HRVATSKI JEZIK - MATURA

7/22/2019 HRVATSKI JEZIK - MATURA

1/55

Odgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,

pripremila Zdenka Blaslov, prof.

1


2/55

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

- knjievnost-

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri

lirika- knjievni rod koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grke rijei lyrato znai ianiinstrument

karakteristike - subjektivna, iznosi osjeaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvupjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava

podjela lirike1) prema sadraju ili motivu

DOMO!"#$% & '( Mihanovi) Horvatska domovina!"#'*$% & !( +upai) Zaljubljen u ljubav+%!'$% & '( .( Mato) Notturno

/O01!'$% & D( 0esari) Vagonai M1/'O$% 2 3%4%5/1*$% & D( 0esari) Pjesma mrtvog pjesnika

3%1.1O$% & $( 6op) Isus ita novine2) prema tradi7iji

D1813'M# & pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot 9*( $azor) Cvrak:;1M$' & pjesma posveena nekome 9ili neemu: tko 9ili to: je dostojan najveeg divljenja

i potovanja 9'( Mihanovi: Horvatska domovina:OD' & pjesma posveena nekome 9ili neemu: prema kome 9ili emu: osjeamo ljubav,

privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti 9+( +reradovi) Rodu o jeiku:%%.1!' & pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim

94( 0iraki) !orentinske elegije:%+1.3'M & 5ratka saeta pjesma koja svojim zakljukom iznena


3/55

/'.' & govori o doga


4/55

str!tra drame>( dijelovi namijenjeni publi7i?( dijelovi namijenjeni glum7ima i redatelju

!ompozi&ija drame>: "*OD - %5/+O101!' - uvod u dramu, program, prolog, poda7i o kompozi7iji drame, likovima,

vremenu i mjestu radnje

?: '+%8 & pokretanje radnje izazivanjem odre: +3OO. & uvodni prizor, moe i izostati, monolog glavnog lika?: +'3ODO/ & pjevanje kora koji ulazi po ritmu plesa@: %+1OD1! & naknadni ulazak gluma7a ka koru koji je oznaavao dijaloki dio izme


5/55

!omedija& gr( komodia& veseli ophod, gr( ode& pjesma- razvila se iz pukih obreda, izvodila se prilikom sveanosti u staroj .rkoj- razvila se zahvaljujui 'ristofanu- komedija se usmjerava prema obinim, svakodnevnim temama i likovima, traei u njima smijene strane,

otkrivajui mane i nedostatke- uvelike se koristi neskladom, izoblienjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobiajenog kao elementima na

kojima se obino temelji smijeno u stvarnosti

- komedija prenosi takve poruke kojima se razjanjava u opem ironinom stavu prema ljudskim osobinama ilitenjama, idealima, strastima, ivotu i svijetu u 7jelini

podjela !omedije& prema nainu kako se smijeno postie>: 5OM%D1!' 5'3'58%3' & karakter glavnog junaka 9neka mana ili pretjeranost:?: OM%D1!' 1$831.% & stvara osnovne efekte na zapletima proizalim iz nesporazuma, nerazumijevanja ili

nepanje@: 5OM%D1!' /18"'01!% & temelji se na neobinim, neoekivanim i nepredvidivim situa7ijama u kojima se likovi

nalazeA: 5OM%D1!' 5O$*%3'01!%- bitne elemente kominog zasniva na duhovitim razgovorima i verbalnim dosjetkama

op5e z#aaj!e:D1!'O. & tu se istiu suprotnosti me


6/55

uvjerenja( $ain razrade ivotnih, knjievnih ili znanstvenih problema gdje sesuprotstavljene zastupni7i razliitih stavova(

=. I90RI>A E3RPKI? K+/IE0+I @;I;LI/A)

;I;LI/A ili 0E PI* $ gr( (iblia& knjige 9>@( st( pr( 5r & >( st( pr( 5r(:8o je zbira pouno-moralistikog i poetskog sadraja koju krani i idovi smatraju svetom, uz to, ona je i spomenikovjeanstva te jedna od najstarijih knjiga, nepresuan je izvor i inspira7ija knjievnim i umjetnikim djelima odnajstarijih vremena do danas( 5rani je prouavaju kao smjerodavnu za ivot i u njoj nalaze pouku tj( rije boju(/astavljena je od I@ knjige, a dijeli se na dva djela)

>: /8'31 '*!%8 & AJ knjiga, priredilo ga je idovsko sveenstvo izmeKK( g( pr( 5r(( 5njige starogzavjeta su izbor iz svjetovnih i religijskih tekstova bogate starohebrejske knjievnosti( Dijeli se na B djela)+etoknjije, povijesne knjige, +salmi, mudrosne knjige i proroke knjige 91zaija, !eremija:( "glavnom knjige supisane hebrejskim jezikom, manje aramejskim dok su novije pisane grkim jezikom( Mnogi biblijski likovi postalisu teme mnogih umjetnikih djela(

?: $O*1 '*!%8 & ?I knjiga, njega priznaju samo kranske 7rkve , pisan je uglavnom grkim jezikom a sastoji se

od evan@( pitanje:ALKE/- 'lkejska strofa 9? jedanaester7a, > devetera7, > desetera7:, monodijska lirika, ljubavne, pejsane i ratne pjesmete himne bogovima, motivi) politika, rat, mrnja, gozbe, ljubav, majstor stiha i forme,AP6A- /apfika strofa 9@ jedanaester7a, > petera7:, pie epitalamije 9korske svadbene pjesme: i ljubavne pjesme,monodrijska lirika, govori o nemogunosti savladavanja vlastitih osjeajaA+AKRE+- kratke lirske pjesme, slavi ivotne radosti i vinska raspoloenja, anakreontska i epikurejska poezija &tenja za sreom, hedonizam, anakreontske pjesme, nadahnut ui7imaPI+AR- uzvieni stil, slavi pobjednika, zaviaj i boanstvo, koristi bujan jezik, smjele metafore, gomilanje aso7ija7ija,dubinu misli, najvei pjesnik korske lirike, pie epinikije & ode u ast pobjednika,E9P- tvora7 basne kao knjievne vrste, pie basne u prozi, jednostavnim i jasnim stihom s pounom poantom na krajuE?IL- tragiar, uveo drugog glum7a, zbor kao nositelj radnje 9>? koreuta:, jednostavna, statina radnja, sveani iuzvieni stil, titanski glavni likovi 9idealna bia s naglaenim dobrim ili loim:6KL- uveo treeg glum7a, poveava broj koreuta sa >? na >B, pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga, likovi sustvarni ljudi, harmonina i vrsta kompozi7ija, jasno o7rtani karakteri, humanistE3RIPI- likovi su obini ljudi, posljednji veliki grki tragiar, udaljava se od opih problema i udubljuje u ivot i psihupojedin7a, slui se mitolokom gra


7/55

?*ER, ILI/AA?*ER- prvi pjesnik europske knjievne tradi7ije, a njegovi epovi Ilijadai )disejaprva su djela u toj tradi7iji( +otekoe

stvara i okolnost to je ;omer tipian primjer skrivenog europskog pripovjedaa koji o sebi u svojim djelima ne govorinita( 8ako ;omer za nas i dalje ostaje samo nejasna sjena kao ovjek, ali kao stvarala7 on je iva i sveprisutna osobakoja najizraenije i najjasnije progovara kroz svoje djelo, za nas olieno u ta ? vrhunska djela junake epike( ;omer seopenito uzima kao obraza7 onoga to se naziva narodnim, primarnim ili usmenim epom( a njega se pretpostavlja da jebio slijep, a pjevao je svoje pjesme putujui od mjesta do mjesta( +itanje autorstva Ilijadei )disejeu znanosti se zovehomersko pitanje( $i pluralisti ni unitaristi nemaju dovoljno dokaza kojima bi potvrdili da su u pravu(

ILI/AA& sam naziv potjee od 1lija & drugog imena grada 8roje( /adraj je uzet iz prie o 8rojanskom ratu izmeA( & >>I( g(

3azvijene su mnoge knjievne vrste, osobito roman 9+etronije:, basna 94edro:, epigrami9Mar7ijal:, satira 9!uvenal:(

) razdoblje !as#o4 &arstva) >>I( & AIJ( g(8o razdoblje obiljeava pomirba dvaju svjetonazora) rimskog 9poganskog: i kranskog(

PLA3- najvei rimski komediograf, nastavlja se na novoantiku komediju, unosi elemente grube komike, plesa i glazbe(Osnovne znaajke su dobro vo


8/55

*AR: invoka7iju ?:zapis opata Drihe @:zapis opata Dobrevita

jezi!) starohrvatska akavtina s elementima 7rkvenoslavenskog jezikapismo) prijelazni oblik iz oble u uglatu glagolji7u

!#ji'ev#o z#ae#je

>( +ovijesno-kulturno povijesno-prvi put se spominje hrvatsko ime kulturno-jer je to prvi hrvatski pisani spomenik

#


9/55


10/55

"ma#izam-lat( ;"M'$"/- ovjean, ljudski-kulturni pokret u %uropi u >A( st(, paralelno s predrenesansom-promie ovozemaljske ljudske vrijednosti-uzori u anti7i, sredite je 1talija, motivi iz svijeta, latinizam

lati#izam knjievno stvaralatvo na lat( jeziku

-latinski jezik polako zamjenjuje narodni 9talijanski:

"ma#izam-do izraaja dolazi elja za spoznajom, ubrzan razvoj znanosti i tehnike, filozofije, otpor prema feudalizmu-u sreditu zanimanja je ovjek, te razvoj duevnih i tjelesnih svojstava-%razmo 3oterdamski- najznaajniji znanstvenik i knjievnik humanizma-trajanje) kraj >@( i >A( st(F humanus-ovjean, latinski jezik i narodni jezi7inajznaajniji pis7i su) D'$8%-Q#oanstvena komedijaR +%83'30'-Q5an7onijerR #O00'001O-Q De7ameron R-klasini knjievni obli7i) epopeja, ekloga, elegija, satira, drama

predre#esa#sa-traje do kraja >@( st(,>A( st( i >B( st(-znaajke) pojava novog drutvenog sloja-gra


11/55

>: viteki- srednjovjekovni tip romana, istie se lik viteza lutali7e?: pikarski- razvio se u >B(st, glavni lik je ovjek iz puka- obino iz dna drutvene ljestvi7e9seljak, prosjak: koji se

bori za opstanak u ivotu i ima renesansne poglede na svijet@: pastirski- idila, glavni lik pastir, to su ondanji ljubavni romani, utemeljitelj je !a7opo /annazzara

esej: - uveo ga je u >J(st 4ran7uz Mi7hael Montaigne

1F. PREA0+I@?>, umro u 3avenni- zbog politikih uvjerenja >@K?( je protjeran iz 4iren7e, nije se mogao vratiti- tvora7 knjievnog talijanskog jezika, poeo je pisati na latinskom- knjievni rad zapoinje zbirkom pjesama P$ovi ivotP9P*ita nuovaP: posveenih #eatri7i +ortinari- u kojoj opisuje ljubav

prema toj eni koristei se Qslatkim novim stilomR

;o'a#stve#a !omedija9RDivina 0ommediaR >@KI->@?>:-Dante je svoj religiozni ep u poetku nazvao komedijom, jer se prema srednjovjekovnoj poeti7i tako oznaavalo

pripovjedno djelo u stihovima, napisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom, koje poinje tuno, a zavrava

sretno( " poetku je tu komediju nazvao #oanstvenom jo u svojim predavanjima u 4iren7i pa je tom djelu do danasostao naziv #oanstvena komedija( #oanstvena zbog savrene forme, kompozi7ije, jezika i zbog tematike(

- kompozi7ija djela) sastoji se od @ djela-+'5'O, =1/81168%, 3'!- jezik- djelo je pisano firentinskim narjejem koje postaje temeljem tal( knjievnog jezika- u svakom djelu su @@ pjevanja koji s prvim uvodnim pjevanjem ine savrenu brojku od>KK pjevanja

- pisana je u ter7inama 9@ stiha:, stih jedanaestera7, u formi alegorijske vizije zagrobnog ivota vodi itatelja kroz +akao,=istilite i 3aj, te oivljuje galeriju likova od mitolokih i povijesnih do suvremenih

- @ glava lika) Dante, *ergilije, #eatri7e + D'$8%- simbol grenog ovjeka + *%3.11!%- simbol ljudskog razuma, nalazi se u >( krugu + #%'8310%- simbol milosti #oje, ideala nadnaravne vrste, simbol ljepote- @ mistina brojka9ima magijsko znaenje:, predstavlja +resveto trojstvo- >KK savrena brojka, simbol savrenstva- Dante se na poetku na


12/55

-pjesnik je porok i suda7 svoga doba, otro polemizira protiv 0rkve i poremeenim redom stvari u suvremenompovijesnom trenutku( 1stie dostojanstvo ovjeka, vanost njegova djelovanja i nunosti i vrijednosti znanosti, tetraenje istine( / mnogo razumijevanja prikazuje slabost ljudske prirode(

- narodni jezik9talijanski:, kritinost

red#jovje!ov#i eleme#ti- srednjovjekovna simbolika u kon7ep7iji i kompozi7iji djela

- uloga mistinog broja @- forma alegorijske vizije- razvrstavanje grenika u skladu s religioznim poimanjem grijeha

b) 6RA+I pisano u formi soneta, ? kan7ona, sestina, I balada i A madrigala

-zbirka pjesama na talijanskom jeziku u kojima je dao intiman lirski dnevnik za njezina ivota i nakon njezine smrti-njegova lirika snano je utje7ala na 7jelokupni razvoj kasnije ljubavne poezije, te jo za njegova ivota u 1taliji dobila niznastavljaa posredstvom kojih je petrarkizam tijekom >B( i >J( st preplavio 7ijelu kulturu %urope- te nastavljae zovemopetrarkisti ili epigoni

-zbirka je spe7ifina po strukturiF sastoji se od ? dijela) >:za ivota gospo( D'$- nema odre


13/55

Kara!teristi!e #ovele:- #o77a77io je utemeljitelj novele- pie ih na talijanskom jeziku s obiljejima usmenog pripovijedanja- zanimljiva fabula, bez digresije i opih mjesta- neoekivani zapleti, karakteristina je dvostruka poanta 9druga izrie prvu:- skladna kompozi7ija, jasan stil

Re#esa#s#a obilje'ja ;o&&a&&iovi" #ovela:- kritinost- teme i likovi iz svakidanjeg ivota- realistinost i uvjerljivost- razotkrivanje ljudskih poroka- slobodno prikazivanje ivotnih uitaka 9hedonizam: i velianje svega ljudskog, spontanog i prirodnog- pohvala ljepoti prirode, snazi mladosti, ovjekovoj sposobnosti i snalaljivosti- kritizira 7rkvene dostojanstvenike

11. G. ?AKEPEAREA@?amlet)I *.


14/55

- djela) zbirka pripovjedaka TT"zorite noveleTT roman TT#istri vitez Don Vuijote od Man7heTT, TTa .alateaTT 9pastirski:

o# Hiote- vrsta) viteki romanF satira i parodija na viteke romane postie se humorom- tema- sukob svijeta realnosti i mate - prikaz 7jelovitog panjolskog drutva

- kompozi7ija- >( dio 9>JKB:- Don Vuijota poistovjeuje s vitezovima srednjeg vijeka ?( dio 9>J>B:- Don Vuijotu se na kraju vraa razum - mnotvo novela koje povezuje glavni lik- likovi) Don Vuijote, /an7ho +anza 9titonoa:, 3osimante 9konj:, Dul7inea 9njegova odabrani7a:- radnja) predugo zaokupljen u dosadi itanjem vitekih romana seoski plemi iz Man7he, umislio si je da je i on vitez, te

je odluio popraviti svijet 9da e spaavati nedune:( $aoruao se i uzeo novo ime( *ladari7u svoga sr7a pronaao je upriprostoj i runoj seoskoj djevoj7i Dul7inei( +ratio ga je perjanik /an7ho +anza, neuk ali mudar seljak, sebian i suprotansvom gospodaru, dobro razluuje zbilju od privi


15/55

- ima spe7ifinu kompozi7iju- ponavljanjem stihova izraava svoju elju za odlaskom na mjesto gdje e pronai duevnimir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa eli umrijeti- u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik .1O3%8' ispisuje svoje ime

>I>K *E+CEID: Prvi poled- ljubavna pjesma pisana aleksandrin7em- idilina slika prirode- motiv buB?A(- pripada humanistikom krugu /plita- ota7 hrvatske knjievnosti- pisao je narodnom9 hrvatskom: i latinskom jeziku- najznaajnija djela na latinskom jeziku) TTDavidijadaTT, TT+ouke za estit ivot prema primjeruTT, TT%vanBK>(, tiskana >B?>(:- kompozi7ija) ep od J pjevanja21#'32- tema) udovi7a !udita spaava svoj narod ubivi ;oloferna 9sukob 'sira7a i 1zraela7a:- zapoinje invoka7ijom- zazivanje #oga za pomo- pisana je dalmatinskom akavtinom >J( stoljea, a pisao ju je za neobrazovani puk 9 u to doba zabranjeno je bilopripovijedati na hrvatskom jeziku:- pred uvod stoji podatak)1#'3 M'35' M'3"' /+1='$1$'" 5OM /% "D31 1/8O31!' /*%8% "DO*10%!"D18" *%3/1; ;3*'8/51 /O%$'- djelo je posveeno kumu Dujmu #alistriliu- pie po uzoru na nae zainjav7e i antike 9rimske i grke: pjesnika

- likovi) $abukodonosor 9pohlepan vladar:, ;oloferno 9hrabri voKB( godina(- ;olofern) velik vojskovo


16/55

tragedija) ;ekuba

+0ELA A+BB>(

/pe7ifina zbog ? prologa(>: apoinje prologom $egromanta 9arobnjaka: Dugog $osa koji govori da je putujui iz 1ndije sreo ljude TTnazbiljTT9prave ljude koji su tihi, mudri i razumni: i ljude TTnahvaoTT 9loe i zle ljude:( 8i su ljudi izmijeani u svimzemljama, oni se meJ( do pol( >L st( portugalska rije #'3O00O- biser nepravilnog oblika- znaajke) kienost, razigrana duhovitost, neobina metaforika, mnotvo epiteta, kontrasta &reak7ija je na renesansu($ajvie se uvrstio u europskim katolikim zemljama 96panjolskoj, 1taliji, 4ran7uska,((: $ajznaajniji predstavni7i)1315' %+15' D3'M'8alijanska knjievnost 6panjolska knjievnost 8alijanska knji( 6panjolska knji(.iambattista Marino uis de .ongora 8orWuato 8asso +edro 0alderon de la

#ar7azaetnik je marinizma-uporaba neobinihmotiva,zvunih figura,slonih i neobinihmetafora i zvunihponavljanja( 5oristikoneto- stilska figurakoja se temelji na vjetinipronalaenja slinostiizme


17/55

- hrvatska barokna knjievnost je vezana za protureforma7iju 9katoliku obnovu: kojom se nastoji suzbiti protestantizam- pis7i su podijeljeni na krugove) >: Dalmatinsko-dubrovaki krug) 1van .unduli 9Osman, Dubravka:, !unije +almoti 9+avlimir:, 1van #uni *ui9+landovanja:, 1gnjat Xur


18/55

'li-paa nije povijesna linost, .unduli u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prologodinjeg bojita 9za sklapanjemira: taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti5aziar aga - nadstojnik za sultanova harema, on u epu putuje na #alkan da trai ljepoti7e za sultanov harem, on u epuprovodi otmi7u /unani7e i susree jednom /okoli7u/okoli7a - romantina bojni7a, zaljubljena je u Osmana, zaarala je ak *ladislava svojom ljepotom, kupanje njenihbojni7a je znaajan prizor u Osmanu5runoslava - zaruni7a 5revskogF poziva na dvoboj Osmana kad je u>a da je zatoio njezinog zarunika

/unani7a - tree vano ensko li7e, ker jubdraga, uzima je 5aziar-aga za Osmanov harem ona je samo jos jednahrvatska robinja*ladislav - poljski kraljevi, u starosti nije uope sudjelovao u bit7i kad bi joj podigao moral nakon bitke, nema nekuvaniju ulogu u Osmanu, znameniti prizor kad zatie /okoli7u na kupanju5orevski - zarobljenik, uspio je pobjei uz pomo svoje supruge i nekog .rka

1. KLAII( do kraja >L( st(- +3O/*!%8181 - nauiti nekoga, otvoriti mu oi klasino - uvijek vrijedno- suprotstavljen kienosti baroka i krajnostima rokokoa- klasina estetika- smirenost i dovrenost oblikaF uzvienost stila i jasnoa- posredno nadahnue u djelima starih .rka i 3imljana

baro!) kienost, bogata metaforika, pobonost 9religija, #iblija:, filozofija religije!lasi&izam) jasnoa stila, jednostavnost 9savrenstvo forme9'leksandrina7::, uzori iz antike, ra7ionalizamprosvjetiteljstvo- prosvjetiteljski pokretF prosvjeivanje naroda, filozofija zdrava razuma, filozofija u knjievnostipredstavni7i 3oussean, Diderot, *oltaier, MantesWuie

6ra#&s!a- pravila su jako bitna za klasi7izam, zasnivaju se na razumu- nema velike zaljubljenosti, strasti, a ako i ima treba znati kako se ponaati u skladu s njima- 3ene De7artes najznaajniji predstavnik klasi7izma Gmislim dakle jesamH 90ognoto ergo sum:- 0arlo .oldoni - .ostioni7arka Mirandolina, reformator talijanskog kazalita 97omedia dell arte:, stalni likovi,improviza7ija- kazalina umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetniku razinu

pravila- istinitost 9istinito je samo ono to moemo spoznati razumom:- analitinost 9svaku tekou da bi je mogli svladati moramo ralaniti na jednostavnije dijelove:- postupnost 9od jednostavnog ka sloenijima:- ispravnost 9ako je potpuno, i ako je ispravno onda smo rijeili stvar:- ra7ionalnost, moralnost, didaktinost - svako djelo nastalo u klasi7izmu mora imati te elemente- nema proze- drama je osnovna- likovi su veinom plemii, prinevi, knezovi- mora se potovati trojedinstvo- drama mora imati B inova 9uvod, zaplet, peripetija, vrhuna7, rasplet:MO3'$O/8 - uvijek se osu


19/55

+krta5omedija u B inova, nastala pod utje7ajem +lautove 'ulularije i likova krt7a iz fran7uskih farsi i 7omedie dell[arte(

5eik i stil) komedija karaktera, intrige te drutvena komedija( ikovi spletkare jedan protiv drugog(Dijalog) razgovor *alera i ;arpagona( 5arakter) ;arpagonov strah(2ema)ismijavanje krtosti, ;arpagonova krtost i njegov odnos s drugim ljudima0jesto radnje) +ariz-kua bogatog i krtog ;arpagona

Vrijeme radnje) poetak >L( st(*ikovi) ;arpagon9bavi se lihvarstvom i time se i obogatio:, *alere, %lise, 0leante, Mariane, 4orsine, e 4le7h i !a7WuesProblemi) sukob genera7ija i teak poloaj ene u ono doda 9%lise mora sve sluati svoga o7a:Molierova kritika kroz ovo djelo) kritika pokvarenom lihvarskom drutvu, kritika gubljenju plemenitosti zbog krtosti( OnosuL(st( znaajke)

- moralno- didaktiki karakter knjievnosti - istie se znaenje prosvjete i kulture pa se i u knjievnim djelima osjeaju prosvjetiteljske

namjere autora

dvije su bitne odredni7e u razvoju nae prosvjetiteljske knjievnosti) >: regionalna obiljeenost,?: raznolikost stilova 9poetika:

predstavni7i)o alma&ija) -ilip 'ra.ovatuno pjeva o poloaju Dalma7ije u djelu Cvit

ragovora naroda i jeika ilirikogaF Andrija !a/i0Mioi otkriva narodnupovijest u djelu Ragovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kaoPI*ARI


20/55

- na7ionalno- povijesna 9 *i7tor ;ugo:- dalekih nepoznatih krajeva 9 .( .( #Zron:- odmetnitvo i sukob sa zakonom 9 4( /7hiller:

7E?E:!ohan Solfgang .oethe) najvei njemaki knjievnik i mislila7( 1z ugledne je obitelji, roIA( god(, a umro>L@?( god( /tudirao je pravo u /trassburgu (+utuje $jemakom, 1talijom(((istrauje i pie( +isao je tekstove gotovo svihknjievnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih podruja( "zori su mu) #iblija, ;omer, /hakespeare, usmeno pjesnitvo,/7hiller(((Patne mlado 1ert2era)%pistolarni roman & roman u obliku pisama, s ljubavnom tematikom( 8o je prvi .oetheov roman->IIA( god( koji sadriautobiografske podatke .oethea koji je u Sertheru uspio izraziti ono to su mnogi osjeali, zbog tog su se romana jednovrijeme u $jem( mnogi mladii ubili po uzoru na Serthera & pretjerana osjeajnost iz roman postala je modom tograzdoblja(3oman psiholoki analizira likove, a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psiholokih reak7ija(+ravo romanistiko djelo 9likovi, radnja: koje odba7uje sve klasi7istiko(#itna funk7ija pejzaa u djelu) krajolik je utoite banalnosti svakodnevnog ivota, ovisi o Sertherovom raspoloenju,opisuje njegovo unutranje stanje9dua: i najdublje osjeaje(3oman prikazuje sudbinu individualnog pojedin7a ija je linost simbol tenji i raspoloenja mlade genera7ije( +isa7 je htioo7rtati mlada ovjeka nadarena dubokim istim osjeajem koji se ne snalazi u ivotu te rastrojen ljubavnim jadima9ljubavna strast potie intezitet doivljaja: izvri samoubojstvo(tema) Sertherova nesretna ljubav prema otti i njegovo nesnalaenje u okolini u kojoj se nalazistil:jednostavan, svjetsko, umjetniko i psiholoko znaenjeLi!ovi) Serther, otta i 'lbert

pis li!ova:Gert"er: +asivan buntovnik( On je pretjerano osjetljiv, plemenit i darovit mladi( ako se oduevi, a jo lake rastui tepreputa tuzi i jadu( anosi se matanjem, te tako gubi smisao za stvarnost & tipian romantini junak( Mlad je, lijep,ugla


21/55

'meriki pripovjeda i lirik, roLAB & zbirka pripovijesti( $jegovu vrijednost prvi je otkrio 0harles #audleaire

7avra#- antologijska pjesma, njegovo najvrjednije djelo, mistino okultna-poema- kompozi7ija) >L sekstina- %( '( +oe mnogo truda ulae u formu i stih svoji pjesnikih radova- pjesma govori o smrti- G$ikad vieH & rijei koje pti7a govori pjesniku 9refren, zov, ritam, budunost:- na svako pitanje odgovara tim rijeima- pjesma zapoinje opisom mistine atmosfere i mistinog prostora- opis noi, svog raspoloenja, na grani7i je sna i jave, sam je, no je i pada kia, netko dolazi, strah ga je, enja zaeonorom koja je mrtva- osjeaj straha je sve vei, na vratima nema nikoga- to bi mogao biti eonorin duh, tjei se da je sluajan prolaznik, dolazi gavran i slijee na kip +alade 9boi7a mudrosti: izauzima gospodarski stav- pjesnika je strah, obraa se gavranu, ispituje ga zato je doao, da li e sresti eonoru, da li e je sresti u %denu9zemaljski raj: da li je on vrag ili pti7a- odgovor je konstantan & Gnikad vieH, enora mu se ne e vratiti- gavran mu je unitio svaku nadu da e je ponovno vidjeti8%M' & dolazak pti7e u pievu sobu, smrt pis7a, smrt voljene ene- gavran je simbol smrti, zle kobi, mistike, straha, tame i dolazi iz podzemnog 7arstva smrti- tehnika oka- smrt & dua iz sjene koja Gustati nee nikad vieH- ugo@( ->LJK(- pad $apoleona, Dalma7ija i 1stra vraaju se pod ;absburku vlasti- germaniza7ija, maL( !( 6porer) GOglasnik ilirskiH & za pripreme izdavanja lista na hrvatskom jeziku

ILIRKI PKRE 1B(F. $ 1B=F.1. faza 1B(F.-1B(.>L@K( j( .aj) G5ratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanjaH

- predlae pravopisnu reformu>L@>( +( 6tos G5ip domovine vu poetku leta >L@>H>L@?( 1( DerkosF G.enius patriae 9Duh domovine nad zaspalim svojim sinovima:

21


22/55

- htio je ujediniti sva hrvatska narjeja- u ;rvatskoj u to doba postoji puno pravopisa, normi, pa .aj uvodi pravilo) jedan glas, jedno slovo>L@?( !( Drakovi) GDiserta7ijaH- to je vie politika broura za ujedinjenje hrvatskih krajeva, prvi politiki tekst na hrvatskom jeziku>L@A( dozvola za izdavanje novina na hrvatskom jeziku, za to se .aj izborio>L@B( poinju izlaziti G$ovine horvatskeH i prilog GDani7a ;orvatska, /lavonska i Dalmatinska>L@J( tokavsko narjeje postaje knjievnim jezikomF uvode se ilirska imena u G$ovine ilirskeH i GDani7u ilirskuH

- *( #abuki pie prvu gramatiku hrvatskog jezika u razdoblju 1lirskog pokreta>LAK( kriza preporoda 9sukob .aj-*raz:( .aj je htio da knjievnost bude povezana s politikom, *raz se zalae za knjievnipreporod, nije htio da politika ima korijene u knjievnosti

2. faza1B(-1B8F=F.- intenzivniji knjievni rad>LA? M( /modek otvara prvu katedru za hrvatski jezik u agrebu>LA?( /( *raz pokree asopis G5oloH, osniva se Mati7a ilirska- .aj ih naziva 3ak-*uk-*rag jer su mu upropastili 1lirski preporod- prvi knjievni asopis u hrvatskoj knjievnosti>LA@( 1(5( /ak7inski u ;rvatskom /aboru dri prvi govor na hrvatskom jeziku>LA@( zabrana ilirskog imena,H$arodne novineH, GDani7a ;orvatska, /lavonska i DalmatinskaH/( *raz G+ut u .ornje !elenjeH, >LJL(, putopisM( Maurani G+ogled u #osnuR, putopis1(5( /ak7inski G!uran i /ofijaH, prva hrvatska povijesna tragedija, >LAK(/( *raz G5ritiarski pregledH, prva knjievna kritika1 Maurani G/mrt /mail-age =engiaH, ep

bilje'ja !#ji'ev#osti- knjievnost je izraz politike kon7ep7ije i ideologije ilira7a- odgojna didaktina knjievnost- ugledanje na narodno stvaralatvo 9.unduli i usmena tradi7ija:- osnivanje itaoni7a >L@L( 9*aradin, adar, agreb, 5arlova7:- prihvaanje novotokavtine kao standardnog jezika- netipian 9spe7ifian: razvoj s obzirom na europski romantizam)

europski hrvatski- individualizam - kolektivizam 9jedinstvo na7ije:- pesimizam - optimizam- likovi su introvertirani - dinamika

9zatvoreni u sebe:

- preporodna lirika) budni7e, davorije, balade, ode, himne j( .aj, /( *raz, +( +reradovi, +( 6tos- preporodna proza) skromniji dometi nego u liri7i 9manje stvaralatva:- motivi iz hrvatske prolostidomoljubne pjesme) budni,e- imaju ulogu buditi na7ionalnu svijest, davorije& umjetniki dotjeranije od budni7a

21. +A/9+ACA/+I/I PI( i ?( dio su nastali za jubiina ivota a @( i A( nakon njezine smrti- svaku je svoju zbirku posvetio svojoj ljubavi jubi7i i svojoj domovini

22


23/55

PEAR PRERA0ID+rva njegova pjesma sa simbolinim naslovom Gora pu7aH objavljena je u asopisu Gora DalmatinskaH koji je izlazio uadru( #io je najmlaLI@ postaje prvi hrvatski ban puanin( +rvahrvatska pjesma G+rimora7 Dani7iH( >LAJ G/mrt /mail-age =engiaH njegovo najvee djelo( >LAA( godine nadopunio je >A(i >B( pjevnaje .undulieva GOsmanaH

$mrt $mail*ae eni0a- umjetniki najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda- objavljen je >LAJ( a nastao je na temelju istinitog dogaLAK( 9godina smrti /mail-age:- koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije G+ogled u #osnuH- to je pria koju je uo od jednog 0rnogor7a- stil je aforistian, jezik hrvatski 9tokavski:, ima puno tur7izama i arhaizama

- kompozi7ija) 'govanje, $onik, =eta, ;ara i 5obA4ova#je- aga-gospodar, nii turski plemi- mjesto i vrijeme radnje) /tola7, >LAK(- tema) sukob 8uraka i 0rnogora7a, sukob vjera, borba dobra i zla- ep zapoinje invoka7ijom Gsluge zove /mail-agaH- likovi)/mail-aga & turski feudala7, vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga to ga sluge potuju & u tome je njegova mo,ohol, samouvjeren, moan, javlja se grada7ija njegovih osjeaja, siguran u sebe, vjeruje u 8ursku nadmo nad0rnogor7ima, javlja se osjeaj straha, u njemu se javlja sukob osjeaja, sukob sa samim sobom8ur7i & sluge, odani svom gospodaru /mail-agu, ne razmiljaju svojom glavom, uivaju u muenju krana i starogDuraka0rnogor7i & predstavljaju krane, vrlo su hrabri i odani svom naroduDurak & poturi7a, 0rnogora7 koji je prihvatio 8ursku vjeru & islam, bio je nesiguran u mo i vlast /mail-age zbog toga to

je bio svjestan snage 0rnogora7a( "mro je molei za milost na turskom jeziku

+o5#i!- noni putnik $ovi7a- zapoinje opisom nonog pejzaa

23


24/55

- $ovi7a odlazi iz tabora /mail-age u elji da se prikljui 0rnogor7ima kako bi se zajedno s njima osvetio 'gi, putuje nou- noi putuje a danju se skriva, boji se i 0rnogora7a i 8uraka- opis osjeaja straha, opis pejzaa & romantini elementi- $ovi7a je voKK hrabrih junaka- osnovni motivi slobode i vjere- putuju nou a danju spavaju, u eti vlada dis7iplina i jedinstvo, eta u tiini odmara na rije7i Morai, - dolazi sveenik islijedi njegov monolog u kom istie vanost te zemlje) GDje7o moja, hrabri zatoni7i, vas je ova zemlja porodila, krevitaali vama zlatna, djedi vai rodie se tudjer, o7i vai rodie se tudjer, i vi isti rodie se tudjer, za vas ljepe u ivotu nemaH- domoljubni moment, istie pravo na borbu za slobodu, blagoslivlja ih- istie se nebriga zapada za njihovim mukama, problemima sa 8ur7ima & sveenikova kritika upuena zapadnom svijetukoji nema razumijevanja za 0rnogor7e- zavrni dio monologa) sveenik poziva etu na ispovijed- slijedi dolazak $ovi7e u trenutku mira i tiine, njegovo pokrtavanja, prihvaa staru vjeru & kranstvo, prihvaa dioete i prikljuuje im se sveenik, blagoslivlja etu i kreu u boj

?ara- hara - porez- mjesto radnje) .a7ko polje- /mail-aga kupi hara- raja je siromana, nemaju kruha a pogotovo nova7 ili zlato- muenje raje & koristi grada7iju u opisu muenja, ubijali su ih, nabijali na kola7, vezivali konjima za rep i vukli ih,- sastanak u atoru i veera, slua #aukovu pjesmu o 3izva-agi koji nije mogao pokupiti hara kao on- grada7ija & opis no, sve je 7rno, jednolino, tamno, javlja se i vjetar, sijeva, grmi, najavljuje oluju, tragian dogae#oa @Prija# Lovro ili 9latarevo zlato)

3azdoblje hrvatske knjievnosti od >LB@( do >LL>( naziva se protorealizam ili predrealiza( 3azdoblje od >LJK( do >LL>(6enoinim dobom( *e samo ime ovog razdoblja govori o njegovoj osnovnoj karakteristi7i) naputa se romantiarskasentimentalnost te se nastoje prikazati drutveni odnosi ime se utire put realizmu(

A373 >E+A- najznaajniji pisa7 tog razdoblja-ureLIA(-$aa knjievnost, programski lanak

stvara italaku publiku, pribliio knjievnost obinom puku- uvodi realistine elemente u hrvatsku knjievnost- Zlatarevo lato- prvi roman novije hrvatske knjievnosti 9>LI>(:( 1ma ?J poglavlja) prvo poglavlje daje opi uvid

i naznake zapleta, drugo zapoinje povijesnu fabulu, a tree ljubavnu( One se prepleu do polovi7e romana tj(>@(poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokuaj spaavanja hrvatske dravnosti( +otomljubavna fabula kree nizbrdo sve do ?>( poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutog otrova( 3asplet, odnosnosudbine drugih likova rjeavaju se u posljednjih pet poglavlja( 8o je povijesni roman ija se radnja dogaJ( st( 3adnja je oblikovana kroz dvije fabule) povijesnu koju ini sukob feudal7a /tjepka .regorjan7as gra


25/55

- feljtoni) agrebulje itd(- 5omedija) jubi7a

Prija# Lovro

+rijan ovro je kraa pripovijest, u formi neto due novele(ikovi su stvarni i proizlaze iz 6enoina ivota( $aime pouzdano se zna da je ovro postojao i bio 6enoin prijatelj u +ragu(

"loga pieva lika u pripovijesti je vrlo znaajna jer je, na taj nain, autor mogao sudjelovati u gra


26/55

tema) zloin & kazna & iskupljenje 3askoljjikov) siromani student prava koji ubija staru lihvari7u kako bi dokazao teoriju o podjeli ljudi na dvije

kategorije a: pokorni koji umnoavaju vrstu, b: ruitelji koji u ime novih ideja rue zakone ( naravno podlogusvemu ovome ini siromatvo- njegovo prezime pokazuje nam bit njegova karaktera) on je ovjek u raskolu izme: maksimalni pokuaji da ne otkrije zloin i ?(:nesvjesno odavanje & najneoprezniji postupak je kada se vraa na mjesto zloina, raspituje se za lokvu krvi izvoni nekoliko puta kako bi uo zvuk zvona koji je oglasio poetak njegove drame

agonetka neiskoritenog nov,a& objanjava se injeni7om to je 3askoljnikov podsvjesno znao da ni njegovamajka i ni sestra nee pristati rjeavati svoje probleme nov7em ubijene( akljuak) potenom ovjeku jepotrebno saznanje i osjeanje da je sve isto uinjeno(

- 3askoljnikov je to znao i prije ali je psihiki mehanizam tu spoznaju potisnuo duboko upodsvijest i blokirao je kako ne bi koila ak7iju bez morala nema ovjeka

roman ima jaku so7ijalnu notu i predstavlja njegovu trajnu vrijednost( judska patnja nije izmiljena ve grubostvarna

- /vrdrigajlov & ikaniranjem dovodi ljude , sluge do ubojstva, na imanju koristi pravo prvebrane noi, siluje >A & nju djevoji7u koja se iz oaja ba7a u rijekuF truje enu kako bi sedokopao bogatstva, preba7uje Dunji kako bi je okirao

- uin, bogati skorojevi koji trai siromanu djevojku za enu koja e mu onda biti vjenozahvalna to ju je enidbom spasio bijede i koja e mu dobrovoljno dozvoliti da je tiranizira

- /onja, Marmeladovova ki iz prvog braka( +ostaje prostitutka kao bi mogla hraniti gladna ustau svojoj obitelji, a i da bi ota7 imao nova7a( rtvuje se, Qubija sebe & duhovnoR jer se odajenemoralnom poslu, ali ona predstavlja onu moralnu stranu 3askoljnikova( Ona ga potie na toda oprosti sebi, pomiri se s #ogom i tako se iskupio( +rati ga u /ibir na izdravanje kazne(

2=. ?R0AKA K+/IE0+ REALI9*A

- obuhvaa posljednja dva desetljea >(st(, tonije od 6enoine smrti >LL>( do poetka moderne>L?(9 objavljivanje Matoeve pripovijetke Mo savjesti- prve modernistike pripovijetkehrvatske knjievnosti:, odnosno do >LB( 9studentski nemiri u agrebu povodom dolaska 7ara4ranje !osipa, paljenje austro-ugarske zastave, protjerivanje studenata sa zagrebakog

sveuilita:F za poetak se takoLLK( kada na knjievnu s7enu stupa novinarataj hrvatskih pisa7a

- znaajke) - naputanje romantinog sentimentalizma u izboru tema, fabula i likova

2!


27/55

- usmjerenost na so7ijalnu tematiku, odabir gra


28/55

tema: - djetinjstvo, kolovanje darovitog seoskog djeaka 1vi7e 5imanovie i njegov ivot kasnije - problem odnosa sela i grada

stil:a: realistini elementi) djetinjstvo i kolovanje 1( 5imanoviaF odnos selo & gradF prodor kapitalizma na selo 9gazda

Medoni:, zaetak kriminala u gradu 94erkonja:b: romantiki elementi) doga


29/55

(F. *ER+I9A* 3 E3RPKI* K+/IE0+I*A @par#asizam, simbolizam,impresio#izam, ;adelaire, 0erlai#e, Rimbad)

- javlja se posljednjeg desetljea >(st(

- predstavlja zajedniku ideju raznorodnih prava7a i stilova) uzvienost ljepote kao jedina svrhaumjetnikog stvaranja- zaetak jo u razdoblju realizma kada je >LBI( 0harles #audelaire objavio zbirku pjesama

0vjetovi zla+rav7i i pokreti unutar europskog modernizma)

par#asov&i:- umjetniki pokret u 4ran7uskoj izmeLJK( i >LJJ(- godine >LJJ( i >LI>( izlaze pjesnike zbirke Q/uvremeni +arnasR 9 +arnas, metafora uzvienog

pjesnitva, mitska je planina koju su stari .r7i drali uzvienim i nedostupnim boravitem muzai boga 'plolona:

- stilske i idejne znaajke) kult savrene forme, depersonaliza7ija pjesnitva, tematika udaljenaod svakodnevnih i suvremenih zaokupljenosti

- predstavni7i) Le&o#te de Lisle 9itaj lkont de lil:- zaetnik i teoretiar parnasovstvaF llPrd"ommeM

- /ose *aria de ?eredia

de!ade#&ija:- oznaava fazu knjievno- umjetnikog razvoja simbolizma potkraj >(stoljea- stilske i idejne znaajke) osjeaj nezadovoljstva, tjeskobe i bezna(stoljea, a formalno utemeljenje doivljava >LJJ( objavljivanjem

prvoga simbolikog manifesta- pretee simbolizma)

- .erard de $erval, %dgar 'llan +oe i 0harles #audelaire- /tilske i idejne znaajke) mistifi7iraju stvaralaki in i nadahnue kojega je ono plod, umjetnikeproglaavaju vizionarima i ukazuju na nadnaravnost moi umjetnikog stvaralatva, elepomou simbola razotkriti sr stvari, nastoje ujediniti glazbu i pjesnitvo & najuzvienijiovjekov iskaz

- predstavni7i) Artr Rimbad, Pal 0erlai#e- pretee modernistikih strujanja su) 8heophile .autier koji jo >L@?( istie kako umjetnost

treba biti stvorena radi sebe same 9 lart pour lart- umjetnost radi umjetnosti: i 0harles#audelaire


30/55

Artr Rimbad& njegov mladenaka poema Pijani brodte zrelija pjesnika proza 4eona u paklupotpuno o7rtavajumodernistika kretanja( $jegovo pjesnitvo moe se odrediti jednom jedinom rijeju) eksplozija( %ksplozija boja, osjeaja,straha, doivljaja, zvukova( 1ako je njegovo stvaranje ogranieno na nekoliko godina, 3imbaud je proao razvojeuropskog pjesnitva u 7jelini) zapoeo je piui vezane stihove, a zavrio u eksperimentalnoj pjesnikoj prozi( a njega

je 7ilj pjesnitva bio prodrijeti u nepoznato( $jegovi stihovi, mladenaki i strasni, esto su nerazumljivi, djeluju poputmagije, alkemije rijei, pisma vidovnjaka, kako kazuju njeni naslovi( /vojim suvremeni7ima bio je jo manje razumljiv iprihvatljiv nego dananjem itatelju( !edini koji ga je u potpunosti prihvaao bio je pjesnik +aul *erlaine

Pal 0erlai#e& zastupao oprena estetska naela( #io je sklon glazbi i posveen istraivanju glazbenosti stiha, njegovaritma i sazvuja( *erlaine je slavio #audelairea i 3imbouda kao Qproklete pjesnikeR, ali je stvarao drukije, pisao jepjesme skladnoga zvuka i kon7entrirane oko jedne teme( Dijeli interes za simboliku strukturu pjesme i dri kakoumjetnost putem svojih simbola upuuje u skrivenu stvarnost 9 !esenja pjesma :(

9lirska i simbolika drama & 1bsen, /trinberg, =ehov:

moder#isti!a drama: drama sredinom >( stoljea doivljava vaan zaokret( $aputaju se velikeherojske tragine fabule u dramama, gra


31/55

Proz#ostvaralatvo uglavnom se smjeta u regionalne okvire( Mato i ;orvat 5i piu o agrebu i njegovoj okolini ili;rvatskom zagorju, 6imunovi pie o Dalmatinskoj zagori, 1van 5ozara7 i !ozo 1vaki piu o /lavoniji( "loga regionalnesredine je sasvim suprotna od znaenja u realizmu) ovdje sredina, ambijent, pejza ostaju iskljuivo okviri u kojima jeovjek sa svojim psihikim i biolokim odreKK( nazor objavljuje izdaje svoju zbirku /lavenske legende & vraa se slavenskoj mitologiji, izborom temapredstavlja se kao na7ionalni pjesnik, ali su mu izraz i metafore moderne, njegova poezija odskae od pesimizma koji jetada vladao u poeziji( +jesme *ladimira *idria odiu istananim osjeajem za bojom(" poeziji se tei muzikalnosti stiha, metaforika je nova, tematika je osvjeena dubljim prodorima u ljudsku psihu

+ojava dijalektalne poezije & 4ran .alovi i Dragutin Domjeni oivljavaju kajkavsku poeziju ija je vrata otvorio Mato,najistaknutiju pjesniku figuru u razdoblju moderne, a *ladimir $azor pie akavske stihove(

" proz#omstvaralatvu nova je tematika i nova je kompozi7ija proznih tekstova( 8ematika je esto bizarna, protkanapsiholokim pristupom& roman je naao tako


32/55

- " treoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima( "pravo taj ljudski nemir pokazuje da jeovjek tu, da je 7ijeli taj pejza uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doivljaj svojih nemira

- " etvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti iumiranja uvjerava da je ivot mogu

- !ablanom moemo smatrati i izdvojenog pojedin7a, pjesnika koji u sveopem nitavilu govori o ivotu(

((. I+K >I*3+0ID- roLI@( u 5ninu, umro >@@(- pripada razdoblju hrvatske moderne- pripovjeda i romanopisa7- djela) Xerdan, Mrkodol, 'lkar, +orodi7a *ini, 8uK( 8ommaso 4ilippo Marinetti- futuristi su poborni7i industrijaliza7ije i tehnikog napretka, a odba7uju i negiraju vrijednost tradi7ionalnoga,

poglavito u umjetnosti- odlike ) izraavanje dinamike suvremenog ivotaF velianje rata, na7ionalne snage, zanos i bezobzirnostF

uporaba slobodnog stiha, zanemarivanje pravopisnih pravila, izbjegavanje glagola koji usporavaju dinamikuiskaza

- futurizam se razvio u 1taliji i 3usiji( $ajznaajniji ruski futurist bio je *ladimir Majakovski koji u pjesnitvo uvoditematiku gradskoga ivota i urbani govor) argonizme i vulgarizme

?( %5/+3%/1O$1'M- naziv dolazi od fran7uske rijei eNpression & izraaj- razvija se u 'ustriji i njemakoj- zaetni7i ideje ekspresionizma su likovni umjetni7i, slikari van .ogh, Mun7h, .augin

32


33/55

- okreu se unutranjosti kako bi razabrali kao se subjektivna stvarnost uope moe izraziti- razbijaju logiki red miljenja i govora krajnje saetim reeni7ama, jako zvunim efektima, mataforama i

hiperbolama- dominiraju lirika i drama

@( D'D'1'M- naziv nastaje od rijei dada & oponaanje djejeg tepanja

- javlja se u 6vi7arskoj) 8rista 8zara pie manifest dadaizma >>L( i >?K(- naajke) neprihvaanje tradi7ionalnih vrijednosti, slobodan izbor tema i sadraja umjetnikog iskaza, Q neredRkao temeljno naelo kompozi7ije( anemarivanje sustavnosti i logike povezanosti motiva

A( 5"#1'M- naziv dolazi od latinske rijei 7ubus & ko7ka, nastao je kao izraz ideje da se sve to postoji moe likovno iskazati

osnovnim obli7ima & ko7kom- kubizam je umjetniki pokret zaet u slikarstvu poetkom ?K( st(- $ajpoznatiji predstavnik slikar +ablo +i7asso- 5ubizmu je idejno blizak fran7uski pjesnik .uillaume 'pollinaire

B( 1M'1$1'M- naziv nastaje od fran( rijei image- slika- kao knjievni pokret javlja se >>?( u 'meri7i, a utemeljuje ga %zra +ound, a u 3usiji /ergej !esnjin- upotrebljavaju slobodni stih- novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema- izbjegavaju sve to je nejasno, mutno i mistino- uvode obian govor

J( $'D3%'1'M- javlja se u 4ran7uskoj ?K &ih godina ?K(st(- manifest nadrealizma 'ndre #reton- Qnadrealizam diktat misli bez ikakve razumne kontroleR, nadrealisti ele izraziti ira7ionalno u ovjeku, otkriti i

iskazati podsvjesni dio ovjekova bia koji je izvan kontrole razuma- predstavni7i) 'ndre #reton, +aul %luard

I( /O01!'1/81=51 3%'1'M- javlja se poetkom ?K( st( u 3usiji i 4ran7uskoj- 7ilj so7realizma je ostvarenje odgojnog9ideolokog: djelovanja umjetnosti na narod- so7realizam nakon oktobarske revolu7ije postaje slubenim smjerom knjievno-umjetnikog izraavanja

- predstavnik- Maksim .orki

L( %.1/8%$01!'1'M- naziv nastao od fran( rijei eNisten7e & postojanje- javlja se nakon +rvog svjetskog rata- egzisten7ijalizam je filozofski i knjievni pokret- najvaniji predstavnik u knjievnosti je !%'$ +oul /artre, a u filozofiji 5arl !asper

(=. *ER+I R*A+

pret"od#i!) moderne proze i modernog romana ?K(st( jest 4(M( Dostojevski svojim romanom Zloin i kana9 zaetnik razliitih oblika modernog romana( 4abula je sekundarna, ona slui kako bi se dovelo junaka u razliitesitua7ije i kroz psiholoku karakteriza7iju ulo u njegovu psihu:

zaet#i!) put prema modernoj prozi oznaio je fran7uski knjievnik Mar7el +roust svojim romanesknim 7iklusom8 traganju a igubljenim vremenom?

+roust afirmira)- tip proze temeljen na impresionizmu & impresionistiko oblikovanje vremena, prostora i likova,

reprodu7iranje ovjekove svijesti- stvara posebnu vrstu monoloko- aso7ijativnog romana9psiholoko- filozofska ralamba sjeanja i

uspomena:- monoloko aso7ijativni roman- monoloko- aso7ijativni roman ima dva oblika) roman str&je svijesti i romanesej- +roust ulazi u svijet podsvijesti, i za to rabi spe7ifian izriaj) +roustove reeni7e nikad ne prekidaju tijek

aso7ija7ije- razvija tehniku solilokvija

33


34/55

- +roust preuzima tkz( psiholoko vrijeme, ono vrijeme koje nam je potrebno da se sjetimo 9 romaneskni7iklus " traganju za izgubljenim vremenom:

bilje'ja moder#e proze

obiljeja suprotna realistikoj proziF te7ite se premjeta s doa8aja na lik& tei se to potpunije otkriti unutranjost ovjeka, njegov misleni i

osjeajni svijetF

reprod&ira se /ovjekova svijest& doga?B(:- fran7uska knjievnost

(. +osebno mjesto zauzimaju prozna djela 6RA+9A KA6KE) +ro7es9>>A(:, Dvora79>??(:, +reobraaj 9>>J(: &njemaka knjievnost

- njegovu prozu karakteriziraju) hermetinostF struktura paradoksa 9 iznena


35/55

- M( 0ijelo su


36/55


37/55

- %kspresionistiku dramu karakterizira program ruenja kulturnih i drutvenih kalupa, pobuna protiv tradi7ije itraenje rjeenja u hermetikom unutarnjem svijetu pojedin7a(

- A#t# ;ra#!o >imi5) glavni je predstavnik i najznaajniji pjesnik ekspresionistike faze hrvatskeknjievnosti( Objavio je jednu zbirku pjesama >?K( preobraenja( " kojoj progovara na posve originalan nainuvevi u hrvatsku knjievnost slobodan stih, izostavljajui interpunk7iju dajui i vizualnu snagu svojim lirskimmotivima( $eobino saetim izrazom progovorio je o ljubavi, smrti, pobunivi se protiv neizbjenosti prolaznosti

koju shvaa kao nepravdu u najirem smislu( Ostale teme koje ga zaokupljaju su teme o ljudskom tijelu iso7ijalna tematika 97iklus o siromasima:( #io je i knjievni kritiar i urednik asopisa Q*ijavi7aR, Q5njievnikR,Q!uriR('ntologijske pjesme su mu ) +jesni7i, Opomena, Moja preobraenja, /mrt, +ovratak, /iromasi koji jedu od podnedo podne i dr(

F. *IRLA0 KRLEA $ PR9+ 0ARALA>0 @Povrata! 6ilipa Lati#ovi&za:

+rozno stvaralatvo Miroslava 5rlee obuhvaa romane i novele- #anket u #litvi, zastave, $a rubu pameti, +ovratak 4( (Fzbirka ratnih novela ;rvatski bog Mars, $ovele

- +ovratak 4ilipa atinovi7za 9 >@?(: je prvi moderni roman u hrvatskoj knjievnosti, po strukturi vrlo kompleksani sloen, bez klasine kompozi7ije i razgranate fabule(

- 3adnja romana odnosi se na razdoblje izme?K( do >@K( *remenski sam roman obuhvaa nekolikomjese7i) proljee, ljeto, jesen

- Osnovni motiv je motiv povrataka i svemu to se u romanu dogodilo, njegova je posljedi7a( +itanja koja suvezana uz glavni lik & 4ilipa atinovit7za su)a: pita#je ide#titeta) 4ilip je dijete trafikanti7e 3egine i nepoznata o7a, on najprije misli biskupa, kasnije se

otkriva plemia iepa7ha( Majka se trudila da se 4ilip ne razlikuje od ostale dje7e, ali samo po vanjskimosobinama & izgledom, ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti( $akon to jemaj7i ukrao nova7 kako bi ga potroio u javnoj kui, njezina su vrata za njega ostala zauvijek zatvorena(4ilip odlazi i vraa se nakon ?@ godine, a izme


38/55

a: u prvom inu- sukob eona s glembajevskom okolinomb: u drugom inu) sukob eona i o7a 1gnjata, .lembajeva smrt7: u treem inu) eone- baruni7a 0astelli & #eatri7eF baruniina smrt

.lembajevi su bogata patri7ijska zagrebaka obitelj u ijem ivotu postoji dvojnost izmeLK( :- tematika) novi, originalni sadraji, prodirui duboko u rizni7u svojih unutarnjih doivljaja, pjesnik svakodnevnih

zbivanja, pjesnik grada, osjeaja prolaznosti i pritajene boli(- 1zraz) jednostavnost, lakoa ritma, dubina osjeaja, jednostavna metaforika, vezani stih- zbirke) +jesme, Moj prijatelju, , /lap, /vjetla za daljinom i dr(- antologijske pjesme) /lap, +ovratak, Oblak, +jesma mrtvog pjesnika, #alada iz predgra


39/55

- iskonski vezan za miris i doivljaj zemlje- izraz) eleginost stihova, bez dekorativnih elemenata, jedinstven i neponovljiv izraz( /lobodni stih, naglaeni

ritam i muzikalnost stihova(- zbirke) /un7e nad orani7ama, +epeo sr7a, Dani djetinjstva, /rebrne svirale i dr(- antologijske pjesme) *eer nad gradom, Dugo u no, u zimsku bijelu no, prsten, balada o zaklanim ov7ama itd(- (alada o aklanim ov,ama) pjesnik narativno oblikuje od motiva odlaska pastiri7e u grad, preko klanja ova7a, do

odlaska pastiri7e iz grada( +jesnik govori o ljudskoj okrutnosti, o surovosti grada, i idilinosti sela i ivota u

prirodi koja i dalje traje u svojoj ljepoti usprkos ovjekovoj okrutnosti(

. 0ARALA>0 I+A 3/E0IDA

- roL>(, umro u zagrebu >BB(- hrvatski #audelaire, prokleti pjesnik- faze stvaralatva) splitsko-zagrebaka, beogradska, parika, splitsko-zagrebaka- pie poeziju i esejistiku, prevodi- zbirke) 'uto na korzu, 5olajna, edan kamen na studen7u, elek sebra- u zbir7i 5olajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj eni, u formi klasinog stiha, s elementima trubadursko &

renesansnih ugo


40/55

da je sve to elja za uenjem, za znanou, elja za knjigama, a vjerojatno oni nisu ni znali to je sve to( Moemo rei dase amil zatvorio u etiri zida svoje due kojoj se nitko nije smio pribliiti( " tom je liku 'ndri elio prikazati apsurdnostivota gdje ueni i bogati mogu takoB?( do >JL( nazivamo drugom modernom zbog usmjerenosti hrvatskeknjievnosti na europsku i svjetsku, poput one u vrijeme 9prve: hrvatske moderne

- naajna je pojava dvaju knjievnih asopisa u kojima objavljuju vodei knjievni7i ovoga doba(

1. KR370I9 >B?( &>BL(:)

- otpor politikim i ideolokim utje7ajima na knjievno stvaralatvo 9 so7realizam:- poetiku krugovaa najbolje izraava krilati7a u uvodniku prvog broja 5rugovi, a koja glasi Qneka bude ivostR,

koju je izrekao *latko +avleti- estetske obnove knjievnosti kao prostora kreativnog traganja za novim nainima izraza, novim temama,

idejama i obli7ima- otvaranje hrvatske knjievnosti utje7ajima europske i svjetske knjievnosti i duhovnih strujanja- razvoj pjesnitva i knjievne kritike

4%


41/55

- krugovai afirmiraju duh toleran7ije, pravo na vlastiti izraz( +is7i tvoreno izraavaju nezadovoljstvo premaideolokoj prisili, uniformnom miljenju

- dolazi do pro7vata intimistike poezije u kojoj se pis7i vraaju temama iz djetinjstva, zaviaju i initimnimzaokupljenostima nova tematska usmjerenja uvjetovala su i traenja novog pjesnikog izraza( "oljiva jeorijenta7ija na svakodnevni 9kolokvijalni : jezik( +ored urbaniza7ije i intelektualiza7ije lirskog govora, njeguje se ipuki izraz9 +upai, 5atelan:

- proza) pie se ratni roman, psiholoki roman, roman esej, a razvijaju i novi tip proze & kratka pria- po uzoru na

Qpis7e izgubljene genera7ijeR- predstavni7i) $ikola Milievi, /lobodan $ovak, !osip +upai, /lavko Mihali, Milivoj /laviek, 1van /lamnig,'ntun 6oljan

- pis7i okupljeni oko asopisa nazivaju se QkrugovaiR- osim pojave novih pisa7a, poveana je uinkovitost starih) "jevi, 0esari, 8adijanovi- veliki broj pisa7a u drugoj moderni objavljuje svoja najbolja djela) Marinkovi, Desni7a, 6egedin, 5atelan, +arun

- 0es#a Par# 9 larin, >??(:) suvremena hrvatska pjesnikinja Fprva zbirka >AI( ore i vihori, tematikapoezije) ljubavna, domoljubna, djetinjstvo( 'ntologijske pjesme 2i koja ima nevinije ruke- 0ati ovjekova

- /re Ka%tela#9>>(- >K( :) suvremeni hrvatski knjievnik, pie drame 9 +ijesak i pjena, +rozor:, pjesmezbirke poezije) 0rveni konj, +ijetao na krovu itd( , prozu 9=udo i smrt:, eseje , kritike( 5atelanova poezija inispoj modernizma 9nadrealizam, orka : i tradi7ionalnog, pukog narodnog izraza( 5atelan je jedan od tvora7amodernog pjesnikog izraza( $jegovu poeziju karakterizira slobodna metaforika, urbaniziranje folklornoga injegovo uzdizanje na visinu najmodernije formule( 'ntologijske pjesme) 8vrI>( :) iskonska veza sa zaviajem jedna je od osnovnih pokretaa njegove poezije(+jesnikov doivljaj svijeta je panteistiki) u gotovo svakom stihu osjea se divljenje prema prirodi, zaudnostpred njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom( Me


42/55

. I0A+ AL*+I7, A+3+ >L/A+ $ proza traperi&ama

- proza traperi&ama- naziva se prozno stvaralatvo u kojem mladi pripovjeda pripovijeda roman ili

pripovijetku na temelju govora gradske mladei, i taj svoj jezik suprotstavlja Qtradi7ionalnom jezikuknjievnostiR, ali i tradi7ionalnim ili ustajalim drutvenim i kulturnim strukturama( +aradigmatskim modelomtakve proze postao je takvim roman amerikog pis7a /alingera Qova7 u ituR

- proza u traperi7ama u pojavljuje se u hrvatskoj knjievnosti ve pedesetih godina u prozama 1vana /lamniga i'ntuna 6oljana(

- .lavni su predstavni7i proze u traperi7ama vonimir Majdak Q5ui stari mojR, 'lojz majeti Q =angi off gottoff,1van /lamnig Q #olja polovi7a hrabrostiR, 'ntun 6oljan Q 5ratki izlet Q

- ikovi- mladi intelektual7i, sredina & gradska, jezik - urbani

8F. P*ER+A

/ naratajem razlogova7a zavrava jedna razvojna faza suvremene hrvatske knjievnosti, faza obiljeena estetskiminova7ijama, osvajanjem novih tekstualnih programa i domina7ija teorijskog uma( *e poetkom IK &ih tradi7ija se viene negira, ona se ukljuuje u literarnu igru, na nju se rauna, na njoj se gradi, u njoj se pronalazi novi smisao( "mjestoosporavanja s tradi7ijom se uspostavlja dijalog te ona postaje materijal i inspira7ija za nove umjetnike tvorbe(

" proznom stvaralatvu novi senzibilitet uvela je genera7ija tkz( fa#tastiara poetkom IK &ih godina 9 +avao +avlii,.oran 8ribuson, Dubravko !elai itd: "gledajui se na strane literarne uzore 9#orges, #ulgakov, 5afka: ti se pis7i odriuslikanja drutvene sredine i psiholokog portretiranja( Oni njeguju svojevrsni drutveni eskapizam i posve se okreuliterarnoj fantasti7i( Domina7ija fantastinog modela ne znai potpunu odsutnost djela koja se bave temama iz ivota(

" poeziji javljaju se postrazlogovski pjesni7i 9uko +aljetak, #ranimir #onjak itd(:, a na njih se nadovezuju i tkz( offov7ipjesni7i okupljeni oko asopisa Off 9>IL(:

- ensko pismo) u proznim djelima ene iznose razmiljanja o biografiji i vlastitoj intimi( +redstavni7e) /lavenkaDrakuli, !ulijana Matanovi, 1rena *rkljan

- dramsko stvaralatvo) 1vo #rean 9 ;amlet u selu Mrdua donja:,Miro .avran, /lobodan 6najder- proza povijesne tematike) 1van 'rali7a 9 +si u trgovitu, Due robova : $edjeljko 4abrio

- arite literarne aktivnosti ;rvata u dijaspori bio je asopis Q;rvatska revijaR to su ga u #uenos 'iresu 9>B>(:pokrenuli *inko $ikoli i 'ntun #onifai( =asopis je izlazio punih AK godina sve do >K(

- $ajznaajniji hrvatsku pis7i dijaspore su *iktor *ida, #oris, $ikoli, u7ijan 5ordi i #oris Maruna(

42


43/55

PIA+/A I9 ?R0AK7 /E9IKA

1. KNJIEVNI (STANDARDNI) JEZIK I NARJEJA

5njievni ili standardni jezik jeste svjesno oblikovani jezik unutar jedne zajedni7e kako bi joj sluio kao sredstvokomunika7ije, ali i sredstvo kulturne, drutvene, politike i na7ionalne identifika7ije te zajedni7e( 8aj se jezik, nigdje, osimu koli, ne moe nauiti( On je ure


44/55

2. 6+E*, 7RA6E*, *R6E*

6o#emje najmanja jezina jedini7a koja nema svoje znaenje , ali ima razlikovnu mo( +omou fonema razlikujemoznaenje rijei( " rijeima buka i mukaglasovni su nizovi b-u-k-a i m-u-k-a( 1zdvojimo li mjesto fonema bi m, ostaje niz&uka koji je isti u objema rijeima( amijenimo li mjesto fonema b i m, rijei e tada biti muka i buka( +romjenom mjesta

fonema promijenilo se i znaenje svake rijei( 4onemi b i m, imaju dakle razli!ov# lo4.

Alofo#je izgovorna varijanta fonema koju uvjetuju) okolina u kojoj se na


45/55

>( palataliza&ija) k, g, h,U i, e , , vojnik-vojnie, duh &due

?(jed#ae#je s4las#i!a po zv#osti- kada se na


46/55

. PROMJENJIVE VRSTE RIJEI

3ijei su promjenjive ako mogu pod odre


47/55

;rojevi

#rojevi su rijei kojima se izrie koliko ega ima ili koje je to po redu(#rojevi koji izriu tonu koliinu ega zovu se 4lav#i brojevi) jedan, dva , petC#rojevi koji izriu koje je to po redu zovu se red#i brojevi) prvi, drugi, petiC

Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju) jedan, dva , tri, etiri( /totina, tisaua i milijarda mijenjaju se kao imeni7eenskog roda, a milijun i triljun mijenjaju se kao imeni7e mukog roda(Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju(

!edan se mijenja kao neodre


48/55

b: preze#t ili sadanje vrijeme tvori se od svrenih i nesvrenih glagola nastav7ima & em, -jem, - im,- am9 rastem, krijem, lovim, itam:

7: aoristili prolo svreno vrijeme( 8vori se od svrenih glagola nastav7ima &oh, -e,- e,-osmo, -oste,- oe ili &h,c,c, - smo, -ste, - e 9 bih, bi, bi, bismo, biste, bie:

d: imperfe!tje prolo nesvreno vrijeme( 8vori se od nes7renih glagola nastav7ima &ah, -ae, -ae, -asmo, aste,-ahuF -jah, -jae, -jae, -jasmo, -jaste, -jahuF -ijah, -ijae, -ijae, -ijasmo,-ijaste, -ijahu 9 bijah, bijae, bijae,bijasmo , bijaste, bijahu:

e: imperativili zapovijedni nain tvori se od infinitivne ili prezentske osnove nastav7ima `, -mo, -teF -j, -jmo,-jte,F -i, -imo, -iteF -ji, ji, -jimo, -jite 9 2, nosi, neka nosi, nosimo, nosite, neka nose :f: 4la4ols!i pridjevi) radni i trpni( 3adni se tvori nastav7ima, o, la, loF li, le, la 9 rekao, rekla, rekloF rekli, rekli,

rekla: & trpni se tvoroi nastav7ima n, na, no, ni, ne, na & t, ta, to, ti, te, ta 9 udaren, udarena, udareno, udareni,udarene, udarena:

g: 4la4ols!i prilozi) sadanji i proli g(prilog sadanji tvori se od nesvrenih glagola i to tako da se u @( li7umnoine prezenta doda nastavak &i( 1du U i iduiF glagolski prilog proli tvori se tako da se infinitivnoj osnovidoda nastavak -vi ili &avi 9 ba7iUvi ba7ivi:

/loeni glagolski obli7i su) perfekt, pluskvamperfekt, futur 1(, 4utur 11(, kondi7ional 1( , kondi7ional 11(, pasiv

Perfe!tje prolo vrijeme sloeno od glagolskog pridjeva radnog i nenaglaenog prezenta pomonog glagola biti 9 pjevaosam, bio sam :

Pls!vamperfe!tje pretprolo glagolsko vrijeme sloeno od perfekta ili imperfekta pomonog glagola biti i glagolskogpridjeva radnog 9 bijah pjevao, bio sam pjevao:

6tr Ije budue vrijeme sloeno koje se tvori od nenaglaenog prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva glagola 9 jau doi , ja u biti :

6tr II9egzaktni: je predbudue vrijeme sloeno od glagolskog pridjeva radnog i svrenog prezenta glagola htjeti9 budem dolazio :

5ondi7ional je glagolski nain kojim se me


49/55

'ko su lanovi reeni7e poredani prema formuli / 9subjekt:, + 9predikat:, O 9objekt:, +o 9prilone oznake:, tada govorimoo gramatikom & neutralnom redu rijei(

'ko su lanovi reeni7e poredani tako da prvo ide + ili +o, pa objekt govorimo o stilistikom 9retorikom, obrnutom: redurijei, inverziju(

1F. +E9A0I+ LE+A RECE+I


50/55

b: Ime#s!i predi!atje predikat koji u sebi sadri pomo5#i 4la4ol biti i #e!o ime#s! rije , a to ime mo'ebiti ime#i&a, zamje#i&a, pridjev i brojnpr( marko je uenik( Marko je dobar uenik( Marko je prvi( 5njiga jemoja(

/ubjekt je onaj lan koji se u reeni7i uvrtava po sronosti 9podudaranje oblika roda, broja i padea : s predikatom

izriui na to se odnosi obavijest sadrana u predikatu( +o svojoj sronosti s predikatom subjekt je imeni7a u nominativui odgovara na pitanje tko to 8ko jede Marko jede(" slubi subjekta osim imeni7e mogu biti i )

a: zamjeni7a 9 Ona pjeva(:,b: glagol u infinitivu 9 +jevati je lako:(

Objekt je dopuna kojom se izrie predmet radnje, a mjesto mu u reeni7i otvara prelazni glagol( Objekt je najeeimeni7a ili koja druga imenska rije u akuzativu) Marko jedejab!(

Objekt u akuzativu naziva se izravni ili direktni objekt, a objekt u ostalim padeima neizravni ili indirektni objekt 9 Djeakpie pismo maj&i. $pismo, akuzativ, izravni objekt, maj7i, dativ- neizravni objekt:(

Objekt izreen prijedlonim skupom tj( prijedlogom i imeni7om zove se prijedloni objekt 9 +ria se i o z#a#j(:

'tribut i apozi7ija su imenike dopune(

Atribtje rije koja se dodaje kao blia oznaka imeni7i( 'tribut moe biti) pridjev 9 PlavidjeakC:, zamjeni7a 9 mojaknjiga :, broj 9 trimoja brata :, imeni7a u genitivu 9 livadama djetinjstva:(

/kup rijei u slubi atributa zove se atributni skup & .ledam punu luku klonuli# jedara(

Apozi&ija je imeni7a koja poblie odre


51/55

>( vlastita imena?( prva rije u reeni7i@( rijei iz poasti

/ve ostale rijei, same ili u reeni7i piu se malim poetnim slovom(

- pridjevi izvedeni iz vlastitih imena na ski, -ki i & ki piu se malim slovom splitski, hrvatski, plemiki itd(

18. LEKIKL7I/A $ AKI0+I I LEKIKA

/ obzirom na uestalost uporabe rijei u pojedinom razdoblju, postoji)

3azlikujemo)

A( povrat#i&e ili o'ivlje#i&e & rijei dole iz pasivnog leksika jer su jedno vrijeme bile namjernozamjenjivane drugim rijeima, npr( putovni7a, pristojba itd(

B( pomod#i&e-rijei koje se pojavljuju iz pomodnih potreba npr( minker

J( novotvoreni7e 9 noelogizmi : & novostvorene rijei koje nastaju iz drutvenih i komunika7ijskih potreba

I( i#dividal#e #ovotvore#i&e- novostvorene rijei od strane pojedina7a) pisa7a, znanstvenika, dje7enpr( djeja novotvoreni7a kvarijes umjesto karijes

1=. LEKIKL7I/A $ PAI0+I I LEKIKA

+asivni dio leksika sastoji se od zastarjelih rijei koje su iezle iz ope uporabe , ali i od novih rijei to jo nisu ule uopu uporabu(

?istorizmi su zastarjele rijei koje nisu nastale iz uporabe u knjievnom jeziku( 3abe se kad se govori o vremenu na kojese odnose( $eki se historizmi mogu vratiti u uporabu( 8ada ih nazivamo oivljeni7ama( 8ako su se u rjenik vratile rijei

$upanija- kuna- kotar- domovni,a- pismo#rana- ivje%e- amolba?

+rimjeri) " pjesmi Moj dom /ilvije /( 5ranjevi spominje kralje 9kraljeve:, bane(5rlea rabi lekseme grof, kmet, tlaka, nadvojvoda itd(

Ar"aizmiili zastarjeli7e su rijei i obli7i rijei koje su zastarjele i nestale iz uporabe u knjievnom jeziku( $jih zamjenjujunove rijei uvjetovane jezinim razlozima( +otisnuli su ih sinonimi ) islo & brojF horugva & zastava( 'rhaizmima pripadajui zastarjeli obli7i rijei & enah(

+rimjeri) dveri 9vrata:, harni 9 zahvalni : itd(

1. ERIRI/AL+A RAL/E+ LEKIKA

Lo!alizmi & su rijei svojstvene nekom mjesnom govoru 9 gospar, dubrovaki

Re4io#alizmi- su rijei svojstvene istoj skupini govora npr( manistra & proimorski

ijale!talizmisu rijei koje se rabe na najirem podruju (" hrvatskom jeziku to je podruje tokavskog, akavskog , kajkavskog narjeja(

Dijalektalizmi se mogu razlikovati(a: fonoloki & najee naglaskom od standardnog jezika) fala 9hvala:, kopati9kopati:

1


52/55

b: morfoloki) razlikuju se po gramatikom rodu ili oblinim nastav7ima 9pade, li7e: od standardnog jezika & en9. mn( ena:

7: tvorbeni dijalektalizmi imaju isti korijenski morfem kao knjievna rije, ali se od nje razlikuju tvorbenimsredstvom & prefiksom ili sufiksom

d: potpuni leksiki dijalektalizmi svojim se izrazom 9morfolokom osnovom: razlikuju od standardnog jezika) hia9kua:

e: leksiko-semantiki dijalektalizmi rijei su koje postoje i u standardnom jeziku, ali s drugim znaenjem) gae

9hlae:

.ledajui hrvatski jezik u 7jelini, podruno raslojeni leksik &dijalekt & njegova je bitna sastavni7a, njime se koristepripadni7i razliitih sredina u svakodnevnoj komunika7iji( MeK( ili poetka >>(st( te iz >?( i >@( st(

!ezik tih spomenika je rkvenoslavenski 2rvatske redakije?

+ismo tih prvih spomenika hrvatske pismenosti je laoljia?"z nju se u drugoj polovi7i >?( st( !avlja irili7a zapadnog,bosansko-hrvatskog tipa, poznata pod imenom bosani,a?+rvi spomeni7i hrvatskog narodnog jezika uglavnom su glagoljiki zapisi i natpisi u kamenu95rki natpis, *alunska ploa:iz >>( st( $ajpoznatija me>KK( godine(Do kraja >A(st( dovreno je i oblikovanje hrvatskog tipa uglate glagolji7e( 1stodobno latini7a snano prodire na sve razinehrvatske pismenosti(

a jezik hrvatske pismenosti i knjievnosti ve je u >A(st( zabiljeeno ime TTjezika hrva7kogaTT9Istarski ravod-BFEG?>?b) 18.-1=.st.

>B(st( je razdoblje 7vata kasne hrvatske srednjovjekovne knjievnosti i prvih poeta hrvatske svjetovne knjievnosti, teispreplitanja svih triju hrvatskih dijalekata(>J(st(je zlatni vijek svjetovne dalmatinsko-dubrovake knjievnosti( MeBB(godine, objavljen je u *ene7iji prvi samostalno tiskani hrvatski rjenik, i tohrvatskog autora 3ibenanina !austa Vrani%a Q Di7tionarium WuinWueCR 93jenik etiri europejska jezika) latinski,talijanski, njemaki, dalmatinsko & maLKJ( objavljena gramatika 4ranje Marije 'ppendinija Q.ramati7a della lingua 1lliri7aR(

2


53/55

" ovom razdoblju nastaje iprijevod 4vetog pisma 0atije Petra "atani%akoji je dovren >L>B(, a objavljen u #udimu>L@>( 8o je prvi hrvatski tiskani prijevod 7jelokupnoga /vetoga pisma(

1. ?R0AKI /E9IK 3 1.

/ve je ;rvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji 9slova: ujedinio judevit .aj( On je izdao u #udimu >L@K(R 5ratku

osnovu horvatsko & slavenskoga pravopisanjaR(

.aj i ilir7i nastojali su da u knjievnom jeziku ujedine sve !une /lavene( ato su hrvatski jezik nazvali ilirskim($ajpoznatiji jezikoslov7i toga vremena su *jekoslav #abuki 9 napisao gramatiku: i 'ntun Maurani(8ada je snano djelovalaagrebaka 1iloloka kola, a njezini najznaajniji predstavni7i bili su gramatiar i knjievnik 'dolf*eber 8kali i #ogoslav 6ulek( " to su doba djelovale iadarska 1iloloka kola- kao i rijeka 1iloloka kola( /ve trifiloloke kole imale se svoje jezine favorite i to izaziva meLBK( u #eu odran je sastanak na kojem su sudjelovali *uk /tefanovi 5aradi i njegov sljedbenik Xuro Danii 9 iz/rbije:, a od ;rvata 1van Maurani, 1van 5ukuljevi i dr( #ekim knjievnim dogovorom odreL(, a 1van#roz i 4ranjo 1vekovi Q3jenik hrvatskoga jezikaR >K>(

>B@( godine odran je u $ovom /adu tkz( $ovosadski dogovor, (gdje je istaknuto kako je govor ;rvata, /rba 10rnogora7a jedan jezik s dva izgovora) ijekavskim i ekavskim(

>JK( Mati7a hrvatska izdaje Q +ravopis hrvatskosrpskoga knjievnoga jezikaR

>JI( osamnaest hrvatskih kulturnih ustanova potpisuje QDeklara7iju o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnoga jezikaRtraei ravnopravnost hrvatskoga jezika u odnosu na srpski koji je u svom obliku sve vie prodirao i u hrvatski jezik(Deklara7ija je doivjela politiku osudu( >I>( izlazi u ondonu Q;rvatski pravopisR /tjepana #abia, #oidara 4inke iMilana Mogua koji biva zabranjen(

" novim politikim okolnostima koje su nastupile >K( godine kada je 3epublika ;rvatska krenula samostalnim ineovisnim putem pojaana je i jezikoslovna djelatnost( >K( 1zlazi drugo izdanjeTT.ramatike hrvatskog knjievnog

jezikaTT9skupine autora: i fototipsko izdanje TT;rvatskoga pravopisaTT iz >I>( >>(izlazi TT3jenik hrvatskoga jezikaTT*ladimira 'nia,TT3azlikovani rjenik srpskog i hrvatskog jezikaTT *ladimira #rodnjaka,>?( izlazi I( dopunjeno iizmijenjeno izdanje 8eak-#abieveTT.ramatike hrvatskoga jezikaTT9+rirunika za osnovno jezino obrazovanje:(

$aalost jo uvijek traju previranja me


54/55

LIERA3RA

1. Ba'i(&)inka&*ogu+ rvatsko pravopis, kolska knjiga, Zagre', 1$$4.

2. /. 0o+uti( & Brozovi( itanka iz stranih knjievnosti 23. osandi(-i5el 0njievnost 1&6itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,Zagre', 1$#!.

4. osandi(-i5el 0njievnost 2&6itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,Zagre',1$#!.

. osandi(-i5el 0njievnost 3 & 6itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,Zagre',1$#!.

!. osandi(-i5el 0njievnost 4 & 6itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,Zagre',1$#!.

". 7olar, *. 8eorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagre', 1$"".#. 8eak&Ba'i( 9ramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, Zagre', 1$$2.

$. osandi( & i5el 0njievnost 2- 6itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,Zagre', 1$#!.1%. :. ;ni( je6nik hrvatskoga jezika11.


55/55

Documents

HRVATSKI JEZIK - MATURA