HRVATSKI matura esej

8/12/2019 HRVATSKI matura esej

1/39

SKRIPTA IZHRVATSKOG JEZIKA

ZA ESEJ NA DRAVNOJ MATURI

1. DUNDO MAROJE ~ Marin Dri Razdoblje: hrvatsa renesansna njievnost !io"ra#si $oda%i o a&tor& D&ndo Maroje ' o djel&

(. )U*E )+NA RA*ME,NO-A ~ +van -&nd&li Razdoblje: hrvatsi baro !io"ra#si $oda%i o a&tor& )&ze sina razetno"a ' o djel&

/. O,A0 -OR+O, ~ onore de !alza% Razdoblje: realiza !io"ra#si $oda%i o a&tor& Ota% -oriot ' o djel&

2. *3O4+N + 5A*NA ~ 6jodor Mihajlovi7 Dostojevsi Razdoblje: realiza !io"ra#si $oda%i o a&tor& *lo7in i azna ' o djel&

8. U RE-+),RA,UR+ ~ Ante 5ova7i Razdoblje: hrvatsi realiza !io"ra#si $oda%i o a&tor& U re"istrat&ri ' o djel&

9. MOJA REO!RA;ENJA ~ Ant&n !rano


2/39

~ )ri$ta iz hrvatso" jezia za esej na dravnoj at&ri ~

Razd!"#$% HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST $od &tje%aje renesansne &jetnosti & +taliji od sredine 12.st. do raja 19.st. & razvijeni "radsi sredinaa @D&brovni )$lit *adar varB '

slobodna D&brova7a Re$&blia i leta7a Dala%ija

obli&je se & &s$oredbi s h&anisti7o njievno &lt&ro nalatinso jezi& ' &svojila no"obrojne idejne i d&hovne on%e$%ijeh&aniza

aCra%ija hrvatso" narodno" jezia na7elo o$onaanja estetsi vrijednih &zora O)3ANJANJE NA:

lasi7n& anti7& njievnost @er"ilije la&t ora%ijeOvidije...B

lasi7ne $is%e talijanse renesanse @Dante !o%%a%%ioetrar%aB

s&vreene talijanse njievne a&toritete iao je & s&$rotnosti sa srednjovjeovni svjetonazoro hrvatsa

se renesansa & nei sastavni%aa oslanja na srednjovjeovn&njievnost i na tijeove doae &sene njievnosti

O5O3NO),+: t&rsa osvajanja tijeo 18. i 19.st. vlast ene%ije italijansi &tje%aj na "radove &z oreF & so%ijalno sisl& nositeljirenesanse s& $ri$adni%i i&no"a $atri%ijsoG"raHanso" sloja$riorsih "radova sredita s& tada jo $od leta7o vla&

&i'ra()*i +da,i a-r-% Marin Dri rodio se vjerojatno & D&brovni& 18I?.". & $&7ansoj obitelji leri tr"ova% i %rveni or"&ljaF nadia idra & D&brovni& $olazio ol& neo vrijee $roveo & tosanso

"rad& )ieni naon $ovrata & D&brovni $o7eo $isati drae najvie oedije & 6iren%i $isao &rotni7a $isa tosanso vladar& 0osi& +. de

Medi%ij& $ozivaj&i "a da svr"ne vlast d&brova7o" $lestva ostavi bez od"ovora i odaziva na b&nt vratio se & ene%ij& ina"odin& 189>.". &ro @$oo$an & %rvi sv. +vana i avlaB

njievni rad za$o7eo ao liri ' $i&i lj&bavne $jese & d&h&$etrariza no &brzo se $osve $osvetio drai @o&ao se & svitada $oznati drasi vrstaa: oediji $oladnoj i"ri $astoralii tra"edijiB

na#+znai#a d#$"a: oedije DUNDO MAROJE )5U @$reradala&taB $oladna i"ra NOE3A OD ),AN0A tra"edija E5U!A@$rerada E&ri$idaB te $astirsa i"ra ,+RENA

DUNDO MAROJE )ADR;AJ:

Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisua dinara da ode uFirencu, no Maro odlazi u Rim i tu troi sav novac. Tada Dundo odlazi sa

slugom Bokilom potra!iti sina u Rim. Tu susretnu Tripeta koji im govorida mo!da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod se"e.

2


3/39


#n i$ odlui upoznati s Rimom. % Rimu se nalazi %go Tudeak i njegovvjerni sluga &omet. %go je strasno zalju"ljen u 'auru, no ona ga mrzi.Maroje, Tripeta i Bokilo nali su Maru. Maroju za"oli srce kad uje kakonjegov sin troi novac koji je on mukom stekao. % Rimu, Maru tra!i injegova zarunica &era, zajedno s D!ivom. &reruena je u mukarca.

D!ivulin im govori da je i Dundo u Rimu, a &eru je stra$ da e naletjeti nanjega. (asnije, &etrunjela, 'aurina slukinja, govori &ometu da je 'aura sMarom i da ne !eli uti za %ga. &omet joj govori da ka!e 'auri da je stigaoMarin otac i da je u!asno ljut na njega. Mladi Du"rovani )iko i &ijero tra!eMaru i !ele ii kod 'aure. Dolazi i *la$o, a &etrunjela im govori da je 'auranjena gospodarica. )apokon do nji$ dolazi i Maro te i$ s veseljempozdravlja i $vali se kako je s 'aurom te kako do"ro !ivi. Maroje iz krmeprimjeti Maru i dolazi do njega viui iz sveg glasa. )o, Maro se pravi daga ne poznaje, a otac u "ijesu nasre na njega no!em. (apetan i !"iriodvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. *la$o, )iko i &jero odlue pomoiMaroju izai odande. 'i$var Sadi odlui ostaviti 'auri "isere i govori joj dae doi za sat+dva po novac. Bokilo upada u nevolju pa se odlui sakritisve dok ne naie netko od njegovi$, &omet izvlai Maroja iz tamnice.&omet susree Bokila i, nakon to ga prepozna, alje ga &opivi, dok Maro!ali to se pojavio njegov otac i "oji se da e izgu"iti 'auru. Sadi dolazi ponovac, no Maro mu govori da doe poslije. 'aura pak govori Mari da jeMaroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. Sadi napokon do"iva svojnovac i Maro ga zatim tjera. Maro moli &opivu za pomo, a ovaj mu govorida se mora pred 'aurom razmetati novcem. Tripet se kasnije udvara&etrunjeli, a tada dolazi %go Tudeak i svaa se s njima te ka!e &etrunjelida nju i 'auru tre"a u"iti i nek- i$ nosi vrag. &opiva govori Mari da je

nagovorio 'auru da ne vjeruje &ometovim o"manama. atim Maro moli'auru da odo"ri "ankaru da na raun njeni$ dukata u "anci da Sadijujamstvo za svilu koju od njega kupuju. % meuvremenu, &era se !ali "a"ida nije uspjela nai Maru. ( njima dolazi &etrunjela i na upit poznaje liMaru, ona odgovori da je on zaruen s njenom gospodaricom 'aurom i&era se na to rastu!i. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. &opivasavjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi 'auru nacjedilu. )o Maro mu odgovori da nema anse da to uini 'auri, ali ocuMaroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Maroje ga moli da mu ovajspremi i uva njegovo --"lago--. /ulisav govori &ometu da je doao tra!itiMandolijenu, izgu"ljenu ki #ndarda Tudeaka. &rije osam je godina otila

s mladiem, te ju on !eli nai, a i dat e nagradu onome tko ju nae.&omet ju odlui nai i saznaje od &etrunjele da se 'aurin otac prezivaTudeak, da je !ivjela u (otru i da se zvala Mandolijena.a to vrijeme, Maro napokon s$vaa da ga je otac pokrao, a &omet prvis$vaa da je 'aura "ogata nasljednica. % meuvremenu, &avo i njegov sin/ru"ia dolaze u Rim i tra!e Maroja.&etrunjela govori 'auri da je Maro zaruen za drugu i 'aura se u!asnorazljuti. Tada dolazi 'essandro, trgovac svilom, i tra!i od Mare novac. Maroje du!an na sve strane, a &omet likuje. &etrunjela tjei &eru. (amilo, *la$o,)iko i Bokilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u

Du"rovnik. Maroje se smeka te umjesto Mare plati njegove dugove.Sve se zavri &ometovim djelovanjem0 Maro i &era zavre zajedno, isto

3


4/39


tako 'aura i %go, a takoer i &omet i &etrunjela. Du"rovani se vraaju usvoj grad.

TEMA: isijavanje lj&dse $ohle$e s&ob o%a i sina l&dost

zalj&bljenih $et 7inova dva $rolo"a @$red"ovoraB: 1.B rolo" D&"o" Nosa (.B rolo" a&tora

@"ovori o radnji oedije liovia jest& radnje...B satiri7i odnos $rea vlastitoj s&dbini te $ririvena ili otvorena

$oliti7a satira osobito & rolo"& D&"o" Nosa ali i & isazia dr&"ihliova @oet ,ri$7eB najvea Drieva inova%ija i $osebnost &oedio"ra#so o$&s&

trideseta najrazli7itijih liova vrlo o$sena i draat&ri sloena oedija

s&ob o%a @d&ndo MarojeB i sina @Maro ' troi a$ital na &rtizan&3a&r&B jesto radnje ' Ri sredinji otivi: nova% s&ob rastrone ladei i onzervativne

rte starosti Dri ritizira sveo$& $ovarenost i laoost rolo" D&"o" Nosa ' dijeli lj&de na 3JUDE NAAO @nes$osobna

vlastela i d&brova7i senatori ' $ohle$ni rastroni razvratni...B i3JUDE NA*!+3J @bistri d&hoviti snalaljivi inteli"entni lj&diB

OME, ' zao&$ljen ovozealjsi &i%ia renesansni 7ovjeF

za$lee radnj& vodi liove @Ktrjeba je bit vjert&oz& to hoe renjatna svijet&L ' to hoe vladati ora biti $&n vrlinaBF "os$odarsijeha & oediji

aCra%ija s$osobnih i $aetnih @sl&"eB $objeda 7ovjeoveinteli"en%ije

bo"atstvo jezia ' d&brova7i ned&brova7i talijansi isijava onven%ije $etrariza ' &rtizana 3AURA

/. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ I0an G-nd-"i

Razd!"#$% HRVATSKI &AROK trajanje: od $o7eta 1>.st. do dr&"e $olovi%e 1?.st. njievni jezi je nejedinstven ' $rila"oHen "ovoria re"ija $ostoji odreHena razjena njievnih &tje%aja izeH& hrvatsih

&lt&rnih sredita no"o%entri7nostanji re"ionalni r&"ovi: 7etiri anje ili vie saostalna re"ionalna njievna r&"a:

1. DU!RON+5 ' naj$lodonosnijiF d&brova7i a&tori &tje%ali na$is%e & )$lit& *adr&...F &tje%aj toavso" ijeavso"...

(. DA3MA0+JA

/. !AN)5A RA,)5A ' dvije str&je: 1.B njievne djelatnosti$leia oo etra *rinso"a @svjetovni arater ijeanje

4


5/39


7aavso" i ajavso": O*A3J)5+ 5RU- ' J&raj 5riani +van!elostene% 6ran 5. 6rano$an 5atarina *rinsa...BF (.Bnabona njievnost @ajavsiB

2. )3AON+JA ' naon 1>II. osloboHena od ,&raa&lt&rni$ro%vat @Ant&n 5aniliB

&tje%aj 7etirij& %iviliza%ijsih i $oliti7ih r&"ova: leta7o"aa&strijso" t&rso" d&brova7o" te &tje%aj atoli7e$rot&re#ora%ije ao djelovanje is&sova7o" reda

njievni%i olovani & is&sova7i ole"ijia h&aniza i latiniza & 1>.st. ' latinsi i dalje & &$orabi & %rvi

&$ravi i znanosti a $ostoji jo i tzv. &7ena @dija7aB njievnost nalatinsoe

&i'ra()*i +da,i a-r-% I0an G-nd-"i Di02 18?=. ' 19/?.

$lei $ravni di$loat senator onavosi nez $oslani & !osni nadia Ma7i%a iz d&brova7e $leie obitelji obrazovao se & olaa rodno"a

"rada obavljao razne dravni7oGadinistrativne sl&be & D&brovni& i

ooli%i asnije $ostao senator i 7lan Malo" vijea veli &tje%aj ,or&ata ,assa @OsloboHeni Jer&zaleB njievni rad za$o7eo s $isanje draa i vjerojatno $jesaa na#+znai#a d#$"a: $astirse drae s lj&bavni i itoloi

teaa @RO)ER+NA U-RA!3JENA D+ANA AR+ADNAB reli"ijsoGe$si s$jev )U*E )+NA RA*ME,NO-A DU!RA5A $astirsa i"raO)MAN e$si s$jev

SUZE SINA RAZMETNOGA )ADR;AJ:

&'12 &R*3 4 S1/R5676)563irsi s&bjet &jedinj&je svoj "las s "laso evanHeoso" sina identiC%irase s nji te & s&zaa i $la7& eli is$ri7ati o s&zaa i $la7& razetno"sina.+nvoa%ija G $jesni zaziva & $oo 5rista da & $oo"ne & $jevanj&.jesni &s$oreH&je $ri7& o "rijeh& @& najeri da se "reni $oajeB s

$ost&$o lije7nia oji ora razotriti i o7istiti ran& da bi j& is%ijelio.O$is $ejzaa "dje se sin nalazi @lo%&s horrid&s strano jestoB G streliti%e snjeni vrhovi $lanina.Monolo" razetno" sina oji traje do raja $la7a. )in nari7e i $ita "dje &je svileno r&ho obilne "ozbe $rijatelji i "os$oje. -ovori da nije to jenead bio svi s& "a ostavili sada je &sred aene $&stoi & hladnoi.ras%i s& & dr&ba dvor & je $lanina aen &z"lavlje &ire od "ladi.*eliki dio sinova sagrjeenja /unduli svaljuje na raz"ludnu !enu.)in se$ita o"a ena nije $revarila izdala.;ena je o$isana ao lje$oti%a $etraristi7a $oezija. +a zlatan $raen@os&B svjetlost joj sja iz o7ij& &sta oraljna li%e ao r&i%a "izdav sijehsvojo bjelino nadilazi snije" tihi orao vodi $les.

5


6/39


Antiteza G $jesni s&$rotstavlja o$is tobonje lje$ote stvarnoj r&noi eneoja je sina navela na "rijeh. O$t&&je en& da je os& odrezala s rtva%a iotela j& %rvia iz &sta. 5ae da se ena "rebla $o li%& ao bi bila r&ena.5ae da ena ia edn& rije7 otrovno sr%e o"njene o7i ledena $rsa@sr%eB njezin raz raz"ara o"anj sina. &ara8raza sti$ova iz &elegrinovieve

--5eupke--.)in je odl&7io nov%e $robiti i razvaliti tvrde olo$e njezinelj&bavi: zlato biserje dra"i aenje.Osnovni "rijesi sina: tatina oholost nesvijest neraz&nost bezo7nost.Razetni sin sa sebe o$is&je hi$erboli7ni sliaa G i & tijel& i & d&io$a i $&n zlobe. ;ena i trb&h bili s& nje"ova nebesa boanstva. Ostalo& je sao ajanje i alost.

&'12 DR%/3 + S)1)56rva je stro#a $ara#raza rve nji"e Mojsijeve & ojoj se "ovori o !ojestvaranj& svijeta.Razetni je sin $ostao 7&vare svinja svinje s& sibol "reno" ivotasinova oralno" $ada. )in se $ita to "a je &o$ao o$t&&je sebe za"rijehe i ae ao bi bilo $ravedno da s& "a razderale divlje zvijeri jer jeivio ao ivotinja. 3je$ota $o"&bno djel&je na oral i 7esto vodi & srtd&e. *naeniti s& "radovi iz"orjeli zbo" njezinih @eninihB $raenova@isli se na ,roj& oja je $ro$ala zbo" oti%e eleneB.jesni se &s$oreH&je s djeteto oje se o$e7e hvataj&i $laen svijee adijete se &s$oreH&je s le$tiro oji iz"ori na o"nj&. )$oznaja je vlastito""rijeha otvorila sin& o7i i sada lje$ot& svoje dra"e vidi s&$rotno od oneava & je bila.Misao se o $rolaznosti $ovez&je s ilj& o vreen& oje sve &nitava. )rt

je jednaa svia.

&'12 TR693 + S(R%76)56jesni $odsjea na / !oja 7&da iz )taro" zavjeta: 1. Aronova $ali%a$ro%vjeta i na njoj se $ojave zreli badeiF (. Mojsije ba%i ta$ na zelj& i$retvori se & zij& a ad j& $onovno &hvati za re$ $ostane ta$F /.3otova se ena $retvori & st&$ soli.5ao to zija odba%&je o&lji%& i ao to se $ti%a #enis raHa iz $e$elatao se $o !ojoj ilosti 7ovje $reobraava i svla7i svoj& star& odje&. )in$la7e sve do nje"ove s&ze ne na$rave "or& vod& & ojoj se $oto$enje"ovi "rijesi. la7 i &zdasi bore se & sin& i tjeraj& & rije7i s &sta @ao to

se eH& sobo bore razli7iti vjetroviB ad se is$ri7ava o%&.jesni Czi7& lje$ot& vie ne o$is&je s $reziro Czi7a je lje$ota odsjajslie lje$ote !oje. )in "ovori da nije 7ovje ne"o %rv. )tvorivi 7ovjea!o" je odredio da on b&de "os$odar nad svi ivi stvorenjia i da &sve na zelji sl&i. )inovljev ivot bij& valovi nje"ove s& s&ze rijee ojese slijevaj& & ore.Misao o veli7ini !oje" ilosrHa teeljna je isao ranse vjere. )in seobraa !o"& aje se to je z"rijeio. )in& je o$roteno i otiao je !o"&.Ota% je stvaio svijetl& odje& na nje"a dao & je $rsten za znaenlj&bavi.

e$si s$jev reli"iozna $oea

6


7/39


,EMA: "rijeh i ajanje sna"a vjere i nade sibolia djela je $rot&re#ora%ijsa: & ontest& vreena razetni

se sin oe shvatiti ao $ristaa re#ora%ije oji se vraa & orilje5atoli7e %rve

$redloa ' biblijsa $arabola o razetno sin& i dobro o%& iz

EvanHelja $o 3&i tri $la7a: )A-R+JE


8/39


1>==. ' 1?8I. #ran%&si roano$isa% $ri$ovjeda7 i draati7ar st&dirao $ravo i ClozoCj& na )orbonni & ariz& s (I "odina $o7eo $isati slabe $&stolovne roane bez &s$jeha

od&staje od $isanja $isanj& se vraa te 1?(=. ada ree niz nje"ovih &s$jeha neis%r$na ata i nevjerojatna radna s$osobnost "ole o$&s od

=IGa roana 8 draa $ri$ovjesti novele... 1?2(. objedinj&je sva djela to ih je na$isao od 1?(=. & jedinstven

%il&s K3j&dsa oedijaL najeravao dati sli& s&vreeno"#ran%&so" dr&tva i iznijeti svoje $o"lede na svijet

ritizira #ran%&so dr&tvo ' $riazao razvoj a$italisti7ih dr&tvenihodnosa i $ro$adanje tradi%ionalnih oralnih vrednota

nova% ' osnovna $oreta7a sna"a & svi nje"ovi djelia on%e$%ija djela ' za$letene i 7esto nevjerojatne intri"e jednostavno

o%rtani arateri... &teeljitelj e&ro$so" realisti7o" roana

OTA4 GORIOT )ADR;AJ:

Pansion/ospoa *au:uer stara je !ena koja dr!i u &arizu graanski pansion,poznat po imenu ;Dom *au:uer;. (ua je na tri kata, iza kue je dvoritegdje slo!no !ive svinje, kokoi i kunii, a u dnu dvorita je drvarnica.3zmeu drvarnice i ku$injskog prozora visi ormari za jelo. 3spod njega

otjeu splaine iz ku$inje. Tu su mala vrataca, kroz koja ku$arica iz"acujesmee i koje ispla$njuje velikom koliinom vode. S prednje strane je vrt snekoliko voaka i povra, a u $ladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama,gdje penzionisti sjede za vrijeme veliki$ vruina i piju kavu, ako im toimovno stanje doputa... % prizemlju je salon koji je povezan s"lagovaonicom. Taj salon izgleda vrlo tu!no sa stolicama s naslonjaima zaokruglim stolom na sredini. Ta glavna so"a zaudara na plijesan, u!eglost,$ladna je i vla!na, uvlai se u odijelo, "azdi na ku$inju, poslugu i sirotinjskidom. #na je "ila nekada oliena, ali se "oja vie ne raspoznaje. Dugakistol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan, da se na njemu mo!eprstom pisati. &okustvo je staro, istroeno, trulo, crvotono i konano tu

vlada "ijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva "ijeda. %jutro oko < satiprvo ulazi maak, koji odma$ poinje njukati po zdjelama, a onda ulaziudovica. )jezino "ucmasto lice, s nosom slinim papagajevom kljunu, sde"elim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak ga. *au:uerudie "ez gaenja. (ada je ona tu, slika je potpuna. 3ma oko => godina, liina sve !ene koje je pogodila nesrea. Sada u pansionu stanuje sedamoso"a. )a prvom katu su dva naj"olja stana. % loijem stanuje gazdarica, au drugom ga. ?outre, udovica slu!"enika. &okraj nje je !ivjela mladadjevojka *ictorine Taille8er. )a drugom katu !ivi starac zvani &oiret, a udrugome mukarac oko @>. god. , koji nosi crnu vlasulju i "oji "rkove, "ivitrgovac gospodin *autrin. Trei kat inile su @ so"e od koje su dvije izdane,jedna nekoj staroj djevojci + gici. Mic$onneau, a druga "ivem

8


9/39


proizvoau tijesta kojega su zvali otac /oriot. #stale so"e su se izdavalesiromanima koji nisu mogli platiti vie od @= 8ranaka mjeseno. Sada je ujednoj od te dvije so"e stanovao mladi ija je o"itelj !ivjela u velikojneimatini, kako "i on mogao studirati pravo u &arizu. vao se 6ugene deRastignac. Bio je od oni$ mladia koje je nevolja navikla na rad i ve u

ranoj mladosti s$vaaju da nji$ovi roditelji oekuju mnogo od nji$, da "i gaoni prvi iskoristili. 3znad treeg kata "io je tavan za suenje ru"lja i dvijemansarde u kojima su stanovali pokuar Asluga ?$ristop$e i ku$aricaSClvie. #sim ti$ stalni$, imala je gospoa na ruku i studente medicine i +E stanovnika iz o"li!nje okolice. Svi ti pansionisti "ili su siromani, koji suvezali jedva kraj s krajem, a to se ogledalo u nji$ovim odijelima ipo$a"anom ru"lju. % nji$ovim uvelim i oronulim ustima "ljeskali su segladniki zu"i, u njima su se ocrtavale !ive nijeme, ledene, svagdanjedrame koje potresaju srce. Stara gospoica Mic$onneau umorni$ oiju daovjeka $vata jeza od njezinog pogleda. /ospodin &oiret "io je kao nekistroj, izgledao je kao neka utvara. /ospoica *ictorine Taille8er imala je"olesno "ijelu put, uvijek snu!dena i sla"ana izgleda, a sliila je na "iljkupo!utjelog lia koja je netom presaena. % uspored"i s drugima, ona je"ila lijepa, pa je tako "ila sretna i zanosna. )joj je nedostajalo kao i svakoj!eni lijepe $aljine i lju"avna pisma. #tac ju nije $tio priznati za ker, a ga.?outre roakinja njezine majke, "rinula se o djevojci kao da je njezinodijete. 6ugene de Rastignac "io je pravi ju!njaki tip, imao je "ijelu ko!u,crnu kosu i plave oi i "io je iz plemike o"itelji. *autrin @> godina imao jeiroka plea, sna!na prsa, lice puno "ora, gru" ali nije neugodan. Bio jeuslu!an i aljiv. #n je o svemu znao i odma$ pritekao u pomo, ali jeulijevao stra$ svojim pronicljivim i odrjeitim pogledom. )ajstariji

pansionist "io je otac /oriot, koji je imao G godina. Dok je "io do"rostojei, "io je u stanu u kojem je sada ga. ?outre. 3mao je lijepu odjeu,koju je mijenjao svakoga dana, a ormari su "ili puni sre"rnog posua. (adaje domaica *au:uer vidjela jo i dr!avne o"veznice, ona se je odma$zagledala u njegov novac0 ;kao jare"ica u slanini topila se na vatri !eljekoja ju je o"uzimala da se oslo"odi mrtvakog pokrova mu!evog i dauskrsne u /oriotu;. )o on nije mario za nju i to je nju razljutilo, jer supropali njeni snovi. )a svoju nesreu /oriot je morao prijei na drugi kat ida u"udue plaa stan i $ranu G>> 8ranaka godinje. Svi su "ili iznenaeni,a gospoa ga je odma$ poela zvati #tac /oriot. 3 poele su prie popansionu0 ;on sigurno izdr!ava !enu, pa je prisiljen tedjeti;. (rajem tree

godine otac /oriot smanji svoje izdatke. #dseli se na trei kat plaajui @=8ranaka godinje. #drekne se du$ana, otka!e "rijaa i prestane se pudrati.)jegovo lice z"og patnje, iji uzrok nitko nije znao, "ivalo je sve tu!nije ioajnije. )akon etvrte godine u pansionu on nije vie liio na samogase"e. (eri mu vie nisu dolazile. 6ugene de Rastignac kao i sva mlada8rancuska omladina, naao se pred mnogim zaprekama, a tre"alo jemnogo muke da i$ se otklone marljivim radom i oso"nom vrijednou.Helio je uspjeti u drutvu, a kako je "io plemi, poeo se raspitivati osvojim rod"inskim vezama. %skoro do"ije poziv na "al od svoje daljnjeroakinje vojvotkinje Beauseant. Helio je zaviriti u sve salone &ariza i nai

zatitnicu kako "i uspio u !ivotu. )a "alu upozna groIcu 1nastasie deRestaud, visoku i vitku s najljepim stasom u &arizu. To je "ila !ena o kojoj

9


10/39


je snivao, a "ila je jedna od dvije keri oca /oriota.Dva posjetaSutradan Rastignac ode u posjetu gi. de Restaud. (ada je ulazio u salonzauje glas oca /oriota i odjek poljupca0 J7to to /oriot ima s groIcomRestaudKL. % to ue groIca u divnoj kunoj $aljini. Bila je prelijepa. )jezina

ljepota "ila je proInjena. &ozdravljala se s gro8om Maimom i silna mr!njao"uzme Rastignaca prema tom mladiu. Maime je imao lijepe i isteizme, dok su njegove unato pa!nji "ile "latnjave, kaput mu je pristajaokao saliven, dok je on poslije podne imao 8rak. Motrei tog kicoa vitka ivisoka osjeti to znai "iti "ogat. 6ugene osjeti to gro8 znai de Restaud ipomisli0 J6vo moga takmaca, moram ga po"ijediti NL. )ije znao da gro8Maimede de Trailles doputa da ga vrijeaju, ali prvi puca i u"ija. )akonposjeta kod groIce, odveze se u palau *ikonta de Beauseant da posjetisvoju roakinju, kako "i zado"io njezinu naklonost. #na je ve tri godine"ila u prisnim odnosima s jednim od naj"ogatiji$ portugalski$ plemiamarkizom de 1judo 4 &into. Mu! je $tio, ne $tio morao potivati tumorganatsku Anezakonitu vezu pred svijetom. Svi su znali osim nje da semarkiz !eni, z"og toga je i doao u posjetu, ali nije se usudio joj priopititakovu vijest. )jezina prijateljica vojvotkinja de 'angeais "ez ikakvogo"zira otkrije joj da e se sutra o"javiti zaruke gosp. de 1juda 4 &into igice. Roc$eIde. 6ugene u razgovoru sazna da je groIca 1nastasia deRestaud kerka oca /oriota, a druga Delp$ine je udana za "aruna de)ucingena. Dvije keri, koje su se odrekle do"rog oca. Do"ile su "ogatimiraz, a se"i je ostavio sitni vjerujui da e njegove keri omoguiti muuzdr!avanje. &oslije su ga zetovi otjerali iz svoji$ domova kao posljednjeg"ijednika. *ikontkinja ga savjetuje0 JHelite li uspjeti, ja u vam pomoi. 7to

$ladnije "udete raunali, "olje ete uspjeti. apamtite da ete ostati nitkoi nita, ako ne "udete imali !enu koja e se zauzimati za vas. #na tre"a"iti mlada, "ogata i uglaena. 1ko nekoga zavolite, do"ro uvajte tutajnuL. 3 nastavi dalje0 J&ostoji suparnitvo izmeu dviju sestara. Restaudje plemi, njegova !ena je primljena u drutvo i predstavljena dvoru, alidruga sestra udana za "ogatog "ankara, lijepa ga. Delp$ine svisnut e od!alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre, pa se odriu jedna druge, kaoto se odriu i ocaL. Bio je neraspolo!en za veerom u pansionu0 JgroIcamu je zatvorila vrata, zato to sam joj rekao da njezin otac jede za naimstolom NL. #tac /oriot sakrije oi i okrenu glavu da "i i$ o"risao. JDaklegospodin /oriot je otac jedne groIceL ree ga. *au:uer ti$o Ji jedne

"aruniceL odgovori joj Rastignac. 5o iste veeri napie pismo majci izatra!i O>>. + 8ranaka i ako i$ ne do"ije pasti e u oaj, mo!da se ak iu"iti0 J(adar sam $raniti se su$im kru$om, piti samo vodu, ako tre"a igladovati, ali ne mogu "ez onoga to je ovdje neop$odno za uspje$. 3li upostii cilj ili u ostati u "latu. &oznajem nae prilike i znati u cijeniti vau!rtvuL. atim je poslao pismo i sestrama te zatra!io nji$ovu uteevinu. Tiplemeniti osjeaji i te stra$ovite !rtve tre"aju mu poslu!iti kao ljestve dase dospije do Delp$ine de )ucingen. )isu ga vie primali u palai Restaud.)ije iao vie ni u kolu, samo na prozivke. #dlagao je uenje do ispita.#dluio je platiti upisninu za . i E. godinu, pa onda u posljednjem trenutku

sve nauiti naizust. )a taj nain je do"io O= mjeseci slo"odnog vremena u&arizu, da iskoritava !ene ili da lovi "ogatstvo.

10
http://hr.wikipedia.org/wiki/Svijethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mirazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mirazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svijet


11/39


Ulazak u otmjeno drutvoRastignac je do"io pismo od majke i sestre, te novac od prodanog nakita.Majka ga savjetuje da pametno ulo!i novac, a sestre mu poruuju0 J1ko$oe mogli "ismo se odrei rupia i saiti ti koulje NL. (ada je 6ugeneproitao pisma, sav je "io uplakan. Sjetio se oca /oriota kako nou u so"i

svija svoje sre"ro, kako "i platio mjenicu svoje keriL. To isto je uinila itvoja majka sa svojim nakitom. 5esam li ja pokrao svoje sestreKL pomisli iosjeti kajanje. &oslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod ge. Beauseant iona ga pozove na o"jed. (akova je to "ila rasko na stolu, a tu raskopredstavljalo je posue i jelo. Trenutak poslije sjedoe u laku koiju i zaasstigoe u kazalite. Svi pogledi "ili su upereni prema njima. #n pomisli dasanja. 3 keri oca /oriota "ile su u kazalitu. Drutvo je "ilo vrlo otmjeno.Te veeri upozna 6ugene gu. de )ucingen i ree joj, da je on susjednjezinom ocu. 2im sam vas vidio osjetio sam, kao da me neka struja nosiprema vama. J)isam ni sanjao da ste tako lijepiL i on ostane pored nje dokraja predstave. (ada se vratio u pansion, svrati do oca /oriota i ispriamu da je upoznao njegovu ker Delp$ine. &rvi puta je "io u so"i oca/oriota i nije mogao sakriti svoje zaprepatenje kada je vidio tu rupu ukojoj je !ivio otac i sjeti se raskone $aljine njegove keri. )a prozoru nije"ilo zastora, nije "ilo tapeta, pa se nazirao aav zid. Do"ri je ovjek le!aona looj postelji, a imao je samo tanak pokriva. &od je "io vla!an i punpraine, a u kaminu nije "ilo ni traga od vatre. JMoje keri su do"re, samoda su im mu!evi do"ri, "io "i$ presretan. Da sam "arem mogao !ivjeti kodnji$, meni "i "ilo dosta samo da sluam nji$ov glas i srce "i mi igralo odradostiL. J1li gospodine kako mo!ete !ivjeti u ovakvoj rupi, pored toliko"ogato udomljeni$ keriL ree 6ugene. JMa to e meni "olje K Moj !ivot je

u mojim kerima NL ree /oriot. Starac i student postali su veliki prijatelji.Rastignac je "io pozvan kod ge. Delp$ine. #na je "ila oajna i nije tokrila, no on je !elio znati razlog toj zlovolji0 JPtio "i$ da "udete samomoja NL. Delp$ine mu ponudi tor"icu0 J3dite u kockarnicu, stavite O>>8ranaka ili izgu"ite sve ili donesite >>>. + 8ranakaL. % kockarnici stavi O>>.+ 8ranaka na "roj O Akoliko je imao godina i na sreu ne znajui do"io jeE>>. + 8ranaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu "oju.&romatrai su ga zavidno gledali. (ota se okrenuo i do"io je opet E>>. +8ranaka. JSada imate >. + 8ranaka. &osluajte me i iditeL apnu mu"ankar. J*i ste me spasili NL zagrli ga presretna Delp$ine. /ovorila mu jekako joj je loe u "raku, donijela je sav miraz, a sada nema nita. J#n mi

daje samo za moje oso"ne izdatke odreenu svotu. Da se o"ratim ocu, alisestra i ja smo ga upropastile. a$valjujui vama ja sam postala slo"odna iradosnaL. %zela je >>>. + 8ranaka, a njemu ostavila ostatak. *i eteo"jedovati samnom svakoga dana, a pratiti ete me i u 3taliens Akazalite.#pet je ocu morao ispriati kako je "ilo kod njegove keri Delp$ine, a dademu i O>>> 8ranaka od do"itka u kockarnici. JMo!da samo oni koji vjeruju uBoga, potajno ine do"roL a 6ugene je vjerovao u Boga.BjeismrtRastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u!icima. Bio je u drutvu ge.Delp$ine, a i kockao se na veliko0 J(atkad je mnogo do"ijao, a katkad

mnogo gu"ioNL. Helio je iseliti iz pansiona. (atkad je ostao "ez i jednognovia i sada je imao dugova, pa je potpisao mjenicu gospodinu *autrinu

11
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kazali%C5%A1tehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kazali%C5%A1te


12/39


i do"io novac. *autrin je "io od"jegli ro"ija poznat pod imenom JBje!i+SmrtL. &olicija ga je $tjela u$ititi uz pomo gice. Mic$onneau i gosp.&oireta. *autrin je "io zelena, primao je novac od ro"ijaa, uvao ga istavljao na raspolaganje "jeguncima ili nji$ovim o"iteljima, ako je "ilonaznaeno u oporuci. /ica Mic$onneau dogovori se s agentom za E>>>. +

8ranaka0 Jda u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt.&renesite ga na krevet, svucite ga, pljesnite ga rukom po ramenu i pazite$oe li se na ko!i pojaviti neka slovaL. J&osao je o"avljen 4 *autrineNL ree6ugene. JSutra ujutro gica. *ictorina naslijediti e oevu lju"av i imanje.Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u eloL. Rastignac je "iozaprepaten. #vaj dvo"oj "io je u suprotnosti s njegovim nadama, pa jeodluio o"avijestiti gospodu Taille8er oca i sina. % meuvremenu /oriotprizna Rastignacu da odo"rava njegovu vezu s Delp$ine i otkrio mu tajnu0JSve je sreeno za njegovo preseljenje u novi stan. #"avili smo mnogoposla za jedan mjesec "ez vaega znanja. #na e primati E>>>. + 8ranakarentegodinje, a od svoga miraza od Q>>>>>. + 8ranaka ulo!iti e u do"renekretnineL. Slijedeeg dana stigla je o"avijest da je mladi gosp. Fredericde Taille8er teko ranjen u dvo"oju. *ictorine je "ila pozvana da doe ukuu svoga oca. J6to, juer je "ila "ez novaca, a danas ima milijuneL ree*utrine i u tom asu pade kao svijea. To je "io znak da je napitak poeodjelovati. (ada su mu skinuli koulju, ugledali su dva ko"na slova. To je"ila potvrda da je on od"jegli ro"ija0 J'ako ste zaradili E>>>. + 8ranakaLree &oiret. )o *autrine se "rzo oporavio nakon lijeka kojega je do"io. )avratima "lagovaonice pojavila se policija. J% ime zakona i kraljaL 4 reepolicajac 4 ostalo se izgu"i u galami. J&riznajem da sam 5ac:ues ?ollinAHak (olin zvani JBje!i+SmrtL osuen na > godina ro"ije u okovima. JTko

me izdaoKL 4 zapita ?ollin. JTi si me izdala stara gaduro, ti si mi priredilaonu navalu krvi, znati!eljniceN. 5a "i$ ti dao >>>. + 8ranaka da iz"jegnemoovaj neugodni put. #ni mene gledaju sa stra$om, a te"e s gaenjem. *anu$odo J + i iz"acie cinkaroicu iz pansiona. /ospoda /oriot i 6ugene selese iz pansiona u divan samaki stan koji mu je priredila Delp$ine0 J1$, jau vas uvijek mnogo voljetiL.Dvije keri6ugene saznaje da je mu! njegove lju"ljene Delp$ine ulo!io sav novac isvoj i njezin u poduzea, z"og koji$ je morao poslati velike svote uinozemstvo. J1ko ga natjeram da mi vrati miraz, morati e o"ustavitiplaanje, no ako priekam godinu dana, on e udvostruiti moj miraz

kupovanjem nekretninaL 4 jadala se ocu. J)ovac je !ivot N )ovac je sveNL 4govorio je otac. % tom trenutku ue groIca, druga kerka /oriota i ree0J5a sam nesretna, propala sam moj jadni oeN Da "i$ spasila Maimov!ivot, svoju sreu, odnijela sam zelenau o"iteljske dijamantedo koji$ jemome mu!u veoma stalo. Maime je "io spaenN 4 ali ja sam mrtvaL.Restaud je saznao0 Jda je samo nakit prodan za ni!u svotu i tre"a joO>>>. + 8ranaka da "i podmirila dug, a on je o"eao da e se opametiti ida vie nee kockatiL. J)emam novacaL 4 ree otac J3 vie nita od O>>. +8ranaka do!ivotne rente. &otroili smo novac za ureenje stana. % ovojnevolji nadao sam se pomoi od te"e, a sada vidim da me nikada nisi

voljelaL. 3 sestre se naljute jedna na drugu. J*i mi kidate srceN %mrijeti uz"og vasN #"je ste pogrijeile. )ita vie nemamNL 4 zajeca otac. 6ugene

12
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Renta&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dijamanthttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Renta&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dijamant


13/39


uplaen, uzme mjenicu koju je potpisao *autrinu i napravi propisanumjenicuna O>>>. + 8ranaka na /oriotovo ime0 J6vo vam cijela svotagospoo. Spavao sam, va razgovor me je pro"udio i tako saznao kolikodugujem gospodinu /oriotuL. #tac je "io jako uzrujan, pa je legao da seodmori, ali mu je "ilo sve loije. Drugi dan mu je "ilo jo loije. JSamo ga

udo mo!e spasitiNL 4 ree student medicine Bianc$on. #"je kerkespremale su se na "al kod ge de Beauseant. Rastignac je razmiljaomnogo o ocu /oriotu i !elio prikupiti mnogo razloga da "i opravdaopostupke Delp$ine, jer je on o"o!avao tu !enu. JPajdemo odjuriti na asda ga posjetimo NL ree 6ugene. JPou, ali poslije plesaL odgovoriDelp$ine. )a "alu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode domarkiza de 1juda i da joj vrati sva njezina pisma. (ada se vratiovikontkinja ree0 JMislit u esto na vas, vi ste mi se uinili do"ar iplemenit, naivan i iskren usred toga svijeta, gdje su te oso"ine rijetkeL.(ada su sili meu goste, 6ugene ugleda o"je kerke gospodina /oriota ito rastu!i Rastignaca. Dijamanti o"iju keri podsjetie ga na "ijednupostelju na kojoj le!i otac /oriot.Oeva smrt6ugene se uplai kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgreno"lijedo i sasvim iscrpljeno lice. /oriot je !elio vidjeti svoje kerke0 J#tii jojednom do nji$. Reci im da se ne osjeam do"ro. (ada "i one "ile tu, ne"i$ se !alioL. Sluga ?$ristop$e se vrati jer nije mogao niti s jednom odkeri razgovarati, ga. Restaud je morala o"aviti va!an posao, a Delp$inespava, jer se kasno vratila s "alaL. J)i jednaNL 4 odgovori starac i uspravise u postelji. J3maju posla, spavaju, nee doiN Tek na samrti spoznajemoto su djeca. *i njima dajete !ivot, a ona vas tjeraju u gro". (ada "i$ imao

"laga da im ostavim, one "i me previjale i njegovale. #"je imaju kamenosrce. Sve je "ilo radi novca, sve je "ilo samo pretvaranje. )isam znao ni oemu razgovarati. Strpljivo sam podnosio sve uvrede, a one su miprodavale neko sitno zadovoljstvo. 3 tako su me keri iz"acile iz svoji$domova. 5a sam za sve kriv, ja sam i$ nauio da me vrijeaju. Pou vidjetimoje keriN 5a sam i$ stvorioN #ne su mojeN 1ko ne douK 4 ponovi staracjecajui 4 J5a u umrijeti, umrijeti u od "ijesaN 5a izdiem, mene strano"oliN #svetaN Moji zetovi ne daju im doi N Smrt Restaudu, smrt 1lzaaninu.#ni su moji u"ojice NL &adne na zaglavlje kao da ga je malj udario.JBlagoslov im dajemL 4 ree napre!ui se 4 J"lagoslovL. #djednom sesrui. Rastignac ode do gospoe Restaud da je o"avijesti da joj otac umire0

J/ospodine gro8e, recite gospoi da gosp. /oriot umire u jednoj "ijednojrupi, "ez novca i !eli vidjeti svoje keriL. /ro8 odgovara0 J5a mnogo nedr!im do njega, on je iskvario svoje keri, unesreio mene i naruio mirmoga doma. Doi e ga posjetiti im "udu ispunile svoje o"veze premameni i mome djetetuL. )akon toga ode do ge. )ucingen i zatekne je upostelji0 J&re$ladila sam se kada sam se vraala s "ala i oekujemlijenikaL 4 ree Delp$ine. JDa ste na samrti, tre"alo "i da otpuzite ksvome ocu. #n vas zoveL 4 ree 6ugene. JMoj otac jamano nije toliko"olestan kako vi ka!ete. #n "i svisnuo od tuge kada "i moja "olest postalapogi"eljnom z"og toga izlaska. Doi u poslije lijenikog pregledaL.

Jato ne nosite svoj satKL Student joj apne na u$o0 J*a otac nema imekupiti pokrov u koji e ga veeras poviti. alo!io sam sat, jer nita drugo

13
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjenicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mjenica


14/39


nema. 3dem, idem 4 ja u prije vas stiiL ree Delp$ine. #n je sretan tomo!e javiti samrtniku da e mu "ar jedna ker doi. % so"i je doktoroperirao oca /oriota. &ekli su mu lea sre"rnim nitratom. To je "ioposljednji lijek za koji znanost zna, ali lijek "ez pomoi. J)ema mu viepomoi, ne mo!emo ga spasiti. Tre"a mu odjenuti "ijelu koulju i

promijeniti posteljinuL ree lijenik. /ospoa *au:uer ree0 J#tac /oriotnema vie ni santima. 1ko "i$ dala pla$te za ovjeka koji samo to nijeizda$nuo, a i jedna se mora dati za pokrov. Tko e meni nadoknadititrokove KL 4 udovica kao da nije u stanju izgu"iti. J%zmi prevrnute pla$teiz so"e "r. santima. Tu!no se zagledaju u gro" i u njemu pokopa svoju posljednjusuzu koja odleti u ne"o im je pala na zemlju.

&z E&"enie -randet najslavniji !alza%ov roan tea: &s$on & visoo dr&tvoF o7insa lj&bavF dr&tveni ivot ariza vrlo sloena i drasi on%i$irana o$ozi%ija & ojoj se $aralelno

razvijaj& i eH&sobno is$re$li& tri #ab&larne osnove sve tri vezane&z stanare $ansiona "os$oHe a&&er ' J.J.-oriota neo bo"ato"tvorni7ara tjestenine E&"ena de Rasti"na%a siroano" $leia

oji je iz $orajine doao & ariz na st&dij i tajanstveno" a&trinaneadanje" robijaa oji je vjeto &$ravljao s&dbinaa lj&di

14


15/39


arateristi7na o$ozi%ija ' 7itateljev& $ozornost &sjerava na&vodni dio roana a ras$let & je vrlo rata i &lj&7&je obrat &radnji

nova% ao osnovna $oreta7a sna"a naj7ei realisti7i $ost&$%i:

$ortretiranje @Czi7i so%ijalni i $siholoi $ortretB $ortretiranje s $oo& abijenta @o$is $ortreta notvo

detaljaB teorija sredine @iljeaB detaljno i $re%izno o$isivanje i $ri$ovijedanje !alza%ova tehnia o$isivanja sadri bare / eleenta: viz&alni

@detaljan vanjsi o$is liova i $rostoraB $siholoi @&"oHajaraterne osobineB so%ioloi @iovinso stanje so%ijalno$odrijetlo lasna $ri$adnostB

7i7a -oriot Kje7ni ota%L K5rist o7instvaL svi vaniji liovi rtve s& o$sjedn&tosti jedno stra& ili Csno

idejo

7. Z5O8IN I KAZNA ~ 9#dr M. D)#$0)*i

Razd!"#$% REA5IZAM v. Ota% -oriot

&i'ra()*i +da,i a-r-% 9#dr Mi6a#"0i: D)#$0)*i 1?(1. ' 1??1.

r&si roano$isa% &z ,olstoja najvei $redstavni r&so" realiza st&dirao vojno ininjerstvo na ojnoj aadeiji & )ant eterb&r"& s&djelovao & &to$ijsoGso%ijalisti7o r&o& etraevso"a zbo"

7e"a je os&Hen na srt zati $oilovan i $ro"nan & )ibir "dje je$roveo deset "odina

na $o7et& svo" stvaranja retao sto$aa -o"oljeva realiza izast&$ao na$redne dr&tvene $o"lede @roan !ijedni lj&di 1?29.B 'naon $ovrata s robije @oj& je o$isao & *a$isia iz rtvo" doa1?91.B na$&ta i os&H&je revol&%ionarn& djelatnost @roan Deoni1?>1.B te za$ada & isti%iza i esijaniza $ro$ovijedane$rotivljenje zl& silo trai izlaz & $ravoslavlj& i svjesno $ristaje &z%ariza i slavenoClstvo

ijenja se i teatia nje"ovih djela oralni as$eti lj&dsee"zisten%ije $itanja dobra i zla rivnje i od"ovornosti

zaniljiv riinalni za$let $osl&it e & sao ao ovir & oje eras$ravljati o $roble& zlo7ina i azne ao tavoe & elji da otrijetajne $ob&de lj&dsih $ost&$aa

$rea$a $o najsriveniji $redjelia lj&dse $sihe a & tra"anj& zaod"ovoria na $itanja oja "a &7e razvija d&"otrajne ras$rave idis&sije o oralni eti7i i Clozo#si $robleia

dvije vrste liova ' s jedne strane %ini%i i b&ntovni%i $rotiv dr&tva

razvratni%i i neoralni ti$ovi a s dr&"e strane $ortvovne

15


16/39


nesebi7ne li7nosti oje s& & ivot& odabrale $&t lj&bavi $atnje i$asivne $odlonosti

snano djelovao na razvoj oderne za$adnoe&ro$se $roze (I.stoljea

"lavna djela: ON+;EN+ + UR+JEPEN+ *3O4+N + 5A*NA +D+O, !RAQA

5ARAMA*O+ @sve roaniB

Z5O8IN I KAZNA )ADR;AJ:

Prvi dioMjesec srpanj. Rodja Romanovi Raskoljnikov je siromani nesvrenistudent prava u S. &eters"urgu. )a poetku romana ga susreemo kako sasvoje dvadeset i dvije godine iz"jegava gazdaricu jer mjesecima nije platiostanarinu. #dlazi kod stare li$varke 1ljone 3vanovne zalo!iti d!epni sat, aona mu daje samo ru"lju i O= kopejki jer nije na vrijeme otkupio prijanji

prsten pa je ostao du!an. Raskoljnikov ljutit odlazi. % glavi mu se stvararaz"ojniki plan.(asnije saznajemo Aiz njegovi$ meditacija i sjeanja da je jednom u krmiuo razgovor mladia koji se !alio svom drugu na staru li$varku koja se"ogati lukavim otkupom vrijedni$ predmeta od siromani$ ljudi za malenovce pritom je strano gru"a prema svojoj do"roudnoj polusestri 'izvetikoja radi za nju. Mladi je razvio teoriju kako "i "a"u valjalo u"iti jer je kaostjenica koja pije krv, a strano je "ogata. Raskoljnikovu je taj razgovor "iopoetak kovanja planova o u"ojstvu i krai.)akon posjeta li$varki Akoji je "io pro"a jer je oslukivao to i kako onakljuevima otvara u krmi je upoznao propalog inovnika Marmeladova

koji mu je otvorio duu tu!nom priom o o"itelji koju je upropastio zapivisav svoj novac, a ki Sonja je postala prostitutka da "i pre$ranili ostaledvije djevojice i jednog djeaka. Raskoljnikov ga otprati kui gdje nije "iopet dana, a !ena ga poe vui za kosu i tui. Raskoljnikov izvue i ostavi=> kopejki i nestane kad je poela vikati i na njega.% prljavoj so"ici slukinja )astasja mu donese majino pismo puno lju"avikoje ga raznje!i i rastu!i. Mati ga je izvjestila o tekom !ivotu Dunje,njegove sestre koja je slu!ila u gospodskoj kui a gazda se zalju"io u njupa ju je $tio iskoristiti. Hena mu je to doznala pa je isprva okrivila Dunju,pukla je sramota u selu, no uskoro je saznala istinu pa je ponovore$a"ilitirala Dunju. )ji$ dvije su tekom mukom slale sinu novac u grad ipolagale su velike nade u njega. Mati mu je pisala i o skoroj Dunjinojsvad"i za dvorskog savjetnika &etra &etrovia 'u!ina. ;&ouzdan i imuan,ima dodue @= godina ali jo se mo!e svidjeti !enama.; Raskoljnikov je "ioizvan se"e jer su ga dovele pred gotov in. )isu ga pitale za miljenje oovjeku koji je ;ini se do"ar; i otprema na put za S. &eters"urg krinju ;nasvoj raun;, a majka i Dunja putuju o svom troku. Raskoljnikov se udioDunji i "io ljut na nju. #n stalno preispituje se"e, svoje postupke, moralljudi i vremena.S1) + umoran je zaspao i sanjao mraan san o ko"ili koju su pretukli!eljeznim ipkama jer nije mogla trkom povui zapregu. % snu je

Raskoljnikov djeak i plaui ruicama udara vlasnika ko"ile a otac gaodvlai nemono. &ro"udivi se zaklinje se kako on ne mo!e uiniti ;ono;,

16


17/39


ali zatim razmilja o dogaaju koji je odredio njegovu sud"inu. % prolazu jeuo razgovor trgovca s 'izvetom da e sutradan u sedam sati naveer doitrgovcu. S$vatio je da e li$varka tada "iti sama i da je to prilika zau"ojstvo.% kaputu je zaio traku u kojoj e visjeti sjekira, nije mogao uzeti sjekiru iz

ku$inje jer je u njoj "ila )astasja Anepredvieno ali imao je sree kad jezavirio u kuepaziteljevu kuicu gdje nije "ilo nikoga. &ozvonio je na vrata,no li$varka je neto sumnjala pa nije odma$ otvorila. ?ijelo to vrijeme jeRaskoljnikov razmiljao o svom ponaanju i jo uvijek zdravom razumu.&ru!io je starici vrsto svezani smotuljak koji je tre"ao "iti sre"rnata"akera. Tri puta ju je udario sjekirom po tjemenu i zatim u so"i iz krinjenatrpao d!epove raznim zlatnim predmetima. #djednom je zauo korake ususjednoj so"i, zaprepastio se kad je ugledao 'izvetu i potom ju je u"io.;Stra$ ga je $vatao sve vie i vie + oso"ito nakon tog drugog, sasvimneoekivanog umorstva.;(ad je $tio po"jei, zauo je korake i zakraunao vrata + dvojica su lupala is$vatila da se z"iva neto neo"ino. 5edan je krenuo po pomo, a kad sedrugi nakratko izgu"io Raskoljnikov se spustio kat ni!e i sakrio u stanukojeg su liili pa su vrata "ila otvorena. )isu ga zapazili. ;noj je curio snjega, ija mu je "ila posve mokra + prolaznici su mislili da je pijan. *ratioje sjekiru na mjesto sve u "unilu...(omadii i odlomci nekakvi$ misli rojilesu mu se u glavi, ali ni jedne misli nije mogao uloviti, ni na jednoj se nijemogao zadr!ati, koliko se god trsio..;Drugi dio'e!ao je vrlo dugo i razne misli su mu se rojile glavom. Sakrio je ukradenestvari u rupi u zidu. )astasja mu je donijela poziv od policije + protrnuo je.

)o u stanici je saznao da ga je gazdarica tra!ila jer nije plaao stanarinu. %stanici se posvadio s porunikom 3ljom &etroviem. #da$nuo je, ali kad jeinspektor Fomi priao o u"ojstvu li$varke + sruio se u nesvjest.% stra$u je ;"lago; skrio u gradu ispod nekog tekog kamena. 2udno seponaao Auao kod Razmi$ina i odma$ izaao, "uncao je, sanjao da je 3ljaistukao gazdaricu, pao je u groznicu, a Razmi$in ga je s prijateljemosimovim, doktorom po!rtvovno njegovao. a to vrijeme su svi poelikomentirati u"ojstvo, u prvi ma$ su optu!ili so"oslikareNDok je "io u krevetu posjetio ga je 'u!in, a Raskoljnikov je sluajuikomentar na pismo njegove majke rekao0;Tornjajte se dovragaN; 5o onakosla" po"jegao je iz so"e i lutao gradom, uao u neku krmu i majinim

novcem nagradio neku prostitutku iz istog $ira. a ankom je drskoizazivao amjotova priajui mu o zloinu i izazovno ga gledajui u oi. )avr$ jezika mu je "ilo da prizna. ;1 to ako sam onda "a ja u"io "a"u i'izvetuKN; )eki vrag mu nije dao mira i uao je u kuu i so"u gdje se z"ilou"ojstvo, provocirao je radnike koji su ureivali stan. ;&od je opran, $oe liga o8ar"atiKN )ema krviKN; #tjerali su ga.)a cesti je uo graju i pri"li!io se + zaprega s konjima je pregazila pijanogMarmeladova. Raskoljnikov se zauzeo za nastradalog i pomogao da gaodnesu u kuu. Hena (atarina 3vanova "ila je izvan se"e. &op ga jeispovijedio okrvavljenog. Dirljiv prizor kada !ena poma!e mu!u, a pop moli

da mu oprosti. ;Ma ta je pijanica zapila sve to je imala... upropastio mi je!ivotN Pvala Bogu to umire. Bit e manje teteN; /ovorei to, ona je

17


18/39


davala sve od se"e da mu olaka posljednje trenutke, da mu pomogne. )avratima se pojavila Sonja i Marmeladovu su zasuzile oi. Raskoljnikov jezadivljen Sonjinom mravom prilikom s predivnim plavim oima. Dao je(atarini sve ru"lje to je imao i rekao da on snosi trokove sprovoda. (adje odlazio mala sestrica je dotrala i rekla da Sonja pita za adresu.

*rativi se kui doekale su ga majka i sestra vritavi od uz"uenja. ;1lion stajae kao mrtav... nije ni ruke podigao da i$ zagrli + nije mogao.;Sruio se u nesvijest. Razmi$in i$ je smirivao, uvjeravao da mu nije nita.Trei dioRazmi$in je nagovorio Dunju i majku da odu kui, da e se on po"rinuti zaRaskoljnikova. Raskoljnikov je samo uspio rei da je 'u!in podlac i da seon protivi vjenanju. ;3li on ili jaN; Razmi$in i$ je pratio do stana umirujuii$. Bio je pijan jer se upravo vratio s tervenke, ali se na prvi pogledzalju"io u visoku, ponosnu i naoitu Dunju. #"eao je da e doi saosimovim i odr!ao o"eanje.'u!in im je poslao pismo i dogovorio sastanak S Dunjom i majkom poduvjetom da Raskoljnikov ne "ude tamo. Dunja i mati su se tomeusprotivile. Sutradan se Raskoljnikov naao s njima, ali je razgovorsvejedno zapinjao, mati nije mogla prepoznati sina, on se suprotstavljaosestrinoj svad"i, Dunja je o tome !eljela odluiti sama.... Tada u so"u uletiSonja da pozove Raskoljnikova na pogre" + svi se z"une, a Raskoljnikov serastri oko nje upoznavi ju sa svima, majci je sve to "ilo sumnjivo.Raskoljnikov je Razmi$inu otkrio da je i on zalagao neke predmete kodstare li$varke i Razmi$in ga je uputio k prijatelju &orIriju &etroviu,inspektoru. &orIrij se pokazao lukavac i alama i pitanjima je provociraoRaskoljnikova. Samo su jo njega i ekali, jer su na zamotuljcima kod

starice nali napisano i njegovo ime, raspitivao se i o smrti Marmeladova.atim se inspektor interesirao o lanku Raskoljnikova izalom u;&eriodinoj rijei; u kojem je Raskoljnikov izlo!io misao o o"inim ineo"inim ljudima koji vuku svijet pa im se mo!e oprostiti ak i zloin akoto znai napredak ovjeanstva. &orIrij je to povezao s psi$ikim stanjemzloinca u trenutku zloina ARaskoljnikovu se inilo da mu je &orIrijnamignuo. )a kraju ga je ak pitao je li vidio so"oslikare one noi +Raskoljnikov se nije dao prevariti, a Razmi$in se raz"jesnio na &orIrija.Raskoljnikov stalno razmilja i preispituje svoj in. ;*rlo va!no za"a"uskaruN;+ mislio je uzrujano i pal$ovito. Mo!da sam tu i pogrijeio, alinije sad to va!no. To je "ila tek "olest... $tio sam to prije preskoiti

granicu.. nisam u"io ovjeka nego naeloN )aelo sam zaista u"io, alinisam prekoraio granicu, nisam, ostao sam na ovoj strani..Majka, sestra,koliko sam i$ volioN ato i$ sada mrzim, ne trpim i$ u svojoj "lizini.... /rlitije i misliti0 kad "i ona znala... pa da joj ka!emKN # kako sad mrzim tu"a"uskaruN Mislim da "i$ je i po drugi put u"io kad "i o!ivjelaN Sirota'izavetaN ato se ona morala tamo zateiK 2udno je ipak zato na nju i nemislim, "a kao da je nisam ni u"ioN 'isavetaN SonjaN Sirotice moje krotki$oiju....Mile mojeN;+ ovaj je komentar naj"itnija odrednica romana, o"razlo!enje njegovapostupka i pojava unutranjeg monologa inae kategorije modernog

romana.aspao je u "unilu, sanjao da udara "a"u sjekirom, a cijelo je predso"lje

18


19/39


puno ljudi. (ad se pro"udio kraj kreveta je sjedio Svidrigajlov.etvrti dioSvidrigajlov je mu! pokojne Mar8e &etrovne koji je pokuao napastvovatiDunju kad je radila za njega. Raskoljnikov ga je $tio otjerati, ali mu je ovajponudio O>>>> ru"alja za Dunjeku "ez ikakvi$ protuusluga. Raskoljnikov

je "io izvan se"e, a Svidrigajlov neo"ino $ladan i miran. #tkrio je da jeMar8a oporuno ostavila Dunji E>>> ru"alja i nek se ne udaje za 'u!ina jerje nitkovN )a izlazu ga je vidio Razmi$in.% svratitu majke i Dunje sastaju se 'u!in, Razmi$in i Raskoljnikov. 'u!inje u !unoj raspravi napao Raskoljnikova i pozvao se na svojuvelikodunost prema ;ozloglaenoj; djevojci i siromanoj majci koje je $tiospasiti od neimatine. Dunja je po"jesnila i zajedno s "ratom otjeralaiznenaenog 'u!ina. 'u!in je ak zatra!io da mu vrate trokove puta.Raskoljnikov se odma$ zatim oprata od majke i sestre i taj oprotajizgleda konaan. Razmi$in ga je pokuao zaustaviti, ali Raskoljnikov ga jenijemo gledao, pogled mu je prodirao u duu. #djednom se Razmi$inlecne.. )eto udnovato kao da je prostrujalo izmeu nji$.... )ekakvamisao proleti kao kakav nagovjetaj, neto u!asno ru!no, to su o"ojicas$vatila. Razmi$in pro"lijedi kao krpa. ;Razumije li sadK + upitaRaskoljnikov a lice mu se iskrivi od "ola. *rati se k njima i uvaj i$ uvijekN;3znenada se okrene i ode.#d te veeri Razmi$in im je postao sin i "rat.Raskoljnikov je poao Sonji koja se oduevila kad ga je vidjela. #n ju jeispitivao o njezinu !ivotu, "io je ganut njezinim izgledom, sud"inom i!rtvovanjem za do"ro"it svoje porodice, pitao ju je vjeruje li u Boga i kakoon mo!e dopustiti takvu "ijedu, natjerao ju je da mu ita Bi"liju +

uskrsnue 'azarovo, itavo vrijeme osjeajui kako mu se vraa !elja za!ivotom, smisao kako se neto "udi u njemu. Rekao joj je da je danasraskrstio sa sestrom i majkom. ;Sad imam samo te"e. Pajdemo zajedno...#"oje smo prokleti, pa emo dalje zajednoN; 1ko sutra opet doe rei ejoj tko je u"io 'izavetu + "ila je zaprepatena.Raskoljnikov je poao &orIriju koji mu je natuknuo da ga !eli ispitati.&orIrij ga je u aljivom tonu doveo do ludila i Raskoljnikov je zavikao da tone doputa. ;%$apsite me ako !elite, ali nemojte se poigravati sa mnom.&orIrij je znao da je Raskoljnikov odlazio "a"i, da je pitao za krv. &orIrijmu je o"eao iznenaenje, ali u jednom trenutku ue )ikolaj, so"oslikar spriznanjem da je on u"ojica, a &orIrij se z"unio. Raskoljnikov je doao se"i

i uzvratio mu0;)eete mi pokazati ono nae malo iznenaenjeKN;% stanu, u trenutku kad je $tio izii otvorila su se vrata i pojavio se ovjekkoji mu je na ulici apnuo da je u"ojica. ;kao da je iznikao iz zemlje;Raskoljnikov se sledio. )o ovaj mu se stane izvinjavati to ga je krivooptu!io i prokazao &roIriju jer je vidio Raskoljnikova onu veer kad jezavitlavao stanare i pazikuu, a on je o"rtnik + krznar, iz iste ve!e i nije $tioda Raskoljnikov proe neka!njeno. A#n je "io to iznenaenje o kojem je&orIrij priao, stajao je iza vrata i uo razgovor, no kad se )ikolaj pojavio,pokajao se i doao u stan ispriati se. ;#prostite mi z"og klevete i zloe.;Raskoljnikov je izaao iz so"e "odriji nego ikad. ;Sad emo se jo

ogledati.; ree smjeei se pakosno.Peti dio

19


20/39


'u!in se nije predao i u glavi je smiljao osvetu. Hivio je u so"i sastudentom 'e"ezjatnikovom Akoji je imao moderna naela + !ivot ukomuni, !ena mo!e varati mukarca jer mu nije ro".... i poslao ga poSonju kojoj je velikoduno dao O> ru"alja pravei se due"ri!nik, ali joj jeskriveki gurnuo u d!ep presavijeni$ O>> ru"lji kanei je optu!iti pred

svima da mu je Sonja ukrala novac da "i okaljao nju i Raskoljnikova predDunjinim i majinim oima i vratio izgu"ljeno povjerenje. Sreom je nadai Ao"redu u ast pokojnika pred raskalaenom gomilom koja uope nijedola oplakati Marmeladova nego najesti se, 'e"ezjatnikov osupnut'u!inovim postupkom izrekao pravu istinu, ne znajui ni sam 'u!inoveporive. Sve to nije sprijeilo Sonjinu mae$u (atarinu 3vanovu da sepoupa s gazdaricom )jemicom koja se pravila dama i smjeno govorilaruski. Raskoljnikov je odluio Sonji priznati zloin. Dok joj je s mukomgovorio, onako nemona podsjetila ga je na 'isavetu. %!asnuto jeuzda$nula0;Bo!eN; #dma$ ga je potom u$vatila za ruke, o"jesila mu seoko vrata. ;#nda nee me ostaviti SonjaK + ree on gledajui je gotovo unekoj nadi. +)eu, neu, nikad i nigdjeN, uzviknu Sonja. +Svuda u zato"om, kud ti tud i jaN # Bo!eN # jadne li meneN 3 zato, zato te prijenisam upoznalaN;Raskoljnikov se lomio u se"i zato joj je rekao jer ona nije mogla s$vatitimotiv zloina, a on se nije kajao + to nije mogla razumijeti. ;)isam u"ioz"og toga da pomognem majci + kojetaN )isam u"io ni z"og toga da sedomognem sredstava i vlasti pa da postanem do"rotvor ovjeanstva.5ednostavno sam u"io, z"og se"e sam u"io, samo z"og se"eN )eto samdrugo morao s$vatiti, morao sam doznati jesam li gnjida kao svi ili samovjekK Pou li moi preskoiti zapreku ili neu. 5esam li puzav stvor ili

imam &R1*#.; Sonja mu nije povlaivala i upitao ju je to da radi. Sjevnulaje oima i odgovorila neka poe do raskri!ja. ;Stani i pokloni se, polju"izemlju koju si oskrvnio, a onda se pokloni cijelom svijetu, na sve etiristrane, i reci svima, na sav glas0;%"io samN; &a e ti Bog opet vratiti !ivot.Poe liK;nao je da ona misli na ro"ilu, da pri$vati kaznu. Dala mu je drveni kri!ida ga o"jesi oko vrata. Raskoljnikov je u se"i odluio.(atarina 3vanova je imala $isterian napadaj, odvukla je djeicu na cestu,jer ju je gazdarica istjerala iz stana, i pjevala, tjerala i$ da pleu i prosilanovac, otila je ak do nekog generala. %mrla je u $ropcu na cestiokru!ena znati!eljnom gomilom. Raskoljnikovu je priao Svidrigajlov

o"avjestivi ga da je preuzeo "rigu o malianima i Sonji i da e takoutroiti oni$ O>>>> ru"alja namjenjeni$ Dunji. )a Raskoljnikovozaprepatenje izrekao mu je iste rijei koje je Raskoljnikov izrekao Sonji. 3Svidrigajlov mu je priznao da stanuje stan do Sonje i da je prislukivaonji$ov razgovor. ;&a rekao sam vam da emo se nas dvojica jo z"li!itiN;Sad ga je imao u aci.esti dio;a Raskoljnikova su poeli udni dani0 kao da ga je odjednom o"avilamagla i zatoila u "ezizlaznu, munu osamljenost. (ad se poslije, vemnogo kasnije prisjeao ti$ dana, poimao je da mu se svijest gdjekad

mutila i da je tako "ilo, uz stanovite prekide, sve do konane katastro8e.)a ma$ove ga o"uzimao "olestan i muan nemir to je prelazio ak u

20


21/39


panian stra$.; )ajvie ga je muio Svidrigajlov.S Razmi$inom se oprostio i ponovio mu da ga Dunja voli i neka mu uvamajku i sestru, a Razmi$in mu je uzvratio da mu je sada sve jasno, da znada je Raskoljnikov nevin jer mu je &orIrije sve razjasnio. Raskoljnikov je unedoumici + to &orIrij spremaK 3 zaista, inspektor mu je sam doao na

vrata. 3spoetka je $inio da mu se doao ispriati z"og neugodnosti to muje zadao, ali je onda na svoj stari lukavi nain poeo rekonstruirati zloin ipsi$oloki portret poinioca. )ikolaj pripada ruskoj sekti R1S(#')3(1 kojisu rado pri$vaali na se"e patnju. ;)e, dragi moj Rodione Romanoviu nije)ikolaj nita krivN &osrijedi je 8antastino, mrano nedjelo, suvremeno,sluaj naeg do"a kad se smutilo ljudsko srce ... u"io je, a sam se"esmatra za potena ovjeka, ljude prezire, ponaa se kao kakav aneo, nedragoviu moj, nije )ikolaj nita krivN; Raskoljnikov je samo zadr$tao kaoda ga je neto presjeklo. ;&a tko je onda u"ioK; ne odoli da ne upita jedvadiui. ;(ako tko je u"ioK + ponovi "a kao da ne vjeruje svojim uima + &avi ste i$ u"ili Rodione RomanoviuN *i ste i$ u"ili... doda gotovo aptom,du"oko uvjerenim glasom.;Raskoljnikovu su se oduzele noge. &okuao se po"uniti ali ga je ovajproitao. &redlo!io mu je da se sam prijavi pa e mu smanjiti kaznu i !ivotje pred njim. ;Smanjit e mi kaznu... nasmijao se.; &orIrij mu je dao rok odpar dana i o"eao da ga do tada nee prijaviti.Raskoljnikov je po$itao do Svidrigajlova. )aao ga je u nekom "ijednomsvratitu, a ovaj je pak "io raspolo!en i priao mu o dogodovtinama iz!ivota Azavoenje siromani$ maloljetni$ djevojaka, o svojoj mani +neuta!ivoj gladi za !enama, pokazao se u svijetlu razuzdanog iperverznog ovjeka. Raskoljnikov mu je zaprijetio da e, "ude li dirao

Dunju, ga u"iti. Svidrigajlov ga se jedva otarasio i poao na ugovorenisastanak s Dunjom. &ret$odno joj je napisao pismo u kojem joj je natuknuoo "ratovom zloinu. #na je uspla$ireno dola na mjesto sastanka, a on juje, kujui u glavi plan, namamio u do"ro izolirani stan zakljuavi za njomvrata. nao je da je sud"ina njezine o"itelji u njegovim rukama + ponudiojoj je da e uvati tajnu, a za uzvrat e joj "iti ;ro"; do kraja !ivota. Dunjaje istrgla i izvadila pitolj, pucala je samo jednom, ali ga je samo okrznula.#n joj se polako pri"li!io i rekao neka pokua jo jednom, no ona je "acilaoru!je, a on ju je zagrlio. Dunja ga je zamolila da ju pusti.;)e voli me dakleK + ti$o priupita.)e.

3 ne "i moglaK )ikadK)ikad. + apne Dunja. Svidrigajlov slomljeno spusti ruke, pustivi ju daizae.;Svidrigajlov se oprostio od Sonje, ostavivi njoj i Dunji puno novaca. %aoje u neko svratite i pokuao zaspati. ali san mu nije dolazio. )aposlijetkuje izaao i spustio se do Male )eve Amost. Stra!ar ga je mucajui $tiopotjerati, ali Svidrigajlov uzme pitolj i napne ga. ;#vdje vam nemamjesta.6, pa "rate moj, svejedno. Mjesto je do"ro i ako te "udu to pitali, reci imda sam otputovao u 1meriku.; 3 u"ije se.

Raskoljnikov se oprostio od majke, ne rekavi joj nita, zatim od sestrekojoj je "ilo teko, ali oprostila mu je u svojoj lju"avi i zagrlila ga. &o"jegao

21


22/39


je od Dunje i uinio na ulici kako mu je Sonja rekla0 kleknuo je nasred trga,poklonio se i polju"io prljavu zemlju, sav pro!et nasladom i sreom. 'judisu se smijali mislei da je pijan. Malo dalje od njega stajala je Sonja, i tadaje s$vatio da e ostati s njim do kraja.%ao je u policijsku stanicu i naletio na 3lju &etrovia, koji ga je ugodno

primio, nije mogao priznati zloin i izaao je van. )o, tada je ugledao Sonjuna ijem licu je ugledao sla"aan smijeak. *ratio se i rekao0 ;5a sam ondau"io sjekirom onu staru inovniku udovicu i njezinu sestru 'izavetu.; 3&etrovi zine. Sjatie se ljudi sa svi$ strana.pilog"og olakotni$ okolnosti Asam je priznao zloin za koji je drugi veokrivljen, nije ka!njavan, potpomagao je studenta "olesnog odtu"erkuloze, pokopao siromanog Marmeladova do"io je samo osamgodina Si"ira. &orIrij je odr!ao o"eanje. Majka mu je o"oljela i umrlavjerovatno znajui za stranu istinu, Dunja se udala za Razmi$ina, a Sonjaje pola u Si"ir s njim. Raskoljnikov je utke radio i svi su ga ka!njenicimrzili. Teko se raz"olio i Sonja je pismom javila Dunji da le!i u zatvorskoj"olnici. )o nije se raz"olio od tekog rada i posne $rane + raz"olio se odpovrijeenog ponosa. Stidio se to je on, Raskoljnikov, propao tako glupo islijepo, to se mora poniziti i pokoriti pred "esmislom. ;(ad "i mu "arsud"ina poslala kajanje... 1li, nije se kajao z"og svog zloina.... 6to to jejedino on dr!ao za svoj zloin0 samo to to nije uspio i to je sam priznaosvoju krivnju.;)ije s$vaao kako su svi ka!njenici zavoljeli Sonju Aposredovala je u slanjupisama i posjetama ka!njenika, svima se osmje$ivala. a "olesti je opet u"unilu sanjao o propasti svijeta i nekolicini oda"rani$ koji su pre!ivjeli.

Bolno se prisjeao tog sna. 5ednom je ugledao Sonju kod "olnikog ulaza;kao da ga je neto ujelo za srce;, "rzo se odmakao od prozora. Sonja seraz"oljela i neko vrijeme nije dolazila. Raskoljnikov se uznemirio i stalnoraspitivao za nju. &oslala mu je pismo pisano olovkom + srce mu je takosna!no tuklo dok je itao, neto se u njemu prelomilo.Sjedio je pokraj rijeke, ona je sjela do njega, stra!ar i$ nije gledao. ;)ije nisam znao kako se to dogodilo, ali najednom kao da ga je neto zgra"ilo i"acilo do njeni$ nogu. &lakao je i grlio joj koljena. #na se u prvi ma$strano prepala i pro"lijedila kao krpa. Skoila je s mjesta i zagledala se unj drui. 1li, zaas u isti tren, sve pojmi. % oima joj zasja "eskrajnasrea. &ojmila je i vie nije sumnjala da ju on voli, da je napokon doao taj

as... %skrisila i$ je lju"av, srce jednog mrsilo je u se"i neiscrpne izvore!ivota za srce drugog.;)ikad do tada nije u ruke uzeo evanelje to mu je Sonja dala Anikad ganije davila vjerom, ali ga je sad otvorio. Sedam godina im se inilo kaosedam dana. Bili su sretni.;Raskoljnikov nije znao da nije do"io !ivot na dar, nego da e ga jo i tekako skupo stajati, da e platiti za nj velikim pot$vatom u "udunosti... +ali to je ve nova pripovijest.;

naj$oznatiji i do danas naj7itaniji roan Dostojevso"a

anrovsi teo odrediti

riinalisti7i dr&tveni $siholoi ali$rije sve"a roan ideja & oje Dostojevsi na vrlo 7ita na7in

22


23/39


ras$ravlja o $itanjia oja s& "a &7ila naon $ovrata iz )ibira ioja e otad $ostati nje"ovo "lavno $reo&$a%ijo @$robleizlo7ina i azne "rijeha i is$atanja $rava i $ravdeB

s&dbina siroano"a $etro"radso" st&denta Rasoljniova oji seiz Kviih %iljevaL odl&7io na zlo7in @&bojstvo stari%e lihvare 7iji je

nov%e najeravao $ooi svia $otrebnia ' obiteljiMareladovoj obitelji...B

realisti7i vjerna dr&tvena slia bijede vele"radse sirotinje iosiroaeno" $lestva

$siholoa razrada "lavno" lia i nje"ovih &n&tarnjih s&oba oovlastitih $ost&$aa s teite na ras$ravi o Kvje7niL $itanjia7e& $odreH&je i liove i #ab&larn& osnov& djela na taj na7in aoi 7esto &$orabo &n&tarnjih onolo"a Dostojevsi anti%i$iraooderni e&ro$si roan (I. stoljea

radnja se odvija & = dana

snovi hal&%ina%ije bolesna svijest $rete7a oderno" $siholoo" roana toa svijesti KNe &bijL ' teeljna $or&a roanaevanHelje

;. U REGISTRATURI ~ An$ K0a:i

Razd!"#$% HRVATSKI REA5IZAM trajanje: od oo 1??I. @


24/39


,EMA,)5+ 5RU-O+: na%ionalnoG$oliti7i @odnos $rea stran%iana%ionalna ot&Henost aHariza%ija "eraniza%ijaBF so%ijalnoGeonosi @$ro$adanje $lestva $rodor a$italiza i"ra%ijeseoso" stanovnitva & "rad...BF &niverzalne $siholoe eti7e iClozo#se tee @lj&dse s&dbine $siholoa analiza...B

RE-+ONA3N+ 5RU-O+: rv. za"orje @5ova7i -jalsi 3esovarB)enj riorje +stra @5&i7i NovaBF )lavonija @5ozara%BF 3ia@,&ri DraenoviB

),+3)5A O!+3JE;JA: ijeanje razli7itih stilsih $ost&$aa & zna&$revladavanja roanti7arsih stilsih arateristia ritiadr&tvene stvarnosti $siholoo $ortretiranje

&i'ra()*i +da,i a-r-% ANTE KOVA8I< 1?82. ' 1??=. rodio se ao nezaoniti sin Ra&%hova vin%ilira +vana 5ova7ia i Ane

&"rine% bive sl&ave djetinjstvo $roveo & O$lazni& a $&7& ol& $olazio & Mariji -ori%iFat&rirao & sjeenit& i nastavio st&dij $rava & *a"reb&

od st&dentsih dana vatreni $ristaa )trane $rava i ideja Ante)tar7evia

svoji $lodni novinarsi #eljtonisti7i i njievni rado&zdravao je brojn& obitelj

njievni rad za$o7eo jo & olsi l&$aa najvanija djela: travestija @satiri7a $reradbaB )MR, !A!E

4EN-+Q5+NJE #eljtoni +* !OM!AJA roani !ARUN+4+NA 3JU!A6+


25/39


meuvremenu 'aura otrovala i opljakala, saznavi prije toga iz jednogpisma da joj je on zapravo otac, a suluda davno o"eaena Dora + mati.'aura potra!i 3vicu i pomogne 5o!ici da izgradi novu kuu. Seljani su i$ogovarali z"og divljeg "raka, ali 'aura se ne !eli liiti slo"ode pa radijepoalje 3vicu natrag da zavri kolovanje, a sama nastavi !ivjeti s Mi$om,

sve dok njegova !ena 5usta ne premine z"og neo"janjivi$ okolnosti, uzasistenciju 'aure. 3vica spozna da je 'aura zloinka i !eli se vjenati s;(anonikovim; kerkom 1nicom, kojoj nae slu!"u kod neke gospoe, gdjeje i sam radio kao instruktor. 'aura u dogovoru sa svojim novimlju"avnikom Ferkonjom udavi i Mi$u, pokrade Mi$in novac i po"jegne, alikod podjele plijena u"ije i Ferkonju. Pajduica 'aura ipak !eli ponovoosvojiti 3vicu, a kad je ovaj od"ije, ona s raz"ojnicima provali na njegovesvatove i po"ije i$ redom0 3viinu majku, oca 5o!icu, ;(anonika;, otme1nicu te je u umi unakazi tako da joj odre!e grudi. 3vica je pre!ivio pokolj,pa ranjen svjedoi na sudu protiv 'aure koju napokon strijeljaju. 3z njezini$grudi ne kapnu ni kap krvi. 3vica se poinovnii, postane registratorom, aliu"rzo poludi, zapali sve spise i sam izgori u tom plamenu. 3+5O+ ROMANA + NJ+OO ),ARA3A45O O!3+5OANJE:

/lavni likovi romana pripadaju dvama izrazitim (ovaievim miljeima0seoskoj i gradskoj cjelini. To su seljaci, inteligencija seoskog porijekla,8eudalci te raznoliki predstavnici graanskog drutva Atrgovci, krmari,poluinteligentni, tzv. kaputai, nadri pjesnici i drugi. (ritika je podijeljena so"zirom na to tko je glavni lik romana U registraturi. Dok se jedniopredjeljuju za 3vicu (imanovia, drugi to osporavaju tvrdei da 3vicanema ono to karakterizira glavno lice romana, tj. da nije aktivan nosilacsvi$ dogaaja, pokreta radnje, da nema onu volju, samoodlunost,

samosvojnost i samosvjesnost koja je potre"na glavnom junaku djela.3pak, neosporno je da se 3vica (imanovi namee itatelju kao glavnalinost romana, jer se u cijelom romanu osjea njegova prisutnost0 3vica jenit koja povezuje glavnu 8a"ulu romana u cjelinu. 7to doznajemo o 3viciK(ako ga stvaralaki o"likuje 1nte (ovaiK

!vi"a #imanovi je mlad, perspektivan, raz"orit, do"roduan ipametan mladi koji, za vrijeme svoga djetinstva sa svojim roditeljima !iviu divnoj seoskoj idili. % svojoj mladosti mnogo je o"eavao, s toga ga otacu dogovoru sa uiteljem alje u grad da proiri svoja saznanja. 3z mladog,poletnog, djearca, koji ne s$vaa to se dogaa oko njega, koji je na selumnogo o"eavao, u gradu u okru!ju pokvareni$, amoralni$ linosti, on ne

uspjeva, jer za tu sredinu nije dovoljna samo darovitost i "istrina nego isposo"nost, snala!ljivost, dvolinost. #dlazak u grad ga mijenja. &risilnoodrasta u rezigniranog ovjeka, rastegnutog na vie strana koji nepronalazi svoj unutranji mir.

3vicu ;guta; vrtlog gradskog !ivota0 izrasta u lijepog, stasitogmladia ali je !rtva sud"ine uvjetovane daljnjim okolnostima, tuomvoljom i $tjenjima, a ne izrazom svjesne aktivnosti, aktivnog odnosaprema !ivotu, sredini i se"i. #n nema vrsto odreen !ivotni cilj, on je;o"jekt na kome se provodi tua volja; i koji ovisi o ljudima to i$ jeupoznao u Meceninu domu, u gradu, iako i$ prezire i mrzi iz dna due,

Akao npr. Mecenu, ismijava i ironizira Akao npr. Hor!a, 7ajkovskog, voli alii$ se ujedno i "oji Akao npr. 'auru itd. ato im se pasivno opire, "ori

25


26/39


protiv nji$ovi$ poroka za svoje vlastito mjesto i vlastiti !ivot u toj sredini.)eugodna iskustva sa "rzim, surovim gradskim !ivotom, daju mu uvidkakav tre"a "iti da "i uspio u !ivotu. s$vaa okolinu, ali eksplicitno mu jeza"ranjen svaki komentar. Ta gradska dvolinost, nemoralnost mu se gadete se vraa u seosku idilu svoga doma da mirno !ivi, sa svojom o"itelji ali

je u$vaen u kotac sa dvije !ene, te na kraju zavrava kao nesretnialko$oliar, "ez vidljivog cilja na o"zoru. Hena za koju je mislio da jeostvarenje njegovi$ !ivotni$ nadanja i snova do temelja rui njegov !ivot,u"ija njegove naj"li!e, te on postaje samotan, mrk, strog i oz"iljan. Svatkomu je "io stran kao i on drugima, nije imao ni prijatelja ni neprijatelja,$avata ga Jdelirium tremensL, alko$olno ludilo, te zavrava tragino.

'ik koji uz 3vicu ima va!no mjesto u romanu je $aura. % prvom kontaktu s3vicom otkriva se kao privr!ena, do"roduna, nje!na oso"a, alisamouvjerena, a zatim, produ"ljavanjem odnosa s 3vicom i drugimlikovima te njezinim djelovanjem, upoznajemo je kao proraunatusuperiornu, ironinu, zloestu i amoralnu linost. Mnogi prouavatelji(ovaieva djela pa, prema tome, i tumai njegovi$ likova govore o 'aurikao ;demonskom; liku, kako s o"zirom na sve ono to se s njom z"iva,tako i s o"zirom na ono to ona ini. 'aura je, za razliku od 3vice pokretaradnje, neo"janjivi$ postupaka junaka romana, intrigant0 ona je lik 8atalne!ene, !ene koja predodreuje i odreuje sud"ine ljudi. 'aura je lik punsuprotnosti i unutranjeg nesklada. Pra"ra je, prevrtljiva i lukava.% romanu se pojavljuje kao tienica Jmilostivog gospodinaL Mecene, snjim je intimna, a on joj je zapravo otac, rije je o incestu. % oevom domuupoznaje aka 3vicu u kojeg se zalju"ljuje. "og izvrsnog tjelesnog izgleda,

oarala je Mecenu, te u njegov dom dolazi s namjerom da se domognenjegovog "ogatstva. )jezin !ivotni put pun je razoaranja i ona na krajuostaje nezadovoljna. Meu ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi izoso"ne koristi. 'aurin lik tipian je primjer jednog upropatenog ,nesretnog !ivota. #na je jedna propala linost sklona samounitenju kao ilikovi veine realistiki$ romana. 'aura je istovremeno nje!na oso"a,oso"a izigrani$ osjeaja i nesretne lju"avi.'aurino ponaanje granii sa ludilom, sposo"na je u jednom trenutkupromjeniti nekoliko raspolo!enja da "i postigla cilj. (ada je molila 3vicu zaoprost i priznala mu svoje zloine ponaala se poput nevina janjeta.'aura je produkt propale sredine, 'aura je 8atum, ona je degenerirana

!ivotna sila koja svladava staro i mlado, nosi razor i nesreu, stra$otu izvjerstvo u svom nagnuu vrele krvi, !ivotnu strast koja drijema u svakomovjeku i "udi se , sad vie sad manje ostavlja sad vei$ sad manji$tragova. Djelu je dala neki grozovitiji, "olniji prizvuk. 'aura imamotivacijske osnove u svome "ijednom djetinstvu i porijeklu iz sluajneporodice.#$ola je i zla oso"a te uz Mecenu predstavlja negativni lik u romanu. )emiri se sa svojom prolou, te u ispunjavanju svoje neograniene !elje daposjeduje ogromno "ogatstvo "ez iti malo gri!nje savjesti radi raznanemoralna djela, u poetku su to sidne krae, koje prerastaju u sve vee,

poinje zagoravati !ivot svima onima kojima je "ila prirasla srcu A3vici,Mi$i, Ferkonji, MeceniuU te poinje $ladnokrvo u"ijati, te na kraju postaje

26


27/39


$ajduica koja sa skupinom razojnika $arai, pljaka, u"ija po selima.avrava tragino, kao veina zloinaca. 3zdana je od vlastiti$ prijatelja te"iva ustreljena, pri emu nije pustila niti jednu kap krvi.'aura je zapravo personiIkacija neprijateljske sile koja ravna !ivotima(ovaievi$ junaka.

%z 'auru i 3vicu znaajnu ulogu ima i roak 3viinog oca kumordinarHor! A5uri. 5edan je meu naj"olje ostvarenim likovima u romanu. Smatrase jednim od najznaajniji$ likova knji!evnosti $rvatskog realizma.3 on jepotekao sa sela te doao u gradsku sredinu gdje se pretvara u slugu,poinje glumiti drugog ovjeka. Slu!i Meceni, kojem se JulizujeL,dodvorava. #n je la!ni lik. )jegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, dok jeon u stvari samo Mecenin ro". &okuava govoriti otmjenim jezikomgospode to stvara "rojne komine situacije, izvrui rijei Alustriimu 4illustrissimus, kut namt 4 guten 1"endU #n je olienje nesklada izmeu!elje i stvarnosti, i pokazuje ovjekovu !elju da se pretvara da "ude onoto nije. (ada u selu ljudi ostanu zapanjeni trgivcem Mi$om, njegovimodjelom, Hor! postaje lju"omoran te !eli osakaiti navedeni predmet, tezaku$a najkominiju situaciju u romanu, tunjavu u seoskoj krmi, u kojojzadovoljtinu nalazi kidanjem Mi$inog maarskog odjela. % dui je poten,do"ar i odan ovjek. *oli svoju rodnu grudu, o!eni se za zlu !enu koja gaterorizira, vrijea, ali on to sve trpi, on uvia stvari koje nisu do"re, ali utite se &ometovski snalazi kroz cijelo djelo.#sim ovi$ glavni$ likova znaajnu ulogu imaju i "rojni sporedni likovi kojisu podijeljeni u dvije skupine Aone koji su ponikli sa sela0 Dorica, gu"idan,(anonik, 1nica, Mi$o i dr. za koje pisac ima razumijevanja, te one iz grada0

Mecena, 'aura, Ferkonja, Bom"ardirovi, 5eluaU, koje pisac osuuje, iokrivljava za veinu nemoralni$ djela nainjeni$ u djelu. Sporedni likovi suvrlo va!ni, stoga im pisac posveuje veliku pa!nju, veinu opisije i cijelimodlomcima npr. (anonik i gu"idan, ?rni 5akov, Ba"a Puda, /van Mi$o,(onjski trgovac i njgova kiU Seoski likovi su predstavnici neeg ljepogdo"rog, nevinog, dok gradski likovi predstavljaju nemoralne, pokvarene,o$ole likove. (roz cijeli roman pisac i$ osuuje, ruga im se i optu!uje gradda kvari ljude. Dok su opisi sela prava idila, opisi gradova prikazuju se kaognijezdo moralne trule!i i ru!noe. 3ako je (ovai "io kritian i pomaloironian prema selu, grad je uvijek "io prikazivan kao leglo zla u kojem!ive la!ni do"rotvori , krvolona !enska "ia, propali pjesnici, olienja

nemorala i pokvarenonsti.3pak mada ima razumijevanja za seljake, selo i seljake vidi kao primitivne,praznovjerne i neprosvjeene ljude. #dnosi meu likovima se oituju une$umanom stavu 8eudalne gospode Avlastelina prema seljaku0 nainu!ivota 8eudalaca koji se temelji na prelju"u, razvratu Anpr. sud"ina gizdavevile Dorice kao !rtve erotske po$ote i pokvarenosti 8eudalca Mecene0prodoru novi$, kapitalistiki$ odnosa na selu, z"og koji$ seljak postajepljenom novog drutvenog stale!a + zelenaa i trgovaca, kojima je jedinomjerilo vrijednosti novac, "ogatstvo Apredstavnici su tog stale!a u romanunpr., zelena Medoni, (anonikov sin Mi$a koji se !eni Medonievom

kerkom 5ustom ne iz lju"avi nego iz interesa0 seljakovu naputanjuzemlje i odlaska u grad da slu!i u gospodarskim kuama Aprototip takva

27


28/39


;pogospoena; seljaka je kumoordinar Hor!0 stvaranju nove inteligencijeiz redova seljaka koji u moralno iskvarenoj gradskoj cjelini esto, "ezo"zira na darovitost, ne uspijevaju nego tragino zavravaju Apoputglavnog lika u romanu + 3vice (imanovia.

5OMO*+0+JA + 6A!U3A ROMANA: Roman je podijeljen na tri dijela. Dogaaji u romanu nisu organizirani irasporeeni prema vremenskom slijedu. *remenski kontinuitet dogaajapisac prekida retrospektivnim epizodama. Takvim pripovijedakimpostupkom unosi odreeni ;nemir; i dramatinost, usklaujekompozicijska o"ilje!ja cjelokupnom !ivotnom sud"inom i psi$ikimpreviranjima 3vice (imanovia. *e je sam poetak romanaretrospektivan + poinje prikazom registrature i spisa koje (ovaio!ivljuje0 oni se meuso"no prepiru. a rije se javlja spis registratora3vice (imanovia i zapoinje pripovijedanje0 ;najte, dakle, ja sam vamsrce i dua naega registratora. 5a sam njegova slika i prilika. %kratko0njegov sam !ivotopis. #n me je sam napisao...; To je ujedno i najava8a"ule koja poinje prikazom djetinstva 3vice (imanovia. &ripovijedanjese nastavlja i nekoliko puta remeti vremenski slijed dogaaja, tj. mijenjaprostor i vrijeme dogaaja Anpr. "uenje 3vice (imanovia u 'aurinoj so"i,epizoda o vili Dorici i Meceni, o Meceninu porijeklu, o 'aurinu porijekluitd.. Mnogi su kritiari osporavali kompozicijske vrijednosti romana Uregistraturi, njegovu cjelovitost i jedinstvenost, odnosno kompaktnostz"og epizoda koje naruavaju kronoloki slijed dogaaja. *remenskinepovezano pripovijedanje raspruje 8a"ulu, prekida 8a"ularni tok, topridonosi la"avoj kompoziciji romana. /ledita suvremeniji$ kritiara ne

podudaraju se s takvim miljenjem. #ni misle da su kompozicija i stilromana, odnosno cjelokupni tekst ;najvjernija slika 3viine psi$e;. % prilogtome navode 8a"ularne podatke Anpr. dogaaje u vezi s 3viinim psi$ikimkrizama, delirijum tremensu i jezino+ stilske, odnosno pravopisnekarakteristike Anpr. autentina varijanta teksta iz ;*ijenca; krcata jetokicama, upitnicima, usklinicima, crticama. &rema 5eliu, ti pravopisniznakovi imaju svoju stilsku vrijednost, ;o"janjavaju i tu rastrzanost(ovaieva A;3viina;, stila i ne$omogenost (ovaieve A;3viine;kompozicije. Fa"ulu romana pisac gradi tako da prati razvitak glavne linosti romana+ 3vice (imanovia, i to od djetinstva do smrti A3viina traginog zavretka

u po!aru koji je za$vatio registraturu. Fa"ula se temelji na glavnoj radnji,vezanoj za !ivotni put 3vice (imanovia, i sporednim radnjama Anpr.'aurin !ivot koji nije u vezi s 3vicom, dogaaji vezani za gazdu Medonia,odnosi izmeu 'aure, Mi$e i 5uste te Mi$e, 'aure i Ferkonje, itd.. Fa"ula jerazgranata tj. slo!ena i razvijena. (ronoloki niz dogaaja, tj. glavni8a"ularni tok vezan za !ivotni put 3vice (imanovia, pisac0 a prekidaretrospekcijom, nekronolokim dogaajima Anpr. opisom registrature,scenom 3viina "uenja u 'aurinoj so"i, epizodom u registraturi s 3vicomkao ezdesetogodinjakom + registratorom, " dopunjava sporednimradnjama Anpr. u 3viino djetinstvo na selu pisac ukljuuje svoj komentar o

djetinstvu, opisuje odnose na selu i dogaaje vezane za seoskog "ogataaMedonia i drugo. #kosnicu 8a"ule ine dogaaji koje u prvom dijelu

28


29/39


romana pripovijeda glavno lice A3vica (imanovi, a zatim Au drugom itreem dijelu romana ulogu pripovjedaa preuzima pisac. Fa"ula setemelji na nekoliko osnovni$ dogaaja, odnosno radnji.

$ol&a&tobio"ra#si roan velia #resa & tri dijela

$onajbolji hrvatsi roan 1=. stoljea arateristi7no is$ri$ovijedan & $rvoe li%& @sao 1. dio ' (. i /. dio

& tree li%&B teatsa osnovi%a ' ivotni $&t i tra"i7na s&dbina +vi%e 5i7anovia

darovito"a i bistro"a selja7o"a djeteta i ladia oji & dodir& s"rado i "radsi ivoto tijeo olovanja doivljava rah svojihil&zija i abi%ija da bi ao sl&beni re"istrat&re zavrio ivot &njezin& $laen& doivjevi $rije sve"a tjelesni i d&evni slo

5i7anovieva s&dbina &zdi"n&ta do siboli7no" zna7enja ao sliaraHanja oderne hrvatse inteli"en%ije & 1=.st. oja isorijenjena iz

jedne tj. seose sredine ne $ostie &orijenjenost & dr&"& tj."rads& sredin& obiljeja: REA3+*MA @o$isi esterijera interijera $ortretiranje liova

"ovorna arateriza%ijaB ROMAN,+4NOGU),O3ONA @li3a&reShajd&7i%e 3ore tra"i7an raj ' Krvava svadbaLB

r$'i)ra-ra' an%elarija & ojoj radi +vi%a 5i7anovi teeljni jeotiv %ijelo"a roanaF $ri$ovjeda7 je za$ravo jedan od s$isa &re"istrat&ri

eleenti h&ora @seloB i ironije @"radB $roble i odlaza lj&di sa sela & "rad seosi $riitiviza olovanje obrazovanje o$isi liova: vanjsi o$is so%ijalna arateriza%ija eti7a @oralnaB

arateriza%ija "ovorna arateriza%ija o$ozi%ija ' / dijela &ovirena vieslojna #ab&larna zbivanja $rstenasta #ab&la retros$e%ija intros$e%ija $lasti7nost liova ' naj&vjerljivi s& liovi oji nis& nositelji radnje

@&ordinar ;orB 3a&ra ' #atalna ena

=. PREO&RAENJA ~ A.&.>i?i

Razd!"#$% HRVATSKA KNJIEVNOST OD 1@17. DO 1@/@. raj hrvatse oderne 1=12. srt A.-. Matoa @do 1=19. djel&j&

Matoevi sljedbeni%iB 1=12. G RA,)5A M3ADA 3+R+5A ' antolo"ija oj& je izdalo Dr&tvo

hrvatsih njievniaF zast&$ljeno dvadeseta $jesnia roHenih oo1?=I.: +vo Andri ladiir 4erina 6ran -alovi Jano oli 5aovNiola oli ,in Ujevi 3j&bo Tiesner... svi @osi 5aovaB

ostvar&j& &lt #oreF $revladava $ejsana liria

29


30/39


novi se narataj riti7i $ostavlja $rea tradi%ionalno stvaralatv&$osebno $rea odernoj

dvije str&je:1. s&$ina j&"oslavensi orijentiranih njievnia o&$ljeni oo

ladiira 4erine @7aso$isi KalL i KihorLB ' nezadovoljni

tadanjo hrvatso o$roiserso i ne&7inovito$olitio @ladiir Nazor +van MetroviBvie $oliti7oG$olei7i ne"o njievni arater

(. zna7ajnija $ojava $isa%a oji s& "lasno &"lavno$ro"rasi 7lan%ia i ani#estia $o7eli javno isazivatinezadovoljstvo stvarni stanje & hrvatsoj njievnostinjezino ne$lodno& i neoi $oslije Matoeve srti borbeno i b&ntovno s& se $ostavili $rea sve& to je & totren&t& $redstavljalo $isan& rije7F $redstavni: U"d$ri*Dnadini@izdava7 i &redni 7aso$isa K5ootL 1=19.B ' KDolje

estetieL ' s&$rotstavlja se "raHanso &7alo &doreH&&i'ra()*i +da,i a-r-% ANTUN &RANKO >IMI< 1?=?. ' 1=(8. roHen & Drinov%ia & er%e"ovini osnovn& ol& zavrio & rodnoe jest& "inazij& $olazio &

.Bbilo je zabranjeno izdavati vlastite novine od 1=18. ada se $reselio & *a"reb bavi se islj&7ivo njievno& ativist $oreta atoli7e ladei sredinji $redstavni novih njievnoG$ro"rasih inten%ijaF

najzna7ajniji $jesni es$resionisti7e #aze hrvatse njievnosti na $o7et& stvaralatva ne"irao tradi%ij& i bilo av& $ovezanost

njievnosti s dr&tveni $robleia svoje $ro"raatse testove objavljivao & vlastiti 7aso$isia:

KJ&riL @1=1=.B K5njievniL @1=(2.B "otovo istovjetan s Donadinijevi stavovia o &jetnosti &jetnost $o


31/39


oloristi7nost ' jae i jare boje boje svjetlosti oloristi7i ontrastiboje dobivaj& vrijednost sibola osobito $lava boja oja otvaraobrise etaCzi7o"a svijeta

naj7ee stilse C"&re ' sinestezija hi$erbola eta#ora &ranjanje & sadraje svijesti: vizije hal&%ina%ije sl&tnje nestvarne

slie...

PREO&RAENJA $rva i jedina $jesni7a zbira @1=(I.B $re$&stio a"ij& $oetse

rije7i "ovor& boje zv&a i ritaF &nio & hrvats& $oezij& slobodninevezani stih a izostavljaj&i inter$&n%ij& dao i viz&aln& sna"&svoji lirsi otivia

vie isaon ne"o eo%ionalan $jesni @za7etni K$ojovneL&jesto KsliovneL $oezijeB

s$&stio se & &otr$no i bolno traenje sisla lj&dso" $ostojanja ina rela%iji rajnjih 7ovjeovih $olova ivot ' srtF $o&ao $rodrijeti& d&bin& & Kbesrajno &n&traL lj&dso"a bia

neoni revolt $rotiv ne&itnosti $ronalaenjaneobi7no saetiizrazo & teaa lj&bavi i srti $o&ao je ti$i7nie"zisten%ijalni otivia nasl&titi nee osnovne lj&dse tajne ineoan da do&7i bit ' $ob&nio se $rotiv sve"a s$&tano" inedore7eno" & 7ovje&

TEHNIKA PJESME: dva rita & liri%i: ehani7i i es$resivni za es$resivni rita naj$rili7niji je slobodni stih rita jo

nije es$resivan ao je svaa rije7 & $jesi riti7i na svojest&

riovati treba ono to se ri&je nije svejedno oja e serije7 riovati oja e zazv&7ati najja7e & stih& ao to nije nisvejedno oja e se rije7 s ojo riovati

ria ja7e djel&je ao je rjeHa to je neto rjeHe to jevrjednije

PRIMJERI PJESAMA IZ Z&IRKE%

P%&'!(!

jesni%i s& 7&Henje & svijet&

Oni id& zeljo i njihove o7ivelie i nijee rast& $ored stvari

Naslonivi &hona &tanje to ih or&&je i &7i

$jesni%i & vje7no tre$tanje & svijet&

$jesni7o &ijee @ars$oeti%aB

7&Henje slobodni stih $rvi stih izdvojen zasebna

riti7a zna7enjsa isintati7a %jelina

ods&tnost inter$&n%ije

31


32/39


OPOMENA

4ovje7e $azi

da ne ide alenis$od zvijezda

&stida %ijelo" tebe $roHe

bla"a svjetlost zvijezda

Da ni za 7i ne aliad se b&de zadnji $o"ledia

rastajo od zvijezda

Na svo on%& jesto & $rah$reHi sav & zvijezde

&zvienost d&ha teeljni otivi ' 7ovje

svjetlost $rah #&n%ionalnost rije7i zvijezde ao sibol &zviene

d&hovnosti &sli7ni naon otiva

zvijezde ' $jesni7i ri $aljivo "raC7o

@"eoetrijsoB or"aniziranje

$jese

&)*T ! %+

)rt nije izvan ene. Ona je & eniod naj$rvo" $o7eta: sa no raste& svao7as&

Jedno" danaja zastane a ona raste dalje& eni do e %ijelo" ne $rorastei sti"ne na r&b ene. Moj svretanjen $ravi je $o7eta: ad ralj&je dalje saa

individ&alni s&bjetivnidoivljaj srti i srtnosti

slobodni stih izostana inter$&n%ijsih

znaova na raj& srt idalje vlada

odnos i jedinstvo ivota i srti

)O%+ P*OB*+,'%+Ja $jeva sebe ad iz %rne bezdane i &7ne

noiiznese blijedo eo li%e & ristalno j&tro

i $o"ledia $liva $reo $olja livada i vodaJa $jeva sebe oji &ire na dan bezbroj

$&tai bezbroj $&ta &srsne

O boe daj e &orna od ijena$reobrazi & tvoj& svijetl& ne$rojenljiv& i

vje7n& zvijezd&to s daleo" e neba no& sjati

"raC7i or"anizirana$jesa

izostana inter$&n%ijsihznaova

7ovjeova tenja zastalno& i &n&tarnjiire

bije" od svaodnevnih$rojena

32


33/39


& %rne &e nonih o7ajnia

*U+# &!*O)+-+

Jedno $red dr&"i stide se da sjedn&za taav r&7a

i dole jed& boje seda ne bi jedno dr&"o ivot $ojeli.5ad &stan& od stola tiina i teina-aHenje $red sai sobo&naazi obadvoa li%a

i svao isli da je dr&"o& &bi%ai da je rv to te7e roz nje"ovo tijelorv dr&"o" @ao da je jedno dr&"o jeloB

PO.*+T+#

,i i ne sl&tioj $ovrata i oj& blizin&

U noi ad &i & tvo &h& tihajese7ina

znaj:ne ora7a jese7ina oo tvoje &e

Ja l&ta $lavi stazaa & tvoje vrt&

5ad ora%aj&i %esto roz rtvo svijetlo$odnestane

$re$laena rio 7&dne ti%eznaj:to ri je o"a sr%a s blizih obala

+ ad roz s&ton vidi %rn& sjen& to sei7e

s on& stran& re irne vodeznaj:

ja ora%a &s$ravan i sve7anao $o

Documents

HRVATSKI matura esej