zadovoljavali određene uvjete: da imaju


navršenih 30 godina života, da su državljani Kraljevine Jugoslavije, da su diplomirali na

Ekonomski-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, traži se određeno radno iskustvo,

neporočnos i život u sređenim imovinskim prilikama, te polaganje „zavjere“, nakon čega se

dobilo imenovanje koje je vrijedilo samo 3 godine. Takvo traženje, tko može biti član

Revizorskog ureda, nastalo je zbog brojnih protivnika uvođenja revizije, te su sumnjali u

potrebitost i etičnost te profesije. Ipak, revizorska profesija u Hrvatskoj je u to vrijeme bila na

relativno visokoj razini razvoja, no njezin razvoj zaustavljen je nešto prije Drugog svjetskog

rata ukidanjem Revizorskog ureda, te sve do moderne hrvatske države nastale potkraj 20.

stoljeća revizije u pravom smislu riječi nije bilo, zbog sustava i totalitarizma u kojem se

živjelo i gdje je država vodila jedinu riječ u odlučivanju i kontroli. Privatno vlasništvo nije

postojalo.

2.1.3. Vrste revizije

Revizija se u različitim literaturama drukčije klasificira po vrstama. Najjednostavnija je

podjela revizije na najjednostavnije, revizija prema subjektu koji ju ispituje, odnosno obavlja,

dijeli se na (Vujević, 2004:29):

� državnu reviziju (engl. Governmental Audit),

� neovisnu, vanjsku ili komercijalnu reviziju (engl. External Audit) i

� unutarnju ili internu reviziju (engl. Internal Audit)

Ipak, temeljni kriteriji za razlikovanje pojedinih vrsta revizije trebali bi biti:

� organ koji provodi ispitivanje,

� objekt ispitivanja i

� područje ispitivanja

U skladu prethodno navedenom razdiobom, temeljne vrste revizije su:

1. interna i eksterna revizija

2. revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja

3. komercijalna revizija i državna revizija


Slika 2. Temeljne vrste revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:71)

2.1.3.1. Eksterna i interna revizija

Eksterna revizija (External Auditing) je postupak ispitivanja i ocjenjivanja poslovanja

poduzeća koga provode stručni, neovisni i za taj posao ovlašteni revizori. Bitno je za te osobe

– revizori nisu zaposleni u tom poduzeću te da nemaju nikakvu vezu s poduzećem kako bi

mogli svoj posao obavljati objektivno i neovisno. Eksternom revizijom štiti se najviše interes

vlasnika kapitala, ali se i osiguravaju vjerodostojne informacije za upravljanje.

Interna revizija (Internal Auditing) je u svojoj biti test efektivnosti svih aspekata sustava

internih kontrola i poslovanja poduzeća. Njome se nastoji poboljšati efikasnost pojedinih

poslovnih funkcija, funkcioniranje informacijskog sustava i mnogi drugi poslovi koji utječu

na poslovanje poduzeća. Kod interne revizije, nasuprot eksterne, manje je važno izražavanje

mišljenja o objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja.

PREMA TIJELU KOJE PROVODI

ISPITIVANJE

INTERNA REVIZIJA

EKSTERNA REVIZIJA

PREMA OBJEKTU ISPITIVANJA

REVIZIJA POSLOVANJA

REVIZIJA FIN. IZVJEŠTAJA

PREMA PODRUČJU

ISPITIVANJA

KOMERCIJALNA REVIZIJA

DRŽAVNA REVIZIJA


2.1.3.2. Revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja

Revizija poslovanja (Operational Auditing) ima cilj unapređenje cjelokupnog poslovanja

poduzeća i povećanje uspješnosti. Njome se najlešće ispituje proces donošenja odluka,

funkcioniranje informacijskog sustav, organiziranost poslovnih funkcija, te uspješnost cjeline

poslovanja poduzeća i njegovih sastavnih dijelova. Ovu vrste revizije najčešće provode interni

revizori, te ju treba promatrati odvojeno od stručne i neovisne revizije financijskih izvještaja.

Danas se ona često naziva i upravljačkom revizijom (management auditing), jer je usmjerena

na reviziju poslovanja koja je najviše potrebna menadžmentu poduzeća.

Revizija financijskih izvještaja (Auditing of Financial Statements) je „postupak ispitivanja i

ocjenjivanja realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, tj. istinitosti i fer prikaza

sadržanog u financijskim izvještajima“ (Sever Mališ i dr., op.cit.:73). Provode je stručne,

neovisne i ovlaštene revizorske tvrtke na temelju kriterija koji moraju biti u skladu sa

računovodstvenim standardima. Ova revizija je najznačajniji segment cjelokupne revizijske

djelatnosti. Suvremena revizija također utemeljena je na uzorku (audit sampling), što znači da

revizor ne ispituje sve transakcije u tijeku cijelog vremenskog razdoblja, nego odabire

reprezentativan uzorak te prema njemu radi sliku o cjelokupnom poslovanju poduzeća.

2.1.3.3. Komercijalna i državna revizija

Komercijalna revizija je uobičajeni termin za eksternu reviziju, obavljanu na temelju ugovora

između obveznika revizije i revizijske tvrtke, pri čemu se zaključuje ugovor o obavljanju

revizije u pisanom obliku, za svaku godinu. Osnivanje revizorske tvrtke u Republici

Hrvatskoj regulirano je Zakonom o reviziji i Zakonom o trgovačkim društvima, a revizorska

tvrtka može se baviti i drugim poslovima osim same revizije, no nije moguće da u jednom

poduzeću istovremeno radi oboje.

Državna revizija (Governmental Auditing) u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o

državnoj reviziji i Zakonom o Državno uredu za reviziju koji je najviša revizijska institucija

Republike Hrvatske koja je samostalna i neovisna u svom radu, te njome upravlja glavni

državni revizor kojeg imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Reviziji podliježu

državni prihodi i rashodi, financijski izvještaji i financijske transakcije jedinica državnog

sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se

financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i drugih pravnih osoba u kojima


Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju

većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenje sredstava Europske unije i

drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba (Zakon o

državnom uredu za reviziju, 2011). Objekti državne revizije su sredstva proračuna i fondova

od javnog interesa, sredstva javnih poduzeća i javnih zajmova, sredstva solidarnosti i ostala

sredstva javnog karaktera. Državna revizija djeluje prema revizijskim standardima

usvojenima od Međunarodne organizacije vrhunskih revizijskih institucija (International

Organization of Supreme Audit Institutions – INTOSAI). Državna revizija nema komercijalna

obilježja, te se financira iz državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj državnu reviziju mogu

obavljati samo osobe koje imaju zvanje „ovlaštenog državnog revizora“.

2.1.4. Temeljna revizijska načela

Revizijska načela su zapravo osnovna pravila ponašanja u revizijskom postupku, koja se

mijenjaju usporedno s razvojem teorije i prakse revizije. Na temelju načela stvaraju se

pretpostavke koje se potom uzimaju kao postulati i služe kao podloga za izradu revizijskih

standarda. U američkoj revizorskoj praksi na temelju nekoliko najvažnijih načela razvijeni su

Općeprihvaćeni revizijski standardi (Generally Accepted Auditing Standards – GAAS). Ima

ih deset, a podijeljeni su u tri skupine: opći standardi (General Standards), standardi

obavljanja revizije (Field Work Standards) i standardi izvještavanja (Reporting Standards).

Hrvatski Zakon o reviziji poziva se na Međunarodne revizorske standarde – MrevS

(International Standards od Auditing – ISA), a problematika načela razmatra se u MrevS 200

– cilj i temeljna načela revizije financijskih izvještaja.. Hrvatska temeljna načela revizije su:

načelo zakonitosti, načelo profesionalne etike, načelo neovisnosti, načelo stručnosti i

kompetentnosti, načelo odgovornosti, načelo dokumentiranosti pribavljanja dokaza i načelo

korektnog izvješćivanja.


Slika 3. Sastavni dijelovi pouzdanog i objektivnog izvješća

(prerađeno prema Kovačević, 1993:14)

Slika 3. prikazuje sastavne dijelove pouzdanog i objektivnog izvješća i ističe važnost svih

elemenata računovodstvenih izvješća, kako bi se dobila točna i kvalitetna informacija o

financijskom stanju poduzeća.

Objektivnost je osnovni preduvjet za obavljanje revizije i formuliranje revizorskog mišljenja.

Objektivno prikazivanje usmjereno je prvenstveno na korisnike revizijskih informacija:

vlasnike, investitore, kreditore, državi, dioničare, poslovne partnere i sl. Zahtjevu za

objektivnim prikazivanjem je udovoljeno ako je računovodstveno izvješće potkrijepljeno

mišljenjem neovisnog i objektivnog revizora.

2.1.4.1. Načelo zakonitosti

Načelo zakonitosti je jedno od najstarijih načela koje uvjetuje da se revizija u svom radu mora

pridržavati postojećih zakonskih propisa. To je izuzetno bitno i zbog činjenice što sam

revizorski postupak također propituje zakonitost poslovanja poduzeća kod je por revizijskim

nadzorom. Također, pod zakonskim propisima koji se moraju poštovati, podrazumijevaju se i

one norme ponašanja koje proizlaze iz uobičajenog dobrog poslovanja, a ne predstavljau

zakonske propise.

Računovod. izvješće

Objašnjenja uz računovodstveno

izvješće

Mišljenje revizora


2.1.4.2. Načelo profesionalne etike

Načelo profesionalne etike kao normu postavlja određena pravila ponašanja koja se revizor

mora pridržavati kako se ne bi neprimjerenim ponašanjem narušio dignitet struke revizora.

Zbog toga je razvijen i Kodeks profesionalne etike čiju primjenu nadziru strukovna udruženja

revizora, u Hrvatskoj je to Hrvatska revizorska komora (HRK). Temeljna pitanja koja

razmatra HRK su: poštenje, objektivnost, profesionalna kompetencija i dužna pažnja,

povjerljivost i profesionalno ponašanje (razmatra se u MrevS 200).

2.1.4.3. Načelo neovisnosti

U suvremenim uvjetima, načelo neovisnosti ima poseban značaj, budući ono zahtjeva potpunu

neovisnost i samostalnost revizora u obavljanju svog posla. Budući menadžment poduzeća

često puta želi ograničiti reviziju i usmjeriti je samo na neke aspekte poslovanja, koja im

odgovaraju, revizor se mora oduprijeti tim naporima i biti potpuno samostalan u planiranju i

izvršavanju cijelog postupka revizije.

2.1.4.4. Načelo stručnosti i kompetentnosti

Načelo stručnosti i kompetentnosti traži da revizor mora imati određeno stručno obrazovanje i

znanja koja mu omogućavaju kvalitetno obavljanje poslova revizije. Prema Zakonu o reviziji,

revizor tako mora, uz visoko stručno obrazovanje, zadovoljiti i dodatne kriterije kako bi

mogao pristupiti i uopće polagati ispit za „ovlaštenog revizora“.

2.1.4.5. Načelo odgovornosti

Načelo odgovornosti stavlja naglasak na činjenicu da su revizori odgovorni za svoj rad. Putem

njihovim informacija kroz internu reviziju može se napraviti zaokret u poslovanju ukoliko je

potrebno, a pogrešne informacije mogu dovesti do velikih promašaja u poslovanju poduzeća.

Kod eksterne revizije, odgovornost revizora je najbitnija kada je netko pretrpio gubitke jer se

oslanjao upravo na revizorovo mišljenje. U takvom slučaju, prema Zakonu o reviziji

definirana je i naknada za štetu koju može prouzročiti takvo neodgovorno mišljenje revizora.


2.1.4.6. Načelo dokumentiranosti

Načelo dokumentiranosti podrazumijeva da se „mišljenje revizora mora temeljiti na dokazima

koji su dokumentirani u radnoj dokumentaciji revizora, odnosno tzv. radnim papirima

(working papers)“ (Sever Mališ i dr., op.cit.:69). Radna dokumentacija je zapravo veza

između knjigovodstveno – računovodstvenih evidencija i reviziijskog izvješća. Bez

odgovarajuće radne dokumentacije nije moguće izraziti korektno mišljenje revizora, a

dokumentiranost je posebno važna u slučajevima sporova, zahtjeva za nadoknadom šteta, gdje

ona predstavlja i dokaz u postupku.

2.1.4.7. Načelo korektnog izvješćivanja

Načelo korektnog izvješćivanja označava obvezu revizora da se suzdrži od davanja mišljenja

ukoliko nema kvalitetne i dobre mogućnosti za to. U praksi to znači da ukoliko nema

mogućnost pristupa određenoj važnoj dokumentaciji koja utječe na njegovo mišljenje, tada

mora odustati od davanja mišljenja za tu stvar ili ograničiti obujam revizijskog ispitivanja. U

suprotnom dolazi u pitanje njegova odgovornost prilikom samog postupka. Revizorovo

mišljenje može biti: pozitivno ili bezuvjetno, mišljenje s rezervom ili uvjetno mišljenje,

nepovoljno ili negativno mišljenje i suzdržanost od mišljenja.

2.1.5. Objekt i predmet revizije

Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog ocjenjivanja usklađenosti između

postojećeg poslovanja i financijskih izvještaja, s unaprijed postavljenim kriterijima.

Financijski izvještaji koji se obično promatraju u eksternom revizijskom nadzoru su: bilanca,

račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama u glavnici, izvještaj o novčanom tijeku i

bilješke uz financijske izvještaje. U postupku revizorskog nadzpra prvenstveno se ispituju

računovodstvene evidencije, pa iz svega proizlazi da je objekt eksterne revizije poslovanje

poduzeća s naglaskom na financijskim izvještajima koji proizlaze iz tog poslovanja. Kod

države revizije, objekt revizije je nešto širi pojam, jer uključuje i ispitivanje sredstava

proračuna i različitih fondova za financiranje djelatnosti od javnog interesa. Kriteriji koji

jamče kvalitetnu eksternu reviziju u Republici Hrvatskoj su: revizijski standardi, kodeks

profesionalne etike i zakonski propisi. Također, nezaobilazno je i korištenje Zakona o

računovodstvu i Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a kod nekih korisnika revizije

nužna je primjena i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Kriteriji za

ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja su vrlo bitni te se u revizorovom


izvješći moraju uvijek istaknuti, budući različiti kriteriji mogu uvjetovati različitu ocjenu i pri

tome, najznačajnije mjesto pripada revizijskim standardima. Također, budući Republika

Hrvatska nema vlastite revizijske standarde, u ervizorskim postupcia primjenjuju se

Međunarodni revizorski standardi (MRevS). Standardi specifični za državnu reviziju su

INTOSAI revizijski standardi. U kontekstu interne revizije, uobičajeno se razlikuje

financijska revizija, revizija poslovanja i upravljačka revizija. Stoga je predmet interne

revizije cjelokupno poslovanje poduzeća, s naglaskom na informacijama o sigurnosti i

uspješnosti cjelokupnog poslovnog sustava. Budući interni revizori obavljaju revizorski

nadzor za unutarnje potrebe samog poduzeća nad kojim se nadzor obavlja, svoja izvješća

dostavljaju direktno menadžmentu poduzeća. U svojem izvješću oni posebnu pozornost

stavljaju i na pitanja da li poduzeće djeluje u skladu sa cieljvima i politikama poduzeća,

zakonskim propisima i drugim pravilima specifičnima za samo poduzeće i njegovu djelatnost.

Postupak ocjene vrši se kroz korištenje Standarda interne revizije, Kodeksa etike internih

revizora i Pravila odbora za reviziju.

2.1.6. Metode revizije

Riječ metoda dolazi iz grčkog jezika (grč. methodos) i znači „način istraživanja“, pa se tako

metoda može definirati kao „planski postupak za postignuće nekog cilja“ (Sever Mališ i dr.,

op.cit.:83). U reviziji postoji više metoda koje se primjenjuju i stalno nadopunjuju, budući

nove potrebe i novi slučajevi podrazumijevaju i poboljšanja uobičajenih metoda revizijskog

ispitivanja. Učinak revizijskog nadzora ovisi o metodama koje se primjenjuju u samom

postupku revizije. Što je funkcija nadzora razvijenija, to su i njene metode brojnije i obrnuto.

Budući su područja nadzora različita, metode također nisu uvijek iste. Upotreba određenih

metoda određena je i kadrovskom mogućnošću pojedine revizorske tvrtke ili pak mogućnošću

internog revizora u poduzeću.

Iako različiti autori različito klasificiraju metode u reviziji, smatra se da se revizija općenito

služi nekim općeprihvaćenim metodama koje se koriste u svim znanstvenim disciplinama, te

ih nadopunjuje nekim svojim specifičnim metodama koje su karakteristične upravo za

reviziju. Jedna od najčešćih klasifikacija metoda revizije prikazana je na slici 4.


Slika 4. Klasifikacija metoda revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:85)

2.1.6.1. Opće metode revizije

Opće metode revizije su one metode koji se i inače koriste u istraživačkim procesima u

različitim disciplinama. U tom smislu postoje tri metode: induktivna, deduktivna i iskustvena

metoda.

� Induktivna metoda (lat. inducere – uvoditi) na temelju ispitivanja pojedinačnih slučajeva

dolazi do spoznaje općeg stanja u poslovanju poduzeća, te omogućava da se na temelju

proučavanja pojedinačnih slučajeva dođe do uopćenog zaključka i stekne slika o široj

cjelini.

OPĆE METODE

INDUKTIVNA

DEDUKTIVNA

ISKUSTVENA

SPECIJALNE METODE

METODE INTENZITETA ISPITIVANJA

• formalna•materijalna

METODE SMJERA ISPITIVANJA

•progresivna• retrogradna

METODE OPSEGA ISPITIVANJA

•potpuna•preskočna

METODE NAČINA ISPITIVANJA

•direktna• indirektna

ANALITI ČKI POSTUPCI

KOMPARATIVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

STRUKTURNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

POKAZATELJI ANALIZE FINANC.

IZVJEŠTAJA


� Deduktivna metoda (lat. deducere – izvoditi) na temelju općeg stanja dolazi do spoznaje

pojedinačnih slučajeva u poslovanju poduzeća i pojedinačnim slučajevima. To znači da

se iz šireg konteksta, iz cjeline ili nečega što je općenito, izvode zaključci o stanju

pojedinačnih pojava.

� Iskustvena ili eksperimentalna metoda (lat. experimentum – pokus) pomoću prethodnih i

kumuliranih iskustava dobiva saznanja kojim područjima i pojavama revizijski postupak

treba posvetiti najviše pažnje, budući se zna da se upravo na tim područjima najčešće

uočavaju određene nepravilnosti.

2.1.6.2. Specijalne metode revizije

Specijalne metode revizije klasificirane su u tri osnovne grupe.

S obzirom na intenzitet ispitivanja postoje:

� Formalna metoda koja ispituje postoji li suglasnost između poslovanja poduzeća (i

njegovih financijskih izvještaja) sa zakonskim propisima, načelima dobrog poslovanja i

načelima urednog knjigovodstva, a ispituje se i računska suglasnost; ispituje se postoji li

usklađenost stvarnog stanja u poslovanju sa računovodstvenim i drugim evidencijama, i

� Materijalna metoda kojom se ispituje suštinska i sadržajna točnost i opravdanost

poslovnih promjena i njome se zapravo ispituje problematika odabira i primjene

računovodstvenih politika kod sastavljanja i objavljivanja financijskih izvještaja.

Prema kriteriju smjera ispitivanja postoji:

� Progresivna metoda (lat. progressus – napredovanje, razvoj) koja ispituje sve poslovne

promjene i knjigovodstvene dokumente temeljene na tim promjenama, knjiženja u

analitici i sve to povezuje sa stanjem u financijskim izvještajima; ova metoda se

primjenjuje kada postoji sumnja da u financijskim izvještajima nisu obuhvaćene sve bitne

ekonomske činjenice ili su obuhvaćene na pogrešan način i

� Retrogradna metoda (lat. retro – natrag, gradus - korak) koja je uobičajena kod revizije

godišnjih financijskih izvještaja, tako da se prvo provjeravaju temeljni financijski

izvještaji, a ako se uoče određene nepravilnosti, tada se ispituju sve knjigovodstvene

evidencije koje su prethodile sastavljaju tih izvještaja.

Treći kriterij u razlikovanju specijalnih metoda je opseg i kontinuitet ispitivanja u kojem

razlikujemo:


� Potpunu ili kontinuiranu metodu putem koje se ispituju sve poslovne promjene u tijeku

cijelog vremenskog razdoblja (zbog toga je izuzetno teško primjenjiva u velikim

poduzećima i primjenjuje se vrlo rijetko i to samo kod malih poduzeća) i

� Preskočnu metodu kja je zapravo metoda revizije putem različitog izbora poslovnih

promjena pri čemu je bitan upravo odabir revizijskog uzorka na temelju kojeg se radi

revizijski nadzor, ovo je metoda koja se najviše koristi u suvremenim uvjetima.

Kao posljednji kriterij razlikovanja specijalnih metoda je način ispitivanja koji se dijeli na:

� Direktnu metodu kod koje se neposredno ili direktno ispituje svaka poslovna promjena da

bi se na taj način mogao donijeti sud o njenoj ispravnosti, te je zbog porasta obujma

poslovanja ova metoda sve manje značajna i sve se manje koristi i

� Indirektnu metodu putem koje se ispituje samo određeni broj poslovnih promjena, što

zapravo predstavlja revizijski uzorak, te se temeljem tih informacija dolazi do općeg

zaključka o cjelini.

2.1.6.3. Analitički postupci u reviziji

Međunarodni revizijski standard (MrevS 520) analitičke postupke definira kao „analizu

značajnih pokazatelja i tendencija, uključujući i rezultate istraživanja u vezi s promjenama i

odnosima koji nisu dosljedni s ostalim značajnim podacima ili koji odstupaju od određenih

predviđenih iznosa.“ (Akrap i dr., 2009:45) Analitičkim se postupcima, pored analize

financijskih izvještaja, obuhvaća i čitav niz ostalih financijskih i nefinancijskih informacija.

Analitički postupci se odnose na analizu značajnih pokazatelja, a uključuju i ispitivanje

neobičnih fluktuacija i stavki koji nisu u skladu s ostalim značajnim informacijama ili

odstupaju od predviđenih iznosa. Koriste se u planiranju revizije i sveobuhvatnom pregledu

svih faza revizije.

Najznačajniji dio analitičkih postupaka je onaj koji se odnosi na analizu financijskih

izvještaja, pri čemu se najčešće misli na postupak vertikalne i horizontalne analize tih

izvještaja, koji se uspoređuju s podacima grane djelatnosti u kojoj poduzeće posluje ili s

podacima iz prethodih godina ili pak s planiranim veličinama.

U kontekstu analitičkih postupaka vrlo značajno mjesto pripada i tzv. skeniranju (engl.

Scanning), tj. pretraživanju financijskih izvještaja, primjenom čega revizor može doći do

saznanja o postojanju značajnih razlika. Analitički postupci ističu se i kao jedna od metoda


prikupljanja dokaza, tj. kao mogući revizijski dokaz. „Ako se analitičkim postupcima utvrdi

da je primjerice, koeficijent obrtaja zaliha znatno manji nego protekle godine, tada to uz

ostale dokaze moež ukazati na gomilanje zastarjelih zaliha, a povezano s tim moguće je

postaviti i pitanje realnosti procjene takvih zaliha u bilanci“ (Sever Mališ, op.cit.:97).

Također, ovi postupci u reviziji mogu predvidjeti i vremensku ograničenost poslovanja, čime

je ugrožena i opstojnost samog poduzeća. Zbog toga nijedan ozbiljan revizijski nadzor ne bi

smio završiti bez primjene analitičkih postupaka u sveobuhvatnom pregledu na kraju procesa

revizije.

Slika 5. (u nastavku) prikazuje gdje se i zašto, tj. koja je svrha, prema Međunarodnim

revizijskim standardima (MrevS 520), primjenjivanje analitičkih postupaka: kao pomoć

revizoru pri planiranju revizijskih postupaka, kao dokazni postupak i kao sveobuhvatan

konačan pregled financijskih izvještaja u završnoj razi revizije.

Slika 5. Faze i razlozi korištenja analitičkih postupaka u procesu revizije financijskih

izvještaja (prerađeno prema Akrap i dr., 2009:46)

1. FAZA -PLANIRANJE

REVIZIJE

upoznavanje industrije i

poslovanja klijenta

ocjena vremenske neograničenosti

poslovanja

indikator podru čja rizika revizije

smanjenje opsega dokaznih testova

2. FAZA - PROVEDBA DOKAZNIH TESTOVA

indikator područja rizika

smanjenje opsega dokaznih testova

3. FAZA -KOMPLETIRANJE

REVIZIJE

ocjena vremenske neograničenosti

poslovanja

indikator područja rizika

revizije


2.1.7. Revizijska profesija

Profesija revizora može se promatrati s dva osnovna aspekta: eksternih revizora i internih

revizora. U svakom od ovih aspekata bitno je pridržavanje svih načela revizije, kako bi proces

revizije tekao profesionalno i točno, a revizijska struka bila predstavljena na primjerenoj

razini.

2.1.7.1. Eksterni revizori

Profesija eksternog revizora proizlazi iz računovodstvene profesije i predstavlja njenu

nadogradnju. U mnogim zemljama u svijetu posao revizora i revizorskog zvanja obavljaju

ovlašteni javni računovođe čije zvanje se stječe polaganjem ispita kod instituta ovlaštenih

javnih računovođa, tj. revizora. Bitno je da je posao klasičnog računovođe odvojen od poslova

revizora u istom poduzeću jer tada on nije i ne može biti pristran revizor. Obrazovanje

revizora i kroz klasično školovanje, ali i kroz iskustva, je od iznimne važnosti i ono je temelj

njegove stručnosti, budući mišljenje revizora mora imati snagu mišljenja suca izraženog u

sudskoj presudi. Zbog toga se posao revizora dozvoljava samo onim osobama koje su

licencirane za taj posao i imaju cerftifikat o revizijskom zvanju, pri čemu mogu, unutar

revizorskog poduzeća, postojati zvanja „mlađi revizor“ i revizor, no revizorovo izvješće može

potpisati samo ovlašteni revizor.

Stalna edukacija revizora je izuzetno važna kako bi oni bili u tijeku sa događajima i

promjenama u praksi i teoriji svog posla. Također, u SAD-u samo jednom stečena licenca ne

vrijedi trajno, a jedan od najčešćh razloga zbog koji se može izgubiti je edovoljno educiranje

nakon položenog ispita za zvanje ovlašteni javni računovođa (tj. revizor).

Eksternu reviziju provode revizori zaposleni u revizorskim tvrtkama (Certified Public

Accountants Firms – CPA firms) i takve tvrtke su ovlaštene za provedbu stručne i neovisne

revizije. One moraju biti članice nacionalnih instituta za reviziju koji nadziru njihov rad.

Najveće i najznačajnije revizijske tvrtke u svjetskim razmjerima su: Deloitte, Ernst&Young,

KPMG i Price Waterhouse Coopers (The Big 4). Instituti za reviziju donose „pravila igre“ za

revizijske tvrtke kojima se nastoji osigurati kvalitetan rad revizijskih tvrtki i zaštititi reviziju

kao profesiju.

Postojanje instituta ovlaštenih javnih računovođa ili instituta ovlaštenih revizora (engl. The

Institute of Certified Public Accountants) je jedna od temeljnih pretpostavki za razvoj revizije


u pojedinim državama i glavna zadaća im je unapređenje rada revizijskih tvrtki i poboljšanje

provedbe revizije. U Republici Hrvatskoj poslove takvog instituta preuzela je Hrvatska

revizorska komora. Zadaće Hrvatske revizorske komore: prevodi, objavljuje i daje tumačenja

Međunarodnih revizijskih standarda; donosi kodeks profesionalne etike revizora; provodi

stručno obrazovanje i organizira ispite za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora; izdaje

certifikat ovlaštenog revizora i vodi njihov registar; brine o ugledu revizijske profesije i

nadzire rad revizora i obavlja druge zadaće u skladu sa vlastitim Statutom.

2.1.7.2. Interni revizori

Bitni konstitutivni elementi profesije internih revizora su: interni revizor kao osoba, institut

internih revizora i poslovni subjekti u kojima interni revizori djeluju. Kao i kod eksternih

revizora, interni revizori moraju imati visoku razinu stručnosti i kompetentnosti, te neprestano

ulagati u svoje znanje i sposobnosti. Kako bi interni revizori mogli kavlitetno razmienjivati

infomacije i povezivati se, nužno je postojanje i institutcija koje ih povezuju, pa tako

primjerice u Europi od 1982. godine djeluje Europska konfederacija instituta za internu

reviziju (ECIIA – European Confederation of Institutes of Internal Auditing) koja je član i

svjetskog Instituta internih revizora iz SAD-a. Institut je danas globalna međunarodna

organizacija s više od 170.000 članova i zadovoljava potrebe profesionalnog razvoja internih

revizora u više od 165 zemalja svijeta.

Interni revizori pomažu menadžmentu i upravnom odboru svojim razmatranjem, procjenom i

izvještavanjem o prikladnosti i učinkovitosti procesa upravljanja rizicima, te prijedlozima

poboljšanja kada je to potrebno. Da bude učinkovit, odjel interne revizije mora imati

povjerenje menadžmenta, te mora učinkovito surađivati sa svim razinama menadžmenta,

imajući na umu najbolje interese organizacije kao cjeline. Zbog toga je najbolja organizacija

poduzeća sa internom revizijom ona kod koje rukovoditelj interne revizije neposredno

izvještava upravu poduzeća ili njezin revizijski odbor ili da ima slobodan pristup upravi, kako

bi se osigurala njegova objektivnost. Dogodi li se da interni revizori ponose izvještaj šefu

financijske službe ili računovodstva, može doći do sukoba interesa.


Slika 6. Prikaz procesa revizije (prerađeno prema Kovačević, 1993:24)

Slika 6. prikazuje kako je revizijsko izvješće samo produkt revizijskog procesa, koji

podrazumijeva izuzetno specifičnu i kontinuiranu naobrazbu revizora i pravilno provođenje

procesa revizijske kontrole, kako bi se došlo do kvalitetnog revizorskog izvješća.

U današnje vrijeme globalizacije i povezivanja poduzeća u velike sustave, revizorska struka je

suočena s brojnim važnim pitanjima, smatra Messier Jr.(1998):

� Razlike izmeđe očekivanja javnosti u svezi s uogom i odgovornostima revizora i one

uloge o odgovornosti revizora u smislu profesionalnih revizorskih standarda. Problem

je što mnogi korisnici revizijskih izvješća smatraju da bi revizori trebali otkriti sve

vrste prijevara i pogreški, iako je revizor prema revizijskim standardima odgovoran

samo za pružanje razumnog uvjerenja u svezi s otkrivanjem onih prijevara i pogreški

koje su značajne za financijske izvještaje.

� Povećanje broja sudskih sporova protiv revizora u kojem se nastoji okriviti revizore za

nedovoljno kvalitetno revizorsko izvještavanje o stanju poduzeća, zbog čega su

donošene krive odluke.

� Proširivanje revizorskih usluga, posebno na reviziju prijevara – forenzičnu reviziju,

koja uključuje istragu revizora vezanu uz gospodarski kriminal te pokušaj utvrđivanja

uzroka prijevare i razmjere gubitka

� Spajanje revizorskih tvrtki i globalizacija, budući stalna borba za komintente i

korisnike revizije, dolazi do „borbe“ među revizorima na tržištu.

INPUT•Osobne kvalifikacije (znanje i iskustvo)

PROCES•Izvođenje revizije

OUTPUT•Revizorsko izvješće


2.1.8. Općeprihvaćeni revizijski standardi

Revizijski standardi su mjerilo kvalitete rada revizora. Oni obuhvaćaju tri skupine: opći

standardi (General Standards), standardi provedbe, tj. obavljanja revizije (Standards of Field

Work) i standardi izvješćivanja (Standards of Reporting). Slika 7. prikazuje što sve uključuju

pojedine skupine revizijskih standarda.

Slika 7. Sadržaj Općeprihvaćenih revizijskih standarda (prerađeno prema Sever Mališ i dr.,

2012:14., kako je navedeno u Meigs, W.B. i dr., 1989.)

2.1.8.1. Opći standardi

Opći standardi su u potpunosti posvećeni revizoru kao osobi koja obavlja poslove revizije, te

su u njima sadržane temeljne pretpostavke za odbro i kvalitetno obavljanje poslova revizije.

Revizor mora imati adekvatno teorijsko obrazovanje za što bolju osposobljenost i stručnost,

ali isto tako i praktično iskustvo i položen ispit za zvanje ovlašeni javni računovođa (kod nas

„ovlašteni revizor“). Nakon položenog ispita, podrazumijeva se konstantna edukacija i

usavršavanje, zahtjeva se potpuna neovisnost i samostalnost u odnosu na klijenta jer je to

važan preduvjet objektivnog i nepristranog izvješća, ali je uz to izuzetno važna i dužna pažnja

i savjesnost.

OPĆI STANDARDI

stručnost

neovisnost

dužna pažnja

STANDARDI OBAVLJANJA

REVIZIJE

planiranje interne kontrole

dokazni materijal

STANDARDI IZVJEŠĆIVANJA

usklađenost s GAAP

dosljedna primjena GAAP

odgovarajuće objavljivanje

izražavanje mišljenja


2.1.8.2. Standardi obavljanja revizije

U standardima obavljanja revizije sadržane su upute za provedbu samog postupka reviizije i

usmjereni su na pribavljanje zadovoljavajućih dokaza za izražavanje revizorova mišljenja o

realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja. Značajna pažna posvećuje se upoznavanju,

provjeri i ocjenjivanju pouzdanosti sustava kontrola. Planiranje revizije je također važno zbog

vremenskog rasporeda izvršavanja i pripremanja financijskih izvješća koja su kasnije

obuhvaćena postupkom revizije. Ističe se također i da je važno pribaviti dovoljno

odgovarajućih dokaza za izražavanje revizorova mišljenja, te ako se postupak provodi u

skladu sa ovim standardima, mišljenje revizora biti će nepristrano i utemeljeno na stvarnim

dokazima.

2.1.8.3. Standardi izvješćivanja

Ovim standardima regulira se problematika izvješćivanja o provedenoj reviziji financijskih

izvještaja, te oni zahtjevaju da se u izvješću istakne jesu li financijski izvještaji u skladu s

Općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (Generally Accepted Accounting Principles –

GAAP), koja u američkoj praksi predstavljaju temeljni kriterij za ocjenu realnosti i

objektivnosti financijskih izvještaja. Nakon obavljenog revizijskog ispitivanja, mišljenje

revizora može biti: a) pozitivno ili bezuvjetno mišljenje (unqualified opinion), b) mišljenje s

rezervom ili uvjetno mišljenje (qualified opinion), negativno ili nepovoljno mišljenje (adverse

opinion) odricanje od mišljenja ili uzdržavajuće mišljenje (disclaimer of opinion). Odricanje

od mišljenja primjenjuje se kada posupak revizije nije moguće provesti u skladu s revizijskim

standardima i prikupiti potrebne dokaze. Revizorovo mišljenje predstavlja najznačajniji

segment revizorovog izvješća o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja.


3. Rezultati istraživanja

3.1. Revizijske organizacije

Kako bi se zaštitila revizorska profesija i promicale vrijednosti revizije u nadnacionalnim i

međunarodnim okvirima, u svijetu postoje različite revizijske organizacije, instituti i

udruženja. Te organizacije imaju postavljene određene ciljeve, koje ostvaruju propisivanjem

okvira ponašanja prilikom vrednovanja financijskih izvješća. Temeljni ciljevi revizijskih

organizacija su izrada, usvajanje i provedba u reviziji različitih pravila, kodeksa i standarda.

Različita pravila, kodeksi i standardi predstavljaju smjernice revizorima u obavljanju revizije i

naputke za jačanje povjerenja, ugleda i vjerodostojnosti revizijske struke u javnosti i

poslovnom svijetu (Crnković i dr., 2010:28).

Revizija u današnje vrijeme dobiva sve više na značenju, pa je tako i značenje revizijskih

organizacija i revizijskih instituta sve veće. U međunarodnim razmjerima, poslovanje bez

revizijskih organizacija i instituta ne bi bilo niti učinkovito niti moguće u današnje vrijeme.

Do početka devedesetih godina 20. stoljeća, za hrvatski gospodarski sektor, sustav revizije

nije bio primjeren. Razlog tomu je postojanje sustava kojem je poduzetništvo bilo strano,

vlasništvo nad poduzećima proglašeno državnim, narodnim pa društvenim, a glavne

odrednice poslovne politike određivala je država putem zakonskih propisa pa revizija nije bila

potrebna.

Međutim, usvajanjem tržišnih načela poslovanja, sloboda kretanja ljudi, kapitala i robe te

težnja za punopravnim članstvom u sve integracije Europske unije stvorena je potreba za

uvođenjem instituta revizije u poslovanje poslovnih subjekata. Postupak uvođenja revizije u

Republici Hrvatskoj počeo je postepeno – osnivanjem strukovnih organizacija i usvajanjem

Zakona o reviziji.

U najvažnije strukovne organizacije na teritoriju Republike Hrvatske spadaju Hrvatska udruga

revizora (HUR), kasnije Hrvatska revizorska komora (HRK; Croatian Audit Chamber – CAC)

te Institut za internu reviziju (Institute of Internal Auditors) pri Hrvatskoj zajednici

računovođa i financijskih djelatnika (HZRFD). (ibid., str. 31)


3.1.1. Revizijska organizacija INTOSAI

Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (engl. Internationaln Organisation

of Supreme Audit Institutions - INTOSAI) je profesionalna vrhovna organizacija vrhovnih

revizijskih institucija zemalja članica Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija.

To je priznato internacionalno tijelo koje predstavlja vrhovne revizijske institucije, koje

postoje već više od pedeset godina te svojom djelatnošću daje institucionalni okvir za vrhovne

revizijske institucije u smislu promicanja, razvoja i prijenosa znanja za poboljšanje državne

revizije u svijetu i štićenje ugleda i utjecaja vrhovnih revizijskih institucija u svojim

zemljama.

INTOSAI je samostalna, neovisna, nepolitička i nevladina organizacija s posebnim

savjetodavnim statusom u Gospodarsko-socijalnom vijeću (ECOSOC) Ujedinjenih naroda. U

skladu s INTOSAI motom: „Zajedničko iskustvo koristi svima“, razmjena iskustava između

INTOSAI članova te zaključaka koji rezultiraju iz te razmjene, jamstvo su da će državne

revizije kontinuirano napredovati s novim razvojem.

Organizacija je osnovana 1953. godine na inicijativu Emilia Fernandez Camus-a, tadašnjeg

predsjednika Vrhovne revizijske institucije Kube. U to vrijeme su se 34 vrhovne revizijske

institucije sastale na 1. INTOSAI Kongresu na Kubi. Trenutno INTOSAI ima 192 punopravna

člana i 5 pridruženih članova. (INTOSAI, 2014)

1977. godine INTOSAI je usvojila Limsku deklaraciju o revizijskim smjernicama i pravilima

i ta deklaracija artikulira INTOSAI filozofski i konceptualni pristup, a 2007. godine i

Meksičku deklaraciju o neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija, koja ističe načela

neovisnosti i demokratskih vrijednosti.

INTOSAI ima pet službenih jezika: arapski, engleski, francuski, njemački i španjolski.

Njezina snaga leži u kulturnoj, jezičnoj i državnoj raznolikosti svojih globalnih članica i traži

uravnoteženu zastupljenost regija i revizijskih sustava. Organizacija djeluje kroz konzultacije

i konsenzus, bez obzira na geografske veličine ili ekonomske snage. Također, ona naglašava

poštivanje nacionalnog suvereniteta i ravnopravnosti svojih članova.

Kako bi poboljšala sposobnost razvoja vrhovnih revizijskih institucija diljem svijeta,

INTOSAI je sklopila dogovor s 15 organizacija, a Memorandumom o razumijevanju

potpisanim u listopadu 2009. godine, uspostavljena je suradnja na jačanju kapaciteta vrhovnih


revizijskih institucija da povećaju svoju učinkovitost kao instrumenta odgovornosti,

transparentnosti, dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije u svojim zemljama. (INTOSAI,

2014 ) Vrhovne revizijske institucije svih zemalja učlanjene su u Međunarodnu organizaciju

vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), kroz koju razvijaju temeljna načela i zajedničke,

opće prihvaćene standarde za svoj rad.

Najviše tijelo INTOSAI-a je Međunarodni kongres vrhovnih revizijskih institucija

(INCOSAI), koji se sastaje svake treće godine sa svrhom raspravljanja i donošenja preporuka

vezano uz teme od zajedničkog profesionalnog interesa za sve članice, razmjene znanja,

iskustava i ideja, utvrđivanja zadataka Upravnom odboru i Glavnom tajništvu, usvajanja i

rasprave o strateškom planu organizacije, razmatranja i prihvaćanja izmjena i dopuna statuta,

utvrđivanja proračuna organizacije, usvajanja izvješća Glavnog tajništva, regionalnih skupina

i radnih tijela, te radi dogovaranja i provedbe drugih zajedničkih aktivnosti i zadataka.

Vrhovne revizijske institucije trebaju biti neovisne od entiteta revizije i zaštićene od bilo

kakog vanjskog utjecaja. Njihova temeljna zadaća je ispitati jesu li javna sredstva ekonomično

i učinkovito raspoređena i korištena u skladu s postojećim pravilima i propisima. Također je

važno da se njihove metode revizije temelje na suvremenim saznanjima i tehničkim znanjima

i da su revizori imaju potrebne stručne kvalifikacije i moralni integritet.

INTOSAI osigurava prikladan ustavni ili zakonski okvir koji poziva za cjelovitu reviziju i

neograničen pristup informacijama čime omogućuje neograničeno objavljivanja izvješća

vrhovnih revizijskih institucija, te podržava izgradnju institucionalnih kapaciteta vrhovnih

revizijskih institucija za koji omogućavaju organizacijsku i financijsku neovisnost..


3.1.1.1. Organizacijska struktura

Svoju misiju i cilj INTOSAI ostvaruje kroz mnoga tijela koja imaju različitu ulogu. Glavna

tijela INTOSAI organizacije su: Kongres, Upravni odbor, Generalno tajništvo, Regionalne

radne grupe.

Slika 8. Glavna tijela INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014)

3.1.1.1.1. Kongres

Kongres je vrhovno tijelo INTOSAI-a i sastoji se od punopravnih i pridruženih članova.

Svake tri godine održavaju se redoviti sastanci u gostujućoj zemlji jedne od vrhovnih

revizijskih institucija. Na tim sastancima članovi INTOSAI-a imaju priliku za razmjenu

iskustava, raspravu o određenim pitanjima i dijeljenje rješenja i preporuka za poboljšanje

odgovornosti vlada diljem svijeta. Sudionici su delegacije članica vrhovnih revizijskih

institucija, predstavnici Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i drugih međunarodnih i stručnih

organizacija. Zaključci tj. odluke Kongresa donose se jednostavnom većinom glasova, osim

odluka o izmjenama i dopunama Statuta, koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu glasova.

Neovisno o broju delegata koji je predstavljaju, svaka vrhovna revizijska institucija koja

sudjeluje na Kongresu ima pravo na jedan glas na Kongresu prilikom glasovanja, a nijedna

zemlja članica nema pravo veta.

INTOSAI

Kongres

Upravni odbor

Generalno tajništvo

Regionalne radne grupe


Zadaci Kongresa su sljedeći:

� raspraviti i dati preporuke o temama od zajedničkog profesionalnog i tehničkog

interesa s ciljem promicanja razmjene ideja i iskustava

� dodijeliti zadatke Upravnom odboru i Glavnom tajništvu

� imenovati povjerenstva i dodijeliti im zadatke

� usvojiti izmjene i dopune statuta INTOSAI-a

� baviti se svim pitanjima koja su donešena pred Kongres od strane Upravnog odbora

� usvojiti trogodišnje proračune INTOSAI-a

� odobriti godišnje izvješće i revidirana financijska izvješća Generalnog tajništva

� utvrditi, na prijedlog Upravnog odbora, zemlju čija će vrhovna revizijska intitucija

organizirati sljedeći kongres

� odlučiti o pitanjima koja se tiču međunarodne suradnje vrhovnih revizijskih institucija

� odrediti, na prijedlog Upravnog odbora, revizore organizacije

� donositi odluke o svim pitanjima u vezi s ovom institucijom koja nisu pokrivena ili

navedena u Statutu

3.1.1.1.2. Upravni odbor

Upravni odbor INTOSAI se sastoji od 18 članova. Sastaje se u jednom godišnje između

sastanaka Kongresa. Svaka od sedam regionalnih radnih grupa INTOSAI-a i glavne vrste

javnih revizijskih sustava su zastupljene u Odboru, čime se osigurava uravnotežena

zastupljenost svih zemalja članica. INTOSAI razvojna inicijativa i Internacionalni časopis

državne revizije također su zastupljeni u Upravnom odboru. Predsjednik Odbora je

predsjednik vrhovne revizijske institucije koja je ugostila posljednji kongres. (ibid.)

INTOSAI razvojna inicijativa (IDI - INTOSAI Development Initiative) podržava

unaprjeđenje revizorskih kapaciteta članova INTOSAI-a. Osnovana je 1986. godine na

Kongresu u Sydneyu. IDI u Norveškoj je osnovana u svibnju 1999. godine kao Temelj ispod

norveškog zakona, dajući mu organizacijsku i ekonomsku neovisnost. Predsjednik norveškog

odbora državnih revizora djeluje kao predsjednik odbora INTOSAI razvojne inicijative.

Aktivnosti inicijative uključuju dugoročne regionalne programe obuke, regionalne satelitske i

partnerske programe i seminare i radionice o ključnim područjima državne revizije.

Internacionalni časopis državne revizije posvećen je unaprjeđenju procedura i tehnika državne

revizije. Časopis se također koristi kao alat za učenje jer su članci unutar časopisa


usredotočeni na pragmatične aspekte sektora javne revizije i studija slučaja. Objavljuje se

kvartalno na pet službenih jezika INTOSAI-a, od strane vrhovne revizijske institucije

Sjedinjenih Američkih Država (Government Accountability Office - GAO). (ibid.)

Zadaci Upravnog odbora su

� da se u vremenu između dva Kongresa poduzmu sve mjere koje se smatraju

potrebnima

� postizanje ciljeva INTOSAI-a i uspjeh u obavljanju zadataka dodijeljenih od strane

Kongresa

� utvrditi da li kvalifikacije vrhovnih revizijskih institucija koje se žele priključiti

INTOSAI-u udovoljavaju zahtjevima priključenja i odlučivanje o njihovom

priključivanju

� prepoznavanje regionalnih radnih grupa koje žele surađivati kao takve u okviru

INTOSAI-a

� formirati financijski i administracijski odbor od pet članova

� usvojiti godišnje proračune, uzimajući u obzir provedbu Strateškog plana INTOSAI-a

pregled i prihvaćanje godišnjeg izvješća Glavnog tajništva te slanje izvješća zajedno s

komentarima Kongresu na odobrenje

Upravni odbor formira Financijski i administracijski odbor (Finance and Administration

Committee - FAC) koji se sastoji od pet njegovih članova s pravom glasa, a oni savjetuju

Upravni odbor INTOSAI-a. Vrhovne revizijske institucije – članovi s pravom glasa su:

Saudijska Arabija koja je ujedno i predsjednik tog odbora, Sjedinjene Američke Države koje

su potpredsjednik, Kina, Ekvador te Norveška. (ibid.)

Zadaci i odgovornosti Financijskog i administracijskog odbora su sljedeće:

� suradnja s Generalnim tajništvom u financijskom planiranju

� nadgledanje i kontrola provođenja proračuna

� preporuke Upravnom odboru u vezi početnih pristojbi za pridružene članice

� preporuke prilagodbi članarina punopravnih i pridruženih članova

� izvještavanje Upravnom odboru i Kongresu o aktivnostima i rezultatima

Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________

3.1.1.1.3. Generalno tajništvo

Prema odluci Šestog INTOSAI Kongresa u Tokiju,

nalazi u Beču, u Austriji, na sudu za reviziju Republike Austrije.

administrativnu podršku INTOSAI

Kongresima, olakšava komunikaciju me

organizira seminare, posebne studije i aktivnosti kojima

Predsjednik suda za reviziju Republike Austrije, dr. Josef Moser, je glavni tajnik INTOSAIa.

3.1.1.1.4. Regionalne radne grupe

Regionalne radne grupe služe za promicanje ciljeva INTOSAI

omogućuju članovima stručn

priznanjem regionalne radne grupe podnose se u pisanom obliku Upravnom odboru

INTOSAI-a od strane glavnog tajnika regionalne radne grupe

na suradnju u okviru INTOSAI

na redovitoj sjednici Kongresa, izvješ

prethode sjednica Kongresa. INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih

grupa s godinama osnivanja, koje su prikazane

Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI

OLACEFS

AFROSAI

ARABOSAI

ASOSAI

PASAI

CAROSAI

EUROSAI

iplomski rad ____________________________________________

Generalno tajništvo

INTOSAI Kongresa u Tokiju, od 1968. godine, Generalno tajništvo se

u, u Austriji, na sudu za reviziju Republike Austrije. Ono pruža središnju

administrativnu podršku INTOSAI-u, upravlja INTOSAI proračunom, pomaže Odboru i

Kongresima, olakšava komunikaciju među članovima u razdoblju izmeđ

organizira seminare, posebne studije i aktivnosti kojima će promicati cilje


Regionalne radne grupe

Regionalne radne grupe služe za promicanje ciljeva INTOSAI-a na razini regija

čna i tehnička podrška na regionalnoj osnovi. Zahtjevi za


a od strane glavnog tajnika regionalne radne grupe. U njima se

na suradnju u okviru INTOSAI-a. U skladu sa Statutom predsjednik regionalne radne grupe,

na redovitoj sjednici Kongresa, izvješćuje o svojim aktivnostima tijekom tri godine koje

INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih

koje su prikazane na Slici 9.

Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI (prerađeno prema INTOSAI, 2014)

• Organization of Latin American and Carribean Supreme Audit Institutions

• Osnovana 1965.

• African Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1976.

• Arab Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1976.ARABOSAI

• Asian Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1978.

• Pacific Association of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1987.

• Carribean Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1988.

• European Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1990.

________________________ 29

Generalno tajništvo se

Ono pruža središnju

čunom, pomaže Odboru i

lanovima u razdoblju između Kongresa te

e promicati ciljeve INTOSAI-a.


na razini regija, čime se

na regionalnoj osnovi. Zahtjevi za


U njima se izražava spremnost

redsjednik regionalne radne grupe,

uje o svojim aktivnostima tijekom tri godine koje

INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih

eno prema INTOSAI, 2014)

Organization of Latin American and Carribean

African Organization of Supreme Audit Institutions

Arab Organization of Supreme Audit Institutions

Asian Organization of Supreme Audit Institutions

Pacific Association of Supreme Audit Institutions

Carribean Organization of Supreme Audit Institutions

European Organization of Supreme Audit Institutions


3.1.1.2. Odbori, radne i operativne grupe

INTOSAI organizacija obuhvaća i različite odbore, radne grupe te operativne grupe koje

imaju različite uloge, a čija je svrha da potpomažu rad cjelokupne organizacije. Odbori

INTOSAI bave se pitanjima velike važnosti i interesa za sve svoje članice, kao što su

pripremanje standarda i smjernica za državne revizije koje se primjenjuju u cijeloj

organizaciji. Odbori trebaju imati uravnoteženu zastupljenost članova organizacije i jasne

smjernice od strane Upravnog odbora. Radne grupe se formiraju za rješavanje određenih

tehničkih pitanja koja su od interesa za pojedinu vrhovnu revizijsku organizaciju, kao što su

pitanje privatizacije, revizije okoliša i slično. One objavljuju smjernice i najbolje prakse kao

rezultat njihovog rada. Članovi INTOSAI-a su slobodni pridružiti se radnim grupama ukoliko

imaju interesa za tim. Osim odbora i radnih grupa, operativne grupe su formirane od strane

Kongresa ili Upravnog odbora ukoliko je potrebno da se rješe određena pitanja koja su od

značajnog interesa mnogih vrhovnih revizijskih institucija. Operativne grupe djeluju u

određenom vremenskom periodu te se raspuštaju kada dovrše zadatke koji su im dodjeljeni.

Operativne grupe trebaju imati uravnoteženu zastupljenost INTOSAI članova.

3.1.1.3. Strateški ciljevi i plan

Strateški plan INTOSAI obuhvaća misiju i viziju i četiri glavna cilja. Osnovne vrijednosti

INTOSAI organizacije su: neovisnost okruženja u kojemu se odvija revizija, integritet

revizora na kojemu se temelji revizorska profesija, profesionalizam, vjerodostojnost,

uključivost, suradnja i inovacija. Strateški plan na prošlim uspjesima gradi i usmjeruje

organizaciju kako bi se susrela s novim izazovima u budućnosti. Prvi strateški plan bio je

usvojen 2004. godine, a bio je namijenjen za vođenje operacija od strane INTOSAI Kongresa

u Budimpešti. Sastojao se od tri primarna cilja koja su bila vezana za misiju i jednog

organizacijskog cilja. Drugi strateški plan, koji se odnosi na razdoblje od šest godina, od

2011. do 2016., i koji je trenutno na snazi, usvojen je od strane 20. INCOSAI-a u Južnoj

Africi 2010. godine. Ističe određene strateške prioritete:

� pomoći osigurati neovisnost vrhovnih revizijskih institucija

� implementacija ISSAI (International Standards of Supreme Audit Institutions) okvira

� jačanje gradnje kapaciteta vrhovnih revizijskih intitucija

� demonstracija vrijednosti i koristi vrhovnih revizijskih intitucija

� produbiti borbu protiv korupcije


� poboljšati INTOSAI komunikaciju

Kako bi se suočili s ključnim problemima i u potrazi za kontinuiranim poboljšanjem, kao i

poduzimanjem daljnjeg koraka prema postavljanju INTOSAI-a kao modela među

međunarodnim institucijama, INTOSAI je nastavio razvijati svoju strategiju usmjerenu prema

budućnosti kako bi ostvario svoja četiri cilja, prikazana na Slici 10.

Slika 10. Strateški ciljevi INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014)

3.1.1.3.1. Profesionalni standardi

Strateški plan INTOSAI uključuje stvaranje Odbora profesionalnih standarda (Professional

Standards Committee - PSC). Svrha tog odbora je promicanje snažnih, neovisnih i

multidisciplinarnih vrhovnih revizijskih institucija poticanjem vrhovnih revizijskih institucija

da budu primjer i doprinose razvoju i usvajanju odgovarajućih i učinkovitih profesionalnih

standarda. U današnje vrijeme taj se odbor sastoji od Upravnog odbora i pododbora.

Pododbori djeluju samostalno u skladu s odobrenim planom rada. Odbor profesionalnih

standarda se temelji na otvorenom i dobrovoljnom članstvu koji predstavljaju „bazen resursa“

za obavljanje postojećih i budućih zadataka.

Cilj je promovirati jake, neovisne i multidisciplinarne vrhovne revizijske institucije i

potaknuti dobro upravljanje kroz pružanje i održavanje Međunarodnih standarda vrhovnih

revizijskih institucija (ISSAI). Cilj će biti postignut s pomoću sljedećih strategija:

INTOSAI STRATEŠKI

CILJEVI

Profesionalni standardi

Izgradnja kapaciteta

Razmjena znanja

Oblikovanje međunarodnih organizacija


� razvijanje odgovornosti i transparentnosti načela

� pregled i restrukturiranje trenutnih aranžmana odbora za standarde

� razvijanje partnerstva s drugim utemeljiteljima međunarodnih standarda

3.1.1.3.2. Izgradnja kapaciteta

Izgradnja kapaciteta označava institucionalnu izgradnju kapaciteta aktivnosti. Sljedeće

strategije se provode za ostvarivanje tog cilja:

� promicanje veće aktivnosti izgradnje kapaciteta među članovima INTOSAI-a kroz

INTOSAI razvojnu inicijativu i srodne napore

� razvijanje partnerstva s međunarodnim organizacijama za razvoj, a u skladu sa

zahtjevima za neovisnost INTOSAI-a

� savjetodavne i konzultantske usluge

� promicanje najboljih praksi i osiguranje kvalitete kroz dobrovoljne stručne procjene

Strateški plan INTOSAI-a za razdoblje od 2005. do 2010. godine postavlja kao glavne zadaće

Odbora za izgradnju kapaciteta (Capacity Building Committee - CBC) izgradnju

profesionalnih kapaciteta vrhovnih revizijskih institucija kroz obuku, tehničku pomoć i druge

razvojne aktivnosti. U današnje vrijeme taj se odbor sastoji od Upravnog odbora i dva

pododbora. Zadaća pododbora je obavljanje i provedba plana rada Odbora za izgradnju

kapaciteta. Odbora za izgradnju kapaciteta se temelji na otvorenom i dobrovoljnom članstvu

te predstavlja „bazen resursa“ za obavljanje različitih zadaća pododbora.

3.1.1.3.3. Razmjena znanja

Cilj Razmjena znanja se temelji na osnovnim značajkama otvorenosti, dijeljenja i suradnje.

Cilj bi trebao biti postignut pomoću strategija:

� uspostavljanje novih i održavanje postojećih radnih grupa

� omogućavanje najboljih praksi u skladu s raznolikosti i suverenosti razmatranja

� razvoj globalne komunikacijske politike i strategije

� promicanje partnerstva s akademskim i istraživačkim institucijama u skladu s

INTOSAI zahtjevima neovisnosti


3.1.1.3.4. Oblikovanje međunarodnih organizacija

Strateški cilj oblikovanje međunarodnih organizacija se odnosi na organizaciju i upravljanje

INTOSAI-a. Strateški ciljevi uključuju: promoviranje ekonomičnih, učinkovitih i djelotvornih

radnih praksi:

� promoviranje pravovremenog donošenja odluka osiguravajući da ključne odluke imaju

� široku podršku INTOSAI članstva

� promicanje učinkovitih praksi zadržavajući poštovanje prema autonomiji regionalnih

radnih grupa, uravnoteženom donošenju odluka, financijskoj neovisnosti,

nepolitičkom karakteru INTOSAI-a i različitim modelima i pristupima članica

INTOSAI-a

3.1.1.4. INTOSAI revizijski standardi

Opći okvir INTOSAI standarda proizlazi iz deklaracija iz Lime i Tokija, izjava i izvješa koja

je usvojio INTOSAI na raznim kongresima te izvješća grupe stručnjaka Ujedinjenih naroda sa

sastanaka o računovodstvu i reviziji javog sektora u zemljama u razvoju. INTOSAI revizijski

standardi sastoje se od četiri dijela:

a) osnovna načela

b) opći standardi

c) standardi obavljanja revizije

d) standardi izvješćivanja

INTOSAI je ove standarde razvio kako bi pružio okvir za uspostavljanje postupaka i praksi

koje treba primjenjivati u obavljanju revizije uključujući revizije računalno podržanih sustava.

Oni se trebaju promatrati sa stajališta pojedinih ustava, zakona i drugih uvjeta u kojima

djeluje vrhovna revizijska institucija. Osnovna načela revizijskih standarda jesu temeljne

pretpostavke, dosljedne premise, logična načela i zahtjevi koji pomažu u razvijanju revizijskih

standarda te služe revizorima u oblikovanju njihovih mišljenja i izvješća, a posebice u

slučajevima gdje se ne primjenjuju posebni standardi. Revizijski standardi trebaju biti u

skladu s revizijskim načelima. Oni revizoru također pružaju minimalne smjernice što pomaže

u određivanju obujma revizijskih mjera i postupaka koje treba primijeniti u reviziji. Revizijski

standardi predstavljaju kriterije ili mjerilo na osnovi kojega se ocjenjuje kvaliteta revizijskih


rezultata. Objašnjenja i obrazloženja ovih standarda su u isključivoj nadležnosti Upravnog

odbora INTOSAI-a, dok su izmjene i dopune u nadležnosti Kongresa INTOSAI-a.

3.1.2. Revizijska organizacija EUROSAI

Sve vrhovne revizijske institucije imaju isti zadatak u javnom životu svoje zemlje: ispituju

upravljanje javnim sredstvima i žele sačuvati vrijednost novca poreznih obveznika. Porezni

obveznici, političari i birači zainteresirani su da se javna sredstva koriste u skladu sa zakonom

i ispravno. Međutim, pristupi nadzoru javnih izdataka i izvješćivanju o rezultatima nadzora

ponekad su zajednički pojedinim zemljama, a ponekad su specifični i primjenjuju se u jednoj

ili dvije zemlje te odražavaju posebnosti njihova povijesnog razvoja. Prema knjizi National

Audit Office of the United Kingdom: The State Audit in the European Union, razlikujemo 4

glavna oblika njihova ustroja:

1. sud sa sudskim ovlastima,

2. kolegijalno tijelo bez sudskih ovlasti,

3. neovisni ured za reviziju s glavnim državnim revizorom na čelu i

4. ured za reviziju na čijem je čelu glavni državni revizor, koji je zapravo član vlade.

Revizijska organizacija EUROSAI je vrhovna revizijska organizacija zadužena za europski

teritorij, zbog čega je od velikog značaja i za Republiku Hrvatsku. EUROSAI (European

Organisation of Supreme Audit Institutions), tj. Europska organizacija vrhovnih revizijskih

institucija, je jedna od regionalnih grupa Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih

institucija (INTOSAI).

EUROSAI je osnovana 1990. godine s 30 članova, odnosno vrhovnih revizijskih institucija 29

europskih država i Europskim revizorskim sudom. Danas EUROSAI broji 50 članica,

odnosno vrhovne revizijske institucije 49 europskih država i Europski revizorski sud.

(EUROSAI, 2014)

EUROSAI ima pet službenih jezika: engleski, francuski, njemački, ruski i španjolski, a

organizacija čini veliki napor kako bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost EUROSAI

članova poštujući zemljopisnu raznolikost i različite sustave organizacije revizije u javnom

sektoru. Ova organizacija ispunjava svoje aktivnosti kroz tri tijela: Kongres, Upravni odbor i

Tajništvo. Kako bi se pomoglo ispunjavanju ciljeva sadržanih u Strateškom planu, osnovana

su četiri tima za ciljeve. Svaki od njih se sastoji od EUROSAI članova i odgovoran je za


napredak organizacije prema postizanju odgovarajućeg cilja. Tu su i dvije radne grupe, dvije

operativne grupe i jedan odbor. Ta tijela su osnovana kao potpora Kongresu, na tehničkoj

razini, u konkretnim djelima i inicijativama.

Slika 11. Tijela, strateški ciljevi i potporne grupe organizacije EUROSAI

(prerađeno prema EUROSAI, 2014)

3.1.2.1. Povijest, ciljevi i načela organizacije

Ideja o Europskoj organizaciji Vrhovnih revizijskih institucija nastala je još u vrijeme

osnivanja INTOSAI-a 1953. godine. Prvi aktivni koraci k uspostavi EUROSAI-a poduzeti su

1974. godine tijekom VIII. INTOSAI Kongresa u Madridu. Između 1975. i 1989. vrhovne

revizijske institucije Italije i Španjolske, otvoreile su put za EUROSAI pripremom početnih

nacrta EUROSAI Statuta. U lipnju 1989. XIII. INTOSAI Kongres u Berlinu, donio je

"Berlinske deklaracije", u koju je ugrađen sporazum o stvaranju Europske organizacije

vrhovnih revizijskih institucija. Konstitutivna konferencija i I. Kongres EUROSAI-a u

održani su 1990. godine u Madridu, Španjolskoj, gdje je trajno uspostavljeno i sjedište

institucije u uredu španjolskog suda za reviziju.

GLAVNA TIJELA

KONGRES

UPRAVNI ODBOR

TAJNIŠTVO

STRATEŠKI CILJEVI



Razmjena znanja

Upravljanje i komunikacija

RADNE GRUPE

Informacijska tehnologija

Revizija okoliša

Baza podataka dobrih praksi

Revizija sredstava za nesreće i katastrofe

Revizija i etika


Ciljevi EUROSAI organizacije definirani su u njezinom Statutu:

� promicanje stručnog i tehničkog razumijevanja i suradnje među članicama institucije

EUROSAI i drugih regionalnih grupa INTOSAI-a kroz razmjenu ideja i iskustava o

reviziji i javnim financijama

� održavanje odnosa s nacionalnim i međunarodnim institucijama specijaliziranih za

probleme koji utječu na reviziju javnih prihoda i rashoda

� informiranost svih članica EUROSAI-a o izmjenama zakonodavstva svake države o

pitanjima revizije javnih financija i funkcioniranju pojedinih institucija

� promicanje teoretskih i praktičnih studija o problemima i pitanjima koja se odnose na

reviziju i srodne discipline

� surađivanje u razmjeni tehnika i znanja, poticanje održavanja seminara i tečajeva

treninga za službene djelatnike članica EUROSAI-a

� promicanje i olakšana razmjena informacija i dokumentacije među članovima

EUROSAI-a, kao i širenje publikacija o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti

� poticanje stvaranja specijaliziranih centara, instituta i sveučilišta za reviziju javnih

prihoda i rashoda

� poticanje provedbi zaključaka i preporuka koje je usvojio Kongres EUROSAI-a

� osiguranje unifikacije u terminologiji u području revizije javnih financija

� poduzimanje napora da se postigne veće razumijevanje problema i pitanja koja se

odnose na reviziju javnih financija

Slika 12. Načela temeljem kojih je inspiriran EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014)

Jednakost svih vrhovnih revizijskih institucija koje su članovi EUROSAI-a

Njihovo pravo na slobodnu

inkorporaciju i odvajanje

Poštivanje pravnih propisa kojima je

svaka vrhovna revizijska institucija

vođena


3.1.2.2. Organizacijska struktura

EUROSAI ostvaruje svoju misiju kroz niz tijela. Struktura EUROSAI-a je navedena u Statutu

te je čine tri glavna tijela: Kongres, Upravni odbor i Generalno tajništvo.

3.1.2.2.1. Kongres

EUROSAI Kongres je vrhovno tijelo EUROSAI-a. Kongres se sastoji od svih članova

EUROSAI-a, odnosno njihovih predsjednika ili ovlaštenih predstavnika. Sastaje se na

redovitoj sjednici svake tri godine. Prema Statutu, Kongres ima sljedeće ovlasti i zadatke:

� uspostavljanje smjernica potrebnih za postizanje ciljeva EUROSAI-a

� odobravanje izvješća drugih tijela koja čine EUROSAI o njihovim aktivnostima

� odobravanje prijedloga jednog ili više članova ili od strane Upravnog odbora

� odobravanje proračuna, za razdoblje između dva redovna kongresa, financijskih

� doprinosa članova te računa EUROSAI-a

� stvaranje tehničkih odbora i radnih grupa i određivanje njihovih funkcija

� odabir četiri člana Upravnog odbora

� odabir zemlje u kojoj će se održati sljedeća redovna sjednica Kongresa

� izmjena statuta EUROSAI-a, na prijedlog Upravnog odbora ili jedne trećine članova

EUROSAI-a, a donoseći izmjenu dvotrećinskom većinom glasova nazočnih, u kojem

slučaju, predložena izmjena treba biti poslana članovima EUROSAI-a 30 dana

unaprijed

� izrada vlastitih pravila i propisa

� imenovanje revizora EUROSAI-a

3.1.2.2.2. Upravni odbor

Prema člancima Statuta, EUROSAI Upravni odbor se sastoji od osam članova:

� četiri punopravna: predsjednici vrhovnih revizijskih institucija koje su bile domaćini

posljednje dvije redovne sjednice Kongresa, predsjednik vrhovne revizijske institucije

koja će biti domaćin naredne redovne sjednice Kongresa te Glavni tajnik EUROSAI-a

� četiri birana od Kongresa na razdoblje od šest godina.

Trenutno se Upravni odbor sastoji od vrhovnih revizijskih institucija sljedećih zemalja:

Portugala, Poljske, Španjolske, Turske, Ukrajine, Nizozemske, Belgije i Europskog


revizorskog suda dok su zemlje promatrači: Austrija, Mađarska, Norveška i Ruska Federacija.

Upravnim odborom predsjeduje predsjednik EUROSAI-a, Guilherme d'Oliveira Martins, koji

je predsjednik Portugalskog revizijskog suda te koji zastupa organizaciju. On je ujedno i

predsjednik vrhovne revizijske institucije Portugala, ali i vanjski predstavnik EUROSAI-a. U

slučajevima kada Upravni odbor ne može donjeti većinsku odluku ima odlučujući glas. Dva

potpredsjednika (od lipnja 2011., vrhovna revizijska institucija Nizozemske - prvo

potpredsjedništvo te vrhovna revizijska institucija Turske – drugo potpredsjedništvo) te

Glavni tajnik podupiru Predsjednika EUROSAI-a u obavljanju zadataka. Da bi se osigurala

odgovarajuća zastupljenost EUROSAI članova u Upravnom odboru, zemljopisna raznolikost i

različiti sustavi organizacija revizije u javnom sektoru su uzeti u obzir pri imenovanju članova

Upravnog odbora. Predsjednici vrhovnih revizijskih institucija koji su dio Upravnog odbora

INTOSAI-a i članovi EUROSAI-a također sudjeluju u Upravnom odboru, kao promatrači.

Gosti mogu biti pozvani na sastanke Upravnog odbora kako bi predstavili konkretne točke

dnevnog reda. Upravni odbor se sastaje najmanje jednom godišnje. Njegov zadnji sastanak je

održan u Bruxellesu (Belgija) 30. svibnja 2013. godine. Sljedeći sastanak Upravnog odbora

održat će se u Haagu (Nizozemska), u lipnju 2014. godine. Zadaci i obveze Upravnog odbora

su sljedeće:

� nadgledati ispunjenje Statuta EUROSAI-a

� donijeti odluke potrebne za funkcioniranje EUROSAI-a, u skladu sa smjernicama

utvrđenim od strane Kongresa

� usvojiti nacrt proračuna i predati ga Kongresu na odobrenje

� izraditi smjernice za pripremu i prezentaciju financijskih izvještaja od strane Tajništva

i za njihovu reviziju od strane revizora

� predaja računa, zajedno s izvješćem revizora i vlastitim komentarima, Kongresu na

odobrenje

� podnijeti izvješće o EUROSAI aktivnostima za svako redovno zasjedanje Kongresa

� ispuniti druge poslove koji su im povjereni od strane Kongresa

3.1.2.2.3. Generalno tajništvo

Tajništvo EUROSAI-a djeluje trajno na Sudu revizije u Španjolskoj, koje je ujedno i sjedište

EUROSAI-a. Glavni tajnik EUROSAI-a, Ramón Álvarez de Miranda, je predsjednik

španjolskog suda za reviziju. Tajništvo održava EUROSAI članove u kontaktu i promiče


odnose između njih u intervalu između Kongresa. Odgovorno je za izradu rasporeda

prijedloga koji se podnose upravnim tijelima, a na zahtjev članova.

Prema Statutu, Tajništvo ima sljedeće odgovornosti:

� pripremanje sjednica Upravnog odbora

� provođenje odluka Kongresa i Upravnog odbora

� priprema nacrta proračuna EUROSAI-a i dostavljanje Upravnom odboru

� predaja financijskih izvješća, uz godišnji financijski izvještaj, Upravnom odboru

� provedba proračuna i održavanje računa i evidencija organizacije

� obavljanje dužnosti koje mu je dodijelio Kongres ili Upravni odbor

3.1.2.3. Odbori, radne i operativne grupe

EUROSAI Kongres nadležan je za izradu, osnivanje i raspuštanje tehničkih komisija, radnih

grupa i utvrđivanje njihovih funkcija. Ta tijela su postavljena kao potpora Kongresu, na

tehničkoj razini, u konkretnim djelima i inicijativama. Mogu biti osnovana po stalnoj osnovi

ili s konkretnim vijekom trajanja za izvršavanje određenih zadataka. Radne grupe, operativne

grupe i odbori se sastoje od članova EUROSAI-a te podnose izvješće o svom radu EUROSAI

Upravnom odboru. Članovi EUROSAI-a mogu sudjelovati u radu tih tijela na dobrovoljnoj

osnovi. Svaka radna grupa, operativna grupa ili tehnički odbor bira svog predsjednika. Svi

članovi koji sudjeluju u tehničkim odborima ili studijskim grupama moraju biti zastupljeni sa

svojim delegatima ili predstavnicima, koji mogu imati pomoć stručnjaka ili savjetnika.

EUROSAI trenutno ima dvije radne grupe, dvije operativne grupe i jedan odbor, baveći se

područjima koja su od posebne važnosti za EUROSAI, a to su:

1. radna grupa za informacijske tehnologije (IT), osnovana 2002. godine na V. Kongresu

u Moskvi. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Švicarske.

2. radna grupa za reviziju okoliša, postavljena 1999. godine na IV. Kongresu u Parizu.

Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Norveške.

3. operativna grupa za reviziju fondova dodijeljenih za katastrofe i nesreće, postavljena

2008. godine na VII. Kongresu u Krakowu. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska

institucija Ukrajine.

4. operativna grupa za reviziju i etiku, postavljena 2011. godine na XXXVIII. Upravnom

odboru. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Portugala.


5. nadzorni odbor za postavljanje i rad elektronske baze podataka s dobrim praksama o

kvaliteti revizije, postavljena 2011. godine na VIII. Kongresu, za razvoj i održavanje

aktualnosti rada Radne grupe EUROSAI-a za izradu nacrta Vodiča za dobre prakse o

kvaliteti revizije, postavljena 2008. godine. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska

institucija Mađarske.

3.1.2.4. Strateški ciljevi i plan

Prvi Strateški plan EUROSAI-a usvojen je na VIII. Kongresu EUROSAI-a u Lisabonu,

Portugalu, za razdoblje 2011.-2017. godine, Temelji se temelji na četiri cilja (slika 13.). Za

svaki od ciljeva postoji tim sastavljen od predstavnika članova EUROSAI-a. Timovi za

ciljeve moraju podnositi izvješća Upravnom odboru.

Slika 13. Strateški ciljevi EUROSAI organizacije (prerađeno prema EUROSAI, 2014)

3.1.2.4.1. Izgradnja kapaciteta

Izgradnja kapaciteta vrhovnih revizijskih institucija znači razvijanje sposobnosti, znanja,

strukture i načina rada koji čine organizaciju učinkovitijom, gradeći na postojećim jakostima i

rješavanju manjkavosti i slabosti. EUROSAI se zalaže za poticanje razvoja jakih, neovisnih i

visoko stručnih vrhovnih revizijskih institucija. Stoga je EUROSAI usvojio "Izgradnju

kapaciteta" kao prvi cilj u svom strateškom planu za 2011.-2017. godinu. Cilj je popraćen

timom sastavljenim od predstavnika članova EUROSAI-a, koji ima odgovornost da se

unaprijedi rad EUROSAI-a prema postizanju cilja. Timom prvog cilja predsjedava francuski

revizijski sud i izvještava o svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tog tima su

EUROSAI STRATEŠKI

CILJEVI



Razmjena znanja

Upravljanje i komunikacija


vrhovne revizijske institucije Austrije, Estonije, Gruzije, Mađarske, Latvije, Litve, bivše

jugoslavenske Republike Makedonije, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Švedske, Ukrajine i

Velike Britanije. Nadalje, vrhovne revizijske institucije Cipra i Španjolske sudjeluju kao

pozvani stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.

3.1.2.4.2. Profesionalni standardi

U svrhu obavljanja svojih dužnosti kompetentno i profesionalno, vrhovne revizijske institucije

trebaju imati suvremeni okvir profesionalnih međunarodnih standarda. Međunarodna

organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) je razvila niz takvih standarda koje

EUROSAI promiče i olakšava njihovu provedbu od strane svojih članova u okviru strateškog

cilja "Profesionalni standardi" unutar strateškog plana za 2011.-2017. godinu.

Postavljen je i tim za postizanje tog cilja, kojim predsjedava njemački Federalni sud revizora

te izvještava o svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tog tima su vrhovne revizijske

institucije Austrije, Belgije, Gruzije, Mađarske, bivše jugoslavenske Republike Makedonije,

Latvije, Litve, Portugala, Rumunjske, Rusije, Slovačke i Ukrajine. Vrhovne revizijske

institucije Azerbejdžana, Cipra, Danske, Estonije i Švedske sudjeluju u timu kao pozvani

stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima. Tim je vođen s tri ključne

strategije provedbe:

1. Za podizanje svijesti o ISSAI i INTOSAI GOV (INTOSAI Guidance on Good

Governance), tim promiče prijevod standarda na ruski jezik (jedini EUROSAI radni jezik

u kojem oni još nisu dostupni), te objavljuje i članke u časopisu EUROSAI-a i pruža

stručne materijale na web stranici EUROSAI-a.

2. Organiziranje seminara i radionica za pružanje savjeta, razmjenu iskustava i

identificiranje dobrih praksi.

3. Suradnja sa stručnim organizacijama poput Europske konfederacije instituta internih

revizora.

3.1.2.4.3. Razmjena znanja

U cilju jačanja revizije javnog sektora, odgovornosti, dobrog upravljanja i transparentnosti u

regiji, EUROSAI ima za cilj unaprijediti razmjenu znanja, informacija i iskustava između

svojih članica i sa vanjskim partnerima. Stoga je EUROSAI usvojio "Razmjenu znanja" kao

treći cilj u svom strateškom planu za 2011.-2017. godinu. Također je sastavljen tim od


predstavnika EUROSAI članova, koji ima odgovornost da unaprijedi rad EUROSAI-a prema

ostvarenju tog cilja. Tim timom predsjedava češki Vrhovni ured za reviziju koji izvještava o

svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tima su vrhovne revizijske institucije Austrije,

Belgije, Estonije, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Mađarske, Litve, Norveške,

Poljske, Portugala, Švicarske i Ukrajine. Osim toga, vrhovna revizijska institucija Španjolske

sudjeluje u timu kao pozvani stručnjak, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.

3.1.2.4.4. Upravljanje i komunikacija

Temeljni dio procesa strateškog planiranja je procjena sposobnosti EUROSAI za ostvarivanje

strateških ciljeva. To uključuje osiguranje ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti

poslovanja i rada unutar proračuna. Stoga je EUROSAI usvojio "Upravljanje i komunikaciju"

kao četvrti cilj u svom strateškom planu. Tim je sastavljen od predstavnika EUROSAI

članova, koji ima odgovornost da unaprijedi rad EUROSAI-a prema postizanju tog cilja.

Timom predsjedava Predsjedništvo EUROSAI-a, portugalski sud za reviziju, koji izvještava o

svom radu EUROSAI Upravni odbor i Tajništvo. Članovi tima su vrhovne revizijske

institucije Češke, Francuske, Njemačke, Poljske, Nizozemske i Španjolske. Osim toga,

vrhovna revizijska institucija Danske i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno s Tajništvom

INTOSAI-a i direktorom strateškog planiranja INTOSAI-a, sudjeluju u timu kao pozvani

stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.


3.2. Najveće revizorske tvrtke

U različitim zemljama organizacija revizorske djelatnosti je drukčija, ovisno o zakonodavstvu

pojedinih zemalja. Revizijske tvrtke (am. Certified Public Accountants Firms – CPA firms) su

organizacije ovlaštene za provedbu stručne i neovisne revizije. One se bave neovisnom

eksternom revizijom (Independent external auditing), a u pravilu su objekt takve revizije

financijski izvještaji određenog poduzeća.

Kako bi mogle raditi svoj posao, revizijske tvrtke moraju biti članice nacionalnih instituta za

reviziju i koji nadziru njihov rad u smislu provjeravanja obavlja li se revizijski posao stručno i

profesionalno te da li revizijska tvrtka primjenjuje revizijske standarde i poštuje kodeks

profesionalne etike revizora. (Sever Mališ i dr, op.cit.:103-104)

S aspekta vlasništva, revizijske tvrtke mogu biti organizirane kao tvrtke u pojedinačnom

vlasništvu (društvo s ograničenom odgovornošću), kao partnerstvo (javno trgovačko društvo i

komanditno društvo ili partnerstvo) ili kao dioničarska društva. Bez obzira o kojem se obliku

organiziranosti profesionalnog djelovanja radi, sve one moraju imati status pravne osobe.

Zbog porasta sporova protiv revizora, najčešći organizacijski oblik je partnerstvo, pri čemu su

oni snažniji, kompetentniji i profesionalniji ne samo u obavljaju posla, već i u zaštiti

poslovanja u slučaju sudskih sporova.

U zadnje se vrijeme organizacijski status mijenja i revizijske se tvrtke sve češće organiziraju

kao korporacije, zbog djelotvornijeg upravljanja poslovanjem i problematike odgovornosti

revizora. (Messier Jr, 2000:17-18). Revizijske tvrtke mogu se rangirati i po veličini, zavisno o

području djelovanja i mogućnostima utjecaja na revizijsku profesiju. Revizorsku tvrtku tako

može činiti samo jedna osoba (vlasnik – revizor) ili biti velika međunarodna korporacija koja

zapošljava nekoliko tisuća ljudi.

Revizorske tvrtke mogu pružati različite usluge, odnosno širi asortiman usluga. To ne

podrazumijeva svaštarenje, već samo ono što je dozvoljeno odrednicama profesionalne etike.

Institut za reviziju pazi da na taj način ne bi došlo do sukoba interesa te određuje tko, odnosno

koji organizacijski dijelovi, podružnice ili filijale mogu koje poslove profesionalno obavljati,

ako se kao jednim od glavnih djelatnosti bave revizijom financijskih izvješća. Osim poslova

revizije financijskih izvješća, ove se tvtke mogu baviti i širokim spektrom ostalih

računovodstvenih i financijskih poslova. Tako se, pripadnici revizorske profesije mogu

istovremeno, po logici svog obrazovanja i iskustva, baviti sljedećim aktivnostima: eksternom


revizijom financijskih izvješć

poreznim savjetovanjem, rač

(specijalizirane tvrtke za pružanje usluga vo

poslodavstva pri čemu posebno podrazumijevamo savjetovanje u podru

računovodstva troškova, elektroni

poduzeća, ulaganjima, informacijama za potrebe upravljanja i sli

Na ova područja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti

klijenta, profitne i neprofitne organizacije, banke, osiguravaju

vladini (državni) programi te razli

Slika 14. Spektar revizorskih i ra

(prera

Model organizacije neke revizijske tvrtke uvjetovan je nizom

zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim

vrste usluga koje pruža, veličine, postoje

tvrtke su specifične organizacije, stoga

tri čimbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije

povećani poslovni i revizijski rizik s koj

uvjetima. Uobičajeno postoje č

su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mla

Računovodstvena savjetovanja

Vođenje računovodstva

Savjetovanje poslovodstva

iplomski rad ____________________________________________

jom financijskih izvješća, eksternom revizijom poslovanja, internom revizijom,

poreznim savjetovanjem, računovodstvenim savjetovanjem, vođenjem ra

(specijalizirane tvrtke za pružanje usluga vođenja računovodstva), savjetovanjem

čemu posebno podrazumijevamo savjetovanje u podru

unovodstva troškova, elektroničke obrade podataka, kalkulacija, nadzora nad imovinom

a, ulaganjima, informacijama za potrebe upravljanja i slično (prikazano na slici 14.)

ja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti

klijenta, profitne i neprofitne organizacije, banke, osiguravajući zavodi, fondovi i specijalni

vladini (državni) programi te različite državne institucije. (Kovačević, op.cit.

Slika 14. Spektar revizorskih i računovodstvenih područja profesionalnog djelovanja

(prerađeno prema Kovačević, 1993:45)

odel organizacije neke revizijske tvrtke uvjetovan je nizom čimbenika, kao što su specifi

zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim č

vrste usluga koje pruža, veličine, postojeće tehnologije, ljudskih resursa i sli

ne organizacije, stoga pri oblikovanju organizacijske strukture treba uvažiti

imbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije

ani poslovni i revizijski rizik s kojim se revizijske tvrtke suočavaju u suvremenim

ajeno postoje četiri skupine djelatnika zaposlenih u revizijskim tvrtkama koje

su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mla

Specijalna savjetovanja

Eksterna revizija financijskih

izvješć

Interna i eksterna revizija

poslovanja

Porezna savjetovanja

čunovodstvena savjetovanja

________________________ 44

a, eksternom revizijom poslovanja, internom revizijom,

đenjem računovodstva

unovodstva), savjetovanjem

emu posebno podrazumijevamo savjetovanje u području sustava

ke obrade podataka, kalkulacija, nadzora nad imovinom

(prikazano na slici 14.).

ja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti

i zavodi, fondovi i specijalni

op.cit.:45)

ja profesionalnog djelovanja

imbenika, kao što su specifični

zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim čimbenicima, poput

resursa i slično. Revizijske

pri oblikovanju organizacijske strukture treba uvažiti

imbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije i

čavaju u suvremenim

etiri skupine djelatnika zaposlenih u revizijskim tvrtkama koje

su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mlađi

Eksterna revizija financijskih

izvješća

Interna i eksterna revizija

poslovanja


revizori (asistenti). Smatra se da u dobro organiziranoj revizijskoj tvrtki po jednom partneru

moraju biti zaposlena dva menadžera, od tri do četiri starija revizora te od pet do šest mlađih

revizora, ali moguća su i drugačija organizacijska rješenja. (Tušek, 2001:59) Primjer

unutarnje organizacije revizijske tvrtke, s pregledom ovlasti i odgovornosti njezinih članova,

prikazan je na slici 15.

Slika 15. Revizijska tvrtka – pregled ovlasti i odgovornosti (prerađeno prema Tušek, 200:59)

U revizijskim tvrtkama se najčešće zapošljavaju mlađi ljudi i to u statusu revizora –asistenta,

koji zatim zavisno od postignutih rezultata, mogu postati revizori, stariji revizori, menadžeri i

na kraju mogu dostići najvišu stepenicu i postati partneri, tj. vlasnici idealnog dijela poduzeća.

U vodećim revizijskim tvrtkama svega 5 – 10% zaposlenih dostiže status partnera i za to je u

prosjeku potrebno 8 – 10 godina (Sever Mališ i dr., op.cit.:99)

1 PARTNER (ORTAK)•odnosi s najvišim

predstavnicima klijenta•pregled i ocjena obavljene

revizije•potpis revizorova izvješća•odobrenje za ispostavljen

račun klijentu•krajnja odgovornost za sve u svezi s revizorovim izvješćem

2 DIREKTORA (MENADŽERA)

•neposredni kontakt s klijentom

•neposredni nadzor nad izvršenjem revizije

•detaljni pregled obavljene revizije

• ispostava računa klijentu

3 - 4 STARIJA REVIZORA

•neposredna odgovornost za planiranje i izvršenje revizije•nadgledanje rada suradnika

5 - 6 MLAĐIH REVIZORA

•planiranje pojedinih područja revizije

•neposredna odgovornost u izvođenju revizije određenog

područja, uklju čujući i davanje mišljenja o tom

području


Za obavljanje revizije financijskih izvješća, koja su za poduzeća određene veličine zakonom

propisana kao obvezatna, vlasnici skupština dioničara ili neki drugi organ konstituiran po

osnovi vlasništva, biraju revizorsku tvrtku koja će to izvoditi. Zato se sklapa ugovor kojim se

predviđaju i definiraju područje rada, rokovi, nadležnosti i cijena, budući da revizorske tvrtke

posluju na komercijalnoj osnovi. Po osnovi obavljanja profesionalnih usluga, stječu prihode

kojim nadoknađuju troškove djelatnosti i ostvaruju određeni dobitak. Dobitak se na određeni

način limitira, o čemu vodi računa institut za reviziju propisujući cjenik usluga, što naravno

ne znači da revizori nisu dobro plaćeni kao vrhunski profesionalci. Bitno je samo da profit u

revizorskom poslu nije na prvom mjestu, jer bi to moglo skrenuti profesiju s glavnih

odrednica profesionalne etike. Ovdje se radi o komercijalnoj reviziji što znači da te revizorske

tvrtke obavljaju reviziju financijskih izvješća u onim gospodarskim i ostalim organizacijama

za koje država nema posebni neposredni interes. (Kovačević, op.cit.:46)

Revizijska tvrtka u svom radu treba biti samostalna, tj. ne smije ni u kojem slučaju biti

zavisna od klijenta kod kojeg obavlja reviziju. Od revizora se traži visoka razina nezavisnosti

i sposobnosti jer im to omogućava da ostanu nepristrani kod donošenja zaključaka te da

reviziju obave učinkovito i djelotvorno. Revizijska tvrtka ne može obavljati reviziju onog

poduzeća s kojim je kapitalno vezana. Revizijska tvrtka je obvezna savjesno i objektivno

obavljati svoj posao te držati u tajnosti informacije o klijentu, osim onih koje je po službenoj

dužnosti dužna predočiti nadležnim državnim organima. Ukoliko revizijska tvrtka svojim

radom prouzroči štetu klijentu, dužna ju je i nadoknaditi (Popović i dr., 2000:37)

Postoji još jedan oblik revizije s obzirom na klijenta za kojeg se obavlja. Riječ je o

slučajevima kada je država klijent, odnosno njeni organi. Ova se revizija zove državnom, a

tvrtke koje ju obavljaju nazivaju se generalnim ili državnim revizorom. Ovdje nije riječ o

državnoj reviziji u smislu vlasništva, već u smislu tko je klijent. U ovom slučaju su područje

rada djelatnosti državne uprave, programi i fondovi iz kojih se financiraju određeni programi,

odnosno izvode radovi koji su od šireg interesa za državnu zajednicu. Zajedničko im je da su

im osnovni ili čak jedini izvor financiranja sredstva državnog. proračuna. U smislu državne

revizije, drugo područje je revizija tzv. javnih poduzeća koja predstavljaju nezamjenjiv uvjet

za funkcioniranje drugih poduzeća, tj. cijelog gospodarstva određene države kao i života ljudi.

(Kovačević, op.cit.:46-47)


3.2.1. Proces konsolidacije revizorskih tvrtki u povijesti

Veći dio 20. stoljeća u svijetu je bilo osam najvećih revizorskih tvrtki. To su bili Arthur

Andersen, Arthur Young & Co, Coopers & Lybrand, Ernst & Whinney, Deloitte Haskins &

Sells, Treset Marwick Mitchell, Price Waterhouse i Touche Ross.

Proces konsolidacije između revizorskih tvrtki započet je 1989. godine kada su spajanja

poduzeća smanjila broj velikih tvrtki sa osam na šest. Osnivanje tvrtke

PricewaterhouseCoopers udruživanjem Price Waterhouse i Coopers Lybrand 1998. godine

smanjilo je taj broj na pet. U tom je trenutku nastala zabrinutost regulatora i zakonodavaca da

će stupanj koncentracije smanjiti natjecanje, ograničiti izbor klijentima revizije, smanjiti

kvalitetu revizije te povećati troškove. Nakon objave o spajanju tvrtki Price Waterhouse te

Coopers i Lybrand, tvrtke Ernst & Young te KPMG su 1997. godine objavile da se planiraju

udružiti, što je potaknulo američko Ministarstvo pravosuđa i Europsku komisiju u Europskoj

uniji da razmotre treba li to spajanje biti osporeno jer je protunatjecateljsko. Stranke su

odlučile da se neće udružiti zbog poslovnih razloga, a ne zbog bilo kakvih prijetećih vladinih

protivljenja. Međutim, postojala je značajna zabrinutost zbog mogućnosti opstanka samo

četiriju velikih tvrtki.

Velika četvorka revidira 78% javnih poduzeća u SAD-u i 97% onih s prihodima od prodaje

većim od 250 milijuna dolara. Sljedeći red globalnih tvrtki, od kojih su najveće Cam

Thornton, BDO Seidman te McGladrey i Pullen, uglavnom nemaju kapacitete da revidiraju

najveća javna poduzeća. Najmanja je tvrtka Velike četvorke u odnosu na partnere i ostalo

stručno osoblje iz poslovanja SAD-a 2002. godine pet puta veća od sljedeće tvrtke po veličini.

Slomom Arthura Andersena 2002. godine zbog sklandala i sudjelovanja u financijskom

kriminalu tvrtke Enron, čiji je Arthur Anderon bio revizor, ostvarilo se ono što je do tada

prijetilo spajanju tvrtki Ernst & Young i KPMG. Velik dio te tvrtke prodan je ostalim velikim

revizorskim tvrtkama, a najviše Ernst&Young-u. Stvorio se računovodstveno - revizijski

prostor na kojem su četiri tvrtke sposobne služiti većini javnih poduzeća širom svijeta.

Soltani (2010) objašnjava kako su trenutni članovi „Velike četvorke“

PricewaterhouseCoopers (PwC), Deloitte & Touche, Ernst & Young i KPMG. Slom tvrtke

Arthur Andersen, zajedno s otkrivanjem brojnih računovodstvenih skandala, stvorio je novo

regulatorno okruženje: SOX zakon 2002. godine u SAD-u i slične zakone u drugim

razvijenim zemljama, stvaranje PCAOB-a u SAD-u i sličnih odbora za nadzor revizora javnih


poduzeća u ostalim zemljama te nametanje novih propisa od strane regulatora na financijskom

tržištu. Arthur Andersen nije jedina tvrtka čije su poslovanje i kvaliteta rada razmatrali

regulatori posljednih godina. PwC je u lipnju 2006. godine bio prisiljen osnovati novu tvrtku

odmah nakon odluke Agencije za financijske usluge (japanski tržišni regulator) da uvedu

dugoročnu suspenziju za rad lokalne tvrtke PwC-a u Japanu, Chuao Ayuraha PwC. Tržišni

regulatori, posebice SEC u SAD-u poduzeli su nekoliko administrativnih i zakonodavnih

postupaka protiv tvrtki Velike četvorke i njihovih podružnica.

Konsolidacija računovodstvene industrije nastala je na štetu profesije. Sa smanjenjem broja

revizorskih tvrtki, poduzeća mogu imati ograničene mogućnosti izbora trenutnog revizora. To

može biti situacija koju je teško ispraviti, ai zahtjeva da regulatori teže zadržavanju povjerenja

javnosti da bi računovodstvene tvrtke Velike četvorke preživile te da revizorske tvrtke osobno

nastoje nadvladati ograničenja koja su stvorena uslijed njihove dominantnosti na tržištu.

Soltani (2010) također navodi da istraživanja pokazuju da koncentracija revizorskih tvrtki

poboljšava kvalitetu revizije. S obzirom na veličinu njihovih klijenata, manje

računovodstvene tvrtke imaju veće stope sudskih tužbi i pod utjecajem su postupaka

provođenja od strane tržišnih regulatornih agencija.

3.2.2. „The Big Four“ („Velika četvorka“)

Četiri najveće internacionalne revizorske tvrtke poznate i pod internacionalnim izrazom “The

Big Four” ili na hrvatskom jeziku “Velika četvorka” predstavljaju mreže profesionalnih

usluga koje se bave revizijom, osiguranjima, porezima, osiguravajućom statistikom i

matematikom, korporativnim financijama i legalnim pitanjima. Oni se bave većinom

revizijom javnih trgovačkih društava, kreirajući oligopol u poslovanju u reviziji velikih

kompanija. U 2013 je bilo nekoliko spajanja i preuzimanja koji su donijeli veće prihode i

stope rasta do "Velikih 4". Tvrtke su svi prošli kroz duge i naporan put postati tako velika kao

što su oni. Iako sve tvrtke dijele zajedničke ciljeve, svaki od njih ima različite strategije za

sastanak i / ili prekoračenje tih ciljeva. Oni će najvjerojatnije nastaviti rasti i uspjeti,

uzimanjući više klijenata i stvaranje više spajanja i akvizicija. Gledajući u budućnost za sve

četiri od tih tvrtki, stvari izgledaju svijetle. "The Big Four" računovodstvene tvrtke su na vrhu

već neko vrijeme i najvjerojatnije će ostati tamo. Sve četiri tvrtke izvješće prognoze koje

ukazuju veće rezultate u godinama koje dolaze sa povećanjem obje prihoda i ukupne stope


rasta. Kao i kod većine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje

vrste koji omogućuju tvrtka rasti.

Koliko su revizorske tvrtke velike

svjedoči i činjenica što je naš hrvatski poznati revizo

prodao svoje udjele u revizorskoj tvrtci Grant Thornton

„Zgombić i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vode

PricewaterhouseCoopers Hrvatska, kao v

Slika 16. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“

Uspjesi i globalna razgranatost Velike

revizijskim tvrtkama u svijetu. Tako je tvrtka Deloitte u 2013.

dolara prihoda, unatoč recesiji. PricewaterhouseCoopers ima

svijetu, a u 2013. godini tvrtka je imala 32,1 milijarde dolara prihoda. Ernst&Young je za

2013. godinu prijavio prihode od 25,8 milijarde

Unatoč već dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u

usporedbi s prošlim godinama, što pokazuje njihovu snagu na tržištu.

postotak udjela na tržištu pojedine tvrt

u 2010. godini. I danas je situacija sli

i revizijskih usluga.

iplomski rad ____________________________________________

ćine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje

uju tvrtka rasti. (Big4accountingFirms, 2014)

Koliko su revizorske tvrtke velike četvorke privlačne i hrvatskim priznatim revizorima,

injenica što je naš hrvatski poznati revizor Hrvoje Zgobić, krajem 2013. godine,

prodao svoje udjele u revizorskoj tvrtci Grant Thornton International (tvrtka Hrvoja Zgo

i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vode

PricewaterhouseCoopers Hrvatska, kao vodeći partner. (Poslovni dnevnik, 2014)

. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“(Articula, 2014)

Uspjesi i globalna razgranatost Velike četvorke su nemjerljivi u usporedbi sa manjim

jetu. Tako je tvrtka Deloitte u 2013. godini imala č

č recesiji. PricewaterhouseCoopers ima čak 750 ureda po cijelom


2013. godinu prijavio prihode od 25,8 milijarde dolara, a KPMG 23,42 milijarde dolara.

dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u

usporedbi s prošlim godinama, što pokazuje njihovu snagu na tržištu. Grafikon 1. pokazuje

postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice "The Big Four" na tržištu revizijskih usluga

u 2010. godini. I danas je situacija slična, tvrtke "Velike četvorke" "vladaju" svijetom revizije

________________________ 49

ine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje

ne i hrvatskim priznatim revizorima,

ć, krajem 2013. godine,

International (tvrtka Hrvoja Zgombića

i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vodeću poziciju u

, 2014)

(Articula, 2014)

etvorke su nemjerljivi u usporedbi sa manjim

godini imala čak 32,4 milijarde

čak 750 ureda po cijelom


dolara, a KPMG 23,42 milijarde dolara.

dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u

Grafikon 1. pokazuje

lanice "The Big Four" na tržištu revizijskih usluga

etvorke" "vladaju" svijetom revizije


Grafikon 1. Postotak udjela na tržištu

revizijskih usluga za velika poduze

3.2.2.1. Deloitte

Deloitte je brend pod čijim imenom se nalaze deseci tisu

nezavisnim poduzećima posvuda po svijetu,

financijskog savjetovanja, menadžmenta rizika, poreza i vezanih usluga odabranim klijentima.

Ta poduzeća su članovi Deloitte Touche Tohmatsu Limited

ograničenom odgovornošću iz Ujedinje

pruža usluge u specifičnim geografskim podru

poduzeća strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, obi

praksom i drugim faktorima

djeluje i svojim manjim podružnicama i filijalama.

DTTL pomaže pri usklađivanju poslova tvrtki

DTTL i njegove tvrtke članice su pravno zasebni i samost

jedno za drugo. DTTL i svaka tvrtka

propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki

Deloitte

21%

iplomski rad ____________________________________________

Postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice „The Big F

revizijskih usluga za velika poduzeća u svijetu, u 2010. godini (prerađeno prema

2011)

čijim imenom se nalaze deseci tisuća priznatih profesionalaca u

ćima posvuda po svijetu, koji pružaju usluge revizije, konzultinga,


lanovi Deloitte Touche Tohmatsu Limited (DTTL), privatnog društva s

ću iz Ujedinjenog Kraljevstva. Svako od tih pridruženih poduze

čnim geografskim područjima zemalja u kojima djeluje. Svako od tih

a strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, obi

praksom i drugim faktorima može osigurati profesionalnu uslugu na teritoriju na kojem

djeluje i svojim manjim podružnicama i filijalama.

đivanju poslova tvrtki članica, ali sam ne pruža usluge klijentima.

članice su pravno zasebni i samostalni subjekti, koji ne odgovaraju

jedno za drugo. DTTL i svaka tvrtka članica DTTL-a odgovaraju samo za vlastite postupke ili

propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki članica. Svaka tvrtka

PwC

39%

KPMG

24%

Deloitte

21%

Ernst&Young

16%

Other non-Big

Four

1%

________________________ 50

The Big Four“ na tržištu

đeno prema Telegraph,

a priznatih profesionalaca u

koji pružaju usluge revizije, konzultinga,


, privatnog društva s

nog Kraljevstva. Svako od tih pridruženih poduzeća

u kojima djeluje. Svako od tih

a strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, običajnom

može osigurati profesionalnu uslugu na teritoriju na kojem

lanica, ali sam ne pruža usluge klijentima.

alni subjekti, koji ne odgovaraju

a odgovaraju samo za vlastite postupke ili

propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki članica. Svaka tvrtka


članica posluje pod nazivom „Deloitte“, „Deloitte & Touche“, „Deloitte Touche Tohmatsu

Limited“ ili drugim srodnim imenom.

Deloitte nudi usluge revizije, poreza, konzaltinga, poduzetničkog rizika i usluge financijskog

savjetovanja sa više od 200.000 djelatnika u više od 150 zemalja. U poslovnoj godini 2012. Je

imala prihode od 32,4 milijardi dolara. U 2012. godini je također priopćeno kako je Deloitte u

Velikoj Britaniji imao najveći broj klijenata među poduzećima FTSE-a 250. Svjetsko sjedište

kompanije se nalazi u New York City-u u Sjedinjenim Američkim Državama. Dugo godina je

organizacija i njena mreža članova legalno bila organizirana kao „Swiss Verein“. „Swiss

Verein“ ili švicarska asocijacija predstavlja legalnu strukturu u švicarskom zakonu definiran

civilnim kodom. U 2010. godini je „Verein“ postao dio Deloitte Touche Tohmatsu, britanske

privatne kompanije.

Svaki član unutar globalne mreže ostaje odvojen i neovisan legalni entitet, subjekt zakona i

profesionalnih regulacija pojedine zemlje ili zemalja u kojima djeluje. Kao odvojeni i legalni

entitet, poduzeća koji su članovi i DTTL ne mogu obvezati jedni druge. Profesionalne usluge

se nastavljaju pružati samo od strane poduzeća koji su članovi. Pomoću ove strukture članovi

ne bi trebali biti dužni za nemarnost drugih neovisnih članova. Ova struktura im također

dopušta članstvo IFAC foruma poduzeća koje predstavlja mrežu računovodstvenih poduzeća.

Dok je u 1989. godini u većini zemalja Deloitte, Haskins & Sells spojena sa Toche Ross

formirajući Deloitte & Touche, u Velikoj Britaniji su se lokalne kompanije Deloitte, Haskins

& Sells spojili umjesto sa Coopers & Lybrand (koji je danas poznat kao

PricewaterhouseCoopers). Nekoliko godina nakon spajanja, spojena velikobritanska

kompanija se zvala Coopers & Lybrand Deloitte i lokalno poduzeće Toche Ross je zadržalo

svoje originalno ime. U sredini devedesetih godina su obje velikobritanske kompanije

promijenile svoja imena kako bi se podudarali sa dotičnim internacionalnim organizacijama.

S obzirom na web-stranicu poduzeća, Deloitte se sada poziva na brend unutar kojeg neovisne

tvrtke surađuju i nude usluge revizije, konzaltinga, financijskog savjetovanja, menadžmenta

rizika i poreznih usluga odabranim klijentima. U 2008. godini Deloitte je prisvojio novu

„Always One Step Ahead“ (AOSA) platformu za pozicioniranje brenda kako bi se poduprijela

postojeća Deloitte vizija „To be the Standard of Excellence“. AOSA predstavlja vrijednosti

globalne organizacije i nikada se ne koristi kao slogan. Deloitte nudi svojim zaposlenicima

raznolikost modela karijera koje mogu odabrati po svojim preferencijama, geografskoj


lokaciji i potrebama poslovanja. Modeli karijera se također razlikuju za svaku funkciju.

Organizacija je konstantno ocjenjena od časopisa Fortune kao jedna od najboljih 100

kompanija za zaposlenje. (Deloitte, 2014)

3.2.2.1.1. Povijest nastanka tvrtke

William Deloitte započeo je graditi svoju karijeru već s 15 godina, kada je postao asistent

sudskog upravitelja stečajnog suda u londonskom Cityu. Kao predsjednik novo osnovanog

Instituta ovlaštenih revizora, Deloitte je 1888. godine otvorio svoj ured. 1893. godine otvorio

je urede i u Sjedinjenim Američkim Državama, te je tvrtka poznata pod imenom “Deloitte”

počela s uslugama revizije u rastućoj industriji proizvodnje sapuna i svijeća.

Kada je George Touch u Edinburghu 1883 stekao kvalifikaciju kao revizor, te se uputio na jug

u potrazi za srećom, njegovo prezime nije završavalo sa slovom 'e'. U 1906. godini, umoran

od uobičajenog engleskog krivog izgovora njegovog prezimena, promijenio ga je i dodao

slovo “e”. Budući je imao dobar smisao za spašavanje neuspjelih poslovnih pothvata, osnovao

je kompaniju George A. Touch & Co. 1899. godine, a 1900. godine, zajedno s John Nivenom,

sinom njegovog mentora iz Edinburga, osnovao je i tvrtku Touche Niven u New Yorku.

Touche Niven uredi uskoro su se proširili duž čitavih Sjedinjenih Američkih Država i

Kanade. U međuvremenu, Touche je 1910. postao član parlamenta za izbornu jedinicu North

Islington te je 1917. dobio vitešku titulu. Umro je 1935. godine. Nakon što je s 57. godina

1952. godine admiral Tohmatsu stekao kvalifikaciju ovlaštenog revizora, postao je partner u

podružnici inozemne revizorske tvrtke. U 1967. godini postao je predsjednik Japanskog

instituta ovlaštenih revizora.

Ključ za rast njegove tvrtke bila je odluka da pošalju značajan broj partnera i profesionalnog

osoblja na prekomorsko usavršavanje i stjecanje iskustva. To je od samog početka značilo da

je tvrtka internacionalno usmjerena, što je vidljivo i iz dugoročnog odnosa koji imaju sa

svojim međunarodnim klijentima

3.2.2.1.2. Društvena odgovornost tvrtke

Osim financijskih pokazatelja i ugleda u poslovnoj zajednici, tu su i izvrsnost usluga koje se

nude klijentima, uspješnost u pružanju mogućnosti za profesionalni i osobni razvitak

zaposlenih te doprinos boljitku zajednice u kojoj tvrtka posluje.


Deloitte se oslanja na multidisciplinarni pristup u pružanju usluga te na kvalitetu i moralni

integritet kao temelje svog poslovanja. Preko 150.000 Deloitteovih stručnjaka u više od 140

zemalja svijeta posvećeno je ostvarenju zajedničkih vrijednosti i postizanju standarda

izvrsnosti, što stvara kulturu povjerenja među tvrtkama članicama. Deloitte svoj pristup

društveno odgovornom poslovanju temelji na spoznaji da utjecaj na društvo uvelike proizlazi

iz načina na koji pruža profesionalne usluge svojim klijentima. U skladu s tim, Deloitte teži

postizanju izvrsnosti usluga i stalnom poboljšavanju u tri područja: odgovornom i

profesionalnom ponašanju, ulaganju u profesionalni razvitak zaposlenika i brizi za lokalnu

zajednicu i globalne izazove.

U srpnju 2007. godine Deloitte u Hrvatskoj je postao član UN-ova Global Compacta,

inicijative koja ima za cilj poboljšanje standarda poslovanja diljem svijeta. Global Compact je

okvirni program za tvrtke posvećene ujednačavanju svog poslovanja i strategija s deset

općenito prihvaćenih načela u području ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv

korupcije. Kao najveća globalna inicijativa koja uključuje tvrtke i ljude zaposlene u njima,

Global Compact je prije svega usmjeren na izgradnju društvenog legitimiteta tvrtki i tržišta.

(Deloitte, 2014) Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska slikovito su prikazana na Slici 17.

Slika 17. Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014)

ETIČKA

NAČELA

POSLOVANJA

ISKRENOST I

MORALNI

INTEGRITET

PROFESIONALNO

PONAŠANJE

KOMPETENTNOST

OBJEKTIVNOST

POVJERLJIVOSTKOREKTNO

POSLOVANJE

ODGOVORNOST

PREMA DRUŠTVU

POŠTOVANJE I

KOREKTAN ODNOS

ODGOVORNOST I

ODLUČIVANJE


3.2.2.1.3. Usluge

Deloitte je jedna od vodećih svjetskih organizacija i brandova za pružanje profesionalnih

usluga iz područja revizije i savjetovanja, upravljanja rizicima u poduzećima, poreza,

poslovnog savjetovanja i financijskog savjetovanja. Svojim rasponom i obimom usluga te

multidisciplinarnim pristupom najsloženijim poslovnim izazovima, Deloitte pruža

multidisciplinarne usluge te ih strukturira prema individualnim potrebama klijenata. Također

nudi usluge konzaltinga u raznim područjima industrije, a to su potrošački i industrijski

proizvodi, energija i resursi, financijske usluge, životne znanosti i zdravstvena zaštita, javni

sektor, tehnologija, mediji i telekomunikacije.

3.2.2.1.4. Deloitte Hrvatska

Deloitte Hrvatska jedna je od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za pružanje usluga revizije, poreznog

konzaltinga, poslovnog savjetovanja, upravljanja rizicima i financijskog savjetovanja, a

navedene usluge pruža više od 130 domaćih stručnjaka i specijaliziranih stručnjaka iz

inozemstva. Profesionalne usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte savjetodavne usluge d.o.o.,

te su obje tvrtke članice regionalne organizacije Deloitte Central Europe Holdings Limited.

Deloitte Hrvatska pruža usluge revizije, poreznog konzaltinga, poslovnog i financijskog

savjetovanja tvrtkama iz različitih gospodarskih sektora. Zahvaljujući globalnoj mreži tvrtki

članica u više od 150 zemalja, Deloitte raspolaže vrhunskim svjetskim ekspertima i detaljnom

lokalnom ekspertizom, na temelju kojih pomaže uspješnosti svojih klijenata u njihovom

poslovnom okruženju.

Deloitteovi stručnjake ujedinjuje kultura međusobne suradnje koja promiče poštenje,

vrhunsku vrijednost za klijente, uvažavanje suradnika te snagu kulturalnih raznolikosti. Oni

djeluju u okružju koje potiče kontinuirano učenje te nudi nove poslovne izazove i prilike za

razvitak karijere. Posvećeni su jačanju društvene odgovornosti tvrtke, izgradnji povjerenja

javnosti i pozitivnom učinku na zajednice u kojima djeluju. U Tablici 1. u nastavku prikazane

su usluge Deloitte Hrvatska.


Tablica 1. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (

3.2.2.2. Ernst&Young

Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike

Ernst&Young čije sjedište je u

godine osnivanjem Harding&Pullein u Engleskoj. Današnja kompanija je osnovana spajanjem

američkih poduzeća Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila

REVIZIJA I SAVJETOVANJE

• revizija prema nacionalnim i me• računovodstveno savjetovanje• prilagodba financijskih izvještaja• financijsko izvještavanje• uvid u računovodstvene sustave i sustave unutarnjih kontrola• računovodstvene konzultacije• edukacija• financijsko dubinsko snimanje• revizija usklađenosti s pravilima

POSLOVNO SAVJETOVANJE

• usluge poslovnog savjetovanja• usluge upravljanja rizicima u poduze

FINANCIJSKO SAVJETOVANJE

• savjeti u vezi s korporativnim financijama• privatizacija• financijsko dubinsko snimanje• usluge procjene vrijednosti• neovisan pregled poslovanja• rješenja u poslovanju s nekretninama• usluge reprogramiranja duga

POREZNO SAVJETOVANJE

• Business Process Outsourcing• globalne poslovne porezne usluge• međunarodni porezi• indirektni porezi• usluge za tvrtke koje zapošljavaju djelatnike na globalnoj razini• publikacije

USLUGE ZA EUROPSKU UNIJU

iplomski rad ____________________________________________

. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (Deloitte, 2014)

. Ernst&Young

Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike

ije sjedište je u Londonu u Velikoj Britaniji. Kompanija je osnovana 1849.


a Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila

REVIZIJA I SAVJETOVANJE

revizija prema nacionalnim i međunarodnim pravilimaunovodstveno savjetovanje

prilagodba financijskih izvještajafinancijsko izvještavanje

unovodstvene sustave i sustave unutarnjih kontrolaunovodstvene konzultacije

financijsko dubinsko snimanjeđenosti s pravilima


usluge poslovnog savjetovanjausluge upravljanja rizicima u poduzećima

FINANCIJSKO SAVJETOVANJE

savjeti u vezi s korporativnim financijama

financijsko dubinsko snimanjeusluge procjene vrijednostineovisan pregled poslovanjarješenja u poslovanju s nekretninamausluge reprogramiranja duga

POREZNO SAVJETOVANJE

Business Process Outsourcingglobalne poslovne porezne usluge

usluge za tvrtke koje zapošljavaju djelatnike na globalnoj razini

USLUGE ZA EUROPSKU UNIJU

________________________ 55

Deloitte, 2014)

Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike četvorke“ je i

Kompanija je osnovana 1849.


a Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila


poznata kao Ernst&Young do 2013. godine, kada je bilo podvrgnuto rebrandiranju sa

akronimom „EY“ koji je već bio neformalno ime za poduzeće prije službenog usvajanja.

Ernst&Young je najviše globalno upravljano poduzeće od svih poduzeća „Velike četvorke“.

Kompaniju čini mreža poduzeća članica u individualnim državama diljem svijeta: u više od

150 država ima 175.000 zaposlenika i više od 700 ureda. Ernst&Young nudi usluge

osiguranja, financijske revizije, poreza, konzaltinga i savjetodavne usluge različitim

kompanijama. Ernst&Young Global dijeli se na 29 regija koje su grupirane na četiri veća

područja: (Ernst&Young, 2014)

� Europa, Srednji Istok, Indija i Afrika,

� Sjedinjene Američke Države

� Azija – Pacifik

� Japan

Ova struktura im omogućuje da brzo donose odluke, izvrše svoje poslovne strategije i pružaju

iznimne usluge klijentima svugdje u svijetu gdje njihovi klijenti posluju. Svako od prethodno

navedenih područja ima identičnu poslovnu strukturu i jedan menadžment - tim koji je vođen

od strane menadžment partnera područja koji je dio globalnog izvršnog odbora. Prema

časopisu „Forbes Magazine“, poduzeće Ernst&Young je u 2012. rodini proglašeno najboljim

poduzećem za zaposlenje.

EYG (Ernst & Young Global) je centralno društvo koje koordinira društva članove i suradnju

između njih. EYG ne pruža usluge. Ciljevi EYG uključuju promoviranje odredbi svojih

društava članova o besprijekornim, dosljednim, visokokvalitetnim u slugama, širom svijeta.

Svako društvo član je pravno zasebna jedinica. Obveze i odgovornosti društava članova su

uređeni regulativom EYG-a te mnogim drugim ugovorima.

Globalno savjetodavno vijeće je glavno savjetodavno tijelo globalne EY organizacije. Ono

uključuje profesionalce partnere društava članova (nadalje „partneri“) okupljenih iz svih

četiriju regija te, kako bi olakšali dijalog između svih zainteresiranih strana, uključuje i

nezavisne ne-izvršne predstavnike (“INEs”). Partnere, koji inače ne obavljaju funkciju starijeg

menadžmenta, izabrali su kolege s istih razina na mandat od 3 godine s mogućnošću za jedno

uzastopno ponovno imenovanje. INEs su nominirani od strane posebnog odbora. Globalno

savjetodavno vijeće savjetuje EYG o politikama, strategijama te o aspektima od javnog


interesa njihovog donošenja odluka. Odobrenje Globalnog savjetodavnog vijeća je potrebno

za mnoga značajna pitanja koja mogu utjecati na EY.


Osnivači ove revizorske tvrtke su Arthur Young i Alwin C. Ernst. Arthur Young je rođen u

Glasgow u Škotskoj. Diplomirao je na pravnom fakultetu ali se počeo zanimati za bankarstvo

i investiranje. U 1890. godini se preselio u Sjedinjene Američke Države kako bi slijedio svoju

karijeru na području računovodstva. 1906. godine osnovao je računovodstvenu tvrtku sa

bratom Stanley-em koja se zvala Arthur Young&Company.

Alwin C. Ernst je rođen u Cleveland-u u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon što je

napustio školu radio je kao knjigovođa. 1903. Godine, on i njegov brat Theodore osnovali su

malo javno računovodstveno poduzeće Ernst&Ernst.

Arthur Young i Alwin Ernst su bili inovatori i uvažavali su važnost kvalitete u njihovom

poslu. Ernst je bio začetnik u promišljanju kako računovodstvene informacije iskoristiti u

poslovnom odlučivanju i napraviti razliku u poduzećima klijenata, te je inspirirao zaposlenike

da pružaju bolju uslugu klijentima. Young se također pozicionirao kao poslovni savjetnik i

računovođa., a obojica su shvaćali važnost zaposlenika. U 1920. godini, Ernst&Ernst je razvio

filozofiju da „Uspješnost Ernst&Ernst ovisi potpuno o karakteru, sposobnosti i industriji

muškaraca i žena koje čine organizaciju“. U to isto vrijeme, Young je podupiro razvoj

stručnjaka, pa je tako 1920. godine kreirao školu za zaposlenike, a u 1930. godini poduzeće je

kao prvo u povijesti zapošljavalo mlade sa sveučilišnih kampusa. Inovativnim promišljanjem

za ono doba, obje firme su brzo ušle na globalno tržište, a 1924. godine udružili su se sa

britanskim poduzećima: Young sa Broads Paterson&Co., a Ernst sa Whinney

Smith&Whinney. Ova udruženja su otvorila urede diljem svijeta kako bi usluživali svoje

internacionalne klijente.

A.Ernst i A.Young se nikada nisu susreli u životu, ali su oboje preminuli u roku od nekoliko

dana u 1948. godini. Kakogod, filozofije su i dalje živjele i u 1989. godini ujedinjene kada se

stvorilo poduzeće Ernst&Young. Nova organizacija se ubrzo pozicionirala na vodeće mjesto

brze globalizacije, novih poslovnih tehnologija i kontinuiranih poslovnih promjena.


3.2.2.2.2. Organizacijska struktura tvrtke

Ernst&Young (EY) se dijeli na 29 regija koje su grupirane u četiri geografska područja:

Amerika, Europa, Bliski istok, Indija i Afrika (EMEIA), azijskopacifička regija i Japan.

Struktura organizacije ove tvrtke sastoji se od izvršnog odbora i regija, što im omogućuje da

brzo donose odluke i izvršavaju svoje poslovne strategije. Izvršni odbor uključuje globalno

vodstvo, tijela upravljanja i njihova četiri geografska područja.

3.2.2.2.3. Ernst&Young Hrvatska

Ernst&Young Hrvatska ima vještine i iskustvo u pružanju prvoklasne revizije, savjetodavnih,

računovodstvenih, poreznih usluga i usluge podrške transakcija. Poduzeće uslužuje širok

raspon organizacija, od velikih multinacionalnih korporacija do tvrtki u nastajanju. U

Hrvatskoj Ernst&Young pruža profesionalne usluge od 1991. godine. To je društvo s

ograničenom odgovornošću, osnovano u Zagrebu, a član je Ernst & Young Global Limited,

društva iz Ujedinjenog kraljevstva ograničenog jamstvom. Pojam EY Hrvatska također

uključuje i drugo društvo u Republici Hrvatskoj člana EYG: Ernst & Young savjetovanje

d.o.o. EY Hrvatska se nalazi u Zagrebu i ima 5 partnera i oko 130 stručnih djelatnika. Razni

partneri iz EY Hrvatska obavljaju upravljačke funkcije EY Hrvatska. Ti partneri su odgovorni

za dnevne upravljačke aktivnosti te za primjenu globalnih i regionalnih politika na razini

zemlje.

Počevši od srpnja 2013. godine, Ernst&Young (EY) je podijelio svoj model poslovanja na

izvršne dijelove i regije. Izvršne dijelove čine Globalno izvršno vodstvo (GE) s pripadajućim

odborima i timovima, te četiri zemljopisna područja, a upravljat će s 29 regija koje su se

ranije nazivale podregije. GE će dobiti dodatne ovlasti: globalni rukovodeći partner za usluge

klijentima i globalni rukovodeći partner za provođenje poslovanja će biti odgovorni za

provedbu globalne strategije EY-a na tržištu, kao i ojačavanje globalnih funkcija kompanije.

Ove će dvije uloge zajednički preuzeti dužnosti koje sada izvršava glavni izvršni direktor

kojem mandat ističe u prosincu 2014. Moderno oblikovana struktura u narednom razdoblju

omogućit će EY-u da nastavi proširivati svoj globalni obujam poslovanja i pružati konstantno

izuzetne usluge klijentima diljem svijeta, gdje je izvršni direktor odgovoran za jedinstven

globalan pristup strategiji, kvaliteti, upravljanju rizicima, poslovnom planiranju, investicijama

i prioritetima. U isto vrijeme, novi model poslovanja će omogućiti veću usredotočenost na

interesne skupine u regijama, čime će se osigurati da EY Hrvatska stvara snažnije veze s


klijentima i drugim interesnim skupinama na lok

lokalnim potrebama.

Kao i u susjednim zemaljama imaju ogromne izvore iskustva u obavljanju raznolikog spektra

usluga u različitim područjima i djelatnostima.

tvrtka Ernst&Young.

Tablica 2. Prikaz usluga

USLUGE OSIGURANJA

• računovodstvene i izvještajne usluge• klimatske promjene i usluge održivosti• financijsko -računovodstvene savjetodavne usluge• istrage o prijevari i utaji• revizija financijskih izvješ

SAVJETODAVNE USLUGE

• unapređenje performansi• upravljanje rizikom• informatičke tehnologije• financijske usluge

TRANSAKCIJSKE SAVJETODAVNE USLUGE

• vođenje transakcija• operativno izvršavanje transakcija• restrukturiranje• procjena i biznis modeliranje• optimiziranje• prikupljanje kapitala i ulaganje

POREZNE USLUGE

• globalna poslovna uskla• ljudski kapital• zakoni i neizravni porezi• međunarodne porezne usluge• porezno računovodstvo i usluge rizi

politika i kontroverze)• transakcijski porezi (porezi na promet)

iplomski rad ____________________________________________

klijentima i drugim interesnim skupinama na lokalnoj razini te bude odgovornija


čjima i djelatnostima. U Tablici 2. prikazane su usluge koje pruža

Prikaz usluga Ernst&Young (prerađeno prema Ernst&Young,

USLUGE OSIGURANJA

unovodstvene i izvještajne uslugeklimatske promjene i usluge održivosti

čunovodstvene savjetodavne uslugeistrage o prijevari i utajirevizija financijskih izvješća

SAVJETODAVNE USLUGE

đenje performansiupravljanje rizikom

čke tehnologijefinancijske usluge

TRANSAKCIJSKE SAVJETODAVNE USLUGE

enje transakcijaoperativno izvršavanje transakcija

procjena i biznis modeliranje

prikupljanje kapitala i ulaganje

POREZNE USLUGE

globalna poslovna usklađenost poreznih obveznika

zakoni i neizravni poreziunarodne porezne usluge

čunovodstvo i usluge rizičnog savjetovanja (porezna politika i kontroverze)transakcijski porezi (porezi na promet)

________________________ 59

alnoj razini te bude odgovornija prema


. prikazane su usluge koje pruža

Ernst&Young, 2014)

nog savjetovanja (porezna


3.2.2.3. KPMG

KPMG International djeluje kao mrežna tvrtka koja nudi usluge revizije, poreza i

savjetodavne usluge. Tvrtke članice KPMG su prisutne u 155 zemalja, a zapošljavaju više od

152.000 djelatnika u širokom rasponu usluga i disciplina. Klijenti tvrtke članice su poslovne

korporacije, vlade i agencije javnog sektora i neprofitne organizacije. Tvrtka podržava

reforme koje jačaju vjerodostojnost tržišta i svoju društvenu odgovornost. (KPMG, 2014)


Prvi začetnik tvrtke je William Barclay Peat koji je 1870. godine formirao računovodstvenu

tvrtku u Londonu. Računovodstvena tvrtka Thomson McLintock otvorila je 1877. godine ured

u Glasgowu, a 1911. godine su se William Barclay Peat & Co i Marwick Mitchell & Co

spojili i formirali Peat Marwick Mitchell & Co., kasnije poznato kao Treseta Marwick. U

međuvremenu je 1917. godine Piet Klijnveld otvorio svoju računovodstvenu firmu u

Amsterdamu. Kasnije se on spojio s Kraayenhof i formirao Klynveld Kraayenhof & Co. U

1979. godini Klynveld Kraayenhof & Co (Nizozemska), Thomson McLintock (Sjedinjene

Američke Države) i Deutsche Treuhandgesellschaft (Njemačka) se formira KMG (Klynveld

Glavni Goerdeler) kao grupacija samostalnih nacionalnih tvrtki. Time se stvorio jak europski

temelj međunarodne tvrtke.

U SAD-u 1987. godine KMG i Peat Marwick se udružuju i formiraju tvrtku pod nazivom

KPMG. Godine 1990. dvije tvrtke naselile su pod zajedničkim imenom KPMG Peat Marwick

McLintock, ali je 1991. godine tvrtka preimenovana u KPMG Peat Marwick, a 1999. godine

ponovno je smanjeno ime u KPMG.

3.2.2.3.2. Organizacijska struktura i vrijednosne postavke tvrtke

Struktura poduzeća je dizajnirana kako bi podržala dosljednost kvalitete usluga i pridržavanje

vrijednostima društva u cijelom svijetu u kojem tvrtke članice djeluju.

Svaka tvrtka KPMG je zasebna i pravno različita. KPMG International ne pruža usluge

klijentima. Tvrtke članice su locirane u 155 zemalja, a međusobno se obvezuju se na

zajedničke KPMG vrijednosti. Poduzeća se moraju pridržavati standarda kvalitete koji

reguliraju njihov način rada i način na koji pružaju usluge klijentima. Ostale tvrtke, ovlaštene

od strane tvrtki članica, smiju koristiti naziv KPMG, ali se također moraju pridržavati tih

standarda. Svaka tvrtka članica KPMG preuzima odgovornost za svoje postupke i kvalitetu


svog rada. Partneri i stručnjaci u tim tvrtkama se obvezuju na djelovanje s integritetom u

svako doba.

Vrijednosti KPMG-a stvaraju osjećaj zajedničkog identiteta unutar organizacije KPMG:

djelovanje na svim razinama na način koji pokazuje što se očekuje od djelatnika i klijenata

tvrtki

1. zajednički rad koji pobuđuje ono najbolje u djelatnicima i stvara jake u uspješne radne

odnose

2. poštivanje pojedinca, tj. poštivanje ljudi zbog njihovog znanja, vještina i iskustva kao

pojedina i članova tima

3. traženje činjenica i pružanje uvida neophodnoe je kako bi se ojačao ugled tvrtke kao

pouzdanog i objektivnog poslovnog savjetnika

4. otvorenost i iskrenost u komunikaciji, budući da djelatnici dijele informacije, uvide i

savjete i konstruktivno upravljaju teškim situacijama s hrabrošću i iskrenošću

5. zalaganje za zajednice, tj. ponašanje kao odgovorni građani kroz širenje znanja,

iskustva i perspektive kroz rad u zajednicama i zaštiti okoliša

6. djelovanje s integritetom, tj. stalno sprovođenje najviših profesionalnih standarda,

pružanje dobrog savjeta i rigoroznog zadržavanja neovisnosti.

3.2.2.3.3. KPMG Hrvatska

KPMG Hrvatska d.o.o. je tvrtka registrirana 1993. godine od strane KPMG ureda u Londonu

koji je na početku bio zadužen za njegov razvoj u samodostatno lokalno poduzeće koje se

sada sastoji od sedam rezidentnih partnera i oko 180 djelatnika koji kombiniraju detaljno

iskustvo na hrvatskom tržištu i međunarodni know-how. Danas u Hrvatskoj djeluje i putem

dviju kompanija za profesionalne usluge: KPMG Croatia d.o.o. i KPMG savjetovanje d.o.o

Tvrtka u Hrvatskoj pruža usluge revizije, poreznog i poslovnog savjetovanja i uvid u

industrije da pomogne organizacijama svladati rizike i poslovati u dinamičnim i izazovnim

uvjetima. Pomaže tvrtkama i organizacijama u ispunjavanju njihovih zahtjeva da se razviju te

dodaju vrijednost njihovim klijentima.

Djelatnici poduzeća KPMG specijalizirani su te posjeduju mnogo različitih vještina i

podrijetla, a istovremeno su fleksibilni. Zaposlenici uključuju ovlaštene revizore u Hrvatskoj i

ovlaštene računovođe i revizore Velike Britanije (ACCA i ACA), Australije i Kanade te


ovlaštene odvjetnike u Hrvatskoj, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Management KPMG

Croatia d.o.o. uključuje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njema

s dobrim poznavanjem lokalnog tržišta te sa znanjima vezanima

upotpunjenima međunarodnim iskustvom.

Tablica 3. Prikaz usluga KPMG Hrvatska

REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

• prema HSFI, prema MSFI, prema US GAAP

POREZNE USLUGE

• usluge poreznog savjetovanja (tuzemne i me• strategije upravljanja porezima• transferne cijene• savjetovanje i podrška pri ulasku investitora na tržište• pregled usklađenosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja• savjetovanja vezano uz preuzimanja i spajanja• pomoć tijekom pregovora i pri izradi ugovora• savjetovanje vezano uz devizno poslovanje• indirektno oporezivanje• poticaji ulaganja• radno pravo i oporezivanje dohotka• osnivanje, restrukturiranje i likvidacija pravnih osoba• savjetovanje vezano uz nekretnine i gradnju• porezno računovodstvo, porezne prijave• savjetovanje vezano uz proces pristupanja EU

SAVJETODAVNE USLUGE

• transakcijske usluge• korporativne financije• restrukturiranje• forenzičke usluge, interna revizija• upravljanje financijskim rizicima• računovodsteno savjetovanje• poboljšanje poslovne sposobnosti• IT savjetovanje

iplomski rad ____________________________________________


uje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njema

s dobrim poznavanjem lokalnog tržišta te sa znanjima vezanima za razli

unarodnim iskustvom. Tablica 3. prikazuje usluge KPMG Hrvatska.

Prikaz usluga KPMG Hrvatska (prerađeno prema KPMG, 2014)

REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

prema HSFI, prema MSFI, prema US GAAP-u i drugim standardima

usluge poreznog savjetovanja (tuzemne i međunarodne transakcije)strategije upravljanja porezima

savjetovanje i podrška pri ulasku investitora na tržišteđenosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja

savjetovanja vezano uz preuzimanja i spajanja tijekom pregovora i pri izradi ugovora

savjetovanje vezano uz devizno poslovanjeindirektno oporezivanje

radno pravo i oporezivanje dohotkaosnivanje, restrukturiranje i likvidacija pravnih osobasavjetovanje vezano uz nekretnine i gradnju

unovodstvo, porezne prijavesavjetovanje vezano uz proces pristupanja EU

SAVJETODAVNE USLUGE

ke usluge, interna revizijaupravljanje financijskim rizicima

unovodsteno savjetovanjepoboljšanje poslovne sposobnosti

________________________ 62


uje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika

za različite industrije

. prikazuje usluge KPMG Hrvatska.

KPMG, 2014)

u i drugim standardima

unarodne transakcije)

enosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja


3.2.2.4. PricewaterhouseCoopers

PricewaterhouseCoopers je drugo najveće svjetsko profesionalno uslužno poduzeće mjereno

po prihodima u 2013. godini, a jedan je od Big Four revizijskih tvrtki, uz Deloitte, Ernst &

Young i KPMG. PwC ima urede u 776 gradova diljem 159 zemalja i zapošljava više od

180.000 ljudi. U 2012. godini imalo je ukupne prihode od 31,5 milijarde dolara, od čega je

14,9 milijarde dolara generirano poslovima osiguranja, 7,9 milijardi dolara poslova na

području poreza i 8,7 milijarde dolara od savjetodavnih poslova.


U 1854. godini William Cooper osnovao je računovodstveni ured u Londonu koji je postao

Cooper Brothers. Sedam godina kasnije su mu se trojica braće pridružilo. Godine 1898.

Robert H. Montgomery, William M. Lybrand, Adam A. Ross Jr. i njegov brat T. Edward Ross

formirali su Lybrand, braća Ross i Montgomery u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine

1957. Cooper Brothers, Lybrand, Ross Bros&Montgomery i Kanadska tvrtka McDonald,

Currie i Co-a dogovorili su se da usvoje ime Coopers&Lybrand u međunarodnom poslovanju.

U 1973. godini tri tvrtke članice u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi promijenili su njihova

imena u Coopers&Lybrand. Već do kraja 19. stoljeća, tvrtka je stekla značajno priznanje kao

računovodstvena firma. U sličnom razdoblju, kao posljedica rastuće trgovine između Velike

Britanije i SAD-a, Price Waterhouse otvorio je ured u New Yorku 1890. godine i američka

tvrtka se uskoro brzo proširila.

Tvrtka PricewaterhouseCoopers osnovana je 1998. godine koncentracijom između

Coopers&Lybrand i Price Waterhouse. Trgovačko ime je skraćeno na PwC u rujnu 2010.

godine. Od 2012. godine PwC SAD je peto najveće poduzeće u privatnom vlasništvu u

Sjedinjenim Američkim Državama. Naziv PricewaterhouseCoopers je nastao kombinacijom

imena Price Waterhouse Coopers&Lybrand, nakon njihovog spajanja u 1998. godini. Dana

20. rujna 2010. godine PricewaterhouseCoopers mijenja naziv u PwC-u, iako je zakonski

naziv firme ostao ricewaterhouseCoopers. Vrijednosti kojih se drže djelatnici tvrtke PwC su

timski rad, izvrsnost i liderstvo.


3.2.2.4.2. Organzacijska struktura tvrtke

PwC je brand pod kojim su tvrtke PricewaterhouseCoopers International Limited (PwCIL) i

koje pružaju stručne usluge. Zajedno ove tvrtke čine PwC mrežu, koja se satoji od tvrtki koje

predstavljaju odvojene pravne osobe.

Poduzeća u PwC mreži su članovi ili imaju druge veze s PricewaterhouseCoopers

International Limited (PwCIL). PwCIL ne prakticira računovodstvo ili pružanje usluga

klijentima. Umjesto toga njegova svrha je da djeluje kao koordinator tvrtki članica PwC

mreže. Fokusirajući se na ključna područja kao što su strategije, brend, rizik i kvaliteta

Network Leadership Team i Odbor PwCIL razvijaju i provode politike i inicijative kako bi se

postigao zajednički i koordiniran pristup među pojedinim tvrtkama gdje god je to moguće.

Članovi PwCIL mogu koristiti naziv PwC i poraditi na resursima i metodologiji PwC mreže.

Osim toga, tvrtke članice mogu se osloniti na resurse drugih tvrtki članica i/ili osigurati

pružanje stručnih usluga od strane drugih tvrtki članica i/ili drugih subjekata. Zauzvrat tvrtke

članice su dužne pridržavati se nekih zajedničkih politika i održavati standarde PwC mreže

pokrenuto od PwCIL.

PwC mreža nije međunarodno partnerstvo i tvrtke članice PwC inače nisu pravni partneri

jedni s drugima. Mnogo tvrtki članica imaju legalno registrirana imena koja sadrže

"PricewaterhouseCoopers". Međutim, ne postoji vlasništvo od strane PwCIL-a. Tvrtka članica

ne može djelovati kao zastupnik PwCIL ili bilo koje druge tvrtke članice, ne mogu obvezati

PwCIL ili bilo koju drugu tvrtku članicu te je odgovorna samo za vlastite postupke ili

propuste, a ne one PwCIL-a ili bilo koje druge tvrtke članice. Isto tako PwCIL ne može

djelovati kao agent bilo koje tvrtke članice, ne mogu obvezati bilo koju tvrtku članicu te je

odgovoran samo za vlastite postupke ili propuste.

3.2.2.4.3. PricewaterhouseCoopers Hrvatska

U 1997. godini su Coopers&Lybrand i Price Waterhouse otvorili svoje urede u Hrvatskoj.

PwC Hrvatska osniva 2012. godine novu pravnu osobu PricewaterhosueCoopers Savjetovanje

d.o.o. Njihov portfelj klijenata uključuje neke od najvećih hrvatskih i multinacionalnih

poduzeća u Hrvatskoj. Imaju stotinjak stručnjaka koji su usredotočeni na pružanje

inovativnih savjeta i rješenja za specifične potrebe i koji imaju globalnu perspektivu potrebnu

za rješavanje složenih poslovnih pitanja današnjice. Usluge PricewaterhouseCoopers Hrvatska

prikazane su u Tablici 4.


Tablica 4. Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska

(prerađeno prema

U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom

ACCA kvalifikacija za Hrvatsku. ACCA kvalifikacija razvija ra

vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu

financijskog stručnjaka u bilo kojem sektoru.

predavača i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u

ACCA obuci u PwC-u u srednjoj i isto

POREZNE I REGULATORNE USLUGE

• individualni porezi• korporativni porezi• međunarodno oporezivanje i porezno strukturiranje• nekretnine• PDV i drugi indirektni porezi• pomoć u komunikaciji s Poreznom upravom• pripajanja i stjecanja -• upravljanje porezima i rač• regulatorne usluge• transferne cijene

REVIZIJA I RA ČUNOVODSTVENO POSLOVANJE

• financijsko računovodstvo• izvješćivanje po MSFI• korporativno izvješćivanje• pregled i procjena rizika i povezanih kontrola• revizija financijskih izvještaja


• financije• poslovanje• poslovna i marketinška strategija• integracije nakon pripajanja• ljudi i preomjene• tehnologija• rizik

iplomski rad ____________________________________________

Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska

đeno prema PricewaterhouseCoopers, 2014)

Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom

ACCA kvalifikacija za Hrvatsku. ACCA kvalifikacija razvija računovodstveno znanje i i

vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu

njaka u bilo kojem sektoru. ACCA akademija pruža najvišu kvalitetu

a i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u

u u srednjoj i istočnoj Europi.

POREZNE I REGULATORNE USLUGE

unarodno oporezivanje i porezno strukturiranje

PDV i drugi indirektni porezi u komunikaciji s Poreznom upravom

strukturiranje projektaupravljanje porezima i računovodstvene usluge

ČUNOVODSTVENO POSLOVANJE

čunovodstvoivanje po MSFI-u

ćivanjepregled i procjena rizika i povezanih kontrolarevizija financijskih izvještaja


poslovna i marketinška strategijaintegracije nakon pripajanja

________________________ 65

Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska

Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom

čunovodstveno znanje i i

vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu karijeru

ACCA akademija pruža najvišu kvalitetu

a i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u


4. Rasprava

Vrhovne revizijske institucije (VRI) mnogih zemalja učlanjene su u Međunarodnu

organizaciju vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), kroz koju razvijaju temeljna načela i

zajedničke, opće prihvaćene standarde za svoj rad. Najviše tijelo INTOSAI-a je Međunarodni

kongres vrhovnih revizijskih institucija (INCOSAI), koji se sastaje svake treće godine sa

svrhom raspravljanja i donošenja preporuka vezano uz teme od zajedničkog profesionalnog

interesa za sve članice, razmjene znanja, iskustava i ideja, utvrđivanja zadataka Upravnom

odboru i Glavnom tajništvu, usvajanja i rasprave o strateškom planu organizacije, razmatranja

i prihvaćanja izmjena i dopuna statuta, utvrđivanja proračuna organizacije, usvajanja izvješća

Glavnog tajništva, regionalnih skupina i radnih tijela, te radi dogovaranja i provedbe drugih

zajedničkih aktivnosti i zadataka.

Od 21. do 27. listopada 2013., u Pekingu je održan XXI. INCOSAI, u čijem su radu

sudjelovale državne revizije 160 zemalja članica INTOSAI-a. Posebna pozornost na tom

KOngresu bila je posvećena novim standardima i smjernicama za rad vrhovnih revizijskih

institucija. Na tom, XXI. INCOSAI-u, postavljeni su temelji daljnjeg razvoja revizijske struke

u području državne revizije i revizije javnog sektora, te su utvrđene strateške smjernice za

jačanje i daljnji razvoj suradnje vrhovnih revizijskih institucija na međunarodnoj razini.

Od 16. do 19. lipnja 2014. u Hagu (Nizozemska) je održan IX. Kongres Europske

organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI). Na kongresu je sudjelovalo preko

250 predstavnika svih vrhovnih revizijskih institucija država članica EUROSAI. Osnovna

tema Kongresa je bila Inovacija, odnosno razmjena ideja i iskustava na temu „Inovacije u

reviziji javnog sektora“. Kroz brojne radionice i rasprave na plenarnim sjednicama pokušalo

se odgovoriti na sljedeća pitanja:

� na koji način organizirati modernu vrhovnu revizijsku instituciju i koje strategije

primijeniti zbog brzih promjena u okruženju?

� koje nove metodologije i tehnike VRI mogu primijeniti u svom radu?

� na koje načine što više i kvalitetnije u rad VRI uključiti interesne strane, kao što su

parlament, revizijski subjekti i građani odnosno javnost?

Na prijedlog Upravnog odbora EUROSAI-a, Kongres je donio odluku da se VRI Republike

Hrvatske i VRI Izraela proglase vanjskim revizorima EUROSAI-a u narednom trogodišnjem


razdoblju, čime je Državnom uredu za reviziju Republike Hrvatske iskazano veliko priznanje

za dosadašnji rad i povjerenje članica EUROSAI-a.

Najveće revizorske tvrtke u svijetu, tzv. "The Big Four", su zapravo brand profesionalnosti,

tradicije i znanja. Nijedna od tvrtki „Velike četvorke“ nije jedna tvrtka. Umjesto toga, to je

mreža profesionalnih usluga širokog spektra djelatnosti. Svaka tvrtka je dio te mreže,

vlasništvo tvrtke je samostalno i nezavisno od branda, no tvrtke su međusobno sklopile

ugovore za dijeljenje zajedničkog imena, profesionalnosti, etike, standarda i kvalitete rada.

U mnogim slučajevima postoji po jedna tvrtka po državi koja je članica mreže pojedinog

branda i strukturirana je u skladu s regulatornim okruženjem u toj zemlji u kojoj posluje.

„The Big Four“, tj. „Velika četvorka“ dominiraju sektorom računovodstva, revizije, financija i

srodnih djelatnosti, u cijelom svijetu. Unatoč svojoj veličini, oni su organizirani kao

partnerstvo, a ne kao korporacija. I danas se mnoge manje, ali uspješne revizorske tvrtke

spajaju tako da postaju dio „Velike četvorke“..

Na službenoj stranici Big4FirmsNetwork (2014) dostupan je podatak da je od svih općenito

najvećih računovodstvenih tvrtki u svijetu u 2013. godini Ernst & Young zauzeo prvo

mjesto. No, prvo mjesto ima i neke nedostatke, jer tvrtka ne bi bila tako uspješna da njezini

zaposlenici ne rade često puta prekovremeno. Tako se navode duigi radni sati i velik i

zamoran posao u uredu. No jedna od pozitivnih strana je svakako cjeloživostni odnos koji se

stvara između samih zaposlenika tvrtke, ali i fleksibialn raspored radnog vremena i izazovni

angažmani zaposlenika. Zaposelnici Ernst & Younga ističu da su posebno zadovoljni budući

mogu svoj obiteljski život u potpunosti uskladiti s obavezama na poslu, pa zbog toga se mogu

sa zadovoljstvom i pozitivnom energijom svaki dan radovati poslu. Za pretpostaviti je da je

slična situacija i u ostalim tvrtkama članicama Velike četvorke. Za Deloitte se navodi da je to

tvrtka koja najčešće „otvara vrata“ mladim ljudima kojima daje priliku za učenje i

napredovanje, no radno vrijeme također se navodi kao mana.

Najveće revizorske tvrtke prošle su dug put da postanu ono što su danas – reviroski giganti.

Iako sve četiri tvrtke dijele zajedničke interese, svaka od njih ima različitu strategiju i

osobnost, pa se time ipak omogućuje korporacijama i različitim potencijalnim klijentima

njihovih usluga, da lakše odaberu koju će odabrati kao partnera, unatoč njihovom oligopolu

na tržištu. Tvrtke Velike četvorke neprestano s godinama rastu i za očekivati je da će se

njihovi prihodi s vremenom i povećavati.


Tvrtke „Velike četvorke“ zaista imaju vrlo širok raspon uslužnih djelatnosti u polju financija,

računovodtva i poreznog i financijskog savjetovanja, s kojim se bave. Nijedne druge tvrtke u

svijetu, tog profila i struke, ne pružaju tako mnogo kao one. Imena deloitte, Ernst&Young,

KPMG i PricewaterhouseCoopers su sinonim za kvalitetu rada, pa tako osobe koje su dobile

priliku postati njihovim zaposlenikom, stječu nemjerljivo iskustvo i znanje koje im kasnije

omogućuje zapošljavanje i bilo kojem drugom velikom poduzeću na istim poslovima koje je

radio dotada. Zbog filtera kvalitetnih zaposlenika, ove tvrtke imaju one najbolje i

najmarljivije, pa mladi zaposlenici stječu i odlične radne navike, a posebno naviku

cjeloživotnog obrazovanja, koje je nužno potrebno u sektoru računovodstva i poreza, koje je

izuzetno podložno promjenama tijekom godina i nužno je neprestano pratiti zakonske propise.

Od 271 revizorske tvrtke u Hrvatskoj, ‘Velika četvorka’ (Deloitte, KPMG, Ernst&Young i

PricewaterhouseCoopers), prema procjenama, podijeli više od 10 milijuna eura, odnosno oko

60 posto revizorskog tržišta ukupne vrijednosti 18 milijuna eura, dok se vrijednost

nerevizorskih usluga penje do 6 milijuna eura. Problem koji se realno javlja na tržištu revizije

je problem oligopola koji su stvorile te velike tvrtke. Nenadmašne u svojoj veličini,

kompetenciji i količini znanja zbog velike razgranatosti i velikog broja zasposlenika, uzimaju

velik dio „kolača“ na tržištu revizorskih usluga malim revizorskim tvrtkama, koje su tada

prisiljene međusobno se udruživati i na taj način se pokušati se održati i opstati. Posebno je

teško malim revizorskim tvrtkama koje imaju zaposlena samo dva revizora, a na hrvatskom

tržištu takvih je stotinjak. U uvjetima gospodarske krize, koju ovih godina osjećaju i velike

revizorske tvrtke, takve male revizorske tvrtke ne mogu opstati.


4.1. Primjeri rada revizijskih organizacija

Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI pružaju zakonski i savjetodavni okvir

djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objav

publikacijama, dostupnima na njihovom web adresi u svakom trenutku. Objavljene su na svim

jezicima koji su službeni jezici organizacija. U nastavku su prikazane naslovne stranice nekih

od njihovih publikacija s kratkim opisom.

4.1.1. INTOSAI

Godine 2004. INTOSAI je

poslovanje i provodila svoje ciljeve. Idu

INTOSAI Kongresu u Južnoj Africi za razdoblje od 2011. do 2016.

Slika 18. INTOSAI Strategic plan 2011

INTOSAI je razvio i osnovne

daljnje donošenje postupaka i djelovanja koje

trebaju slijediti u vođenju revizije

Slika 19. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing

iplomski rad ____________________________________________

revizijskih organizacija


djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objav



od njihovih publikacija s kratkim opisom.

je usvojila svoj prvi strateški plan kroz koji

poslovanje i provodila svoje ciljeve. Idući takav strateški plan donesen je 2010. godine na

INTOSAI Kongresu u Južnoj Africi za razdoblje od 2011. do 2016. godine.

. INTOSAI Strategic plan 2011-2016 (INTOSAI, 2014)

e standarde za državnu reviziju kako bi njima

i djelovanja koje vrhovne revizijske institucije pojedinih zemalja

revizije.

. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing (INTOSAI, 2014)

________________________ 69


djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objave u vlastitim



prvi strateški plan kroz koji je vodila svoje

i takav strateški plan donesen je 2010. godine na

odine.

(INTOSAI, 2014)

njima pružio okvir za

vrhovne revizijske institucije pojedinih zemalja

(INTOSAI, 2014)


Časopis Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno

tijekom godine na svih pet službenih jezika INTOSAI organizacije (na

francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku).

državnih revizija u svijetu, s ciljem napretka revizorske struke. Mišljenja

su oni od urednika ili pojedinih suradnika

INTOSAI organizacije.

Slika 20. INTOSAI International Journal of Government Auditing

Publikaciju sa slike broj 2

Nizozemskoj revizijski sud. Revizorski

sažima kolektivno iskustvo vrhovnih revizijskih institucija

iskustva iz više od 350 revizija

Slika 21. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) Auditing Water Issues

iplomski rad ____________________________________________

unarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno

tijekom godine na svih pet službenih jezika INTOSAI organizacije (na arapskom

španjolskom jeziku). Časopis je posvećen temama i aktualnostima

državnih revizija u svijetu, s ciljem napretka revizorske struke. Mišljenja

pojedinih suradnika i ne odražavaju nužno stavove ili pravila same

. INTOSAI International Journal of Government Auditing (INTOSAI, 2014)

Publikaciju sa slike broj 21. INTOSAI radne skupine Revizija okoliša

Revizorski problemi s pitanjima oko pitanja zaštite voda i revizije

vrhovnih revizijskih institucija diljem svijeta

revizija, te daje praktične savjete za vrhovne revizijske institucije.

. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) Auditing Water Issues (INTOSAI, 2014)

________________________ 70

unarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno

arapskom, engleskom,

ćen temama i aktualnostima

i uvjerenja izraženi

tavove ili pravila same

(INTOSAI, 2014)

okoliša pripremio je

zaštite voda i revizije

diljem svijeta, pozivajući se na

vrhovne revizijske institucije.

. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) –


4.1.2 . EUROSAI

EUROSAI Kongres, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.

Tako se 2011. godine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja

za razdoblje od 2011. do 2017. godine.

transparentnosti u konzultaciji sa svim zemljama

Slika 22. EUROSAI S

Ove godine (2014.) u Haagu je održan

određeni zaključci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja

Europe.

Slika 23. IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations

iplomski rad ____________________________________________

, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.

odine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja

za razdoblje od 2011. do 2017. godine. Strateški plan razvijen je u duhu otvorenosti i

transparentnosti u konzultaciji sa svim zemljama članicama EUROSAI-a.

. EUROSAI Strategic plan 2011-2017 (EUROSAI, 2014)

Ove godine (2014.) u Haagu je održan IX. EUROSAI Kongres, tijekom kojeg su odobreni

ci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja

EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations (EUROSAI, 2014)

________________________ 71

, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.

odine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja

Strateški plan razvijen je u duhu otvorenosti i

(EUROSAI, 2014)

. EUROSAI Kongres, tijekom kojeg su odobreni

ci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja

(EUROSAI, 2014)


4.2.Primjeri rada najvećih revizorskih tvrtki

Najveće revizorske tvrtke, pored poslova revizije, računovodstva, poreznog, poslovnog i

raznog drugog savjetovanja, izdaju i mnoge publikacije, rade različita istraživanja, objavljuju

newslettere ili manje priručnike s kojima svojim sadašnjim ali i potencijalnim klijentima ne

samo pomažu u snalaženju na tržištu, nego im time daju priliku da upoznaju njihov rad i

mogućnosti. Daju savjete o internacionalnoj organizaciji poduzeća, stvaraju liste uspješnosti,

objavljuju i natječaje za najbolje tvrtke ili izdaje vodiče sa pregledom kroz globalnu

ekonomiju.

Tvrtke „Velike četvorke“ rade poslovna istraživanja u različitim sektorima gospodarstva,

primjerice autoindustriji, kemijskoj industriji, sportu, inženjeringu, komunikacijama,

osiguranju, nekretninama, klimatske promjene, zaštita okoliša i dr. Posebnu pozornost u

istraživanjima posvećuju predsjednicima uprava najvećih tvrtki od kojih, putem intervjua,

dobivaju informacije o stanju kompanija, ali i viziji i ciljevima za budućnost i rast. Njihova

istraživanja ili savjeti nisu obrađeni samo sa ekonomskog, već i sa pravnog aspekta, budući

tvrtke „Velike četvorke“ posjeduju cijeli tim stručnjaka, među kojima su mnogobrojni

pravnici.

Osim gospodarstva industrija, „The Big Four“ propituje i gospodarska stanja čitavih država i

nacija i daje svoje rezultate i mišljenja. U nastavku će biti prikazano kako izgleda izvješće

revizora od svake tvrtke „Velike četvorke“, kao i prikazi nekih publikacija koje one izdaju.

4.2.1. Deloitte

Deloitteovi revizori su izvor jedne od najboljih revizijskih praksi. Klijenti od njega kao

neovisnog revizora očekuju najviše strukovne standarde. Plan revizije prilagođava se

konkretnim operacijama, računovodstvenim procesima, kontrolnom okružju i zahtjevima

financijskog izvještavanja. U idućem primjeru (Slika 24.) prikazan je Izvještaj neovisnog

revizora – revizora Deloitta, za društvo OT-optima Telekom d.d. Zagreb.



Slika 24. Izvještaj neovisnog revizora za OT - Optima Telekom d.d. Zagreb

(OT – Optima telekom d.d., 2014)

Deloitte Technology Fast 50 (Slika 25.) u Srednjoj Europa je program koji prepoznaje i

profilira brzorastuće tehnološke tvrtke u regiji Srednje Europe. Program postoji već četrnaest

godina i rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških tvrtki. Dobitnici nagrade

za 2013 se određuju temeljem rasta prihoda tijekom pet godina (2008.-2012.). Financijske

podatke o tvrtki osiguravaju sami sudionici, temeljem ovjerenih financijskih izvještaja

njihovih računovođa ili revizora, a isto tako se te tehnološke tvrtke same prijavljuju za

sudjelovanje u ovom programu.


Slika 2

Već sedam godina za redom Deloitte objavljuje ljestvicu 500 najve

26.) i analize ključnih čimbenika koji utje

Europe. Na ljestvici iz 2014.

istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najve

Srednje Europe, budući je poveć

redom. No, postoji kolektivna sposobnost Europe da napreduje i to najviše u polju inovacija,

koje će u budućnosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu

konkurentnost u globalnim razmjerima.

Slika 26. 500 najve

iplomski rad ____________________________________________

Slika 25. Technology Fast 50 (Deloitte, 2014)

sedam godina za redom Deloitte objavljuje ljestvicu 500 najvećih tvrtki u regiji

čimbenika koji utječu na pojedine industrije u 18 zemalja Srednje

4. godine našlo se i nekoliko hrvatskih tvrtki.

istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najve

ći je povećan broj tvrtki koje bilježe pad prihoda već


nosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu

azmjerima.

. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 201. (Deloitte, 2014)

________________________ 75

ćih tvrtki u regiji (Slika

industrije u 18 zemalja Srednje

hrvatskih tvrtki. Ukulna analiza

istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najvećih tvrtki

tki koje bilježe pad prihoda već treću godinu za


nosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu

, 2014)


Delloitte također na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu me

bazu podataka u sklopu Međ

podataka koja sadrži porezne stope i

Sve veći broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem

globalnom gospodarstvu, donose i izazove i nove prilike. Tvrtke koje se bave

multinacionalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost to

pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima klju

uspjeh. Deloitte-ov Međunarodni porezni i poslovni vodi

Guides) i njegovo skraćeno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz

informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima

i zemalja. Slika 27. prikazuje podru

porezni vodič i Seriju kratkih pregleda..

Slika 27. Prikaz podru

Međunarodni i poslovni vodič:

Serija kratkih pregleda

iplomski rad ____________________________________________

er na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu međ

bazu podataka u sklopu Međunarodnog poslovnog i poreznog vodiča. To je

stope i podatke za 65 pravosudnih područja u svijetu

i broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem


onalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost to

pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima ključ

đunarodni porezni i poslovni vodič (International Tax and Bus

ćeno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz

informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima za više od 100 različitih pravnih sustava

prikazuje područja koja obuhvaćaju Deloitte-ov međunadorni poslovni i

i Seriju kratkih pregleda..

. Prikaz područja koja obuhvaćaju Međunarodni poslovni vodi

kratkih pregleda Deloitte-a

•Ulagačka „klima“•Poslovno i zakonsko okruženje•Strane investicije•Izbor poslovnog subjekta•Porez na dobit i individualno oporezivanje•Zakon o zapošljavanju

•Porez na dobit, porez na dohodak, porez po odbitku i odabrane indirektne porezne stope i sistemi

•Administrativni i zakonski zahtjevi•Mjere za izbjegavanje poreza•Poslovno i financijsko okruženje•Kontakti lokalnih Deloitte ureda

________________________ 76

er na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu međunarodnu poreznu

ča. To je online baza

u svijetu.

i broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem


onalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost točnih i

pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima ključna je za njihov

(International Tax and Business

eno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz

100 različitih pravnih sustava

đunadorni poslovni i

unarodni poslovni vodič i Seriju

Porez na dobit i individualno oporezivanje

Porez na dobit, porez na dohodak, porez po odbitku i odabrane indirektne porezne stope i


4.2.2. Ernst&Young

U rasponu različitih poreznih, ra

usluga koje pruža EY Hrvatska, jedna od najvažnijih i najpoznatijih je upravo ona obavljanje

revizije financijskih izvješća.

poduzeća i banaka, zbog svog globalnog pristupa

vidljiv je i na Slici 28.

Erste&Steiermaerkische Bank d.d.

iplomski rad ____________________________________________

itih poreznih, računovodstvenih, financijskih, izvještajnih i savjetodavnih


ća. Ernst&Young Hrvatska čest je izbor za reviziju veliki

a i banaka, zbog svog globalnog pristupa. Primjer jednog izvješć

Slika 28. Izvješće neovisnog revizora za

Erste&Steiermaerkische Bank d.d. (Erste&steiermaerkischeBank

________________________ 77

unovodstvenih, financijskih, izvještajnih i savjetodavnih


est je izbor za reviziju velikih

izvješća revizije banke

rste&steiermaerkischeBank, 2014)


Jedno od brojnih istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješ

rastu i napretku biotehnološke industrije. Publikacija (Slika 2

obliku i nije namijenjena za detaljno isra ili

u biotehnološkoj grani industrije, objašnjava stanje na tržištu, probleme i prepreke s kojima se

industrija suočava, te načine na koje pokušavaju pove

Slika 29. Biotechnology Industry Report

Među brojnim publikacijama

poslovne prijevare, čiji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young

istražitelja financijskih prijevara. Istraživanja pokazuju da je jedan o

financijskim malverzacijama u tvrtci u kojoj radi, a 57% ispitanika vjeruje da u njihovoj

zemlji postoji mnogo korupcije i davanje mita. U ovoj publikaciji tako se govori upravo o

ovim pitanjima i načinima kako se zaštititi od pr

sve brže i bolje financijske rezultate i što ve

veći pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim

transakcijama. Ovaj vodič pomaže

kvalitetu omogućuju EY stručnjaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.

iplomski rad ____________________________________________

istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješ

rastu i napretku biotehnološke industrije. Publikacija (Slika 29.) sadrži informacije u sažetom

obliku i nije namijenjena za detaljno isra ili profesionalnu upotrebu, ali je zoran


čine na koje pokušavaju povećati svoju učinkovitost.

. Biotechnology Industry Report – Beyond borders (Ernst&Young, 2014)

u brojnim publikacijama koje izdaje Ernst&Young, posebno je zanimljiv

čiji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young

istražitelja financijskih prijevara. Istraživanja pokazuju da je jedan od pet ispitanika svjedo



činima kako se zaštititi od prijevara. Investitori u današnje vrijeme traže

sve brže i bolje financijske rezultate i što veću dobit, zbog čega vodeći menadžeri osje

i pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim

č pomaže boljem upravljanju rizikom od prijevara, a njegovu

uju EY stručnjaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.

________________________ 78

istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješća o

.) sadrži informacije u sažetom

profesionalnu upotrebu, ali je zoran prikaz stanja


činkovitost.

Young, 2014)

, posebno je zanimljiv vodič kroz

iji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young-ovih

d pet ispitanika svjedočio



ijevara. Investitori u današnje vrijeme traže

ći menadžeri osjećaju sve

i pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim

boljem upravljanju rizikom od prijevara, a njegovu

njaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.


Slika 30. Navigating today's complex business risks

Ernst&Young izdaje i vodič kroz europske

investitorima i ulagačima sliku u koja podru

što je posebno važno za sektor turizma i njegovim investitorima.

Slika 31. European Attractivness Sur

iplomski rad ____________________________________________

. Navigating today's complex business risks (Ernst&Young, 2014)

č kroz europske atrakcije (Slika 31.) koji omoguć

čima sliku u koja područja se isplati ulagati, i kako realizirati investiciju,

što je posebno važno za sektor turizma i njegovim investitorima.

. European Attractivness Survey 2013 (Ernst&Young, 2014)

________________________ 79

(Ernst&Young, 2014)

koji omogućuje potencijalnim

ja se isplati ulagati, i kako realizirati investiciju,

(Ernst&Young, 2014)


Publikacija koja govori o trendovima održivosti korporacijskog sustava poslovanja prikazana

je Slikom 32. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stru

odgovornih ljudi u pojedinim korporacijama.

širok spektar unutarnjih i vanjskih sila

dobro su tvrtke spremni za njihovo rješavanje

sa tržištem i postaju konkurentnije.

Slika 32. 2013 six growing trends in corporate suistanbility

4.2.3. KPMG

Revizori KPMG-a kao branda

strogim postupcima kontrole kvalitete rada. Timovi revizijskih stru

svoje područje, zavisno od podru

Kvalitetno korporativno izvješć

pružilo im širu sliku o poslovanju poduze

KPMG-a za društvo Podravka d.d.

iplomski rad ____________________________________________


. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stru

odgovornih ljudi u pojedinim korporacijama. Istraživanja prikazuju kako tvrtke

vanjskih sila koje se odnose na rizike održivosti okoliša i

za njihovo rješavanje. Održivost omogućava tvrtkama da se natje

onkurentnije.

013 six growing trends in corporate suistanbility (Ernst&Young, 2014)

a kao branda paze na svoje neovisno i etičko ponašanje, utemeljeno na

strogim postupcima kontrole kvalitete rada. Timovi revizijskih stručnjaka brinu se svaki za

je, zavisno od područja gospodarstva čija financijska izvješć

ativno izvješćivanje bitno je kako bi se zadovoljile potrebe investitora i

pružilo im širu sliku o poslovanju poduzeća. Na slici 33. prikazano je izvješ

a za društvo Podravka d.d.

________________________ 80


. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stručnih i

kako tvrtke reagiraju na

održivosti okoliša i koliko

ćava tvrtkama da se natječu

(Ernst&Young, 2014)

ko ponašanje, utemeljeno na

čnjaka brinu se svaki za

ija financijska izvješća se revidiraju.

ivanje bitno je kako bi se zadovoljile potrebe investitora i

a. Na slici 33. prikazano je izvješće revizora


Slika 33. Izvještaj neovisnog revizora dioni

iplomski rad ____________________________________________

. Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d.

(Podravka, 2014)

________________________ 81

društva Podravka d.d.


KPMG svojim različitim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomo

zainteresiranima za gospodarska i financijska kretanja, da do

spoznaja. Slika 34. prikazuje newsletter u koj

razvoja Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Slika 34. IFRS Newsletter

Kroz svoje različite publikacije, porezni savjeti

oporezivanja i sačuvati vrijednost svoje imovine

profesionalnce, već i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.

Slika 35. Issues and Insights

iplomski rad ____________________________________________

čitim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomo

zainteresiranima za gospodarska i financijska kretanja, da dođu do novih informacija i

. prikazuje newsletter u kojem je sadržana diskusija o buduć

unarodnih standarda financijskog izvještavanja.

. IFRS Newsletter – Financial Instruments (KPMG, 2014)

ite publikacije, porezni savjeti KPMG-a kako izbje

uvati vrijednost svoje imovine, mogu biti značajni ne samo za

i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.

. Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses

________________________ 82

itim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomoći svim

đu do novih informacija i

em je sadržana diskusija o budućnosti upotrebe i

(KPMG, 2014)

kako izbjeći nepotrebna

mogu biti značajni ne samo za

i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.

Deferred tax assets on unrealised losses (KPMG, 2014)


Ova publikacija (Slika 36.) je izvješ

referentnog okvira na kraju programskog razdoblja 2007.

pomoći u planiranju i korištenju EU fondova za idu

izvješće daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od

zemalja Srednje i Istočne Europe.

Slika 36. EU Funds in Central and Eastern Europe

4.2.4. PricewaterhouseCooopers

PwC obavlja reviziju za mnoga lokalno ali i me

prilagođen im je veličini poduze

obziromm na kodeks ponašanja, izvješ

godie (kao i druge tvrtke članice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i

data po načelu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduze

idućem primjeru (Slika 37.) vidljivo je revizorsko izvješ

neke od stavaka u financijskim izvješ

računovodstvenim standardima.

iplomski rad ____________________________________________

.) je izvješće koje daje pregled napretka Nacionalnog strateškog

programskog razdoblja 2007.-2013. Analiza

i u planiranju i korištenju EU fondova za iduće razdoblje (2014.-2020.) Tako

e daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od

čne Europe.

. EU Funds in Central and Eastern Europe (KPMG, 2014)

4.2.4. PricewaterhouseCooopers

mnoga lokalno ali i međunarodno priznata poduzeć

čini poduzeća za koje obavljaju reviziju financijskih izvješ

obziromm na kodeks ponašanja, izvješće o transparentnosti poslovanja koje izdaje svake

članice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i

elu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduze

) vidljivo je revizorsko izvješće s mišljenjem s rezervom

stavaka u financijskim izvješćima nisu prikazane u skladu sa Me

unovodstvenim standardima.

________________________ 83

Nacionalnog strateškog

tih podataka može

2020.) Također, ovo

e daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od

(KPMG, 2014)

unarodno priznata poduzeća. Pristup reviziji

a za koje obavljaju reviziju financijskih izvješća.S

e o transparentnosti poslovanja koje izdaje svake

lanice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i

elu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduzeću se radi. U

e s mišljenjem s rezervom budući

ima nisu prikazane u skladu sa Međunarodnim


iplomski rad ____________________________________________________________________ 84


Slika 37. Izvješ

Metronet telekomunikacije d.d.

Temeljem razgovora sa vodeć

razdoblje od desetak godina, nastao je poslovni vodi

kako „preživjeti“ u današnjem poslovnom svijetu budu

izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i u

svakodnevnom poslovanju. Tvrtke moraju razviti otpornost na takav okoliš i neprestano biti

sposobne mijenjati se i prilagođ

iplomski rad ____________________________________________

. Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva

Metronet telekomunikacije d.d. (Metronet telekomunikacije

razgovora sa vodećim poslovnim liderima u zemljama u cijelom svijetu, kroz

razdoblje od desetak godina, nastao je poslovni vodič (publikacija, Slika 36.)) koji objašnjava

kako „preživjeti“ u današnjem poslovnom svijetu budući su događaji i rizici kojima je danas

izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i u


sposobne mijenjati se i prilagođavati novonastalim uvjetima.

________________________ 85

arima i upravi društva

d.d., 2014)

poslovnim liderima u zemljama u cijelom svijetu, kroz

(publikacija, Slika 36.)) koji objašnjava

rizici kojima je danas

izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i učestalost u



Slika 38. 16th Annual Global CEO Survey

Pogled u poslovnu realnost Hrvatske u 2014.

na temelju intervjua sa hrvatskim vode

najvećih Hrvatskih tvrtki. Kakva su njihova o

uskoro Hrvatska, prema njihovom mišljenju, iza

označene Slikom 39.

Slika 39. Croatian CEO Survey 2014

iplomski rad ____________________________________________

. 16th Annual Global CEO Survey (PricewaterhouseCooopers

Pogled u poslovnu realnost Hrvatske u 2014. godini daje vodič kojeg je izdao PwC Hrvatska

na temelju intervjua sa hrvatskim vodećim poslovnim ljudima, predsjednicima uprava

. Kakva su njihova očekivanja od gospodarstva i ekonomije i da li

uskoro Hrvatska, prema njihovom mišljenju, izaći iz krize, samo je jedna od tem

. Croatian CEO Survey 2014 (PricewaterhouseCooopers, 2014)

________________________ 86

PricewaterhouseCooopers, 2014)

kojeg je izdao PwC Hrvatska

, predsjednicima uprava

ekivanja od gospodarstva i ekonomije i da li će

i iz krize, samo je jedna od tema publikacije

, 2014)


5. Zaključak

Današnja moderna ekonomska znanost, poslovno okruženje u kojem živimo i način na koji

imamo uređen gospodarski poredak, nezamislivo je bez revizije. Revizijom se kontrolira i

ocjenjuje kvaliteta ne samo izrade financijskih izvještaja, već cjelokupnost poslovanja,

stvarajući sliku i predodžbu budućnosti i mogućnosti pojedinog gospodarskog subjekta.

U multinacionalnim razmjerima, revizija u svakoj modernoj državi zauzima respektabilnu

poziciju određenog regulatora ponašanja poslovnih subjekata, štiteći tako ne samo vlasnike

poduzeća i njihove partnere od neznanja i neuspjeha, već na taj način omogućava daljnji

razvoj gospodarstva i očuvanje stabilnosti i sigurnosti u sustav.

Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI štite revizorsku profesiju i promiču vrijednosti

revizije u nadnacionalnim okvirima. Njihovi temeljni ciljevi i vrijednosti izuzetno su bitni u

transparentnosti i organiziranju obavljanja revizorskog posla, stoga je njihov rad vrijedan i

neophodan za jačanje povjerenja, ugleda i vjerodostojnosti revizijske struke u javnosti i

poslovnom svijetu.

Bez obzira na današnje gospodarske probleme koji su pogodili različite profesije, pa tako i

revizijsku, revizija ima budućnost i neophodna je njezina uloga u analizi, ocjenjivanju i

savjetovanju u poslovanju različitih tvrtki. Zapravo, u ovakvim uvjetima u kojima se danas

nalazimo, revizija i revizorske tvrtke su još važnije nego prije, jer se putem revizorskih

analiza i preporuka kvalitetnog i educiranog revizora, mogu unaprijed predvidjeti mogući loši

scenariji i tako spriječiti rušenje i smrt nekih poduzeća. Istovremeno, revizijske organizacije i

revizorske tvrtke prisiljene su konstantno prilagođavati svoje poslovanje novim zahtjevima

tržiša i klijenata te time neprestano razvijati nove vrste usluga koje su adekvatne za rješavanje

novih poslovnih izazova.


Literatura

A

� Akrap, V., Čoh Mikulec, B., Kasum, V., Kordić, H., Krasić, Š., Mamić Sačer I., Pernar, L., Rogošić, N., Serdarušić, J., Sever, S., Žager, L. (2009). Državna revizija, redaktori: Šima Krasić, Lajoš Žager. Zagreb: Masmedia d.o.o.

B

� Big 4 accounting firms [Online]. Raspoloživo na: http://www.big4accountingfirms.org/big-four-accounting-firms/ [datum pristupanja 03.03.2014.]

� Big Four Firms Network (2014). Vault.com Releases Accounting 50 Rankings for 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.big4.com/deloitte/vault-com-releases-accounting-50-rankings-for-2013/ [datum pristupanja 05.09.2014.]

C

� Crnković, L., Mijoč, I., Mahaček, D. (2010). Osnove revizije, Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku

� Crnković, Lj. (2002). Vrhovne revizijske institucije zemalja članica Europske unije i suradnja s Računskim sudom Europske unije. Časopis Računovodstvo, revizija i financije, br. 8, str. 36-42, 134.

D

� Deloitte (2014). About Deloitte [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/www/global/en/pages/about-deloitte/articles/about-deloitte.html [datum pristupanja 02.03.2014.]

� Deloitte (2014). Technology Fast 50 [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/global/Documents/About-Deloitte/CE_FAST50_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� Deloitte (2014). 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2014. [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2014/ce-top500-2014.pdf [datum pristupanja 02.09.2014.]

� Deloitte (2014). O nama [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/onama/index.htm [datum pristupanja 02.03.2014.]

� Deloitte (2014). Povijest globalne tvrtke [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/onama/povijestglobalnetvrtke/index.htm [datum pristupanja 02.03.2014.]


� Državni ured za reviziju (2014). Revizijski standardi INTOSAI [Online]. Raspoloživo na: http://www.revizija.hr/UserFiles/File/zakoni-akti/revizijski-standardi-intosai.pdf [datum pristupanja 02.03.2014.]

E

� Ernst&Young (2014) Biotechnology Industry Report – Beyond borders. [Online] Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Beyond_borders/$File/Beyond_borders.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� Ernst&Young (2014). Izvješće o transparentnosti 2013 EY Hrvatska [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Croatian_Transparency_Report_2013_-_Croatian_version/$FILE/Transparency%20report%202013%20hrv%20v1.1.pdf [datum pristupanja 05.09.2014.]

� Ernst&Young (2014) Navigating today's complex business risks [Online]. (http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Navigating_todays_complex_business_risks/$File/Navigating_todays_complex_business_risks.pdf [pristupljeno: 24.08.2014.]

� Ernst&Young (2014) European Attractivness Survey 2013. [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/European-Attractiveness-Survey- 2013/$FILE/European-Attractiveness-Survey-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� Ernst&Young (2014). 2013 six growing trends in corporate suistanbility [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013/$FILE/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013.pdf [datum pristupanja 24.08.2014.]

� Erste&SteiermaerkischeBank d.d. (2014). Izvješće neovisnog revizora za Erste&Steiermaerkische Bank d.d. [Online]. Raspoloživo na: www.erstebank.hr/hr/Downloads/...dbc3.../godisnje_izvjesce_za_2012.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� Ernst&Young (2014). Our global approach [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/GL/en/About-us/Our-global-approach [datum pristupanja 02.03.2014.]

� Ernst&Young (2014). Two peopple. One Vision [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/GL/en/About-us/Our-people-and-culture/Our-history [datum pristupanja 02.03.2014.]

� Ernst&Young (2014). Welcome to EY Croatia [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/HR/en [datum pristupanja 02.03.2014.]

� EUROSAI (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/about-eurosai [datum pristupanja 28.02.2014.]


� EUROSAI (2014). Capacity Building [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/capacity-building [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). EUROSAI History [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/about-eurosai/eurosai-history [datum pristupanja: 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). EUROSAI Statutes [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/export/sites/eurosai/.content/documents/about-us/NORREG/ESTATUTOS-EN-INGLES-DEFINITIVO.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Goal 1 – Professional Standards [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-1-professional-standards.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Goal 2 – Capacity Building [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-2-capacity-building.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Goal 3 – Knowledge Sharing [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-3-knowledge-sharing.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Goal 4 - Model International Organization [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-4-model-international-organization.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Governance and Communication [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/governance-and-communication [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Governing Board [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/governing-board [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Knowledge sharing [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/knowledge-sharing [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). President [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/president [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Profesional Standards [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/professional-standards [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Secretariat [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/secretariat [datum pristupanja 28.02.2014.]


� EUROSAI (2014). The tasks and the duties of the Congress [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/congress/the-task-and-duties-of-the-congress [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Working Groups [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/working-groups [datum pristupanja 28.02.2014.]

� EUROSAI (2014). Strategic plan 2011-2017 [Online]. Raspoloživo na: (http://www.eurosai.org/handle404?exporturi=/export/sites/eurosai/.content/documents/strategic-plan/Eurosai-Strategic-Plan-ANG.pdf [datum pristupanja:22.08.2014.]

� EUROSAI (2014). IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai2014.nl/news-conclusions-and-recommendations

F

� Filipović, I. (2009). Revizija. Zagreb: Sinergija nakladništvo d.o.o.

I

� INTOSAI (2010). Strategic plan 2011-2016 [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/intosaispenglishv9web.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Congreses [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/congresses.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Statutes, November 2007 [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/statutene20072.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Basing Principles in Government Auditing. [Online] (http://www.issai.org/media/12943/issai_100_e.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.]

� INTOSAI (2014). Committees working group Task Forces [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Development initiative [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/intosai-development-initiative-idi.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Finance and administration comittee [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/finance-administration-committee-fac.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). General secretariat [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/general-secretariat.html [datum pristupanja 28.02.2014.]


� INTOSAI (2014). Governing board [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/governing-board.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). International Journal of Government Auditing [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/international-journal-of-government-auditing.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Members of FAC [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-4-model-international-organization/finance-and-administration-committee-fac/members-of-fac.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Organisation [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation.html [datum pristupanja 28.02.2014.]

� INTOSAI (2014). Working Group on Environmental Auditing – Auditing Water Issues [Online]. Raspoloživo na: http://iced.cag.gov.in/wp-content/uploads/2013/02/INTOSAI-auditing-water-issues.pdf [datum pristupanja 22.08.2014.]

K

� Kovačević, R. (1993). Revizija u tržišnom gospodarstvu. Zagreb: Informator

� KPMG (2014). History [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/about/Overview/Pages/History.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]

� KPMG (2014). KPMG u Hrvatskoj 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/HR/en/Documents/KPMG%20in%20Croatia%202013%20Croatian.pdf [datum pristupanja 02.03.2014.]

� KPMG (2014). Overwiev [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/global/en/about/overview/pages/default.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]

� KPMG (2014). Structure [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/about/governance/Structure/Pages/default.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]

� KPMG (2014). Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� KPMG (2014). IFRS Newsletter – Financial Instruments [Online]. Raspoloživo na: (http://www.kpmg.com/global/en/issuesandinsights/articlespublications/ifrs-newsletters/pages/fi-newsletter-2014-20.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� KPMG (2014). Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses [Online]. (http://www.kpmg.com/Global/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/In-the-Headlines/Documents/ITH-2014-15.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]


� KPMG (2014). Publication – EU Funds in Central and Eastern Europe [Online]. (http://www.kpmg.com/HR/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Pages/EUFundsinCentralandEasternEurope%E2%80%93ProgressReport2007-2013.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]

M

� Messier Jr., W.F. (1998). Revizija – priručnik za revizore i studente. Zagreb: Faber & Zgombić Plus

O

� OT - Optima telekom d.d. (2014). Izvještaj neovisnog revizora za OT - Optima Telekom d.d. Zagreb [Online]. Raspoloživo na: www.optima.hr/repository_files/file/879/ [datum pristupanja: 24.08.2014.]

P

� Podravka (2014). Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� Popović, Ž., Vitezić, N. (2000). Revizija i analiza: instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

� Poslovni dnevnik (2014). Hrvoje Zgombić prodao tvrtku i s partnerima prešao konkurenciji [Online]. Raspoloživo na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvoje-zgombic-prodao-tvrtku-i-s-partnerima-presao-konkurenciji-253812 [datum pristupanja 03.03.2014.]

� PricewaterhouseCoopers (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/us/en/about-us/index.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]

� PricewaterhouseCoopers (2014). History and milestones [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/us/en/about-us/pwc-corporate-history.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]

� PricewaterhouseCoopers (2014). How we are structured? [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/gx/en/corporate-governance/network-structure.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]

� PricewaterhouseCoopers (2014). Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva Metronet telekomunikacije d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.metronet.hr/wp-content/uploads/2014/05/Izvje%C5%A1%C4%87e-neovisnog-revizora-i-financijski-izvje%C5%A1taji-za-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

� PricewaterhouseCoopers (2014). 16th Annual Global CEO Survey [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/en_IM/IM/publications/assets/life-insurance/dealing_with_disruption.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]


� PricewaterhouseCoopers (2014). Croatian CEO Survey 2014 [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.hr/en/publikacije/croatian-ceo-survey/assets/croatian-ceo-survey-2014.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]

S

� Sever Mališ, S., Tušek, B., Žager, L. (2012). Revizija – načela, standardi, postupci. Redaktor: Lajoš Žager. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

� Soltani, B. (2009). Revizija: međunarodni pristup. Zagreb: Mate d.o.o.

� Spremić, I. i dr. (1995). Revizija – priručnik za polaganje ispita za zvanje ovlaštenog revizora. Zagreb: Hrvatsko udruženje revizora

T

� Telegraph, (2011.). House of Lords report attacks 'complacency' of Big Four auditors in financial crisis, urges competition investigation [Online]. Raspoloživo na: http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/banksandfinance/8415860/House-of-Lords-report-attacks-complacency-of-Big-Four-auditors-in-financial-crisis-urges-competition-investigation.html [datum pristupanja 02.03.2014.]

� Tepšić, R., Turk, I., Petrović, M. (1984). Rječnik računovodstva i financija. Zagreb: Informator

� Tušek, B., (2001). Revizija: instrument poslovnog odlučivanja. Zagreb: TEB - Poslovno savjetovanje d.o.o.

V

� Vujević, I. (2004). Revizija. Split: Ekonomski fakultet u Splitu

Z

� Zakon (2012). Pročišćeni tekstovi zakona. Zakon o reviziji. [Online]. Raspoloživo na: http://www.zakon.hr/z/417/Zakon-o-reviziji [datum pristupanja 18.02.2014.]

� Zakon (2011). Pročišćeni tekstovi zakona. Zakon o državnom uredu za reviziju [Online]. Raspoloživo na: http://www.zakon.hr/z/478/zakon-o-dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju [datum pristupanja 28.02.2014.]


Popis tablica

� Tablica 2. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014) ...............55

� Tablica 3. Prikaz usluga Ernst&Young (prerađeno prema Ernst&Young, 2014) ............59

� Tablica 4. Prikaz usluga KPMG Hrvatska (prerađeno prema KPMG, 2014) ...................62

� Tablica 5. Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska (prerađeno prema PricewaterhouseCoopers, 2014) ........................................................................................65

Popis slika

� Slika 1. Kriteriji za ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja (prerađeno prema Filipović, 2009:13) ...................................................................................................4

� Slika 2. Temeljne vrste revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:71) ..................7

� Slika 3. Sastavni dijelovi pouzdanog i objektivnog izvješća (prerađeno prema Kovačević, 1993:14) .........................................................................................................10

� Slika 4. Klasifikacija metoda revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:85) ......14

� Slika 5. Faze i razlozi korištenja analitičkih postupaka u procesu revizije financijskih izvještaja (prerađeno prema Akrap i dr., 2009:46) ........................................17

� Slika 6. Prikaz procesa revizije (prerađeno prema Kovačević, 1993:24) .........................20

� Slika 7. Sadržaj Općeprihvaćenih revizijskih standarda (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:14., kako je navedeno u Meigs, W.B. i dr., 1989.) ......................21

� Slika 8. Glavna tijela INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014) ..........26

� Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI (prerađeno prema INTOSAI, 2014) .............29

� Slika 10. Strateški ciljevi INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014).....31

� Slika 11. Tijela, strateški ciljevi i potporne grupe organizacije EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ..................................................................................................35

� Slika 12. Načela temeljem kojih je inspiriran EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ..............................................................................................................36

� Slika 13. Strateški ciljevi EUROSAI org. (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ...............40


� Slika 14. Spektar revizorskih i računovodstvenih područja profesionalnog djelovanja (prerađeno prema Kovačević, 1993:45) ............................................................................44

� Slika 15. Revizijska tvrtka – pregled ovlasti i odgovornosti..............................................45

� Slika 16. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“ [Online]. Raspoloživo na: http://www.articula.us/blog/2012/07/getting-in-and-succeeding-at-the-big-four/ [datum pristupanja 02.03.2014] .....................................................................................................49

� Slika 17. Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014) ............................................................................................................................................53

� Slika 18. INTOSAI Strategic plan 2011-2016. [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/intosaispenglishv9web.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.].......................................................................................69

� Slika 19. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing [Online]. Raspoloživo na: http://www.issai.org/media/12943/issai_100_e.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.] ............................................................................................................................................69

� Slika 20. INTOSAI International Journal of Government Auditing. [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosaijournal.org/pdf/ijga_july13_eng_www.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.] ......................................................................................................................70

� Slika 21. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing – Auditing Water Issues [Online]. Raspoloživo na: http://iced.cag.gov.in/wp-content/uploads/2013/02/INTOSAI-auditing-water-issues.pdf [datum pristupanja 22.08.2014.] ..............................................70

� Slika 22. EUROSAI Strategic plan 2011-2017 [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/handle404?exporturi=/export/sites/eurosai/.content/documents/strategic-plan/Eurosai-Strategic-Plan-ANG.pdf [datum pristupanja :22.08.2014.] ..............71

� Slika 23. IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai2014.nl/news-conclusions-and-recommendations [datum pristupanja: 22.08.2014.] ......................................................................................71

� Slika 24. Izvještaj neovisnog revizora za OT-Optima Telekom d.d. Zagreb [Online]. Raspoloživo na: www.optima.hr/repository_files/file/879/ [datum pristupanja: 24.08.2014.] ......................................................................................................................74

� Slika 25. Technology Fast 50 [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/global/Documents/About-Deloitte/CE_FAST50_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ..................................75

� Slika 26. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2014. [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2014/ce-top500-2014.pdf [datum pristupanja 02.09.2014.] ...........................................................75

� Slika 27. Prikaz područja koja obuhvaćaju Međunarodni poslovni vodič i Serija kratkih pregleda Deloitte-a ...........................................................................................................76


� Slika 28. Ernst&Young - Izvješće neovisnog revizora za

Erste&Steiermaerkische Bank d.d. [Online]. Raspoloživo na: www.erstebank.hr/hr/Downloads/...dbc3.../godisnje_izvjesce_za_2012.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................77

� Slika 29. Biotechnology Industry Report – Beyond borders [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Beyond_borders/$File/Beyond_borders.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................78

� Slika 30. Navigating today's complex business risks [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Navigating_todays_complex_business_risks/$File/Navigating_todays_complex_business_risks.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ............................................................................................................................................79

� Slika 31. European Attractivness Survey 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/European-Attractiveness-Survey- 2013/$FILE/European-Attractiveness-Survey-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ............................................................................................................................................79

� Slika 32. 2013 six growing trends in corporate suistanbility [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013/$FILE/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] .................................................................................................80

� Slika 33. Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................81

� Slika 34. IFRS Newsletter – Financial Instruments [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/global/en/issuesandinsights/articlespublications/ifrs-newsletters/pages/fi-newsletter-2014-20.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]..............82

� Slika 35. Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses[Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/In-the-Headlines/Documents/ITH-2014-15.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]......................82

� Slika 36. EU Funds in Central and Eastern Europe [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/HR/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Pages/EUFundsinCentralandEasternEurope%E2%80%93ProgressReport2007-2013.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................83

� Slika 37. Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva Metronet telekomunikacije d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.metronet.hr/wp-content/uploads/2014/05/Izvje%C5%A1%C4%87e-neovisnog-revizora-i-financijski-izvje%C5%A1taji-za-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.])..................................85


� Slika 38.16th Annual Global CEO Survey [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/en_IM/IM/publications/assets/life-insurance/dealing_with_disruption.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]........................85

� Slika 39. Croatian CEO Survey 2014 [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.hr/en/publikacije/croatian-ceo-survey/assets/croatian-ceo-survey-2014.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................86

Popis grafikona

� Grafikon 1. Postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice „The Big Four“ na tržištu revizijskih usluga za velika poduzeća u svijetu, u 2010. godini (prerađeno prema Telegraph, 2011) ..............................................................................................................52