Embed Size (px)
Citation preview
8. okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade
Hrvatski znanstvenici i izumitelji u
publikacijama za djecu i mlade – bauk ili
izazov?
PROGRAMSKA KNJIŽICA
Ruđer Bošković
Ilustracija: Dona Tomić
Gradska knjižnica Marka Marulića Split Split, 15. svibnja 2017.
1
PROGRAMSKA KNJIŽICA
Organizator:
Gradska knjižnica Marka Marulića Split
Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice
SPLIT, Ulica slobode 2
Split, 15. svibnja 2017.
Programski i organizacijski odbor:
Grozdana Ribičić, Nataša Prkić, Helena Bužančić, Danijela Markotić
Moderatorica okruglog stola:
Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade
UVOD
Na osmom okruglom stolu o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade bavimo se
temom znanosti i njezine popularizacije kod djece i mladih, te postavljamo pitanje znajuli
današnja djeca i mladi tko su hrvatski znanstvenici i izumitelji i koja je njihova uloga i
doprinos u razvoju svjetske znanstvene i inovativne misli. „Nažalost, i danas svjetska
javnost uglavnom nije upoznata s hrvatskim podrijetlom mnogih velikana hrvatske znanosti,
čije su znanstvene spoznaje i razni izumi omogućili život kakvim danas živimo“ (H. Kekez,
Najveći hrvatski znanstvenici, 2011.). Nas ta činjenica ne čudi, jer ni sami Hrvati nisu s tim
upoznati.
Ovim okruglim stolom propitat ćemo koliko su djeca i mladi danas zainteresirani za
ovu tematiku i na koje ih sve načine možemo za nju zainteresirati. Istražit ćemo kakve sve
publikacije namijenjene djeci i mladima s tom tematikom postoje, te na koje su načine
uređene i koriste li ih djeca i mladi.
Činjenica je da su djeca i mladi na svim prigodnim smotrama i festivalima znanosti
aktivni i zainteresirani sudionici, te da im znanost prezentirana na takav način postaje manje
apstraktna i zanimljivija. Mislimo da je tako i s hrvatskim znanstvenicima. Činjenica je i da
mnogi mladi znanstvenici dobivaju značajna priznanja na svjetskim natjecanjima. Pitamo se
mogu li znanstvenici danas djeci i mladima postati uzori. Smatramo da mogu ako im
posvetimo dovoljno vremena, pažnje i znanja kako ih na odgovarajući način njima
prezentirati.
2
Ciljevi su ovog okruglog stola:
upoznati se s novim činjenicama vezanima uz popularizaciju znanosti
istražiti odnos i percepciju djece i mladih prema znanosti i znanstvenicima
istražiti metode prezentiranja znanstvenika u odgojno-obrazovnim ustanovama
istražiti koliko je tiskanih i digitalnih publikacija namijenjenih djeci i mladima o
hrvatskim znanstvenicima i koliko su kvalitetne
upoznati primjere dobre prakse u proučavanju i prezentiranju hrvatskih znanstvenika
djeci i mladima
istražiti načine korištenja novih medija i tehnologija u promicanju i popularizaciji
znanosti i hrvatskih znanstvenika kod djece i mladih
propitati što knjižnice i knjižničari mogu učiniti na boljoj promociji hrvatskih
znanstvenika
promocijom zbornika s prošlogodišnjeg okruglog stola poticati i isticati važnost
promicanja zavičajne tematike.
3
Osmi okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade
Hrvatski znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade – bauk ili izazov?
Mjesto održavanja: Središnja knjižnica, Ulica slobode 2, multimedijska dvorana
Vrijeme održavanja: ponedjeljak, 15. svibnja 2017., od 8.30 do 15.30
Organizator: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Odjel za djecu i mlade
Moderatorica: Grozdana Ribičić, viša knjižničarka, voditeljica Odjela za djecu i mlade
Financijska potpora: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
PROGRAM
8.30 – 9.00 prijava sudionika
9.00 – 9.10 Ruđer znatiželjac: igrokaz učenika 1. r. OŠ Trilj
9.10 – 9.30 Dražen Šaškor, ravnatelj GKMM-a Split: pozdravna riječ
Prof.dr.sc. Diana Zalar: Mali uvodnik o sadašnjem
stanju hrvatske znanosti o dječjoj književnosti
9.30 – 10.45 ZNANSTVENICI I NAŠA BRIGA O NJIMA
9.30 – 10.00 Akademik dr. sc. Luko Paljetak
Velikani svjetske i europske misli i njihovi čuvari
10.00 – 10.20 Dr. sc. Marijana Borić
Uloga znanstvenika u popularizaciji znanosti kod djece i
mladih
10.20 – 10.35 Mr. sc. Ivan Kramarić
Prirodoslovci splitske Velike realke i poetika krša
10.35 – 10.45 Rasprava
10.45 – 11.00 STANKA
11.00 – 12.15 ZNANSTVENICI U LITERATURI ZA DJECU I MLADE
11.00 – 11.20 Martina Jurišić, doc.dr.sc. Dubravka Zima
„Dječak s naočalama“: diskursi o znanosti i znanstvenicima u
dječjoj književnosti i narativima
11.20 – 11.40 Dr.sc. Snježana Dimzov, prof.dr.sc. Ivana Batarelo Kokić
Znanost i znanstvenici u stripovima
11.40 – 11.50 Dragana Pavičić
Zastupljenost tekstova o hrvatskim znanstvenicima u čitankama
nižih razreda osnovnih škola
11.50 – 12.00 Marina Meić
Mogući utjecaji na formiranje uzora kod djece i mladih
4
12.00 – 12.15 Rasprava
12.15 – 12.30 STANKA
12.30 – 13.35 I - POPULARIZACIJA ZNANOSTI
12.30–12.50 Prof. dr.sc. Ivica Puljak
Znanost pripada svima
12.50 – 13.05 Kristina Kalanj
Tehnički muzej „Nikola Tesla“– izdavačka djelatnost i
strategija promocije tehničke baštine i velikana znanosti
13.05 – 13.15 Karmen Krnčević,AntonijaMiše
Veliki Šibenčani nastanili se u dječjim knjigama i baš im
je dobro!
13.15 – 13.25 Ana Lazarević, Ivona Baketić,
Antonia Radeljak, Najda Čajo
Razvoj znanstvene pismenosti u vrtiću
13.25 – 13.35 Rasprava
13.35 – 14.45 II- POPULARIZACIJA ZNANOSTI
13.35 – 13.50 Dr.sc. Jelena Nakić
Uloga programiranja u podučavanju STEM područja
13.50 – 14.00 Tomislav Nikolić, Zoran Knez
Organizacija i provedba edukacijskih aktivnosti u
Zvjezdanom selu Mosor
14. 00 – 14.15 Marija Čelan Mijić, Niveska Juraga Kovačev
Ruđer Bošković: kako prvašima približiti znanstvenika
Marija Čelan Mijić, Sandra Bešlić, Ljiljana Marović
Od igre do znanosti
14.15 – 14.30 Višnja Mach Orlić, Vanja Škrobica
Portreti znanstvenika
14.30– 14.45 Rasprava i zaključci
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
14.45 – 15.00 Prof. dr.sc.Diana Zalar i Grozdana Ribičić, urednica
O novom zborniku „Djetinjstvo i zavičajnost: jesu li u krizi?“
Podjela potvrda o sudjelovanju na skupu
5
15.00 – 15.30 – Okrepa i druženje uz izložbu „Cvjetne slagalice“ Tatjane Kreštan, više
knjižničarke iz Bjelovara
IZLOŽBE
Nataša Prkić: Tematska izložba knjiga „Velikani hrvatske znanosti u literaturi za djecu i
mlade“
Dona Tomić: „Znanost i ludost“– izložba ilustracija
6
Sažeci
izlaganja
7
Akademik dr. sc. Luko Paljetak
Velikani svjetske i europske misli i njihovi čuvari
Kao uvodničar u osmi okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade s temom
Hrvatski znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade – bauk ili izazov?,
akademik dr.sc. Luko Paljetak govorit će o onim autorima koji su od vremena Biblije pa sve
do danas pisali o velikanima svojih i prošlih vremena, tj. o ljudima koje je njihovo doba
smatralo velikima, s ciljem da ni nakon niza stoljeća ne ostanu zaboravljeni, nego da ih
zauvijek svi naraštaji, a posebno mladi, pamte kao one koji su, svojim radom i djelima,
zadužili svoj narod i svoju zemlju, da bi im bili poticaj i uzor, budući da, kako ističe Thomas
Carlyle u svojem djelu O herojima, obožavanju heroja i herojskom u povijesti (On Heroes,
Hero-Worship and the Heroic in History): „Povijest svega što je čovjek postigao u svojoj
podlozi sadrži ono što su postigli veliki ljudi.“
Luko Paljetak suvremeni je hrvatski književnik rođen u Dubrovniku 1943. godine, gdje je
završio Učiteljsku školu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je hrvatski jezik i
književnost te engleski jezik i književnost, a doktorat znanosti stekao je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Pjesnik je, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist,
esejist, pisac za djecu te dramski pisac. Radio je kao redatelj i dramaturg zadarskoga Kazališta
lutaka, zatim kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan od urednika Zadarske
revije, te kao tajnik uredništva i glavni urednik časopisa Dubrovnik Matice hrvatske –
Ogranak Dubrovnik. Pokretač je i prvi urednik biblioteke Cvijeta pri dubrovačkoj Matici
hrvatskoj. Riječ je o slikovnicama koje na zabavan i poučan način mladim čitateljima
predstavljaju velikane dubrovačke kulturne i znanstvene povijesti. Sastavljač je antologija i
redovni član HAZU, kao i dopisni član SAZU (Slovenske akademije znanosti in umetnosti) i
prvi inozemni član Akademije ruske slovjesnosti (ARS) u Moskvi. Autor je brojnih knjiga za
djecu i odrasle. Preveo je na hrvatski jezik neka od najznačajnijih djela svjetske književnosti.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja. Bio je hrvatski predstavnik i jedan
od kandidata za glasovitu Andersenovu nagradu. Danas živi i radi u Dubrovniku.
8
Dr. sc. Marijana Borić
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Uloga znanstvenika u popularizaciji znanosti kod djece i mladih
Sažetak:
Izlaganje će se temeljiti na dosadašnjem iskustvu vezanom uz istraživanja i popularizaciju
hrvatske kulturne i znanstvene baštine, ne samo u akademskim krugovima, nego i sa širim
krugom građana, a posebice s mlađim uzrastima, školskom djecom i studentima, koje
upoznajemo s vlastitim znanstvenim naslijeđem. Posebno će se govoriti o načinu na koji se od
2015. organiziraju i provode različite aktivnosti u sklopu projekta Upoznajmo hrvatsku
znanstvenu baštinu, osmišljenog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Surađujemo s
uglednim znanstvenim i baštinskim institucijama kao što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica
u Zagrebu, Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu, Memorijalni centar Faust Vrančić u Prvić
Luci, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić i drugi. Projektom želimo istaknuti da je znanstvena
baština segment ukupne kulturne baštine te prepoznatljiv dio nacionalnog identiteta. Uz
korištenje novih tehnologija potiče se edukacija, te razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja.
Organiziran je veći broj aktivnosti (predavanja, edukativne radionice, izložbe, međunarodna
ljetna škola, okrugli stolovi te znanstveni kolokvij) u raznim gradovima: Zagrebu, Splitu,
Šibeniku, Bjelovaru, Zadru, Omišu, Prvić Luci, a ponešto i izvan granica Hrvatske.
Uz izlaganje prezentirat će se foto i video zapisi načinjeni tijekom trajanja projekta.
Marijana Borić znanstvena je suradnica na Zavodu za povijest i filozofiju Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti u
Zagrebu. Matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti, istražuje rad
znamenitih hrvatskih znanstvenika koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i ukupnom razvoju
zapadnoeuropske znanosti, te tako pridonijeli prepoznatljivosti hrvatskog nacionalnog
identiteta u svjetskim okvirima. U sklopu toga istražuje rad istaknutih hrvatskih znanstvenika
u kontekstu razvoja prirodnih i matematičkih znanosti u doba renesanse i na pragu
novovjekovlja. Autorica je niza znanstvenih radova iz povijesti egzaktnih znanosti kod
Hrvata, te edukativnih slikovnica o Marinu Getaldiću i Faustu Vrančiću. Posebno se bavi
razvojem matematičkih metoda i koncepcija koje su omogućile napredak novovjekovne
znanosti. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Epistemološki aspekti
Getaldićeva rada na matematičkoj analizi i sintezi. Voditeljica je projekta Upoznajmo
hrvatsku znanstvenu baštinu, koji podupiru Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
9
Mr.sc. Ivan Kramarić
Udruga Ivan Lovrić
Udruga Solinska mekousna pastrva
Prirodoslovci splitske Velike realke i poetika krša
Sažetak
Prirodoslovci splitske Velike realke (Luka Karaman, Jure Kolombatović, Rikardo Gasperini,
Ramiro Bujas, Umberto Girometta, Marko Margetić i Gvido Nonwailer) uvelike su pridonijeli
kakvoći odgoja i obrazovanja brojnih splitskih naraštaja. Od Lukinih školskih klupa
„karamaki“, Jurinih pastrva i mosorske gušterice (Lacerta mosorensis), preko Gasperinijevih i
Nonwailerovih determinacija brojnih beskralješnjaka, do Bujasovih, Giromettinih i
Margetićevih poučnih članaka za djecu i mlade o genezi i morfologiji našega krša, formira se
jasno definiran niz gimnazijskih profesora koji svojim djelovanjem obilježavaju i
objašnjavaju prirodnu baštinu splitskoga podneblja, njegovu geološku, krajobraznu i biološku
raznolikost. U njihovu pregalačkome radu nadaje se svojevrsna poetika specifično našega
krša, o kojoj nadahnuto izlaže Ivan Kramarić.
Ivan Kramarić, rođen 1955.godine, živi i djeluje u Splitu. Nakon završene gimnazije
MarkoMarulić u Splitu završava studij prava u Splitu, a poslijediplomski studij iz filozofije
prava, znanosti o upravi i upravnih znanosti u Beogradu i Zagrebu. Inicijator je i osnivač dviju
udruga: za zaštitu prirodne baštine Solinska mekousna pastrvate za zaštitu kulturne baštine
Ivan Lovrić, za promicanje lika i djela sinjskoga prosvjetitelja Ivana Lovrića.
10
Martina Jurišić, mag. kroat. i mag. edu. kroat., doktorandica
Doc. dr. sc. Dubravka Zima
Odsjek za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Dječak s naočalama: diskursi o znanosti i znanstvenicima u dječjoj
književnosti i narativima
Sažetak
U izlaganju će se pokazati kako dječja književnost i narativi dječje kulture prezentiraju i
definiraju znanost i znanstvenike, bilo u obliku književnih likova ili pak u obliku znanstvenih
sadržaja kao motiva u književnim tekstovima. Od „dječaka s naočalama od kosti“ iz
Kästnerovih Emila i detektiva (1928.) do Pavličićeva Marka, „znanstvenika od glave do pete“
iz romana Petlja (1988.), te od znanstvenih istraživanja i dostignuća kao ishodišnih sadržajnih
otponaca za fantastične priče (primjerice, u opusu Julesa Vernea, Mladena Bjažića i
Zvonimira Furtingera ili u suvremenim distopijskim narativima) pa do znanstveno
utemeljenih motiva i struktura u suvremenoj dječjoj književnosti i kulturi, znanost i
znanstvenici u dječjoj se književnosti i narativima dječje kulture artikuliraju u nizu figura i
različitim diskursima. Izlaganje će se usmjeriti na reprezentativne, ali i interpretativne
diskurse u tom kontekstu.
Martina Jurišić rođena je u Virovitici 1988. godine. Završila je studij kroatologije na
Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te je doktorandica na poslijediplomskom studiju
kroatologije na Hrvatskim studijima. Priprema doktorski rad iz povijesti hrvatske dječje
književnosti pod mentorstvom doc. dr. Dubravke Zime.
Dubravka Zima rođena je u Zagrebu, završila je studij hrvatskog jezika i južnoslavenskih
filologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i poslijediplomski studij književnosti na
istome fakultetu. Magistrirala je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Ivana
Brlić-Mažuranić, a doktorirala je na istome fakultetu 2004. godine s temom iz povijesti
hrvatskog dječjeg romana. Od 1995. do 2009. bila je znanstvena novakinja u Zavodu za
znanost o književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od prosinca 2009. zaposlena je
kao docentica na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje
predaje kolegije iz dječje književnosti, novije hrvatske književnosti, teorije književnosti i
popularne književnosti. U zimskom semestru akademske godine 2015./2016. bila je gostujuća
profesorica na Odjelu za slavenske jezike i književnosti na Sveučilištu u Torontu (Department
of Slavic languages and literatures, University of Toronto, Kanada), gdje je predavala tri
kolegija iz hrvatske kulture, književnosti i mediteranskih studija. Autorica je triju knjiga
(Ivana Brlić-Mažuranić, 2001., Kraći ljudi. Povijest hrvatskog dječjeg romana, 2011., i Uvod
u dječju književnost, suautorica Marijana Hameršak, 2015.).
11
Dr.sc. Snježana Dimzov
Prof.dr.sc. Ivana Batarelo Kokić
Filozofski fakultet u Splitu
Znanost i znastvenici u stripovima
Sažetak:
Stripovi kao medij mogu značajno pridonijeti nastavi, posebno kad je riječ o nastavi u
području prirodnih i tehničkih znanosti, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na vizualnu
informaciju. Istraživanja o korištenju literature, posebice stripova u različitim nastavnim
područjima, naglašavaju prednosti korištenja literature u privlačenju pažnje učenika, razrade i
razumijevanja fenomena o kojem se uči, ali i jačanja čitalačke kompetencije. Nadalje,
razvojem suvremenih tehnologija uloga stripova dodatno je ojačana zbog olakšane digitalne
manipulacije medijem. Od posebnog su interesa za ovaj rad stripovi koji daju grafički prikaz
različitih znanstvenih pojava poput fotosinteze, staničnog disanja ili evolucije (Hosler, 2011;
Hosler, 2017). Nadalje, u radu će se objasniti važnost stripova koji su usmjereni na prikaz
rada pojedinih znanstvenika i njihovih otkrića, kao što su stripovi o Nikoli Tesli i njegovu
znanstvenom doprinosu (APS, 2009; Action Lab, 2014). Također će se prikazati pokušaji
popularizacije znanosti, poput relativističke i kvantne fizike kroz stripove (Primorac, 2014).
Snježana Dimzov rođena je 1971. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu.
Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja 1993. godine stekla je
zvanje nastavnice razredne nastave (VI/I) i 2000. godine zvanje diplomirane učiteljice (VII/I).
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku – dislocirani studij u Zadru 2003. godine stekla je zvanje
diplomirane knjižničarke. Godine 2015. izabrana je u zvanje više knjižničarke. Na Sveučilištu
u Zadru, Odjelu za informacijske znanosti, upisala je poslijediplomski doktorski studij
Društvo znanja i prijenos informacija. Doktorsku disertaciju obranila je 2016. godine.
Objavljuje stručne i znanstvene radove u domaćim i stranim publikacijama, te katalog izdanja
FFSt. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim skupovima, a članica je projektnog tima
Boys reading. Od 2004. godine zaposlena je kao voditeljica knjižnice FFSt. Zainteresirana je
za istraživanje informacijskog ponašanja studenata i znanstvenika.
Ivana Batarelo Kokić rođena je 1972. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju
školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 1995. godine studije
pedagogije i bibliotekarstva, a 1997. godine i studij društveno-humanističke informatike. Na
Arizona State Universityju je 1999. godine magistrirala u području korištenja medija i
računala u obrazovanju, a na istom je sveučilištu 2002. godine doktorirala na
interdisciplinarnom studiju iz područja kurikuluma i poučavanja. Proteklih 19 godina radi u
nastavi na više domaćih i svjetskih sveučilišta, gdje je predavala i predaje kolegije iz područja
obrazovnih tehnologija, inkluzivne pedagogije, obrazovanja odraslih, komparativne
pedagogije te obrazovnih politika. Autorica je znanstvenih radova iz područja obrazovne
tehnologije, informacijske pismenosti, inkluzivnog obrazovanja, metoda obrazovanja budućih
nastavnika te cjeloživotnog obrazovanja. Od 2014. do 2016. godine bila je koordinatorica
Erasmus plus projekta Boys reading. Zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Splitu u zvanju izvanredne profesorice.
12
Dragana Pavičić, dipl. učit.
OŠ Dinka Šimunovića, Hrvace
Zastupljenost tekstova o hrvatskim znanstvenicima i izumiteljima u
udžbenicima za niže razrede osnovne škole
Današnja hrvatska škola, iako egzistira u suvremenom društvu, nije suvremena. Učenici bi
dodali da nije ni zanimljiva, ni poučna, ni korisna. Puno je razloga zašto je to tako.
Zaustavimo se samo na učiteljima: nemotivirani, istrošeni, bez veće nade u svjetliju
budućnost. A oni su ti koji drže cijeli sustav. Žalosno je što cijeli jedan sustav kao što je škola
egzistira kao udruga, tj. zahvaljujući entuzijazmu nekolicine učitelja, onih učitelja koji su
spremni bez obzira na materijalno, financijsko stanje škole i svoje osobno, bez obzira na
administrativne prepreke, predrasude i brojne druge barijere, proširiti i obogatiti nastavni plan
i program i ponuditi učenicima teme i materijale kako bi im pružili više znanja i pomogli im
razviti životno važne vještine. Tu se ubrajaju i znanja o hrvatskim znanstvenicima i
izumiteljima, kojih ima jako malo ili nimalo u udžbenicima za osnovnu školu, mislim
prvenstveno na razrednu nastavu. Izlaganje će se baviti pitanjem zastupljenosti ovih tema u
udžbenicima za razrednu nastavu te prezentirati neke od načina rada učitelja – kako, koliko i
što ponuditi učenicima od prvog do četvrtog razreda o temi hrvatskih znanstvenika i
izumitelja.
Dragana Pavičić rođena je 1978. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu, srednju i Visoku
učiteljsku školu. Kao učiteljica razredne nastave radi već više od 10 godina u OŠ Dinka
Šimunovića u Hrvacama u PŠ Potravlje. Obožava biti učiteljica. Voli se družiti s djecom, biti
im suputnica na putu njihova učenja i otkrivanja; promatra ih i stalno uči od njih...Do sada je
objavila više stručnih radova i održala nekoliko izlaganja i radionica na stručnim skupovima i
međunarodnim konferencijama. Drži volonterska predavanja o temama roditeljstva. Slobodno
vrijeme provodi u društvu sina i zajedno puno čitaju, putuju i plešu.
13
Marina Meić, mag.paed.
Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Split
Mogući utjecaji na formiranje uzora kod djece i mladih
Sažetak:
Uzori su osobe koje svojim uspjehom, statusom, zanimanjem, izgledom ili ponašanjem služe
kao primjer. Osoba će imitirati onaj uzor koji joj je po svojim karakteristikama privlačan ili
poželjan. Bronfenbrennerova teorija ekološkog razvoja razmatra djetetov razvoj u smislu
međudjelovanja osobnih značajki djeteta i njegove okoline. To znači da sustav obitelji, škole,
medija i općeprihvaćene kulturne vrijednosti u društvu i dijete kao središte sustava imaju
transakcijski utjecaj, odnosno međusobno utječu na ponašanje. U radu se iznose primjeri
istraživanja o ulozi svakog navedenog sustava na formiranje uzora kod djece i mladih, kao i
dubina i način utjecaja. Također se iznose i podaci istraživanja o osobama koje su najčešće
uzori kod djece i mladih u Republici Hrvatskoj. Postavlja se i pitanje položaja znanstvenika
kao uzora kod djece i mladih te se iznose mogući faktori (ne)popularnosti.
Marina Meić rođena je 12. svibnja 1991. u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i V.
gimnaziju Vladimir Nazor. Diplomirala je 2015. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu
i stekla zvanje magistre pedagogije i edukacije hrvatskog jezika i književnosti. Dobitnica je
Dekanove nagrade za izvrsne studente i nagrade Splitski pupoljak, koju dodjeljuje udruga Naš
kvart za mlade koji su iznimno pridonijeli zajednici grada Splita.Tijekom studija bila je
članica književnog časopisa The Split Mind, pisala je za studentski časopis Humanist te je bila
voditeljica projekta i predsjednica Organizacijskog odbora 2.regionalnog studentskog
simpozija Humanizam u doba neoliberalnog kapitalizma. Dugogodišnja je volonterka u
Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split. Potpredsjednica je Ogranka Split Hrvatskog
čitateljskog društva. Trenutno je volonterka u Klubu mladih Split i pohađa edukaciju za
Montessori odgojitelja.
14
Prof.dr.sc. Ivica Puljak
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split
Znanost pripada svima
Znanost je univerzalna i pripada svim ljudima. Nema nacionalnost, spol, rod, vjeru ili bilo
koju drugu karakteristiku koja razlikuje ljudska bića. Ali opet, lijepo je vidjeti da su hrvatski
znanstvenici i izumitelji pridonijeli razvoju znanosti i njima se ponosimo. Stoga mislim da je
spominjanje hrvatskih znanstvenika i izumitelja u knjigama korisno, prvenstveno na način da
mladima pokažemo kako se iz manjih sredina kao što su naše može pridonijeti svjetskoj
znanosti, te da su najvažnije motivacija i želja za usvajanjem i primjenom znanja.
Ivica Puljak predaje fiziku na FESB-u, gdje je diplomirao elektrotehniku. Magistrirao je
fiziku elementarnih čestica u Zagrebu, a doktorirao u Parizu. Član je dvaju velikih
međunarodnih kolaboracija, CMS u CERN-u i MAGIC na Kanarskim otocima. Aktivno je
sudjelovao u otkriću Higgsova bozona, a osim znanstvenim radom, bavi se promocijom i
popularizacijom znanosti. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža
nagrada studenata za nastavni rad.
15
Kristina Kalanj, viša knjižničarka
Tehnički muzej Nikola Tesla
Tehnički muzej Nikola Tesla – izdavačka djelatnost i strategija promocije
tehničke baštine i velikana znanosti
Izlaganje će donijeti prikaz nakladničke djelatnosti Tehničkog muzeja Nikola Tesla u
Zagrebu, strategiju i projektnu platformu koju Muzej oblikuje u svrhu edukacije i promocije
hrvatske kulturno-znanstvene baštine, te istaknutih velikana tehnike i prirodoslovlja.
Predstavit će se dvadesetogodišnji izdavački opus Tehničkog muzeja Nikola Tesla te će se
opisati značenje i potencijal muzejskog nakladništva u kontekstu zadanih strateških ciljeva
koje ostvaruju Muzej i njegova specijalna knjižnica, a uključuju: promoviranje i izučavanje
tehnike, znanosti i srodne literature, promicanje čitanja i učenja, informiranje i cjeloživotno
obrazovanje.
Najrecentniji popularnoznanstveni izdavački projekti Muzeja posvećeni su izučavanju i
promociji hrvatske kulturno-znanstvene baštine i velikana, a usmjereni su na mlađu
populaciju kao ciljanu skupinu korisnika. Izložit će se praksa te tradicionalni i suvremeni
modaliteti ostvarivanja edukacijsko-promotivne uloge Muzeja te će se prikazati projekti
(festivali, predavanja, tribine, izložbe knjiga i nakladništva) koji su tijekom godina s velikim
uspjehom predstavljani korisnicima i javnosti.
Kristina Kalanj profesorica je informatologije smjera bibliotekarstva i engleskog jezika i
književnosti, viša knjižničarka i voditeljica specijalne knjižnice Tehničkog muzeja Nikola
Tesla u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Tibor Tóth Hrvatskog informacijskog i
dokumentacijskog društva za 2016. godinu. Zadnjih deset godina posvećena je promociji i
dokumentiranju kulturne i znanstvene baštine te njezinu uspješnom predstavljanju širokoj
javnosti, kao i stručnom radu na polju knjižničarske i informacijsko-dokumentacijske znanosti
i djelatnosti. U cilju populariziranja pisane tehničke baštine i omogućavanja prijenosa znanja
na mlađe i starije generacije, autorski potpisuje i organizira niz edukativno-informativnih
izložbi i događanja u matičnoj instituciji te na znanstvenim festivalima i državnim
manifestacijama. Bavi se radom s korisnicima te izgradnjom i očuvanjem fonda specijalne
muzejske knjižnice, razvijanjem struke u knjižničarskim strukovnim udrugama, muzejskim
nakladništvom i uredništvom monografskih djela o znanstvenicima te o hrvatskoj i svjetskoj
kulturno-znanstvenoj baštini. Autorica je brojnih stručnih radova te drži predavanja u zemlji i
inozemstvu.
16
Karmen Krnčević, dipl. knjiž.
Antonija Miše, dipl. knjiž.
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik
Veliki Šibenčani nastanili se u dječjim knjigama i baš im je dobro!
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik posjeduje bogatu zavičajnu zbirku u kojoj su svoje
mjesto našli mnogi veliki i značajni Šibenčani. Neki od njih toliko su poznati da su postali
dionici ne samo hrvatske, nego i svjetske baštine. Doprinos očuvanju zavičajnosti daje i sama
Knjižnica svojom bogatom izdavačkom djelatnošću, u okviru koje su tiskane i slikovnice o
Faustu Vrančiću, Jurju Šižgoriću i Jurju Dalmatincu. Te slikovnice na zabavan i pristupačan
način približavaju djeci život i djelo velikih Šibenčana, vrlo su popularne i čitane, a ona o
Faustu Vrančiću doživjela je drugo izdanje.
Karmen Krnčević zaposlena je u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić Šibenik od 1987. godine.
Od zaposlenja pa do 2004. godine obavljala je poslove diplomirane knjižničarke na
Znanstvenom odjelu. Nakon tog razdoblja radi na poslovima katalogizacije i klasifikacije.
Kao zaposlenica Znanstvenog odjela sudjelovala je zajedno s ostalim kolegama u osnivanju
zavičajne zbirke. Zajedno s kolegicom Antonijom Miše bila je inicijatorica osnivanja Zbirke
zvučnih knjiga. Zalažu se za digitalizaciju građe iz Zavičajne zbirke i zbirke Rara, o čemu su
izlagale na stručnim skupovima. Sudjeluje kao izlagačica i kroz posterska izlaganja na
nekoliko stručnih skupova u zemlji. Neki od radova s tih izlaganja objavljeni su u domaćoj
stručnoj literaturi.
Antonija Miše zaposlena jeu Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić Šibenik od 2000. godine.
Obavlja poslove diplomirane knjižničarke na Audiovizualnom odjelu. Osim tih poslova,
zadužena je i za nabavu časopisa i neknjižne građe. S kolegicom Karmen Krnčević jedna je
od inicijatorica osnivanja Zbirke zvučnih knjiga. Zalažu se za digitalizaciju građe iz Zavičajne
zbirke i zbirke Rara, o čemu su izlagale na stručnim skupovima. Sudjeluje s kolegicom
Karmen kao izlagačica i na posterskim izlaganjima na nekoliko stručnih skupova u zemlji.
Neki od radova s tih izlaganja objavljeni su u domaćoj stručnoj literaturi.
17
Ana Lazarević, odgojiteljica
Ivona Baketić, odgojiteljica
Antonia Radeljak, pedagoginja
Najda Čajo, psihologinja
Dječji vrtić Marjan, Split
Razvoj znanstvene pismenosti u vrtiću
Djeca rane i predškolske dobi uče istražujući, samostalno otkrivajući svijet oko sebe i u
interakciji s drugima. Znanstvena pismenost razvija se kod djece od rane dobi ako djeca
primaju bogate poticaje, priliku za iskustveno učenje, rješavaju problemske situacije, provode
eksperimente i slično u poticajno uređenom prostoru. U ovoj je godini u DV-u Marjan Split,
objekt Potočnica 1, poseban program ranog učenja engleskog jezika, poticaja prema
upoznavanju znanstvenih tema i znanstvenika, krenuo s prikupljanjem knjiga za vrtićku
knjižnicu. Jedna od njih bila je Mali princ, koja je u djeci probudila interes prema svemiru,
planetima, asteroidima. Vrtić je ostvario suradnju s vanjskom zajednicom i roditeljima koji su
s djecom istraživali tajne svemira i upoznavali znanstvenike koji su se time bavili. Djeca su se
upoznala s djelom Vincenta van Gogha Starry night te su uz istoimenu glazbu i učenjem
preko svih osjetila razvijala projekt. Vrtić je kreiran poput planetarija, djeca su izradila
planete, raketu, svemirske naprave. Istraživali su građu mozga, važnost i funkcije mozga te su
se upoznali s pojmom brainstorminga. Djecu se potiče otvorenim pitanjima koja ne nude
jedan odgovor, nego potiču na kritičko razmišljanje i razvoj mašte. Poput neistraženosti i
beskonačnosti svemira, nastavlja se naš projekt. Djeca trenutno smišljaju putanju rakete i
upoznaju se s djelom Galilea Galileija. U sklopu projekta djeca usvajaju predmatematičke i
predčitačke vještine, engleski jezik, svojstva boje, svjetlosti, odnose među tijelima i brojne
druge znanstvene pojmove. Potiče se integrirano cjelovito i cjeloživotno učenje.
Važan dio projekta je kontinuirano dokumentiranje projektnih faza fotografijama, video i
audio snimkama, bilježenjem dječjih izjava i transkripcijom obavljenih intervjua s djecom.
Ana Lazarević odgojiteljicaje u DV-u Marjan iz Splita, objekt Potočnica 1, koji provodi
program ranog učenja engleskog jezika i realizira se na temelju suvremenog pristupa ranom
učenju stranog jezika – situacijskom učenju, preko igre i glazbe. Nastavlja školovanje na
diplomskom studiju ranog i predškolskog odgoja u Splitu. Završila je školovanje za suradnika
u nastavi glazbe u glazbenom obrazovnom centru Josip Hatze, posjeduje aktivno znanje
engleskog i talijanskog jezika. Brojni završeni skupovi koje je pohađala obuhvaćaju teme
ranog učenja engleskog jezika. S djecom je provodila niz projekata, a jedan od njih je Hands
18
are not for hitting –Ruke koje grle i štite, koji je promicao važnost miroljubive komunikacije.
Projekt je više puta prezentirala na stručnim skupovima. Aktivno povodi preventivni program
CAP u vrtiću.
Antonia Radeljak magistra je pedagogije i edukacije povijesti. Radila je kao pedagoginja u
školama i brojnim vrtićima u Splitu. Trenutno djeluje kao stručna suradnica pedagoginja u
DV-u Marjan u Splitu. U radu istražuje teme razvoja rane i obiteljske pismenosti,
predčitalačke i čitačke vještine, utjecaj medija na djecu, važnost tjelesnog kretanja i zaštitu
mentalnog zdravlja djece. Vanjska je suradnica portala Roditelji.hr i časopisa Mama i beba. U
suradnji s Klubom trudnica drži razna predavanja za roditelje, odgojitelje i učitelje te je
izlagala na brojnim stručnim skupovima i međunarodnim pedagoškim konferencijama.
Objavila je nekoliko radova u zbornicima i časopisima stručno-znanstvenog tipa. Završila je
edukacije pri pučkom učilištu Korak po korak, Forumu za slobodu odgoja,Brain Gym, NTC
učenje. Potiče i provodi projekte na temu razvoja predčitalačke pismenosti.
Ivona Baketić djeluje kao odgojiteljica u DV-u Marjan u Splitu, u objektu Potočnica 1.
Aktivno se služi engleskim i talijanskim jezikom. Radila je kao predavačica engleskog jezika
u DV-u Grigor Vitez u sklopu pilot-projekta Društva za rano učenje stranih jezika. U radu s
djecom njeguje projektni rad u skladu s dječjim interesima. Aktivno provodi preventivni
program CAP. Područja interesa u radu su joj likovno-scensko izražavanje djece, dramsko
stvaralaštvo te rano učenje engleskog jezika.
Najda Čajo radi kao stručna suradnica psihologinja u DV-u Marjan u Splitu. Nakon studija
psihologije u Zadru završila je edukaciju za psihoanalitičkog psihoterapeuta za djecu,
adolescente i odrasle. Radi i kao grupna analitičarka i edukatorica pri Institutu za grupnu
analizu. Izlagačica je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima i konferencijama te na
međunarodnim kongresima. Radovi su joj objavljeni u stručnim i znanstvenim
časopisima.Voditeljica je sekcije predškolskih psihologa pri HPD-u Split. Vodi brojne
edukacije iz grupne analize – psihoterapije. Područja interesa u radu su joj zaštita mentalnog
zdravlja djece, preventivni programi, rani razvoj mozga. Autorica je stručnih publikacija o
zaštiti mentalnog zdravlja djece.
19
Dr.sc. Jelena Nakić
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split
Uloga programiranja u podučavanju STEM područja
Danas je u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, veliki manjak računalnih stručnjaka, a visoka razina
digitalnih vještina postala je sastavni dio mnogih drugih zanimanja. Učenje programiranja i
računalnog razmišljanja nužno je za stjecanje kompetencija za ova zanimanja, ali je i mnogo
više od toga. U ovom izlaganju naglasit će se razlika između programiranja i računalnog
razmišljanja, te će se pokazati da se poticanjem računalnog razmišljanja kod učenika razvijaju
i brojne druge sposobnosti, kao što su kreativno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema
i razvoj apstraktnog mišljenja. Ove su sposobnosti od velike pomoći učenicima u svladavanju
mnogih nastavnih predmeta iz područja tehničkih i prirodnih znanosti, a također su važne i u
svakodnevnom životu. U nastavku izlaganja predstavit će se primjeri dobre prakse u
podučavanju programiranja i računalnog razmišljanja od najranije dobi, kao što su vizualno
programiranje, programiranje kroz igrice, programiranje robota, 3D virtualnih svjetova, itd.
Dr. sc. Jelena Nakić zaposlena je kao poslijedoktorand na Odjelu za informatiku splitskog
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Diplomu profesora matematike i informatike stekla je
na istom fakultetu, a titule magistrice znanosti i doktorice znanosti računarstva na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Vodi nastavu iz nekoliko računalnih predmeta na
PMF-u i drugim splitskim fakultetima. Njezini znanstveni interesi vezani su uz područje
interakcije čovjeka i računala, u kojem posebno proučava aspekte interakcije u sustavima e-
učenja i u virtualnim okruženjima za učenje.
20
Tomislav Nikolić
Zoran Knez
Zvjezdano selo Mosor
Organizacija i provedba edukacijskih aktivnosti u Zvjezdanom selu Mosor
Udruga Zvjezdano selo Mosor već petnaestak godina provodi niz edukacijskih programa za
predškolce, učenike osnovnih i srednjih škola, studente i odrasle. Ti programi uključuju Školu
u prirodi, poučni obilazak izvora rijeke Žrnovnice s posjetom zvjezdarnici na vrhu Makirini,
gdje se za učenike održi i predavanje iz astronomije. Predavanja iz astronomije se, također,
tijekom školske godine održavaju i u skopu Male škole astronomije, u učionici u Šimićevoj
ulici, ali i u OŠ Lučac. Osim toga, Udruga svake godine tijekom školskih praznika organizira
i nekoliko višednevnih učeničkih kampova, tzv. škola tehničkih aktivnosti, koje se održavaju
u zvjezdarnici. I na koncu, udruga provodi i povremena javna astronomska promatranja neba,
kako iz zvjezdarnice, tako i s lokacija u gradu Splitu.
Tomislav Nikolić (r. 1963.) tajnik je Zvjezdanog sela Mosor. Od 2002. godine zaposlen je u
Zvjezdanom selu Mosor na poslovima voditelja objekta – animatora. Od iste je godine i
voditelj programa Škole u prirodi. Kao voditelj Zvjezdanog sela Mosor, organizirao je i
sudjelovao u radu brojnih škola tehničkih aktivnosti i drugih edukacijskih i kulturnih
događanja.
Zoran Knez (r. 1965.) astronom je i animator Zvjezdanog sela Mosor. Zaposlen je na tom
radnom mjestu od 2009. godine na poslovima voditelja Male škole astronomije i svih ostalih
stručnih programa udruge. U tom svojstvu redovito sudjeluje u radu Škole u pirodi i Škole
tehničkih aktivnosti, kao i svih drugih događanja koje organizira ili u koje se uključuje
udruga.
21
Marija Čelan-Mijić, dipl.knjiž.
Niveska Juraga Kovačev, dipl. učit.
OŠ Trilj, Trilj
Ruđer Bošković: kako prvašima približiti znanstvenika (igrokaz)
Jednog jutra, umjesto pozdrava, prvašić me je upitao: „Učiteljice, što je to znanstvenik?“
Ponukana pitanjem, povela sam učenike u knjižnicu, gdje nam je naša knjižničarka pronašla
slikovnicu o Ruđeru Boškoviću i odmah nam je pročitala. Ponijeli smo slikovnicu u razred i
malo je istraživali. Budući da u 1.b imam cijelu ekipu dobrih glumaca, pitala sam ih bi li
željeli da napišem igrokaz o Ruđeru u kojemu će oni glumiti. Ideja im se jako svidjela.
Zamišljeno – učinjeno! Cijeli je razred igrokaz naučio napamet.
Kroz igrokaz djeca su naučila sve o Ruđeru Boškoviću, našem hrvatskom velikanu.
Marija Čelan-Mijić rođena je 1979. godine. Diplomirala je na Visokoj učiteljskoj školi u
Petrinji, smjer učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta
hrvatski jezik, 2004. godine. Godine 2007. završila je studij bibliotekarstva na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla stručno zvanje diplomirane knjižničarke. Od 2011. do
2013. godine voditeljica je Županijskog stručnog vijeća za školske knjižničare. Godine 2015.
napreduje u zvanje stručna suradnica mentorica, a 2016. godine s logopetkinjom Ivanom
Šabić izdaje prilagođenu lektiru za učenike s teškoćama u čitanju i disleksijom Sijač sreće
autora Božidara Prosenjaka. Kao stručna suradnica aktivno sudjeluje i pokreće projekte
vezane uz kulturnu baštinu te poduzetničku djelatnost školske knjižnice. Zaposlena je u OŠ
Trilj od 2007. godine.
Niveska Juraga Kovačev rođena je 1963. godine u Sinju. Kao dijete sanjala je da će biti
učiteljica i taj joj se san ostvario. Svoju prvu zbirku pjesama za djecu Čarobno zrcalo objavila
je 2001.godine. Gdje šljive rastu objavljuje 2007.godine, a slikovnicu Nepopravljiva šteta
2011.godine. Objavljuje u dječjim časopisima, a njezina su djela obvezno štivo u čitankama
za niže razrede. Na internetskom natječaju za kratku priču Ekran priče 04 njezina priča
Kolotečina ili živa istina u konkurenciji od 1504 priče osvaja treću nagradu. U radu s djecom
nastaju pjesme i igrokazi koje rado izvode njezini učenici. Želja joj je ući u lektirne naslove. I
dalje smatra da s djecom mogu raditi samo oni koji su i sami u duši djeca.
22
Marija Čelan-Mijić,dipl. knjiž.
OŠ Trilj, Trilj
Sandra Bešlić; PŠ Velić
Ljiljana Marović, PŠ Vedrine
Od igre do znanosti
Sažetak
U nastavi prirode i društva u četvrtom razredu obrađuju se zavičaji Republike Hrvatske. Kroz
svaki zavičaj proučavaju se povijesne i kulturne znamenitosti, među kojima i najpoznatije
povijesne osobe pojedinog zavičaja. No, nažalost, samo u nekoliko rečenica.
Želeći popularizirati znanost i hrvatske velikane kroz igru, djeca su učila o njima. Koristeći
enciklopediju i različite medije, djeca su unapređivala prirodoslovnu, medijsku, čitalačku i
matematičku pismenost kao temelj za cjeloživotno učenje.
Ljiljana Marović rođena je 1976. u Sinju. Godine 2001.diplomirala je na Fakultetu
prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (smjer učitelj razredne
nastave). Od 2007. godine radi u OŠ Trilj u Trilju kao učiteljica razredne nastave. Voli raditi s
djecom i raduje se svakom njihovu uspjehu.
Sandra Bešlić rođena je u Splitu 1975. godine. Godine 1996. diplomirala je u Splitu i stekla
zvanje diplomirane učiteljice razredne nastave. Od 2013. godine radi u OŠ Trilj u Trilju. Rado
sudjeluje u projektima u kojima i djeca i ona mogu naučiti nešto više.
23
Đana Mustapić i Barbara Čolak, učenice
Vanja Škrobica i Višnja Mach Orlić, mentorice
Škola likovnih umjetnosti, Split
Portreti znanstvenika
Nakon izlaganja u školi dr.sc. Nikole Godinovića i dr.sc. Ivice Puljka s FESB-a u Splitu,
učinilo nam se zanimljivim povezati umjetnost i znanost. Budući da mi u školi nemamo fiziku
ni biologiju, a kemiju samo jednu godinu, te matematiku tek dvije godine, njihova predavanja
otvorila su učenicima nove svjetove i mogućnosti.
Učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda grafičkog dizajna prihvatili su ovaj projekt kako bi
naučili nešto o poznatim svjetskim i hrvatskim znanstvenicima, ali i kako bi povezali
umjetnost i znanost (ovaj je projekt pokazan na Festivalu znanosti 2016.).
Obje navedene učenice bile su u ovom projektu od početka do kraja, vrlo su uspješne kao
crtačice i vješte u brojnim grafičkim tehnikama, a pomagale su i u postavljanju izložbe.
Uvijek rado prezentiraju svoj odjel i školu.
Mentorice učenicima bile su: Vanja Škrobica (školska knjižničarka) u traženju i selekciji
informacija, te Višnja Mach Orlić (profesorica stručnih predmeta) u izradi radova u različitim
grafičkim tehnikama.
24
8. okrugli stol o zavičajnosti za djecu i mlade
Hrvatski znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade – bauk ili izazov?
Katalog izložbe
Velikani hrvatske znanosti u literaturi za djecu i mlade
(izbor iz fonda Odjela za djecu i mlade GKMM-a u Splitu)
Andrija Štampar
Ilustracija Done Tomić
Građu prikupila
Nataša Prkić
GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA
Odjel za djecu i mlade
Split, 15. 5. 2017.
25
Izložba i katalog izložbe Velikani hrvatske znanosti u literaturi za djecu i mlade doprinos je
osmom okruglom stolu o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade pod nazivom Hrvatski
znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade – bauk ili izazov? Cilj je
pronalaženje i predstavljanje tiskanih i digitalnih publikacija u kojima se pojavljuju hrvatski
znanstvenici unutar fonda Odjela za djecu i mlade GKMM Split kako bi se popularizirale i
predstavile široj javnosti. Željeli smo istražiti koliko je tiskanih i digitalnih publikacija
namijenjenih djeci i mladima o hrvatskim znanstvenicima i koliko su kvalitetne.
Polazište za izbor znanstvenika bila je knjiga Hrvoja Kekeza Najveći hrvatski znanstvenici
(Zagreb, Mozaik knjiga, 2011.).To je priručnik enciklopedijskoga karaktera koji donosi
pregled četrdeset najistaknutijih hrvatskih znanstvenika iz područja prirodnih i društvenih
znanosti koji su, svaki na svoj način, značajno pridonijeli razvoju znanstvenih spoznaja i
otkrili mnoge važne znanstvene činjenice.
Popis literature klasificiran je prema općem klasifikacijskom standardu za dječje knjižnice u
Hrvatskoj.
U skupini M popisane su slikovnice za djecu predškolske i mlađe školske dobi.
U skupiniD popisane su knjige za djecu mlađe školske dobi.
U skupini O popisane su knjige za djecu starije školske dobi.
Stručna, znanstvena, popularnoznanstvena literatura i neknjižna građa razvrstane su u
skupine prema UDK klasifikaciji.
26
POPIS IZLOŽENE GRAĐE:
M – slikovnice za djecu predškolske i mlađe školske dobi
1. Faust homo volans / [Zdenka Bilušić]. - Šibenik : Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić",
2008. - [40] str. : ilustr. ; 30 cm
2. Nikola Tesla - snovi koji su nam donijeli struju / ilutracije Svjetlan Junaković ;
tekst Vera Vujović. - Zagreb : Kigen, [2006?]. - [28] str. : ilustr. ; 21 cm
3. NIKOLA Tesla : mobitel, internet, računar / [uredili Mladen Vuković, Hrvatin
Gabrijel Jurišić, Petra Kovačević]. - Solin : Radoslav Raič, [2010?]. - [24] str. : ilustr. ;
30 cm. -
4. NIKOLA Tesla : priča o djetinjstvu / ilustrirao Dušan Petričić ; priredio Dušan
Radović. - Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1980. - [31] str. : ilustr. ;
26x29 cm.
D – knjige za djecu mlađe školske dobi
1. Ruđer Bošković / Snježana Paušek-Baždar ; ilustrirala Pika Vončina. - Dubrovnik :
Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, 2011. - [26] str. : ilustr. ; 25 cm. - (Biblioteka
Cvijeta ; knj. 3)
2. Ruđer Bošković / Snježana Paušek-Baždar ; illustrations Pika Vinčina. - Dubrovnik :
Matrix Croatica, Département de Dubrovnik : Alliance française Dubrovnik : Ville de
Rueil-Malmaison ; Rueil-Malmaison, 2011. - [26] str. : ilustr. ; 25 cm.
3. Veliko putovanje Maloga globusa / Velimir Srića ; ilustracije Ana Kadoić. - Zagreb :
Algoritam, 2011. - [35] str. : ilustr. ; 29x25 cm
O – knjige za djecu starije školske dobi
1. Gospodar munja : priča o Nikoli Tesli / Ivica Ivanac. - Zagreb : Mozaik knjiga,
2006. - 160 str. ; 22 cm. - (Biblioteka Zlatna lađa plus)
2. Heretik / Ivan Supek ; <crteži Zvonko Grbašić>. - Zagreb : Školska knjiga, 1995. -
340 str. : ilustr. ; 20 cm.
27
Stručna literatura
001 Pronalasci, izumi i otkrića
001 MRK u
Upoznaj izume Fausta Vrančića / [autorica Mirjana Mrkela] ; [autorice zadataka
Mirjana Mrkela i Martina Šarić] ; [ilustracije Gordana Ivković] ; [idejni koncept Kata
Ivanković Marić]. - Zagreb : Naklada Nika, 2015.
53 Fizika
53(091) SUP p
Povijest fizike / Ivan Supek ; <crteže izradio Željko Reljić>. - Zagreb : Školska
knjiga, 1980. - 206 str. : ilustr. ; 29 cm
741.5 Karikatura. Strip. Satirički i šaljivi crteži
769.9 MAC v
Vremeplovci / Darko Macan. - Zagreb : Mentor, 2012. - 63 str. : ilustr. ; 30 cm. -
(Biblioteka D ; knj. 7)
82-82 Poligrafije. Aforizmi. Maksime
82-82 BUČ
100 slavnih izreka --- i pokoja šaljiva / Petar Bučević, Ninoslav Kunc ; ilustrirao
Ninoslav Kunc. - Zagreb : Mozaik knjiga, 2009. - 120 str. : ilustr. ; 21x26 cm
821.163.42.09 Hrvatska književnost. Književna kritika. Prikazi
821.163.42.09 WIE
Miroslav Krleža / Jan Wierzbicki. - Zagreb : Liber, 1980. - 265 str. ; 20 cm
929 Biografske i srodne studije
929 GET m
Marin Getaldić / Marijana Borić ; ilustrirala Nora Mojaš. - Dubrovnik : Matica
hrvatska, Ogranak Dubrovnik, 2013. - [54] str. : ilustr. ; 27 cm.
929 GRA
Stjepan Gradić / Vinicije B. Lupis ; oslikao Eugen Varzić. - Dubrovnik : Matica
hrvatska, Ogranak Dubrovnik, 2013. - [30] str. : ilustr. ; 25 cm.
929 KEK n
Najveći hrvatski znanstvenici / Hrvoje Kekez. - Zagreb : Mozaik knjiga, 2011. - 88
28
str. : ilustr. ; 20 cm
929(03) KEK v
Velikani hrvatske prošlosti / Hrvoje Kekez ; [autor ilustracija Dino Idrizbegović]. -
Zagreb : Mozaik knjiga, 2013. - 320 str. : ilustr. ; 32 cm
929 TES c
Tesla : čovjek izvan vremena / Margaret Cheney ; [prevoditelj Vlasta Mihavec]. -
Zagreb : Planetopija, 2007. - 427 str. ; 24 cm.
929 TES n
NIKOLA Tesla - i bi svjetlo! : Smiljan, 10. 7. 1856. - New York, 7. 1. 1943 / tekstovi
Renato Filipin ... [et al.] ; uredio Zoran Filipović ; [prijevodi Milena Benini ... et al.]. -
Zagreb [etc.] : Zoro [etc.], 2006. - 242 str. : ilustr. ; 33 cm.
929 TES m
Moji pronalasci : autobiografija Nikole Tesle = My inventions : Nikola Tesla's
autobiography / Nikola Tesla ; pogovor Andreja Detele ; [prijevod pogovora na
engleski Alenka Ropret] ; [prijevod s engleskoga Neda Helena Jeny]. - Zagreb :
Znanje, 2015. - 156 str. : ilustr. ; 29 cm
929 TESL t
Tesla : ilustrirana monografija / Branimir Jovanović. - Zagreb : Euroknjiga, 2006. -
134 str. : ilustr. ; 20x21 cm
929 TES u
U tami svjetlo - - - : kazivanje o Nikoli Tesli / Ivica Ivanac. - Zagreb : Mladost,
1977. - 127 str. : ilustr. ; 20 cm.
929 VEL
VELIKE povijesne ličnosti. - [Zagreb?] : Europapress holding, [2007?]. - 159 str. :
ilustr. ; 29 cm.
929 VRA
Faust Vrančić / Marijana Borić ; ilustrirala Dijana Kočica. - Šibenik : Gradska
knjižnica "Juraj Šižgorić", 2015. - 47 str.
94(497.5) Povijest Hrvatske
94(497.5) PIL s
Sjaj hrvatske domovine / Branko Pilaš. - Zagreb : Školska knjiga, 1997. - 262 str. :
ilustr. ; 20 cm
29
Časopisi
DRVO ZNANJA
1. Eduard Slavoljub Penkala : ime za vječnost / Boris Šurija. // Drvo znanja :
enciklopedijski časopis za mladež 10 (2006), 100
2. Faust Vrančić : homo universalis. // Drvo znanja : enciklopedijski časopis za mladež
17 (2013), 165, str. 40-48
3. Miroslav Krleža : književni velikan 20. stoljeća / Saša Novak. // Drvo znanja :
enciklopedijski časopis za mladež 14 (2010), 138, str. 20-25
4. Nikola Tesla : sanjar, genij i humanist / Antun Gustav Matejčić. // Drvo znanja :
enciklopedijski časopis za mladež 7 (2003), 63, str. 31-34
5. Nikola Tesla : znanstvenik 21. stoljeća / Krešimir Mišak. // Drvo znanja :
enciklopedijski časopis za mladež 10 (2006), 97, str. 6-63
6. Vladimir Prelog : hrvatski nobelovac / Jelena Peričić. // Drvo znanja :
enciklopedijski časopis za mladež 10 (2006), 100, str. 70-74
MERIDIJANI
1. Faust Vrančić : hrvatski izumitelj svjetskoga glasa : (1551.-1617.) / Stjepan
Ozimec. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja 9 (2002),
69, str. 72-73
2. Marin Getaldić/ Stjepan Ozimec // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest,
ekologiju i putovanja 10 (2003), 72, str. 72-73
3. Penkala : nova mehanička olovka osvaja svijet / tekst Stjepan Ozimec ; fotografije
Dražen Pomykalo. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
9 (2002), 70, str. 72-74
4. Ruđer Bošković : simbol hrvatske znanosti / Stjepan Ozimec. // Meridijani : časopis
za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja 10 (2003), 74, str. 72-73
PRIRODA
1. Jubilej našeg istaknutog učenjaka Marina Getaldića (1568-1626) / Žarko Dadić.
// Priroda : popularno naučni prilog "Glasnika" Hrvatskog prirodoslovnog društva 10
(1968), str.289-293
2. Lavoslav (Leopold) Ružička dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939. /
pripremio Oskar Springer. //Priroda : mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i
ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar Springer]. - 82 (1992-1993), 3-4-5(786-
788) ; str. 16
3. Marin Getaldić i Betina špilja / Marijana Borić. // Priroda : mjesečnik za
popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar
Springer]. - 104 (2014), 10 ; str. 13-17
30
4. Nepoznat Marin Getaldić / Zvonimir Vrebčević. //Priroda : mjesečnik za
popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar
Springer]. - 98 (2008), 969 ; str. [10]-19
5. Ni Ružička nije pao daleko od stabla / Marko Grba i Vladimir Stilinović. // Priroda :
mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni
urednik Oskar Springer]. - 94 (2004), 4(921) ; str. 38-43
6. Ruđer Bošković : preteča moderne atomistike : (pretisak iz Prirode 7:241, 1958) /
Ivo Supek. // Priroda : mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije /
[glavni i odgovorni urednik Oskar Springer]. - 81 (1991-1992), 5-6 ; str. 6-9
7. Slavoljub Penkala, ing. kemije / Boris Puhlovski. // Priroda : mjesečnik za
popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar
Springer]. - 94 (2004), 2(919) ; str. 11-15
8. Veliki naš Ruđer / Anto Lončarić. // Priroda : popularno naučni prilog "Glasnika"
Hrvatskog prirodoslovnog društva 101 (2011), 91004, str. 44-47
9. Život i djelo Franje Hanamana / Vinko Juzbašić. // Priroda : mjesečnik za
popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar
Springer]. - 87 (1997), 3(836) ; str. 7-8
10. Život i rad profesora Gorjanovića / Miroslav Hirtz. //Priroda : mjesečnik za
popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije / [glavni i odgovorni urednik Oskar
Springer]. - 81 (1991-1992), 7-8 ; str. 6-8
Izvori na internetu (05.05.2017.)
1. Časopis „Priroda“. URL:http://library.foi.hr/priroda/
2. Hrvatski biografski leksikon. URL:http://hbl.lzmk.hr/abecedarij.aspx?id1=T&id2=U
3. Hrvatska enciklopedija. URL:http://www.enciklopedija.hr/
4. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. URL:http://www.lzmk.hr/hr/
5. Proleksis enciklopedija. URL: http://proleksis.lzmk.hr/
Katalog uredila:
Nataša Prkić, dipl. knjiž.
Odjel za djecu i mlade
Središnja knjižnica GKMM-a Split
31
.
