Hrvatski autohtoni sortiment vinove loze i značaj njegova

očuvanja

Prof. dr. Edi Maletić

Zavod za vinogradarstvo i vinarstvoAgronomski fakultet SveuAgronomski fakultet Sveuččiliiliššta u Zagrebuta u Zagrebu

Sorte u svijetu

•

Posljednjih desetljeća tendencija naglog širenja dvadesetak vrhunskih sorata –

Cabernet sauvignon, Chardonnay, Merlot, Sauvignon blanc, Syrah…

danas

zauzimaju većinu površina u tzv. Novom Svijetu.

Hrvatska: sortiment nekada…

•

Krajem XIX stoljeća vrlo veliki broj sorata u Hrvatskoj, samo u Dalmaciji preko 200;

•

Trummer, 1841 •

Goethe, 1887

•

Bulić, 1949•

Turković, 1957

Hrvatska: sortiment nekada…

•

Propadanje sorata – brojni razlozi:

američke bolesti i filoksera, te kasnija obnova, vinska kriza, spec. tržišni zahtjevi nakon 2. svj. rata, izostanak sustavnog selekcijskog rada;

Najvažnije sorte u RH:1.

Graševina B

2.

Plavac mali N3.

Malvazija istarska B

4.

Plavina N5.

Merlot N

6.

Chardonnay B7.

Trbljan B

8.

Rizling rajnski B9.

Kujundžuša B

10. Babić

N11. Pošip B12. Debit B13. Moslavac B14. Ugni blanc B15. Frankovka N

16. Pinot B17. Cabernet sauvignon N18. Kraljevina Rs19. Grenache N20. Vranac N21. Maraština B22. Teran N23. Traminac Rg24. Ranfol B25. Ružica Rs26. Sauvignon B27. Pinot sivi Gr28. Rizvanac (Mueller Thurgau) B29. Rkaciteli B30. Carignane N…

Autohtone sorte

•

Problem erozije autohtonog sortimenta, broj uvelike smanjen. Brojni razlozi…

Sorte u RH Sorte u RH ––

podaci HRZVV podaci HRZVV (Mihaljevi(Mihaljevićć, B., 2007.), B., 2007.)

SORTA

POVRŠINA (ha) BROJ TRSOVA

%

GRAGRAŠŠEVINAEVINA

4.2414.241

15.781.962 26,615.781.962 26,6MALVAZIJA ISTRASKAMALVAZIJA ISTRASKA

1.752 6.720.340 11,01.752 6.720.340 11,0

PLAVAC MALIPLAVAC MALI

1.4571.457

11.629.56911.629.569 9,19,1

46,746,7

RIZLING RAJNSKI 520

2.301.875 3,3

TRBLJAN 508

3.045.669 3,2MERLOT

482 1.814.209 3,0

PLAVINA

478

2.811.556 3,0CHARDONNAY 393 1.684.647

2,4

FRANKOVKA

390 1.543.287

2,4KUJUNDŽUŠA

329

1.369.262

2,1

Autohtone sorte - definicija•

Autohtone sorte su one za koje se može znanstveno utvrditi ili pretpostaviti da potječu iz određenog geografskog područja;

•

Jako mali broj sorata ima dokazano podrijetlo; samo sorte iz induciranih križanja, te one kojima je podrijetlo utvrđeno genetičkim metodama. Znanstveno utemeljena pretpostavka: potječu iz nekog područja ukoliko se tamo najduže uzgajaju

Hrvatska: napori za prevladavanje takvog stanja

•

Brojna znanstvena i stručna istraživanja posljednjih godina: inventarizacija i utvrđivanje točnog broja aut. sorata, evaluacija potencijalno najinteresantnijih

Hrvatska: napori za prevladavanje takvog stanja

•

Međunarodna mreža ampelografskih istraživanja, EU projekt GENRES, SEEDNet

•

Nacionalni program za zaštitu BGR

Identifikacija i utvrđivanje sinonima

•

Klasične ampelografske metode: opisivanje sorti in situ

i ex situ

putem OIV deskriptora,

usporedba tzv. ampelografskih profila

Genetička analiza

Evaluacija gospodarskih karakteristika

•

Cilj: utvrditi proizvodni potencijal i preporučiti najinteresantnije proizvođačima

Rezultati•

podignuta nacionalna kolekcija (“banka gena”) hrvatskih autohtonih sorti –

pokušalište “Jazbina”

–

AFZ, te

regionalne u Splitu, Poreču, na Krku i Hrv. Zagorju;

Kolekcije –

banke gena

Najvažniji rezultati•

Utvrđeni brojni sinonimi i pogrešni nazivi;

•

Dokazana autohtonost, odn. podrijetlo nekih važnih hrvatskih sorata;

•

Utvrđen broj sorata u uzgoju, za neke i gospodarski potencijal

Najvažniji rezultati•

Teran bijeli (Hrvatska)

= Prossecco (Italija);

•

Muškat ruža porečki (Hrvatska)

= Rosenmuskateller (Austrija) = Muškat ruža omiški;

•

Crljenak kaštelanski = Zinfandel/Primitivo = Tribidrag•

Cipar b. (Hrvatska)

= Grec rouge (Grčka) = Kalebstraube

(Njemačka) = Barbarossa (Italija)•

Topol (Pag) = Beretinjok (Vis) = Tikvar;

•

Malvasija dubrovačka = Malvasia di Lipari = M. di bosa (Italija) = M. de Lanzarote = M. de Sitges (Španjolska)

•

Maraština = Malvasia del Chianti (It) = Pavlos (Grčka)

•

Hrvatica (Istra) ≠

Croatina (Italija);•

Borgonja (Istra) ≠

Gamay noir (Francuska)=Frankovka!

.

Najvažniji rezultati:

•

Utvrđeni roditelji Pošipa i Plavca malog bijelog –

dokazana

autohtonost;

Hrvatska: autohtone sorte danas

•

Mnoge autohtone sorte nepravedno zapostavljene;

•

Vrlo visok potencijal nekih rijetkih sorata;

•

Nedovoljno očitovane karakter. položaja

Hrvatska: autohtone sorte danas

•

Gospodarski važne (Kontinentalne): Moslavac, Kraljevina, Škrlet

Hrvatska: autohtone sorte danas

•

Gospodarski važne (Istra i Hrv. Primorje): Malvazija istarska, Teran, Žlahtina

Hrvatska: autohtone sorte danas

•

Gospodarski važne (Dalmacija): Plavac mali, Babić, Pošip b., Maraština, Debit, Plavina, Vugava, Bogdanuša, Grk, Kujundžuša, Žilavka, Blatina

Gospodarski minorne, ali očitovanog vrlo

visokog kval. potencijala

•

Malvasija dubrovačka, Glavinuša, Crljenak kaštelanski, Crljenak viški, Prč, Zlatarica blatska, Dobričić, Lasina

Gospodarski minorne, ali očitovanih drugih pozitivnih karakteristika

•

Ljutun, Babica, Ninčuša, Gegić, Topol…

Vrlo rijetke, pretpostavljen visok kvalitetni potencijal

•

Muškat ruža omiški, Vrbić, Debejan, Kamenina, Dišeća ranina, Silbijanac…

Autohtone sorte

•

Nije provedena selekcija, velika divergentnost unutar populacija, visoka razina gospodarski štetnih virusa

•

Napušta se ekstenzivno razmnožavanje –

cijepljenje na stalnom mjestu

•

Za revitalizaciju mnogih autohtonih sorata najveći problem nedostatak kvalitetnog sadnog materijala;

Kategorije loznog sadnog materijala

•

Predosnovni

(Prebasic);•

Osnovni

(Basic)

(u prometu između rasadnika i ovlaštenih institucija, za podiz. matičnih nasada)

•

Certificirani

(Certified);•

Standard

(CAC )

(u slobodnom prometu, za podizanje proizv. nasada)

Što učiniti?•

Nužnost provedbe selekcije autohtonih sorata i podizanja VF matičnjaka;

•

Hitna uspostava sustava proizvodnje i nadzora viših kvalitetnih kategorija loznog sadnog materijala

Klonska selekcija•

uslijed dugotrajnog uzgoja i velikih populacija –

brojne mutacije;•

dugotrajnom propagacijom bez ikakve selekcije sorta gubi proizvodni potencijal;

•

“klon”-

vegetativno potomstvo matičnog trsa izdvojenog u selekciji;

•

klonski materijal –

rezultat genetske i fitosanitarne selekcije

Klonska selekcija

•

Genetička selekcija

–

izdvajanje i evaluacija pozitivnih genotipova iz populacije sorte, s najboljim (nasljednim) gospodarskim obilježjima;

detekcija unutarsortne (klonske) varijabilnosti – klasičnim metodama (ampelografija) i

molekularno-genetičkim (RAPD, ISTR i AFLP markeri)

Klonska selekcija

•

Fitosanitarna selekcija

–

provjera (testiranje) na nazočnost najvažnijih viroza i njima sličnih bolesti –

GFLV (Grapevine

Fanleaf Virus), ArMV (Arabis Mosaic Virus), GLRaV 1, 2 i 3 (Grapevine Leafroll associated Virus)

Virusi –

vrlo veliki problem u uzgoju vinove loze

Uzrokuju:–

Smanjeni prinos i kakvoću

–

Kasniji završetak vegetacijskog ciklusa

–

Skraćeni životni vijek biljke

–

Smanjenu uspješnost cijepljenja

–

Veću osjetljivost na abiotske stresove

Genetička provjera

Klonska selekcijaKlonska selekcija

Zdravstvena provjera

ELISA

INDEXING

ATB 3

Osnovni (base material)

Certificirani (certified material)

Predosnovni (pre-base)

Srednja i južna Dalmacija

12%

88%

zdravi

zaraženi

Kontinentalna Hrvatska

52%

48%

Postotak zdravih trsova u RH

Distribucija virusa po vgd zonama u RH

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

B C1 C2 C3

Winegrowing zone

% o

f vin

es in

fect

ed

GFLV

GLRV1

GLRV3

ArMV

Klonska selekcija autohtonih sorata –

tekući MZOŠ

projekt.

Primjer: dalmatinske autohtone sorte

34,9 25,7 39,4 0

61,1 30,1 8,8 0

17,2 71,4 11,4 0

57,2 23,8 19 0

28,7 52,3 19 0

66,7 33,3 00

59,5 21,8 0 18,7

22,9 75,6 01,5

30,4 1,50 68,1

35,5 37 22,9 4,6

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Glavinuša

Babica

Ljutun

Ninčuša

Mladenka

Vlaška

Debit

Malvasija dubrovačka

Plavina

Plavac mali

jedan virus

dva virusa

tri virusa

zdravi

Virusi po sortama -

Dalmacija

% zaraze virusima

Sorta ArMV GFLV LR1 LR3

Babić 2 3 1 100

Grk 1 19 0 27

Pošip 1 10 33 49

Vugava 0 5 4 88

Maraština 2 10 19 56

Plavac mali 5 27 42 61

Plavina 0 0 1 21

Virusi po sortama -

Dalmacija

Zastupljenost viroza po sortama

0

20

40

60

80

100

120

Babić Grk Pošip Vugava Maraština Plavacmali

Plavina

Sorta

% z

araž

enos

ti ArMVGFLVLR1LR3

Poduzete aktivnosti•

Provedena masovna pozitivna selekcija po cijeloj Dalmaciji;

•

Svaki trs opisan, obilježen, analiziran (prinos, kakvoća, nazočnost viroza putem ELISA testa)

Pozitivna masovna selekcija

•

Obišli reprezentativne vinograde autohtonih sorata

Poduzete aktivnosti

Vinogradi u kojima su pronađeni VF klonski kandidati

Sorta Lokacija vinogradaBroj VF po

lokaciji Vlasnik vinograda Ukupno VF

Plavac mali

Vis, Petrićevo 8 Ante Ivčević

25

Korčula, Blatsko polje 5Niko Mirošević, Danko Mirošević

Pelješac, Pijavičino 4 G. Baletić

Pelješac, Potomje 4 Josip Brajenović

Pelješac, Plandište 1 Ivo Kiriđija

Pelješac, Pelješka župa 1 Mara Mrgudić

Hvar, Sv. Nedjelja 2 Zlatan Plenković

Vugava

Vis, Radovinka, PZ-Podšpilje 4 Srećko Roki

10Vis, Primankovo 5 Ante Ivčević

Vis, Podšpilje 1 Antonio Lipanović

Maraština Korčula, Smokvičko polje, Prapratna 7 Frano Baničević 7

Plavina Korčula, Blato 4Niko MiroševićDanko Mirošević 12

Danilo -Biranj 8 Mile Gojanović

Grk

Lumbarda, Mali bus 13

Branimir Cebalo Bartul Cebalo

37

Lumbarda, Podpinćala 12

Lumbarda, Bus 2

Lumbarda, Jurtina 8

Smokvica, Vela Stiniva 2

Petar Bančević

Vinogradi u kojima su pronađeni VF klonski kandidati

SortaLokacija vinograda

Broj VF po lokaciji

Vlasnik vinograda

Ukupno VF

Pošip

Smokvica, Njivice 8 Frano Baničević

19Smokvica, Dračevica 9 Dario Pecotić

Čara, Mindel 2 Janko Jovanov

PlavinaMratovo, Promina 40

Ante Radas, Ante Džaja

40

Debit Mratovo, Promina16

Ante Radas, Ante Džaja

16

Lasina Mratovo, Promina1

Ante Radas, Ante Džaja 1

2004. - 2008.

•

Potpuna evaluacija VF matičnih trsova klonskih kandidata: opis, prinos, KR, šećer, uk. kiselost, pH, djelomična uvometrija i mehanička analiza

Selekcija elitnih trsovaAmpelografska evaluacija

Ampelografska evaluacija

Vinifikacija – enološka evaluacija

Utvrđena visoka razina fenotipske raznolikosti Plavac mali crni

Plavac mali sivi

Plavac mali –

unutarsortna varijabilnost (Zdunić

et al., 2006.)

0102030405060

Rani Standard Kasni

Nastup pune zrelosti

Broj

gen

otip

ova

(%)

Plavac mali –

unutarsortna varijabilnost

Plavac mali –

unutarsortna varijabilnost (Zdunić

et al., 2006.)

05

1015202530354045

100%obojen

<10%zelenihboba

10 - 15%zelenihboba

15 - 20%zelenihboba

>20%zelenihboba

Obojenost grozda

Bro

j gen

otip

ova

(%)

“šareni”

“potpuno obojeni”

Prinos –

šećer (Zdunić

et al., 2006.)

OB-251OB-093OB-018

OB-280

OB-259

OB-262OB-261

OB-228

OB-016

OB-209

OB-229

OB-227

OB-272OB-260

OB-060

OB-269

OB-211

OB-035 OB-210

OB-032OB-271

OB-011

OB-019

OB-078

OB-010

OB-082

OB-014

OB-098

OB-275

OB-201OB-036

OB-042OB-099

OB-079OB-100

OB-202

60

65

70

75

80

85

90

95

100

105

110

115

120

125

130

135

140

145

0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00

Urod po trsu (kg)

Sadr

žaj š

ećer

a (°O

e)

x = 2,55 kg

x = 91,06°Oe

•

2007. –

Prve virus-free

sadnice hrvatskih autohtonih sorata

2007. •

Proizvodnja predbaznog sadnog materijala u Sloveniji;

•

Cijepljeno 11 hrvatskih sorata, proizvedeno cca 5200 cijepova od 291 genotipa. Predbazna podloga, uvjeti za registraciju sadnog materijala kao “predosnovni”

(ZSR)-

Osijek

Zdravstvena selekcijaSuradnja s Institutom za vinovu lozu iz Geisenheima (D)i Selekcijskim loznim centrom u

Ivanjkovcima (SLO)

Sorte posađene na Baštici

SortaBroj  VF klonskih 

kandidata Posađeno cijepova

Plavina 52 795

Plavac mali 25 510

Pošip 19 325

Grk 37 460

Debit 16 255

Vugava 10 180

Maraština 7 110

Lasina 1 50

Ukupno 167 2685

Shema nasada Baštica površina: 0,7 ha

sadnja 3. 2008.

Lasina Vugava

Debit

Plavina Plavac mali Grk

Maraština Pošip

Izvrstan primitak i bujnost

Prvi rezultati

•

Praćenje i evaluacija matičnih VF trsova pokazuje u mnogim značajkama opravdanost klonske selekcije;

•

Sadni materijal i podizanje pre-base nasada također pokazuje prednosti selekcije

Baštica –

prvi VF matični nasad autohtonih dalmatinskih sorata u HR

Baštica, jesen 2009.

Baštica, 16. 05. 2009.

Baštica, jesen 2009.

Vgd. B

Vgd. C

Vgd. D

Vgd. E

Vgd. F

Vgd. G

Pre-base

nasad“Baštica”8 sorata

(nastavak selekcije VF klonskih kandidata)

Vgd. A

PM

Pošip

Vugava

Debit…

2002.-2006. 2007. 2008.-2016. 2011.-2016.

ELISA

Priznavanje klonova

CIJEPLjENjE

2017. >

Certif. mat. -

klon-(tržište) -plava etiketa-

Certificirani mat. –

sorta(tržište)

-plava etiketa-

2010. >

RASADNICI

bijela etiketa

KLONSKA SELEKCIJA DALMATINSKIH SORATA

Bazni materijal –

sorta(rasadnici)

-bijela etiketa-

6. veljače 2004.

HVALA NA POZORNOSTI

Zagreb 18. siječnja 2010.