24
HRVATSKE VODE pravna osoba za upravljanje vodama ZAGREB, Ulica grada Vukovara 220 Centrala: 01/ 63 07-333 Telefax: 01/ 61 55 910 PROJEKTNI ZADATAK Klasifikacijski sustav ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda – IV. Dio: Tekućice Dinaridske ekoregije 1

HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

PROJEKTNI ZADATAK

Klasifikacijski sustav ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda – IV. Dio:

Tekućice Dinaridske ekoregije

Zagreb, listopad 2017. godine

1

Page 2: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

1. Uvod

Direktiva 2000/60/ES Europskog parlamenta i vijeća, kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na području politike voda (Okvirna direktiva o vodama) i nacionalni propisi iz područja upravljanja vodama imaju za cilj postizanje dobrog ekološkog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala. Ekološki potencijal određuje se u onim tijelima površinskih voda koja su umjetna ili znatno promijenjena, odnosno za koja se utvrdi da zbog hidromorfoloških promjena ne mogu postići dobro stanje voda.

Tijelo površinske vode je određeno kao znatno promijenjeno kada: nije umjetno vodno tijelo su bitno promijenjene fizičke karakteristike vodnog tijela promjene hidromorfoloških karakteristika koje su potrebne za postizanje dobrog

stanja vodnog tijela imaju značajno negativan utjecaj na jednu ili više namjena vodnog tijela ili na vodni okoliš.

Namjene tijela površinske vode mogu biti određene kao: plovidba, uključujući i luke, ili rekreacija aktivnosti vezane za akumuliranje vode (kao što su opskrba pitkom vodom,

energetika ili navodnjavanje) uređenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda ili melioracijska odvodnja i

navodnjavanje ostale jednako važne održive ljudske razvojne aktivnosti.

U Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. godina (u daljnjem tekstu PUVP 2016.-2021.), mogući kandidati za umjetna vodna tijela su vodna tijela koja su, prema terenskim saznanjima, nastala ljudskom djelatnošću na mjestima gdje prije nije bilo vode, a mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela su prirodna vodna tijela na kojima su, prema terenskim saznanjima, provedeni opsežni hidrotehnički zahvati koji dovode do izrazitih i trajnih hidromorfoloških promjena. Riječ je o 222 vodna tijela rijeka te 54 moguća kandidata za umjetna vodna tijela tekućica.

Kao sigurni kandidati za izuzeće izdvojeni su oni mogući kandidati za koje je u postupku klasifikacije procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko i nezadovoljavajuće biološko stanje. Dodatno su, kao kandidati za izuzeće, izdvojena i ona vodna tijela iz skupine mogućih kandidata za koja je procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, a nema saznanja o biološkom stanju, jer na njima nisu provedena biološka istraživanja.

U skladu s navedenim pristupom sigurnim kandidatima za umjetna vodna tijela određeno je 13 vodnih tijela rijeka, ukupne duljine 74,1 km. Sigurnim kandidatima za znatno promijenjena vodna tijela određeno je 120 vodnih tijela rijeka, ukupne duljine 1.438,7 km, 93 na vodnom području rijeke Dunav i 27 na jadranskom vodnom području.

Na jezerima je određeno 9 kandidata za umjetna vodna tijela, a sva na vodnom području rijeke Dunav.

2

Page 3: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

Slika 1. Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela rijeka i jezera prema pokretačima hidromorfoloških opterećenja (PUVP 2016.-2021.)

Status umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela je potvrđen na način da je izvršena okvirna kvantitativna i kvalitativna valorizacija djelatnosti koje su dovele do kritičnih hidromorfoloških opterećenja, a to su zaštita od poplava, plovidba, poljoprivreda (hidrotehničke melioracije) i hidroenergetika. Tako su potvrđeni i statusi znatno promijenjenih vodnih tijela na kojima su izgrađeni objekti i postrojenja HEP- Proizvodnje d.o.o., temeljem rezultata ekonomske valorizacije i analize ukupnih socio-ekonomskih troškova revitalizacije hidromorfološki degradiranih vodnih tijela.

Ekološki potencijal predstavlja stupanj kakvoće akvatičkog ekosustava tijela površinske vode u odnosu na maksimalni stupanj koji je moguće doseći, s obzirom na znatno promijenjene ili umjetne karakteristike vodnog tijela potrebne za njegovu namjenu ili za zaštitu šireg okoliša. U Uredbi o standardu kakvoće voda (N.N. 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) propisane su četiri kategorije ekološkog potencijala: dobro i bolje, umjereno, loše i vrlo loše.

3

Page 4: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

Zadovoljavaju li hidromorfološki uvjeti kriterije maksimalnog ekološkog potencijala

(MEP)?

Zadovoljavaju li procijenjene vrijednosti

bioloških elemenata kakvoće kriterije MEP?

Zadovoljavaju li osnovni fizikalno-kemijski i

kemijski uvjeti kriterije MEP?

Ako su kriteriji MEP zadovoljeni, klasificira se

kao dobar ili bolji potencija l.

Klasificira se na temelju biološkog

odstupanja od MEP

Je li odstupanje umjereno?

Klasificira se kao umjereni potencija l

Je li odstupanje veliko?

Klasificira se kao loš potencija l

Klasificira se kao vrlo loš potencijal

Odstupaju li procijenjene vrijednosti bioloških

elemenata kakvoće tek neznatno od vrijednosti za

MEP?

Da li osnovni fizikalno-kemijski uvjeti (a) osiguravaju

funkcioniranje ekosustava te (b) zadovoljavaju standarde kakvoće

okoliša za druge onečišćujuće tvari?

Klasificira se kao dobar ili bolji

potencija l

Veće

Veće

Da

Da

Da

DaDaDa

Ne Ne Ne

NeNe

Slika 2. Klasifikacija stanja umjetnog ili znatno promijenjenog tijela površinske vode (Uredba o standardu kakvoće voda)

Dobar i bolji potencijal utvrđuje se za tijelo površinske vode u kojemu hidromorfološki, biološki i fizikalno-kemijski uvjeti zadovoljavaju kriterije maksimalnog ekološkog potencijala, kao i za tijelo u kojemu hidromorfološki uvjeti ne zadovoljavaju, biološki uvjeti neznatno odstupaju od maksimalnog ekološkog potencijala, a fizikalno-kemijski uvjeti osiguravaju funkcioniranje toga ekosustava.

Za tijelo površinske vode za koje se utvrdi umjeren ili lošiji ekološki potencijal, potrebno je identificirati odgovarajuće ciljeve zaštite voda, koji mogu biti:

- dobar ekološki potencijal koji se postiže primjenom mjera ublažavanja utjecaja promjena, uključujući produljenje roka za postizanje ovog cilja,

- uspostavljanje manje strogih ciljeva od dobrog ekološkog potencijala.

4

Page 5: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

2. Cilj projekta

Iako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata, u ovom trenutku sustav klasifikacije ekološkog potencijala za biološke i osnovne fizikalno-kemijske elemente nije razvijen. Radi toga je u razdoblju 2016.-2019. godina planirana provedba pet projekata razvoja klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela kopnenih površinskih voda, i to:

I. dio: Stajaćice Panonske ekoregijeII. dio: Stajaćice Dinaridske ekoregijeIII. dio: Tekućice Panonske ekoregijeIV. dio: Tekućice Dinaridske ekoregijeV. dio: Metodološki pristup utvrđivanja klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za nove zahvate u prostoru.

Projekti I.- Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda, stajaćice Panonske ekoregije i II. - Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda, stajaćice Dinaridske ekoregije, su u tijeku provedbe, s planiranim rokom završetka veljača, odnosno ožujak 2018. godine.

Ovaj projektni zadatak odnosi se na projekt razvoja klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za tekućice Dinaridske ekoregije, točnije uspostavljanje metoda i alata za ocjenu ekološkog potencijala s obzirom na biološke i fizikalno-kemijske elemente kakvoće. Biološki elementi kakvoće za koje se razvija i izrađuje klasifikacijski sustav u ovom projektu, definirani su u Okvirnoj direktivi o vodama odnosno Uredbi o standardu kakvoće voda, a to su fitobentos, makrofita, makrozoobentos i ribe1.

Budući da su zadacima projekata za stajaćice obuhvaćeni klasifikacijski sustavi za sve biološke elemente, s izuzetkom riba, dodatni cilj ovog projekta je izrada klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za ovaj biološki element u stajaćicama Dinaridske ekoregije.

U tu svrhu potrebno je provesti ciljana biološka istraživanja na umjetnim i znatno promijenjenim tijelima tekućica i stajaćica Dinaridske ekoregije, kojima bi se osigurali kvalitetni biološki podaci koji bilježe utjecaj gradijenta ekoloških uvjeta i antropogenih opterećenja. Na taj bi se način osiguralo da za slijedeći ciklus Plana upravljanja vodnim područjima (2022. – 2027. godina) u svim znatno promijenjenim i umjetnim tijelima površinskih kopnenih voda bude definiran i primijenjen klasifikacijski sustav ekološkog potencijala, ocijenjeno stanje ovih vodnih tijela te određeni ciljevi zaštite voda za svako vodno tijelo.

1 Fitoplankton je uključen kao biološki element kakvoće u točku 1.2.1. Dodatka V. Okvirne direktive o vodama i u Prilog 1.B. Uredbe o standardu kakvoće voda i trebao bi biti uključen u ocjenu ekološkog stanja/potencijala u nizinskim velikim tekućicama, gdje može biti važan biološki element, CIS ODV vodič br. 13 – Općeniti pristup klasifikaciji ekološkog stanja i potencijala (CIS WFD Guidance document No. 13, Overall approach to the classification of ecological status and ecological potential). U Hrvatskoj je propisana ocjena ekološkog stanja temeljem fitoplanktona u tipovima vrlo velikih rijeka (Sava, Drava, Dunav), međutim rezultati monitoringa pokazuju da samo u rijeci Dunav te na najnizvodnijim postajama u rijekama Dravi i Savi fitoplankton daje odgovor na opterećenje te će se za slijedeći Plan upravljanja vodnim područjima predložiti ocjena temeljem fitoplanktona samo na tim vodnim tijelima.

5

Page 6: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

3. Područje projekta

3.1 Tekućice Dinaridske ekoregije

U Uvodu je pojašnjeno na koji način su u PUVP 2016.-2021. određene tekućice kao mogući i sigurni kandidati za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela te kako su potvrđeni statusi umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, a posebno znatno promijenjenih vodnih tijela na kojima su izgrađeni objekti i postrojenja hidroelektrana HEP- Proizvodnje d.o.o.

Zbog činjenice da stanje utvrđeno temeljem bioloških elemenata nije bilo cjelovito, jer se nije raspolagalo rezultatima monitoringa svih relevantnih bioloških elemenata kakvoće, kao i relativno malog broja znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela u području Dinaridske ekoregije (32), raspoređenih u različitim biotičkim tipovima tekućica (jedanaest), u projektu je potrebno obraditi sve kandidate za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela tekućica, uključujući sva vodna tijela čiji je status potvrđen, bez obzira na procijenjeno hidromorfološko stanje.

Dodatno je potrebno obraditi i prirodna vodna tijela tekućica, koja nisu izdvojena kao kandidati za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela, ali se u njihovom sastavu nalaze znatno promijenjeni ili umjetni dijelovi, radi postojećih objekata HEP Proizvodnje d.o.o. U skladu s rezultatima monitoringa bioloških elemenata kakvoće, potrebno je potvrditi identitet pojedinog vodnog tijela (ili njegovog dijela) kao znatno promijenjenog/umjetnog (Tablica 1.).

Tablica 1. Popis prirodnih, znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela tekućica Dinaridske ekoregije obuhvaćenih projektnim zadatkom

R. br. Naziv vodnog tijela

Šifra vodnog tijela (PUVP 2016.-2021.)

Šifra vodnog tijela (PUVP 2013.-2015.)

Objekt HEP Proizvodnje d.o.o.

Vrsta vodnog tijela

Tip tekućice

1 Curak CSRN0189_001 CSRN0189_001

1.1. Dovodni kanal HE Zeleni vir;

1.2. Odvodni kanal HE Zeleni vir

N HR-R_6

2 Suvaja JKRI0035_001 H HR-R_15B3 Cetina JKRN0002_001 JKRN0002_001 Odvodni kanal HE

Zakučac do Cetine N HR-R_13

4 Krka JKRN0005_001 JKRN0005_001 Dovodni kanal HE Jaruga N HR-R_13A5 Krka JKRN0005_004 JKRN0005_004 Odvodni kanal HE

MiljackaN HR-R_13A

6 Kanal Gacka JKRN0009_001 JKRN0009_001 6.1. Kanal Gacka (regulirano korito Gacke, 6.2. čvor Šumečica)

A HR-R_9

7 Odvodni kanal od HE Orlovca

JKRN0010_001 JKRN0010_001 Odvodni kanal od HE Orlovca do Rude

A HR-R_12

8 Lika JKRN0012_001 JKRN0012_002;JKRN0012_001

Lika, akumulacija komp. bazen Selište

NH HR-R_9

9 Mirna JKRN0024_004 H HR-R_1810 Prosika JKRN0026_001 A HR-R_16B11 Raša JKRN0032_001 H HR-R_1812 Raša JKRN0032_002 NH HR-R_1913 Butižnica JKRN0033_002 JKRN0034_002 Butižnica, akumulacija HE

GolubićNH HR-R_12

14 Boljunčica JKRN0051_001 H HR-R_1815 Boljunčica, retencija JKRN0051_002 H HR-R_1816 Zvizda JKRN0054_001 JKRN0002_001 17.1. Dovodni kanal HE N HR-R_16A

6

Page 7: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

R. br. Naziv vodnog tijela

Šifra vodnog tijela (PUVP 2016.-2021.)

Šifra vodnog tijela (PUVP 2013.-2015.)

Objekt HEP Proizvodnje d.o.o.

Vrsta vodnog tijela

Tip tekućice

Kraljevac17.2. Odvodni kanal HE Kraljevac

17 Rječina JKRN0058_002 H HR-R_718 Ričica JKRN0061_002 Kanal od Opsenice do

RičiceN HR-R_10A

19 Ličanka nizvodno od akumulacije Bajer

JKRN0078_002 JKRN0072_002 Ličanka nizvodno od akumulacije Bajer

N HR-R_10A

20 Ličanka - Bajer vrelo JKRN0078_003 JKRN0072_003 20.1. Ličanka, od CHE Fužine do ak. Bajer; 20.2. Ličanka, uzvodno od CHE Fužine;20.3. Odvodno-dovodni kanal RHE Lepenica

H HR-R_10A

21 Dubračina JKRN0089_001 JKRN0088_001 Dubračina nizvodno od Triblja

N HR-R_16B

22 Obuhvatni kanal Funtana JKRN0124_001 NH HR-R_1923 Obuhvatni kanal Krapanj JKRN0135_001 H HR-R_1924 Kolan JKRN0139_001 H HR-R_16B25 GOK - 2 JKRN0168_001 A HR-R_16A26 Obuhvatni kanal br.5 JKRN0199_001 H HR-R_1827 Obuhvatni kanal Mufrin JKRN0203_001 NH HR-R_1728 Obuhvatni kanal br.3 JKRN0210_001 H HR-R_1829 Lepenica JKRN0211_002 JKRN0216_002 Regulirano korito uzvodno

od akumulacije LepenicaNH HR-R_10A

30 Fuškulin JKRN0212_001 NH HR-R_1931 Obuhvatni kanal Pragrande JKRN0216_001 NH HR-R_1932 Odvodno preljevni kanal

BotonegeJKRN0223_001 H HR-R_17

33 Plomin JKRN0243_001 NH HR-R_1934 Obuhvatni kanal br.3 JKRN0252_001 H HR-R_1935 Obuhvatni kanal br.1 JKRN0270_001 H HR-R_1736 Obuhvatni kanal Krajdraga JKRN0274_001 H HR-R_1937 Obuhvatni kanal br.2 JKRN0280_001 H HR-R_1838 Obuhvatni kanal Bastija JKRN0288_001 H HR-R_1739 Vrbica JKRN0314_001 H HR-R_15A

Legenda: N – prirodna vodna tijelaNH – mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela H – znatno promijenjena vodna tijela A – umjetna vodna tijela

Osim njih, u nastavku su navedeni objekti HEP-Proizvodnje d.o.o., koji nisu vodna tijela prema kriterijima PUVP-a 2016.-2021, ali se ulijevaju u vodna tijela. Za njih je potrebno odrediti sustav klasifikacije ekološkog potencijala koji će se temeljiti na usporedbi sa sličnim većim vodnim tijelima sličnih ili istih namjena.

Tablica 2. Objekti HEP Proizvodnje d.o.o. koji nisu vodna tijela, s pripadajućim vodnim tijelima u Dinaridskoj ekoregiji

R. br. Objekt HEP Proizvodnje d.o.o.

Šifra vodnog tijela (PUVP 2016.-2021.)

Naziv vodnog tijela Vrsta vodnog tijela

Tip tekućice

1 Kanal Šumečica – Gornja Švica JKRN0007_001 Gusić H HR-R_92 Kanal Marasi – Gusić polje do kom.

bazena Gusić poljeJKRN0007_001 Gusić H HR-R_9

3 Odvodni kanal HE Vinodol JKRN0089_001 Dubračina N HR-R_16B4 HE Rijeka odvodni kanal JKRN0058_001 Rječina N HR-R_75 Kanal Lika – Šumećica JKRN0007_001 Gusić H HR-R_96 Kolektor Otuča – Štikada JKRN0061_001 Ričica H HR-R_10A

7

Page 8: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

R. br. Objekt HEP Proizvodnje d.o.o.

Šifra vodnog tijela (PUVP 2016.-2021.)

Naziv vodnog tijela Vrsta vodnog tijela

Tip tekućice

7 Odvodni kanal HE Golubić JKRN0033_001 Butižnica N HR-R_128 Kanal Benkovac JKRN0078_002 N HR-R_10A9 Kanal Kostanjevica JKRN0078_003 H10 Odvodni kanal HE Ozalj 1 CSRN0004_009 Kupa N HR-R_811 Odvodni kanal HE Ozalj 2 CSRN0004_009 Kupa N HR-R_8

Legenda: N – prirodna vodna tijelaNH – mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela H – znatno promijenjena vodna tijela A – umjetna vodna tijela

Za razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala izdvojit će se skupine vodnih tijela na kojima će biti provedena biološka istraživanja, u skladu s rezultatima prethodne analize podataka vezanih za vodna tijela i bioloških podataka kojima raspolaže Naručitelj.

3.2 Stajaćice Dinaridske ekoregije

Kako bi se izradio dodatni zadatak projekta, odnosno razvile klasifikacijske metode ekološkog potencijala za ribe2 u stajaćicama Dinaridske ekoregije, projektom trebaju biti obuhvaćene stajaćice koje se nalaze na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području, pripadaju području Dinaridske ekoregije te su površine veće od 0,5 km2

(Tablica 3.). Od 21 stajaćice koje se ubrajaju u ovu skupinu, na 15 akumulacija se nalaze objekti i postrojenja postojećih hidroelektrana HEP-Proizvodnje d.o.o.

Tablica 3. Popis stajaćica Dinaridske ekoregije koje nisu prirodnog porijekla

R. BR.

NAZIV VODOTOKA

NAZIV VIŠENAMJENSKE AKUMULACIJE/STAJAĆICE MONITORING POSTAJA

TIP POVRŠINSKE VODE

ŠIFRA VODNOG TIJELA

Hidroelektrane HEP

1 Zagorska Mrežnica akumulacija Sabljaci 19003 Jezero Sabljaci,

Ogulin HR-R_6 CSRN0044_001 da

2 Lokvarka, Križ potok akumulacija Lokvarka 30110

jezero Lokvarka, iznad usisa hidroenerg. sustava

HR-R_6 CSRN0235_002 da

3 Dobra akumulacija Lešće 16672Akumulacija Lešće, Trošmarija

HR-R_7 CSRN0021_004 da

4 Cetina akumulacija HE Peruča 40103 Cetina, HE Peruča HR-R_12 JKRN0002_009 da

5 Lepenica akumulacija Lepenica 30073 Jezero Lepenica HR-R_10A JKRN0211_001 da

6 Opsenica akumulacija Opsenica 40206 Opsenica, Jurjević HR-R_10A JKRN0146_002 da

7 Lika-donji tok akumulacija Krušćica/ akumulacija Sklope 30055 Akumulacija

Sklope, Kruščica HR-R_9 JKRN0012_003 da

8

Račica-Draguć-Podmerišće-Grdoselski potok

akumulacija Botonega 31030 Akumulacija Butoniga HR-R_17 JKRN0090_001

9 Ričica akumulacija Štikada 40202 Akumulacija Štikada HR-R_6 JKRN0061_001 da

10 Cetina akumulacija komp. bazen Prančevići 40107 Cetina,

Pranjčevići HR-R_12 JKRN0002_004 da

11 Ričina akumulacija Ričica 40512 Akumulacija Ričica HR-R_15B JKRI0035_001

12 Ličanka akumulacija Bajer 30070 Jezero Bajer, na HR-R_10A JKRN0078_003 da

2 Ribe su uključene kao biološki element kakvoće u točku 1.2.2. Dodatka V. Okvirne direktive o vodama i u Prilog 1.B. Uredbe o standardu kakvoće voda te bi trebale biti uključene u ocjenu ekološkog potencijala u vodnim tijelima stajaćica, ako se potvrdi da su relevantan biološki element kakvoće, CIS ODV vodič br. 13 – Općeniti pristup klasifikaciji ekološkog stanja i potencijala (CIS WFD Guidance document No. 13, Overall approach to the classification of ecological status and ecological potential).

8

Page 9: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

R. BR.

NAZIV VODOTOKA

NAZIV VIŠENAMJENSKE AKUMULACIJE/STAJAĆICE MONITORING POSTAJA

TIP POVRŠINSKE VODE

ŠIFRA VODNOG TIJELA

Hidroelektrane HEP

sredini brane

13 akumulacija Ponikve akumulacija Ponikve 30100

Akumulacija Ponikve, Krk kod piez. bušotine

HR-R_16B JORN0003_001

14 Kanal Lug akumulacija Njivice 30090

Jezero kraj Njivica, Krk, iznad usisne košare

HR-R_16B JORN0009_001

15 Sija retencija Prološko blato 40514 Prološko blato HR-R_15B JKRN0023_001

16 Dubračina akumulacija Tribalj 30080

jezero Tribalj, kod preljevne građevine površina

HR-R_16B JKRN0089_001 da

17 Zrmanja akumulacija Razovac 40217Akumulacija Donji Bazen, Razovac

HR-R_13 JKRN0013_001 da

18 Cetina akumulacijski/kompenzacijski bazen HE Đale 40134 Cetina, Đale HR-R_12 JKRN0002_005 da

19 Krka akumulacija Brljan 40414 akumulacija Brljan, Krka HR-R_12 JKRN0005_005 da

20 Lika, Gacka akumulacija komp. bazen Gusić polje 30046

Akumulacija Brlog, Gusić polje

HR-R_9 JKRN0007_001 da

21 Bašćica akumulacija Vlačine 40321 Akumulacija Vlačine HR-R_16B JKRN0092_001

U prvom projektu navedenom u poglavlju 2. Projektnog zadatka (II.- Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda, stajaćice Dinaridske ekoregije) obrađuju se stajaćice koje nisu prirodnog porijekla, a površine između 0,3 i 0,5 km2 i/ili dužine iznad 0,5 km te površine manje od 0,3 km2 i duljine manje od 0,5 km. Za njih se izrađuje sustav klasifikacije ekološkog potencijala koji će se temeljiti na usporedbi sa sličnim većim vodnim tijelima sličnih ili istih namjena. One su predmet i ovog projekta te se za njih treba na isti način predložiti sustav ocjene ekološkog potencijala na temelju biološkog elementa ribe.

4. Opseg i zadaci projekta

Opseg i zadaci projekta podijeljeni su u četiri cjeline. Prva cjelina se odnosi na analizu vodnih tijela tekućica kandidata za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela te postojeće baze bioloških podataka Naručitelja, kako bi se definirao plan bioloških istraživanja. Druga cjelina obuhvaća provedbu bioloških istraživanja tijekom 2018. godine, prema prethodno definiranom planu, a treća cjelina obuhvaća razvoj metoda za ocjenu ekološkog potencijala tekućica i stajaćica. Četvrta cjelina se odnosi na aktivnosti vezane za razvoj metode ekološkog potencijala za ribe u stajaćicama. U nastavku je detaljniji opis opsega i zadataka.

4.1. Prethodna analiza vodnih tijela i bioloških podatakaVodna tijela za koja se izrađuje klasifikacijski sustav ekološkog potencijala su definirana u poglavlju 3. (Područje projekta), a to su kandidati za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela u PUVP 2016.-2021. te prirodna vodna tijela tekućica u čijem se sastavu nalaze znatno promijenjeni ili umjetni dijelovi, radi postojećih objekata HEP Proizvodnje d.o.o., a u svrhu preispitivanja njihovog statusa i obuhvata. Od vodnih tijela navedenih u Tablici 1. i Tablici 2. potrebno je definirati što veći broj vodnih tijela na kojima će biti provedena biološka istraživanja, u skladu s rezultatima prethodne analize podataka o namjenama, fizičkim promjenama, hidromorfološkim i ostalim opterećenjima u slivu te analizama bioloških i fizikalno-kemijskih elemenata kakvoće kojima raspolaže Naručitelj.

9

Page 10: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

4.2. Provedba bioloških istraživanja u tekućicama Dinaridske ekoregije

Zadatak je Izvršitelja da u odabranim vodnim tijelima tekućica izabere lokacije s gradijentom ekoloških uvjeta i antropogenih opterećenja, pri čemu je potrebno voditi računa da se dobije biološki odgovor na pojedinačno opterećenje gdje je to moguće, a osobito opterećenje organskim tvarima, opterećenje hranjivim tvarima, hidromorfološko opterećenje te kemijsko opterećenje. Temeljem provedenih terenskih istraživanja, zadatak Izvršitelja je predložiti Naručitelju povoljnu mjernu postaju za budući monitoring bioloških i fizikalno-kemijskih elemenata u odgovarajućem tijelu tekućice.

U vodnim tijelima obuhvaćenima projektom potrebno je obaviti jednokratno uzorkovanje bioloških elemenata kakvoće u optimalnom dijelu godine. Biološki elementi primjenjivi za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela tekućica trebaju biti identični biološkim elementima za prirodna vodna tijela rijeka, a to su fitobentos, makrofita, makrozoobentos i ribe. Procijenjeno je da je potrebno napraviti oko 60 analiza svakog biološkog elementa.

Uzorkovanje i analizu bioloških elemenata kakvoće te obradu rezultata analiza potrebno je provoditi u skladu s propisanom Metodologijom uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće (www.voda.hr), koliko je to primjenjivo za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela. Predmet ovog projekta je, između ostaloga, izrada prijedloga metodologije uzorkovanja i laboratorijskih analiza primjenjive za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, u kojoj će detaljno biti obrađeni:

1. postupci uzorkovanja koji uključuju vrijeme i način uzorkovanja, postupci konzerviranja i pohrane uzoraka kao i oprema za uzorkovanje,

2. laboratorijska obrada uzoraka koja obuhvaća pripremu uzoraka za analizu, mikroskopiranje, determinaciju i kvantifikaciju vrsta te analitičke postupke.

Potrebno je definirati determinacijsku razinu svojti, pri čemu treba imati na umu da je visoka razina determinacije poželjna zbog utvrđivanja bioraznolikosti.

Sve terenske i laboratorijske podatke Izvršitelj je dužan dostaviti Naručitelju i HEP- Proizvodnji d.o.o. u MS Access formatu, uključujući podatke o determiniranim svojtama i brojnosti.

Sve mjerne postaje na kojima je obavljeno uzorkovanje kao i mjerne postaje za budući biomonitoring treba prikazati na preglednoj situaciji kao shapefile dokument s odgovarajućom bazom podataka.

4.3. Razvoj hrvatskog klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za tekućice Dinaridske ekoregije

Ovaj zadatak je podijeljen u segmente kako slijedi.

4.3.1.Pregled dostupne dokumentacije

Prije ostalih aktivnosti, u okviru ovog zadatka potrebno je napraviti pregled metoda i podataka u dokumentima Europske komisije i zemalja članica, i to:

10

Page 11: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

pregled odgovarajućih CIS (Common Implementation Strategy) vodiča za provedbu Okvirne direktive o vodama;

pregled tipova, sustava tipizacije te nacionalnih metoda bioloških elemenata kakvoće i relevantnih pokazatelja/indeksa za ocjenu ekološkog potencijala tekućica, koje se koriste u zemljama članicama Europske unije, smještenih na području Dinaridske ekoregije;

pregled fizičkih promjena koje su uvjetovale proglašavanje vodnih tijela značajno promijenjenim u zemljama članicama Europske unije smještenih na području Dinaridske ekoregije;

pregled Izvješća o zajedničkom razumijevanju u korištenju mjera ublažavanja za postizanje dobrog ekološkog potencijala za znatno promijenjena vodna tijela (WG ECOSTAT report on common understanding of using mitigation measures for reaching Good Ecological Potenitla for heavily modified water bodies, Part 1: impacted by water storage);

pregled Vodiča najbolje prakse za uspostavljanje koncentracija hranjivih tvari za podržavanje dobrog ekološkog stanja (Best Practice Guide on establishing nutrient concentration to support good ecological status);

pregled ostalih relevantnih dokumenata.

Neki od navedenih dokumenata mogu se pronaći na stranici Europske komisije, CIRCABC, https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp.

4.3.2.Prikupljanje podataka i izrada baze podataka

Za provedbu projekta potrebno je napraviti sljedeće setove podataka: podaci o umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima tekućica; podaci o mjernim postajama; okolišni podaci; podaci o opterećenjima (prostorni podaci o zemljišnom pokrovu, fizikalno-kemijske i

kemijske analize, analize prioritetnih tvari i specifičnih i onečišćujućih tvari, hidromorfološka opterećenja, opterećenja iz komunalnih i industrijskih ispusta, poljoprivrednih površina, zahvata vode i sl.);

biološki podaci i ostali potrebni podaci.

Biološke podatke, uključujući i one s kojima raspolaže Naručitelj, potrebno je organizirati u MS Access bazu podataka koja će sadržavati operativne liste svojti, biološke pokazatelje/indekse, formule za njihovo izračunavanje, formule za izračunavanje omjera ekološke kakvoće i ostalo.

4.3.3.Utvrđivanje tipova znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela

Za razliku od tipizacije prirodnih vodnih tijela, kojoj je glavna svrha definiranje referentnih uvjeta i prirodnih ekoloških značajki specifičnih za određene tipove rijeka, svrha „tipizacije“ umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela bi trebala biti određivanje maksimalnog ekološkog potencijala i ekoloških značajki vodnog tijela specifičnih za određene modificirane i umjetne hidromofološke karakteristike te, koliko je moguće, povezanih s najbližim usporedivim tipom površinske vode.

11

Page 12: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

Utvrđivanje tipova znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela rijeka se treba temeljiti na tipologiji prirodnih vodnih tijela tih rijeka, odnosno abiotičkim čimbenicima iz tipizacijskog sustava B Okvirne direktive o vodama, kao i biotičkim svojstvima. Oslanjanje na tipologiju prirodnih vodnih tijela će ovisiti o razmjeru hidromorfoloških modifikacija ili umjetnih karakteristika povezanih s jednom ili više namjena korištenja voda, kao i nepovoljnih ekoloških učinaka (utjecaja) koji jesu ili mogu biti povezani s modifikacijom ili umjetnom karakteristikom koja se javlja u određenom vodnom tijelu.

U postupku utvrđivanja tipova znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela tekućica, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, potrebno je koristiti:

tipologiju, abiotičke i biotičke čimbenike specifične za prirodna vodna tijela; podatke o modificiranim ili umjetnim karakteristikama povezanima s jednom ili više

namjena korištenja voda; informacije o nepovoljnim utjecajima povezanima s modificiranim ili umjetnim

karakteristikama vodnog tijela (procjena stanja vodnog tijela na temelju hidromorfoloških elemenata kakvoće).

4.3.4.Određivanje metoda ocjene ekološkog potencijala koje najbolje odgovaraju na opterećenje

Ovaj zadatak obuhvaća razvijanje i definiranje metode ocjene ekološkog potencijala za svaki biološki element kakvoće te svaki definirani tip tekućica, što obuhvaća:

određivanje indeksa/pokazatelja koji daju najbolji biološki odgovor na pojedinačno opterećenje, a osobito opterećenje organskim tvarima, opterećenje hranjivim tvarima, hidromorfološko opterećenje3 te kemijsko opterećenje (prioritetne i specifične onečišćujuće tvari);

utvrđivanje indikatorskih vrijednosti i indikatorskih težina svojti bioloških elemenata kakvoće, gdje je to primjenjivo;

uspostavu operativnih lista svojti; određivanje vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala za biološke4, osnovne

fizikalno-kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće5. Posebno je potrebno opisati zajednicu svakog biološkog elementa kakvoće u uvjetima maksimalnog ekološkog potencijala, gdje je to primjenjivo;

određivanje vrijednosti omjera ekološke kakvoće, sukladno značajnom odgovoru na opterećenje.

Pri definiranju metoda treba imati u vidu da se ne radi o novim metodama za biološke elemente kakvoće, nego o primjeni metoda za prirodna vodna tijela na znatno promijenjena i umjetna vodna tijela tekućica. Također, pri definiranju maksimalnog ekološkog potencijala treba znati da znatno promijenjena i umjetna površinska vodna tijela nisu izuzeci, nego

3 Hidromorfološko opterećenje je ono koje je nastalo nakon poduzetih mjera ublažavanja utjecaja i postignutog dobrog ekološkog potencijala.4 Maksimalni ekološki potencijal bioloških elemenata definira se kao stanje u kojem vrijednosti odgovarajućih bioloških elemenata kakvoće odražavaju, koliko je to moguće, stanje povezano s najbližim usporedivim tipom površinske vode, u fizikalnim uvjetima koji proizlaze iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih svojstava vodnog tijela. (Okvirna direktiva o vodama, Dodatak V 1.2.5).5 Maksimalni ekološki potencijal hidromorfoloških elemenata su hidromorfološki uvjeti proizašli iz utjecaja na površinsko vodno tijelo koje je posljedica umjetnih ili znatno promijenjenih značajki, nakon što su poduzete sve mjere ublažavanja utjecaja kako bi se postiglo stanje najbliže ekološkom kontinuumu, osobito s obzirom na migracije faune i odgovarajuća mrijestilišta i gnjezdilišta. (Okvirna direktiva o vodama, Dodatak V 1.2.5).

12

Page 13: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

specifična vodna tijela koja zahtijevaju specifičan klasifikacijski sustav. Klasifikacijski sustavi se trebaju definirati u odnosu na maksimalni ekološki potencijal, bez obzira koji će ciljevi zaštite voda biti utvrđeni za odgovarajuće vodno tijelo.

U slučaju kada se utvrdi značajan odgovor na pojedinačno opterećenje, potrebno je predložiti poseban modul6 za ocjenu ekološkog potencijala. U slučaju kada se ne može utvrditi značajan odgovor na pojedinačno opterećenje, potrebno je predložiti modul opće degradacije.

4.3.5.Određivanje graničnih vrijednosti kategorija za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje

Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala podrazumijeva i uspostavljanje granica klasa za prateće fizikalno-kemijske pokazatelje. Stoga je neophodno predložiti granične vrijednosti osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja za tipove umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela. Granične vrijednosti trebaju omogućiti funkcioniranje ekosustava vodnog tijela i postizanje definiranih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. Ukoliko se raspolaže s kvalitetnim setom podataka potrebno je koristiti statističke metode, a u suprotnom stručne procjene i slično.

4.3.6.Ocjena ekološkog potencijala znatno promijenjenih i umjetnih tijela tekućica

U svim tijelima tekućica koja su definirana u Tablicama 1. i 2. Točke 3.1. ovog Projektnog zadatka, a u kojima su provedena biološka istraživanja i za koja se raspolaže s odgovarajućim rezultatima ispitivanja bioloških, fizikalno-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće, potrebno je ocijeniti ekološki potencijal metodom definiranom u ovom projektu.

4.4. Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za ribe u stajaćicama Dinaridske ekoregije

Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za ribe u stajaćicama Dinaridske ekoregije treba izvršiti kroz provedbu nekoliko zadataka:

Pregled preliminarnih rezultata projekta II.- Razvoj klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda, stajaćice Dinaridske ekoregije. U Projektu će biti definirani tipovi umjetnih i znatno promijenjenih stajaćica u Dinaridskoj ekoregiji, namjene, opterećenja u slivu i ostalo;

Pregled nacionalnih metoda za ribe i odgovarajućih pokazatelja/indeksa za ocjenu stanja stajaćica koje nisu prirodnog porijekla u zemljama članicama Europske unije;

Jednokratno uzorkovanje u optimalnom dijelu godine i laboratorijske analize riba u stajaćicama navedenima u Tablici 3. Uzorkovanje i analizu riba kakvoće te obradu rezultata analiza potrebno je provoditi u skladu s propisanom Metodologijom, koliko je to primjenjivo za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela;

Izrada prijedloga metodologije uzorkovanja i laboratorijskih analiza primjenjive za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, u kojoj će detaljno biti obrađeni:

6 Modul je skupina bioloških pokazatelja/indeksa koji ukazuju na istu vrstu opterećenja te daju istovrsnu informaciju o stanju voda. (Metodologija uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće)

13

Page 14: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

o postupci uzorkovanja koji uključuju vrijeme i način uzorkovanja, postupci konzerviranja i pohrane uzoraka kao i oprema za uzorkovanje,

o laboratorijska obrada uzoraka koja obuhvaća pripremu uzoraka za analizu, mikroskopiranje, determinaciju i kvantifikaciju vrsta te analitičke postupke.

Razvijanje i definiranje metode ocjene ekološkog potencijala za ribe u svakom definiranom tipu stajaćica, uključujući:

o određivanje indeksa/pokazatelja koji daju najbolji biološki odgovor na pojedinačno opterećenje, a osobito opterećenje organskim tvarima, opterećenje hranjivim tvarima, hidromorfološko opterećenje te kemijsko opterećenje,

o utvrđivanje zajednice riba u uvjetima maksimalnog ekološkog potencijala te operativne liste svojti,

o određivanje vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala za ribe, osnovne fizikalno-kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće,

o određivanje vrijednosti omjera ekološke kakvoće, sukladno značajnom odgovoru na opterećenje.

Određivanje graničnih vrijednosti kategorija za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje;

Ocjena ekološkog potencijala znatno promijenjenih i umjetnih tijela stajaćica Izrada biološke baze podataka sa svim terenskim i laboratorijskim podacima, koja će

sadržavati podatke o determiniranim svojtama i brojnosti, operativne liste svojti, biološke pokazatelje/indekse, formule za njihovo izračunavanje, formule za izračunavanje omjera ekološke kakvoće i ostalo;

Izrada baze podataka s prostornim podacima o mjernim postajama.

5. Sadržaj elaborata

Izvješće „Klasifikacijski sustav ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda – IV. Dio: Tekućice Dinaridske ekoregije“ sadržavati će slijedeće dijelove:

1. Pregled odgovarajućih CIS (Common Implementation Strategy) vodiča za provedbu Okvirne direktive o vodama;

2. Pregled tipova, sustava tipizacije te nacionalnih metoda bioloških elemenata kakvoće i relevantnih pokazatelja/indeksa za ocjenu ekološkog potencijala tekućica i stajaćica (ribe), koje se koriste u zemljama članicama Europske unije;

3. Pregled fizičkih promjena koje su uvjetovale proglašavanje vodnih tijela značajno promijenjenim u zemljama članicama Europske unije;

4. Pregled Izvješća o zajedničkom razumijevanju u korištenju mjera ublažavanja za postizanje dobrog ekološkog potencijala za znatno promijenjena vodna tijela (WG ECOSTAT report on common understanding of using mitigation measures for reaching Good Ecological Potenitla for heavily modified water bodies, Part 1: impacted by water storage);

5. Pregled Vodiča najbolje prakse za uspostavljanje koncentracija hranjivih tvari za podržavanje dobrog ekološkog stanja (Best Practice Guide on establishing nutrient concentration to support good ecological status);

6. Prikaz bioloških metoda ocjene ekološkog potencijala za svaki biološki element kakvoće, prema poglavljima definiranima u Metodologiji:

a. Uzorkovanjeb. Laboratorijska obrada uzoraka

i. Mikroskopiranje

14

Page 15: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

ii. Determinacija iii. Kvantifikacijaiv. Računalna obrada podataka

c. Izračunavanje indeksa/pokazatelja za ocjenu ekološkog potencijalai. Pokazatelji/indeksi za ocjenu ekološkog potencijalaii. Tipske zajednice i opis bioloških zajednica u dobrom i boljem i

umjerenom potencijaluiii. Vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala i najlošije vrijednosti

pokazatelja ekološkog potencijalaiv. Izračunavanje ekološkog potencijala u pojedinačnom modulu

d. Utvrđivanje granica klasae. Izračunavanje omjera ekološke kakvoće (OEK)f. Granične vrijednosti pratećih fizikalno-kemijskih elemenata kakvoće

7. Prilozia. Terenski podaci i rezultati biološkog istraživanja u MS Access formatu,

uključujući podatke o sastavu i brojnosti zajednicab. MS Access baza podataka s podacima o mjernim postajama, okolišnim

podacima, podacima o opterećenjima i biološkim podacima (operativne liste svojti, biološki pokazatelji/indeksi, formule za njihovo izračunavanje, formule za izračunavanje omjera ekološke kakvoće i ostalo)

c. Prostorni podaci o mjernim postajamad. Izvorni statistički proračuni.

6. Raspoloživi podaci i dokumentacija

Na stranici Europske komisije, CIRCABC, https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp dostupni su dokumenti Europske komisije koji se odnose na ekološko stanje/potencijal.

Raspoložive podatke o mjernim postajama, okolišne podatke i podatke o opterećenjima osigurat će Naručitelj, uključujući prostorne podatke iz studije Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“. Terenske podatke o mjernim postajama prikupljene prema Metodologiji osigurat će Naručitelj za one postaje na kojima je uzorkovanje obavio Naručitelj, kao i Izvršitelj za one postaje na kojima je uzorkovanje obavljeno u okviru ovog projekta.

Biološke podatke koji su prikupljeni provedbom biološkog monitoringa od 2014. godine također će pripremiti i dostaviti Naručitelj, uključujući podatke o sastavu i brojnosti svojti bioloških elemenata. Osim ovih podataka, koristit će se i biološki podaci prikupljeni u okviru bioloških istraživanja obuhvaćenih ovim projektom, za čije sistematiziranje i pripremu je odgovoran Izvršitelj.

7. Radni sastanci, izvješća i rokovi

Izvršitelj je dužan tijekom provedbe projekta izvještavati Naručitelja o napretku radova u okviru polugodišnjih radnih sastanaka:

prvi radni sastanak – neposredno nakon sklapanja ugovora o uslugama, drugi radni sastanak - nakon prethodne analize vodnih tijela i bioloških podataka te

izrade plana bioloških istraživanja, 3 (tri) mjeseca nakon sklapanja ugovora o uslugama,

15

Page 16: HRVATSKE VODE · Web viewIako Uredba o standardu kakvoće voda propisuje odredbe za ocjenu ekološkog potencijala te ocjenjivanje na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih

HRVATSKE VODEpravna osoba za upravljanje vodamaZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Centrala: 01/ 63 07-333Telefax: 01/ 61 55 910

OIB: 28921383001

treći radni sastanak - rasprava o preliminarnim rezultatima, 11 (jedanaest) mjeseci nakon sklapanja ugovora o uslugama i

četvrti radni sastanak – 18 (osamnaest) mjeseci nakon sklapanja ugovora o uslugama.

Rokovi za izradu izvješća: prije svake privremene situacije Izvršitelj usluge je dužan napraviti opsežno, pismeno

izvješće o dotadašnjim aktivnostima s obrazloženjem postotka izvršenosti pojedine stavke troškovnika

izrada Nacrta konačnog izvješća koje će uključiti i pregled dostupnih podataka i nedostataka – rok 16 (šesnaest) mjeseci nakon sklapanja ugovora o uslugama.

izrada Konačnog izvješća – rok 21 (dvadesetjedan) mjesec nakon sklapanja ugovora o uslugama, a najkasnije do rujna 2019. godine.

Izvješće treba biti dostavljeno u obliku: 1. Nacrta konačnog izvješća (dva uvezana primjerka i jedan primjerak na CD-u ili DVD-

u) i 2. Konačnog izvješća (šest uvezanih primjeraka i dva primjerka na CD-u ili DVD-u koji

sadržava nezaključane Adobe pdf datoteke i izvorne digitalne zapise svih podloga).

Izvršitelj je dužan uvažavati primjedbe imenovanog/nih ovlaštenika Naručitelja za praćenje projekta te Projektnog tima Hrvatskih voda i HEP Proizvodnje d.o.o. i postupiti prema njima. Projektni tim je osnovan temeljem Sporazuma o suradnji na razvoju nacionalnog sustava klasifikacije ekološkog potencijala, potpisanog potpisanog između Hrvatskih voda i HEP Proizvodnje d.o.o. 4. veljače 2016. godine.

Ugovor će se smatrati ispunjenim kada Izvršitelj preda konačno izvješće ispravljeno i dopunjeno s primjedbama nakon provedene revizije u ugovorenom broju primjeraka.

16