of 1095 /1095
Dr. @eljko Poljak HRVATSKE PLANINE Copyright © 2001, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Sva prava pridràna Nakladnik Golden marketing [enoina 28, Zagreb, Hrvatska Za nakladnika Ana Maleti} Urednik Dr. Radule Kneèvi} Fotografija na koricama Tulove grede na jùnom Velebitu (Dr. @eljko Poljak) ISBN 953-212-074-2 Dr. @eljko Poljak HRVATSKE PLANINE planinarsko turisti~ki vodi~ sa 665 fotografija u boji i 50 zemljovida tre}e, prera|eno izdanje Golden marketing Zagreb, 2001. Kratice a. autobus, autobusni CAF Club Alpino Fiumano d. desno D Donji g godina GSS Gorska slùba spa{avanja h sati HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HE hidroelektrana HP »Hrvatski planinar« HPD Hrvatsko planinarsko dru{tvo HPS Hrvatski planinarski savez

Hrvatske planine

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Croatian mountains, hiking in Croatia,

Text of Hrvatske planine

  • Dr. @eljko Poljak

    HRVATSKE PLANINE

    Copyright 2001, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

    Sva prava pridrna

    Nakladnik

    Golden marketing

    [enoina 28, Zagreb, Hrvatska

    Za nakladnika

    Ana Maleti}

    Urednik

    Dr. Radule Knevi}

    Fotografija na koricama

    Tulove grede na jnom Velebitu (Dr. @eljko Poljak)

    ISBN 953-212-074-2

    Dr. @eljko Poljak

    HRVATSKE PLANINE

    planinarsko turisti~ki vodi~

    sa 665 fotografija u boji i 50 zemljovida

    tre}e, prera|eno izdanje

    Golden marketing

    Zagreb, 2001.

    Kratice

    a.

    autobus, autobusni

    CAF

    Club Alpino Fiumano

    d.

    desno

    D

    Donji

    g

    godina

    GSS

    Gorska slba spa{avanja

    h

    sati

    HAZU

    Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

    HE

    hidroelektrana

    HP

    Hrvatski planinar

    HPD

    Hrvatsko planinarsko dru{tvo

    HPS

    Hrvatski planinarski savez

  • HPT

    po{tanski ured

    i.

    isto~no

    j.

    jno

    JAZU

    Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

    ji.

    jugoisto~no

    jz.

    jugozapadno

    km

    kilometara

    kbr

    ku}e broj

    KT

    kontrolna to~ka

    l.

    lijevo

    m

    metara

    M.

    Mali

    NP

    Na{e planine

    PD

    planinarsko dru{tvo

    p.

    postaja

    pl.

    planinarski

    PL

    Planinarski list

    PSH

    Planinarski savez Hrvatske

    PV

    Planinski vestnik

    s.

    sjeverno

    SANU

    Srpska akademija nauka i umetnosti

    sr.

    srednji

    st.

    stanica

  • TV

    televizija, televizijski

    V.

    Veliki

    z.

    zapadn.

    ljeznica, ljezni~ki

    iv

    HRVATSKE PLANINE

    Sadrj

    Popis zemljovida . . . . . . . . . . vii

    PLANINE BANIJE I Pregledna karta . . . . . . . . . . viii

    KORDUNA . . . . . . . . . . . . . 245

    Tuma~ znakova . . . . . . . . . . . x

    ZRINSKA GORA . . . . . . . . . 248

    Predgovor . . . . . . . . . . . . . . xi

    HRASTOVI^KA GORA . . . . . 249

    Suradnici . . . . . . . . . . . . . . xii

    PETROVA GORA . . . . . . . . . 250

    Bilje{ka o autoru . . . . . . . . . . xiv

    MARTIN[^AK . . . . . . . . . . 252

    VINICA . . . . . . . . . . . . . . 253

    UVODNI DIO. . . . . . . . . . . . . 1

    VODENICA . . . . . . . . . . . . 254

    [TO [email protected] NA[E PLANINE . 3

    OKOLICA KARLOVCA. . . . . . 255

    NA[E PLANINARSTVO . . . . . 19

    PLANINAR NA POHODU . . . . 30

    GORSKI KOTAR . . . . . . . . . 257

    MEDVEDNICA . . . . . . . . . . . 35

    RISNJAK . . . . . . . . . . . . . 265

    SLJEME I SREDI[NJI DIO

    BURNI BITORAJ . . . . . . . . . 274

    MEDVEDNICE . . . . . . . . . 50

    VI[EVICA . . . . . . . . . . . . . 278

    ZAPADNA MEDVEDNICA . . . . 83

    SAMARSKE STIJENE . . . . . . 280

    ISTO^NA MEDVEDNICA. . . . . 89

    BIJELE STIJENE . . . . . . . . 283

    KOLOVRATSKE STIJENE . . . 289

    SAMOBORSKO GORJE . . . . . 97

    BJELOLASICA . . . . . . . . . . 292

    SAMOBOR . . . . . . . . . . . . 101

    KLEK . . . . . . . . . . . . . . . 299

    O[TRC . . . . . . . . . . . . . . 106

  • OKOLICA VRBOVSKOG. . . . . 307

    JAPETI] . . . . . . . . . . . . . 111

    OKOLICA RAVNE GORE . . . . 309

    PLE[IVICA . . . . . . . . . . . . 115

    OKOLICA SKRADA . . . . . . . 311

    OKI]. . . . . . . . . . . . . . . . 118

    OKOLICA DELNICA . . . . . . . 314

    NOR[I]KA PLE[IVICA . . . . . 120

    OKOLICA BROD MORAVICA . . 316

    @UMBERA^KA GORA . . . . . . 125

    OKOLICA ^ABRA I TR[]A . . . 317

    USPONI NA SV. GERU . . . . . 133

    PLANINE RIJE^KOG ZALE319

    JE^MI[TE I PLIJE[ . . . . . . . 139

    OBRU^ I HAHLI]I. . . . . . . . 322

    TU[^AK I OKOLICA . . . . . . 141

    [email protected] I PLATAK . . . . . . 332

    [email protected] PUTOVI KROZ

    @UMBERA^KU GORU . . . . 143

    TUHOBI] . . . . . . . . . . . . . 344

    OSTALI PRILAZI ZE^AKU . . . 146

    MEDVI. . . . . . . . . . . . 348

    KOBILJAK . . . . . . . . . . . . 349

    PLANINE HRVATSKOGA KAMENJAK . . . . . . . . . . . 350

    ZAGORJA I BILOGORSKO- OSTALI VRHOVI U RIJE^KOM

    MOSLAVA^KOG PODRU^JA . 149

    ZALE. . . . . . . . . . . . 352

    KALNI^KA GORA . . . . . . . . 155

    PLANINSKO ZALE

    IVAN[^ICA . . . . . . . . . . . . 163

    CRIKVENICE . . . . . . . . . 354

    RAVNA GORA . . . . . . . . . . 178

    STRAHINJ[^ICA . . . . . . . . 184

    ISTARSKE PLANINE . . . . . . 359

    BREZOVICA . . . . . . . . . . . 188

    U^KA . . . . . . . . . . . . . . . 361

    MACELJSKA GORA . . . . . . . 189

    ]I]ARIJA . . . . . . . . . . . . . 376

    KOSTELSKO GORJE I

    VELEBIT . . . . . . . . . . . . . . 387

    KUNA GORA . . . . . . . . . 191

    SJEVERNI VELEBIT . . . . . . . 402

    CESARGRADSKA GORA . . . . 194

    SENJSKO BILO . . . . . . . . . 402

  • OKOLICA [email protected] . . . . . 196

    SKUPINA [email protected] OKOLICA HRA[]INE . . . . . . 197

    RAJINAC . . . . . . . . . . . 405

    OKOLICA ^AKOVCA . . . . . . 197

    [email protected] I HAJDU^KI

    BILOGORA . . . . . . . . . . . . 198

    KUKOVI . . . . . . . . . . . . 420

    MOSLAVA^KA GORA . . . . . . 201

    VELIKI KOZJAK . . . . . . . . . 428

    [email protected]E[KO GORJE . . . . . . . . 207

    SREDNJI VELEBIT . . . . . . . . 431

    PSUNJ. . . . . . . . . . . . . . . 212

    SKUPINA [ATORINE . . . . . . 431

    PAPUK . . . . . . . . . . . . . . 218

    DABARSKI KUKOVI . . . . . . . 441

    KRNDIJA . . . . . . . . . . . . . 233

    DILJ-GORA . . . . . . . . . . . . 236

    [email protected] VELEBIT . . . . . . . . . . 450

    [email protected][KA GORA . . . . . . . . . 242

    SKUPINA VISO^ICA BADANJ 450 Sadrj

    v

    SKUPINA VAGANSKI VRH PLANINE HRVATSKOG SV. BRDO I NACIONALNI

    OTO^JA . . . . . . . . . . . . . . 565

    PARK PAKLENICA. . . . . . 458

    OTOK KRK . . . . . . . . . . . . 569

    JUGOISTO^NI VELEBIT . . . . 472

    OTOK RAB . . . . . . . . . . . . 571

    LI^KA PLJE[IVICA I NJEZINI OTOK PAG . . . . . . . . . . . . 572

    OGRANCI . . . . . . . . . . . . . 477

    OTOK CRES . . . . . . . . . . . 573

    LI^KA PLJE[IVICA . . . . . . . 479

    OTOK LO[INJ . . . . . . . . . . 574

    O[TRI MEDVJE. . . . . . 484

    OTOK UGLJAN . . . . . . . . . 576

    KREMEN . . . . . . . . . . . . . 485

    KORNATSKO OTO^JE . . . . . 577

    PO[TAK. . . . . . . . . . . . . . 487

    OTOK BRA^ . . . . . . . . . . . 577

    OTOK HVAR . . . . . . . . . . . 580

    PLANINE DALMACIJE . . . . . 489

    OTOK MLJET . . . . . . . . . . 581

  • ILICA . . . . . . . . . . . . . . . 494

    DINARA . . . . . . . . . . . . . . 496

    Dodatak:

    SVILAJA . . . . . . . . . . . . . 504

    VISOKE PLANINE ZAPADNE KAME[NICA . . . . . . . . . . . 507

    BOSNE I HERCEGOVINE . . . 583

    PROMINA. . . . . . . . . . . . . 512

    OSJE^ENICA. . . . . . . . . . . 587

    TRTAR . . . . . . . . . . . . . . 515

    KLEKOVA^A . . . . . . . . . . . 589

    KOZJAK . . . . . . . . . . . . . . 517

    [ATOR . . . . . . . . . . . . . . 591

    MOSOR . . . . . . . . . . . . . . 525

    CINCAR . . . . . . . . . . . . . . 592

    POLJI^KA PLANINA . . . . . . 539

    TROGLAV. . . . . . . . . . . . . 595

    OMI[KA DINARA . . . . . . . . 542

    TU[NICA . . . . . . . . . . . . . 599

    BIOKOVO . . . . . . . . . . . . . 545

    ^VRSNICA . . . . . . . . . . . . 600

    SV. ILIJA NA PELJE[CU . . . . 560

    VRAN PLANINA . . . . . . . . . 609

    MARIN VIJENAC U PLANINI

    ^ABULJA . . . . . . . . . . . . . 609

    @ABI . . . . . . . . . . . . . . 563

    [email protected] IZNAD

    KONAVALA . . . . . . . . . . 563

    Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . 611

    vi

    HRVATSKE PLANINE

    Popis zemljovida

    (Naziv, redni broj i stranica u knjizi)

    Sredi{nja Medvednica, br. 2-3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53

    Isto~na Medvednica (Lipa Rog), br. 4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Sljeme i bli okolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

    Zapadna Medvednica, br. 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

    Isto~na Medvednica (Drenova Klade{~ica), br. 5 . . . . . . . . . . . . . . 90 Samoborsko gorje, br. 6-7 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104-105

    @umbera~ka gora (zapadni dio), br. 8 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128

    @umbera~ka gora (isto~ni dio), br. 9 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

    Kalni~ko gorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157

    Ivan{~ica, br. 11 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

    Ravna gora i Strahinj{~ica, br. 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

    Moslava~ka gora, br. 12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

    Psunj, br. 14 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214

  • Petrov vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

    Papuk, br. 15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223

    Dilj-gora, br. 13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241

    Karlova~ko Pokuplje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256

    Gorski kotar (Velika Kapela), br. 22-23 . . . . . . . . . . . . . . . . . 276-277

    Kolovratske stijene, br. 26 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291

    Klek, br. 21 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300

    Obru~ Platak Snjnik, br. 18-19 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324-325 Platak s okolicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

    Gorski kotar, Risnjak i Tuhobi}, br. 20 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346

    U~ka, br. 17 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363

    ]i}arija, br. 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378

    Senjsko bilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405

    Sjeverni Velebit, br. 24-25 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406-407

    Zavin i Velebitski botani~ki vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418

    Srednji Velebit ([atorina Ba~i} kuk), br. 27 . . . . . . . . . . . . . . . . 433 Velebit (okolica O{tarija i Dabarski kukovi), br. 28-29 . . . . . . . . . 442-443

    Jni Velebit ([ugarska duliba Stap), br. 32. . . . . . . . . . . . . . . . 452 Jni Velebit (Viso~ica Vaganski vrh), br. 30-31 . . . . . . . . . . . 460-461 Jugoisto~ni Velebit, br. 33 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 473

    Plje{ivica, br. 40 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 480

    Gola Plje{ivica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 482

    Dinara, br. 34 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 498

    Kame{nica, br. 36 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 508

    Promina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 513

    Kozjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 519

    Mosor, Polji~ka planina, Omi{ka Dinara, br. 38 . . . . . . . . . . . . . . . 526

    Biokovo, br. 39 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547

    Pelje{ac (Sv. Ilija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 561

    Snijnica, br. 35 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 564

    Rab (Kamenjak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 571

    Sis na Cresu, br. 37 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 574

    Osor{}ica na Lo{inju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 575

    Vidova gora na Bra~u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 578

    Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 588

    Troglav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 596

    ^vrsnica i Vran planina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 602

    Popis zemljovida

    vii

    pregledna karta

    viii

    HRVATSKE PLANINE

    pregledna karta

    ix

    Predgovor

    Mila, kuda si nam ravna,

  • Mila, kuda si planina!

    Hrvatska himna

    Ova knjiga nije pisana po ustaljenim uzorima nego je odraz pi{~eva osobnog

    shva}anja i iskustva. Podjela i redoslijed planina prilago|eni su prakti~nim po-

    trebama i planinarskom kriteriju. Vodi~ je nastao na osnovi dugogodi{njeg sku-

    pljanja podataka, biljeka s puta i savjeta iskusnih planinara. Taj opsni po-

    sao ne bi urodio plodom da svoju pomo} nije prulo stotinjak vrsnih planinar-

    skih stru~njaka iz svih krajeva na{e domovine, neki savjetom ili dopunom

    teksta, drugi izabranim fotografijama, tre}i zemljopisnim skicama ili drugim

    korisnim podacima. Prema tome, knjigu donekle treba smatrati kolektivnim

    djelom. Dnost mi je da svim tim vrijednim suradnicima izrazim ne samo op}e-

    nitu zahvalnost, nego i da iznesem njihova imena kao priznanje za trud i ne-

    sebi~nost. Njihov }e popis ujedno biti svojevrstan tko je tko u hrvatskom pla-

    ninarstvu, a tome }e pridonijeti i oznaka autora ispod svake slike. Slike bez

    oznake autora su pi{~eve (nekolicini slika autor nije poznat).

    Izdava~u sam dun zahvalnost i priznanje {to nije lio sredstva da vodi~ bude

    opsen, suvremeno opremljen, estetski privla~an, gotovo rasko{an.

    Knjiga sadr obilje podataka koji su vrlo podlni promjenama, npr. adrese

    vlasnika planinarskih ku}a, telefonske brojeve i vozne redove. U dvojbi {to s

    takvim podacima, prevagnula je potreba da se oni ipak ponude ~itatelju, kako bi

    dobio bar okvirne elemente, koje ionako pri planiranju puta uvijek treba po-

    novno provjeravati.

    Planinu o kojoj lite ~itati na}i }ete u sadrju na po~etku knjige, a pojedinosti

    u abecednom kazalu na kraju knjige. Zemljovide mote na}i na dva na~ina: s

    pomo}u pregledne karte na po~etku knjige i s pomo}u uputnice na po~etku opi-

    sa pojedinih planina.

    Podaci o putevima i planinarskim ku}ama izneseni su prema stanju na dan

    kada je knjiga predana u tisak (po~etkom ojka 2001.) i zato se ~itatelju pre-

    poru~uje da prije polaska na put provjeri ima li otada kakvih promjena, npr. u

    voznom redu autobusa, opskrbljenosti ku}e i vremenu kada je ku}a otvorena.

    Adresar organizacija koje upravljaju ku}ama i njihove telefonske brojeve na}i

    }ete u uvodnom dijelu knjige, ali i tu valja ra~unati s promjenama. O njima u

    svakome trenutku ima najbolju evidenciju Hrvatski planinarski savez, 10000

    Zagreb, Kozar~eva 22, tel/fax (01) 4824-142, www.pubwww.srce.hr/hps.

    Prije posje}ivanja planina koje su oslobo|ene akcijama Bljesak i Oluja godi-

    ne 1995., pogotovo prije posjeta biv{im tzv. zonama razdvajanja (npr. jni Ve-

    lebit, Svilaja, Psunj), svakako se treba raspitati o sigurnosnom stanju u naj-

    blij policijskoj postaji i strogo se pridrvati dobivenih savjeta.

    Prilikom posjeta planinama na drvnoj granici, a takvih je prili~an broj u

    ovome vodi~u, valja znati da je prelazak granice izvan slbenih prijelaza pre-

    kr{aj koji podlije nov~anoj kazni, dok god to ne bude druga~ije regulirano

    me|udrvnim bilateralnim ugovorima.

    Na kraju, valja znati i to da ovaj vodi~ nije sveobuhvatan nego da opisuje samo

    najvnije prilaze pojedinim planinama, ali zato posve}uje mnogo pnje i pro-

    stora literaturi, pa tko li vi{e podataka neka se poslu njome ili neka se,

    pomalo istravala~ki, uputi u planinu s dobrim zemljovidom u ruci.

  • Sretan Ti put, dragi ~itatelju, u na{e lijepe hrvatske planine!

    Dr. @eljko Poljak

    Predgovor

    xi

    Suradnici

    Aleksi} Nikola, Zagreb (op}i dio)

    Aleraj dr. Borislav, Zagreb (GSS)

    Bartulin Vicencio, Omi{ (Omi{ka Dinara)

    Bedalov Ivan, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)

    Belavi} Mirko, Senj (sjeverni Velebit)

    Berljak Darko, Zagreb (adresar)

    Bingula Jasna, Zagreb (Gorski kotar)

    Bo~evi} dr. Sre}ko, Zagreb (Medvednica)

    Brki} Zlatko, Feri~anci (Krndija)

    Bukarica Petar, Drni{ (Promina)

    Buljan Boris, Sinj (Svilaja)

    Buljuba{i} Ivica, Zagvozd (Biokovo)

    Bu{eli} Stipe, Tu~epi (Biokovo)

    ^amilovi} Zvonimir, Bjelovar (Bilogora)

    ^aplar Alan, Zagreb (sjeverozapadna Hrvatska)

    ^eko Ivo, Livno (bosanske planine)

    Dija~i} Milan, Karlovac (@umberak i Vodenica)

    ~i}-Kuric ing. Tatjana, Zagreb (Kalnik)

    Erceg Drago, Makarska (Biokovo)

    Fer~ek ing. Jeronim, Krapina (Strahinj{~ica i Macelj)

    Filip~i} Anton, Pula (]i}arija)

    Gabri} Goran, Split (Dalmacija)

    Gjurin Miroslav, Daruvar (Petrov vrh)

    Golda{i} Tolje, Duga Resa (Vinica)

    Golik Boris, Brod Moravice (Gorski kotar)

    Gromili} Hajrudin, Livno (bosanske planine)

    Grundler dr. Darko, Kutina (Moslava~ka gora)

    Hank Vera i Stjepan, Belec (Ivan{~ica)

    Hora~ek Stanislav, Mrkopalj (Bijele i Samarske stijene)

    Horvati} Berislav, Zagreb (Obzova na Krku)

    Hou{ka Mladen, Zelina (isto~na Medvednica)

    Ivan~i} ing. An|elko, Ravna Gora (okolica Ravne Gore)

    Ivani{evi} Kre{imir, Dubrovnik (Snijnica)

    Jagari} Vladimir, Zagreb (@umbera~ka gora)

    Jembrek Stjepan, Krivci (Kalnik)

    Juras Ante, [ibenik (okolica [ibenika)

    Jurdana dr. Stanko, Crikvenica (Drenin)

    Kati} Ante, Otok kod Sinja (Kame{nica)

    Karaman Mirjana, Dubrovnik (Snijnica)

    Kau~i} Milan, Poga (Po{ka gora)

    Kirigin ing. Jerko, Zagreb (jni Velebit)

  • Kova~i} dr. Milivoj, Koprivnica (Bilogora)

    Kranjec ing. Alojz, Konj{~ina (Ivan{~ica)

    Kristijan Zdenko, Samobor (Samoborsko gorje)

    Krsti~evi} Milka, Plo~e (Rili} planina)

    Kur Damir, Lepoglava (Ravna gora)

    Kuster Ivan, Pregrada (Kuna gora)

    Kuva~i} Stipe, Omi{ (Omi{ka Dinara)

    Lau{i} Ita, Split (Mosor i Kozjak)

    Lon~ar Branko, Rijeka (okolica Rijeke)

    Lovre~ak Dran, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)

    Lupoglavac Slavko, Kutina (Moslava~ka gora)

    Lje{~anin Edo, Krivci (Kalnik)

    Marciu{ Franjo, ^akovec (okolica ^akovca)

    Margan ing. Damir, Crikvenica (Kurin)

    xii

    HRVATSKE PLANINE

    Marinov Ivan, Split (planine Dalmacije)

    Mari} Vid, Pleternica (Po{ka gora i Dilj-gora)

    Martinovi} An|elko, Mostar (planine BiH)

    Matai} Ivica, Kutina (Moslava~ka gora)

    Mesi} Miro, Pleternica (Po{ka gora)

    Mucko Josip, Kutina (Moslava~ka gora)

    Novak Vladimir, Samobor (Samoborsko gorje)

    Novosel Franjo, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)

    Novotni Ivan, Orahovica (Krndija)

    Paver Marijan, Skrad (Skradski vrh)

    Pave{i} Miljenko, Ogulin (Klek)

    Pavlin Tomislav, Zagreb (op}i dio)

    Pan Dran, Mostar (planine BiH)

    Pej{a Josip, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)

    Peleh @eljko, Nova Gradi{ka (Psunj)

    Perkovi} Marin, Gove|ari (otok Mljet)

    Pikija dr. Damir, Novi Marof (Grebengrad i Kalnik)

    Ple{ko Marijan, Klanjec (Cesargradska gora)

    Puhari} Bruno, Novalja (otok Pag)

    Puhari} Ivo, Makarska (Biokovo)

    Rihtari} mr. Milivoj, Vardin (okolica Vardina)

    Rogina Zlatan, Zlatar (Ivan{~ica)

    Rube{a Mario, Opatija (U~ka)

    Sablek Tomislav, Poga (Papuk)

    Salopek Ivan, Mostar (^abulja)

    Smerke ing. Zlatko, Vardin (Velebit i Medvednica)

    Smojver Narcis, Daruvar (Petrov vrh)

    Sohr Slavko, Daruvar (Petrov vrh)

    Sori} Ivica, Tugare (Polji~ka planina)

    Spuvi} ing. Veljko, Mostar (^vrsnica)

  • Stanta Baldo, Opatija (U~ka)

    Sunko Milan, Split (Kozjak, Mosor i Polji~ka pl.)

    [i{ko Vladimir, Sl. Brod (Dilj-gora)

    [iki} ing. Zoran, Starigrad-Paklenica (Paklenica)

    [krobonja ing. Branko, Rijeka (Gorski kotar, ]i}arija i U~ka)

    [o{ Mijo, Sl. Brod (Dilj-gora)

    [o{tari} Cvjetko, Ivanec (Ivan{~ica)

    Tomerlin Slavko, Zadar (Velebit)

    Tomi} Milenko, Mostar (hercegova~ke planine)

    Trojanovi} Ivica, Orebi} (Ilijino brdo na Pelje{cu)

    Turkalj Milan, Vardin (Kamenjak i Velebit)

    Vodanovi} Ivo, Makarska (Biokovo)

    Vojvoda Bodar, Bjelovar (Bilogora)

    Vujnovi} Ante, Gospi} (Velebit)

    Vukosav Josip, Imotski (Biokovo)

    Zeleni} Vlado, Karlovac (Op}i dio)

    Zozoli Zvonimir, Budin{~ina (Ivan{~ica)

    @agar dr. Slavko, Na{ice (Krndija)

    @ivkovi} Goran, Metkovi} (planina @aba)

    Suradnici

    xiii

    Bilje{ka o autoru

    @eljko Poljak rodio se 9. rujna 1926. u Zagrebu, gdje je stu-

    dirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matemati~kom te

    1952. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Do mirovine

    je radio na ORL klinici [alata u Zagrebu kao specijalist

    otorinolaringolog. Stupanj doktora znanosti stekao 1969.,

    habilitirao 1971., naslov primarijusa stekao 1972., za sve-

    u~. profesora izabran je 1976., za ~lana Hrvatske medicin-

    ske akademije 1981., ~lana Dru{tva hrvatskih knjivnika

    1996., za ~asnog ~lana Hrvatskog lije~ni~kog zbora 1997.

    Objavio je oko 120 znanstvenih i stru~nih radova, bio je

    urednik Lije~ni~kog vjesnika Lije~ni~kih novina deset-

    ka stru~nih zbornika i ud`benika, predsjednik Izdava~kog

  • savjeta Sveu~ili{nog vjesnika itd.

    Planinarenjem se po~eo baviti 1947. u Planinarskoj sekciji FD Dinamo u Zagrebu,

    bio je ~lan PD-a Zagreb od osnutka 1948., suosniva~ PD-a Sveu~ili{ta Velebit

    1950., osniva~ i predsjednik PD KBC-a Maksimir 1986., osniva~ Planinarskog klu-

    ba Hrvatskog lje~ni~kog zbora 1995., i Hrvatskog dru{tva za medicinsko nazivlje,

    predsjednik FD Medicinar predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza (1981. 1983.) i njegovih komisija za GSS, za izdava~ku djelatnost i za ekspedicije, a od 1959.

    do 2000. neprekidno urednik Hrvatskog planinara (prije Na{ih planina). Nosilac

    je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BH-planinarskog saveza, Trofeja za fizi~ku

    kulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda Danice

    Hrvatske s likom Franje Bu~ara, Trofeja Me|unarodnog olimpijskog odbora Sport

    and Environment, po~asni ~lan HPS itd.

    Plodan je planinarski pisac i teoreti~ar. Objavio je oko tisu}u raznih ~lanaka, puto-

    pisa, planinarskih vodi~a (Klek, 1959.; U~ka, 1967.; Velebit, 1969.; Medvednica,

    1970.; Planine Hrvatske, 1974., 1981. i 1986., itd.) i povijesnih djela (Hrvatsko pla-

    ninarstvo, 1975.; Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva, 1987.; Hrvatska plani-

    narska knjivnost, 1994.). Trasirao je Velebitski planinarski put i hrvatsku pla-

    ninarsku transverzalu. Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima

    odro je ve}i broj predavanja. U studentskim danima bavio se kao ~lan AO PDS-a

    Velebit alpinistikom (prvenstveni usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je

    prou~io sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pirineji, Apenini, Alpe, Tatre,

    Karpati, Skandinavija, britansko oto~je, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan

    Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mon-

    goliji, Iranu, Sundajskom oto~ju, Rocky Mountainsu, dnglama Yucatana, poline-

    zijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom hima-

    lajskom vrhuncu (u Annapurni, 1971.).

    Pod utjecajem svog u~itelja, akademika Branimira Gu{i}a, planinarstvo mu slu kao

    sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao upori{te u borbi za za{titu prirode.

    Protivnik je sportskih primjesa u planinarstvu jer natjecanje radi pobjede smatra

    {tetnim s eti~kog i medicinskog stajali{ta. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom

    nacionalne kulture, a planinarsku knjivnost sastavnim dijelom nacionalne knji-

    vnosti. U tom pogledu poznat je po upornom dugogodi{njem nastojanju.

    xiv

    HRVATSKE PLANINE

    UVODNI DIO

    [TO [email protected] NA[E PLANINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

    Planine Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

    Planinarske ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

    Piramide i vidikovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Obilaznice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Hrvatska planinarska obilaznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

    Hrvatske planinarske ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

    Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . 10

    Markacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

    Alpinistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

    Sportsko penjanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

  • Padobransko jedrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Orijentacijski sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Planinarsko skijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Planinarska speleologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

    [pilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

    Jame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

    Kra{ki izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Termalna vrela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Slapovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Planinska jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Stjenjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Klanci, sutjeske i kanjoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Gradine i dvorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Telekomunikacijski objekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Brdske ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

    Kulturni i povijesni spomenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

    NA[E PLANINARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    [to planinar tra u planini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Planinarska filozofija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Hrvatsko planinarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

    Mala kronolo{ka tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

    Planinarska knjivnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

    Za{tita planinske prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

    Ekologija i planinarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    Planinarska organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    Adresar planinarskih saveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    Dru{tveni dom HPS-a u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

    Adresar planinarskih dru{tava u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . 24

    PLANINAR NA POHODU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

    Planinarska sezona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

    Povlastice i prava putnika na ljeznici . . . . . . . . . . . . . . . 30

    Vnja autobusom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

    Planinarska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

    Pitka voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

    Zemljovidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

    Vodi~ka slba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

    Opasnosti planinarenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

    Deset preporuka za neopasno i zdravo planinarenje. . . . . . . . . 32

    Nesre}a u planini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

    Gorska slba spa{avanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

    Kodeks planinarske etike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

    Uvodni dio

    1

    Branje cvije}a u prirodi sebi~no je i

    nekulturno

    U umi ne lo vatru

  • Svoje sme}e nosi s planine sa sobom

    Alkoholna pi}a planinaru nisu

    potrebna

    Puenje je u planinarskim ku}ama zabranjeno

    Uredi planinarsko sklonite prije odlaska

    Potuj mir u planinarskoj ku}i poslije 22 sata

    NAJVI[I VRHOVI @UPANIJA

    Zagreba~ka: Sljeme na Medvednici (1033 m)

    Krapinsko-zagorska: Ivan{~ica (1060 m)

    Sisa~ko-moslava~ka: Piramida u Zrinskoj gori (616 m)

    Karlova~ka: Bjelolasica (1534 m)

    Vardinska: isto kao Krapinsko-zagorska

    Koprivni~ko-kriva~ka: Vranilac na Kalni~koj gori (643 m)

    Bjelovarsko-bilogorska: Crni vrh (863 m) na Papuku

    Primorsko-goranska: isto kao Karlova~ka

    Li~ko-senjska: Vaganski vrh (1757 m) na Velebitu

    Viroviti~ko-podravska: Papuk (954 m)

    Po{ko-slavonska: Brezovo polje (985 m) na Psunju

    Brodsko-posavska: isto kao Po{ko-slavonska

    Zadarska: Sv. brdo (1751 m) na Velebitu

    Osje~ko-baranjska: Petrov vrh (701 m) na Krndiji

    [ibensko-kninska: Dinara (1831 m)

    Vukovarsko-srijemska: Liska (297 m) na Fru{koj gori

    Splitsko-dalmatinska: Sv. Jure 1762 m) na Biokovu

    Istarska: Veliki Planik (1272 m) na ]i}ariji

    Dubrova~ko-neretvanska: Sv. Ilija (1234 m) na Snijnici

    Me|imurska: Mohokos (347 m)

    Grad Zagreb: isto kao Zagreba~ka panija

    2

    HRVATSKE PLANINE

  • [TO [email protected] NA[E PLANINE Planine Republike Hrvatske ve}im dijelom pripadaju Dinarskom gorju

    (od slovenske do crnogorske granice), a manjim su dijelom isto~ni nastavak

    Alpa i ostatak staroga Orijentalnoga kopna (gore savsko-dravskog me|ur-

    je~ja). U sz. dijelu Republike oba se gorska sustava sastaju u tzv. prelaznoj

    zoni. Iako na{e planine nisu visoke Hrvatska je jedina zemlja na europ- skom jugoistoku bez ijednog vrha vi{eg od 2000 metara po zanimljivosti im je malo ravnih na Zemlji. Dinarsko gorje, {to se najve}im dijelom nalazi

    u Hrvatskoj, poznato je u svijetu kao klasi~no podru~je dubokoga krasa.

    Njegova bitna zna~ajka podjednako bogatstvo povr{inskog i podzemnog reljefa daje i hrvatskomu planinarstvu poseban pe~at. Planinarstvo je na krasu u mnogo ~emu sli~no visokogorskome. O{tri kra{ki oblici, prevlast

    gologa kr{a, oskudica vode, siroma{tvo vegetacije, surova klima i slaba na-

    seljenost postavljaju na planinara sli~ne zahtjeve kao i mnoge visoke plani-

    ne. Ali i me|u dinarskim planinama ima prili~nih razlika: one u sjevernom

    dijelu ni su i pitomije (npr. u Gorskom kotaru), a na jugu vi{e i pustije

    (planine Dalmacije). Sasvim su druga~ije planine savsko-dravskoga me|u-

    rje~ja. Gra|ene su od prakamenja, blah su oblika, prili~no niske i bogate

    vodom i vegetacijom, zbog ~ega su prikladne za lake planinarske izlete.

    NAJVI[E PLANINE U HRVATSKOJ

    1. Dinara (1831 m)

    2. Biokovo (Sv. Jure 1762 m)

    3. Velebit (Vaganski vrh 1757 m)

    4. Li~ka Plje{ivica (Ozeblin 1657 m)

    5. Kremen (1591)

    6. Bjelolasica u Kapeli (1534 m)

  • 7. Risnjak u Gorskom kotaru (1528 m)

    8. Svilaja u Dalmaciji (1509 m)

    9. Snjnik u Hrvatskom primorju (1505 m)

    10. Ke~ina kosa u Po{taku (1446 m)

    Pogre{no je mi{ljenje da je Troglav najvi{i vrh u drvi. Ako je to pitanje

    uop}e vno, onda treba znati da je taj vrh 1 km preko bosanske granice.

    Tipi~no kra{ko podru~je: Tulove grede na Velebitu

    Uvodni dio

    3

    Planinarske ku}e. Na podru~ju Republike Hrvatske bilo je koncem 2000.

    godine vi{e od stotinu pl. ku}a, domova, skloni{ta, bivaka i hotela. U idu-

    }em pregledu navedena je uz svaki objekt nadmorska visina, broj leja,

    tel. na koji se mogu dobiti obavijesti, vlasnik odnosno upravlja~ objekta i

    njegovo sjedi{te, stranica u knjizi na kojoj je objekt opisan i broj zemljovida

    na kojemu se mo na}i. Prikazano je stanje po~etkom 2001. godine i treba

    uzeti u obzir da su podaci podlni ~estim promjenama. Tako|er s rezer-

    vom treba uzeti podatak o vlasniku ili upravlja~u objekta, jer su na temelju

    Zakona o {portu iz 1996. g. op}ine na ~ijem se teritoriju objekt nalazi dobile

    pravo oduzeti ga dru{tvu koje ga je gradilo (!) i dati ga na upravljanje i upo-

    rabu kome god ho}e, npr. nekom drugom dru{tvu ili privatniku u zakup. U

    tom je slu~aju upitno ho}e li se ~lanovima pl. dru{tava priznati popust na

    no}enju. U planinama ima i drugih mogu}nosti zaklona i no}enja, kao {to

    su lugarnice, lova~ke ku}e, rje|e gostionice i hoteli. Za upotrebu lova~kih i

    {umarskih objekata obi~no je potrebno dopu{tenje upravlja~a (lova~kog

    dru{tva ili {umarije).

    [email protected][KO GORJE

    Dom na Petrovu vrhu, Papuk, 547 m, 50 leja, PD Petrov vrh, tel. doma 099/ 500-581, inf. tel. 043/333-915, str. 219, zemljovid na str. 219

    Dom Lapjak u Velikoj pod Papukom, 335 m, 55 leja, stalno otvoren i opskrbljen, PD Sokolovac, Poga, str. 226, zemljovid 15

    Ku}a Tri{njica u Papuku, 500 m, 10 leja, inf. 034/271-062 (Mato Luka~evi}), PD Sokolovac, Poga, str. 228, zemljovid 15

    Dom GSS-a na Nevolja{u u Papuku, 720 m, Stanica GSS-a Poga, inf. tel. 034/ 273-989 (dr. Tomislav Sablek), str. 227, zemljovid 15

    Dom na Jankovcu u Papuku, 475 m, tel. u domu 031/172-078 (ako je ukop~an), PD Br{ljan-Jankovac, inf. tel. 031/272-083 (Antun Pucek), Osijek, str. 230,

    zemljovid 15

    Dom na Omanovcu, Psunj, 652 m, u obnovi, PD Psunj, Pakrac, str. 215, zemljovid 14

    Planinarska ku}a na Strmcu, 350 m, PD Strmac, Nova Gradi{ka, str. 216, zemljovid 14

    Dom Gjuro Pilar na Dilj-gori, 169 m, 30 leja, tel. govornica u domu 035/466- 335, inf. tel. 035/265-439 (Mijo [o{), PD Dilj, Sl. Brod, str. 238, zemljovid 13

    Davorinovo skloni{te na Pljuskari, Dilj-gora, u gradnji, PD Dilj- gora, Sl. Brod, str. 239, zemljovid 13

    Skloni{te Prezdanak (Trnjani), Dilj-gora, 210 m, inf. tel. 032/833-351 (Berislav

  • Tkalac), PD Tikvica, @upanja, str. 238

    Skloni{te Borovik kod , 155 m, nema lejeva, inf. tel 031/813-420 (Miro Lay), PD , , str. 233

    Skloni{te Kla{nice na Po{koj gori, 343 m, 6 leja, PD Klikun, Pleternica BILOGORA

    Dom Kamenitovac, 242 m, 22 leja, stalno otvoren i opskrbljen, tel. u domu 043/855-105, PD Bilogora, Bjelovar, str. 201

    MOSLAVINA

    Dom u Moslava~koj Slatini, 170 m, 50 leja, inf. tel. 044/630-751 (Ivica Matai}), PD Jelengrad, Kutina, str. 205, zemljovid 12

    Dom u Kutinici, 170 m, 25 leja, inf. tel. 044/606-226 (Slavko Lupoglavac), PD Yeti, Kutina, str. 206, zemljovid 12

    HRVATSKO ZAGORJE

    Dom na Kalniku, 475 m, 35 leja, stalno otvoren, u privatnom zakupu, tel. u domu 048/857-003, PD Kalnik, Krivci, str. 158, zemljovid na str. 157

    4

    HRVATSKE PLANINE

    Pasari}eva ku}a na Ivan{~ici, 1054 m, 40 leja, inf. tel. 049/460-080 (Drago Hanj{ek) i 099/432-609, PD Ivan~ica, Ivanec, str. 167, zemljovid 11

    Ku}a pod Grebengradom, 400 m, 40 leja, inf. 099/432-207, PD Grebengrad, Novi Marof, str. 167, zemljovid 11

    Ku}a na Majeru u Ivan{~ici, 591 m,18 leja, inf. tel. 049/466-303 (Zlatan Rogina), PD O{trc, Zlatar, str. 175, zemljovid 11

    Hi pod Belecgradom, 450 m, u izgradnji, HPD Belecgrad, Belec, str. 174 Luj~ekova hi na Pokojcu, 434 m, 20 leja, inf. tel. 049/459-327 (Zozoli) i 042/ 625-123 (Ljubica Ri~ko), PD Milengrad, Budin{~ina, str. 168, zemljovid 11

    Dom PD Ravna gora, 660 m, 30 leja, inf. tel. 042/705-250 (Tomo ^izi}) i 042/ 701-077 (domar Drago @erjavi}), tel. u domu 042/705-329, PD Ravna gora,

    Vardin, str. 181, zemljovid 10

    Ku}a Pusti duh na Ravnoj gori, 672 m, 22 leja, inf. tel. 042/791-803 (Damir Kur), PD Trako{}an, Lepoglava, str. 183, zemljovid 10

    Hotel Trako{}an, 180 leja u 85 soba, stalno otvoren, tel. 042/796-224, faks. 042/796-420, str. 182, zemljovid 10

    Dom na Strahinj{~ici, 618 m, 32 leja, inf. tel. 049 ili 091/371-314 (Jeronim Fer~ek), PD Strahinj~ica, Krapina, str. 187, zemljovid 10

    Ku}a na Cesargradu, 460 m, 7 leja, inf. tel. 049/550-260 (Miroslav ]ukac), PD Cesargrad, Klanjec, str. 195

    Ku}a na Kuna gori, 350 m, 20 leja, tel. u domu 049/377-051, tel. domara 049/ 376-030 (Bo Cobovi}), PD Kuna gora, Pregrada, str. 564

    Skloni{te Rudi Juri} na Pesku, Kalnik, 295 m, nema lejeva, inf. tel. 048/626- 164, PD Bilo, Koprivnica, str. 162

    Vagon na Dugom vrhu, 240 m, 2 leja, PD Dugi vrh, Vardin, str. 195 MEDVEDNICA

    Ku}a na Kamenim svatima, 481 m, 8 leja, PD Susedgrad, Podsused, str. 85, zemljovid 1

    Ku}a na Lojzekovu izvoru, 400 m, 10 leja, inf. tel. 049/289-122 (Sinkovi}), PD

  • Stubi~an, Donja Stubica, str. 81, zemljovid 2

    Dom na Glavici, 420 m, 50 leja, tel. domara 099/547-723, (Klara Karlovi}), Pl. savez Zagreba, str. 86, zemljovid 1

    Ku}a PD-a Risnjak, 700 m, 12 leja, inf. tel. 01/4849-222 (Josip Bosni}), PD Risnjak, Zagreb, str. 67, zemljovid 2

    Dom PD-a Grafi~ar, 864 m, 32 leja, tel. 01/4555-844, javna govornica 01/ 4555-374, PD Grafi~ar, Zagreb, str. 59, zemljovid 3

    Gostionica Lugareva ku}ica na Kralji~inu zdencu, 530 m, nema leja, tel. 01/ 4554-589 (ugostitelj Stjepan [krlec), str. 70

    Bistro Medvedgrad na Medvedgradu, 593 m, nema leja, tel. 01/4556-226, stalno otvoren, str. 68

    Ku}a Brestovac, 850 m, nema leja, tel. 01/3760-294 (Zvonko ), str. 71 Hotel Tomislavov dom, 1005 m, 128 leja, stalno otvoren, tel. 01/4555-833, faks 01/4555-834, str. 58, zemljovid 3

    Gostionica Zlatni medvjed na Sljemenu, 1030 m, nema leja, stalno otvoren, tel. 01/4555-090 (Goran Kratofil), str. 57

    Bistro Grofica, 1000 m, nema leja, stalno otvoren, tel. 01/4637-976 i 099/ 535-785 (Nenad i Laura Rumbak), str. 61

    Dom Runolist, 824 m, 70 leja, tel. u domu 01/4552-446, PD Runolist, Zagreb, str. 73, zemljovid 2

    Dom Ivan Pa~kovski, Puntijarka, 957 m, 35 leja, tel. u domu 01/4580-397, PD Zagreb-Matica, Zagreb, tel. 01/4810-833 (nave~er), str. 63, zemljovid 2

    Ku}a na Hunjki, 853 m, nema leja, PD Zanatlija, Zagreb, str. 64, zemljovid 2 Hotel Hunjka, 853 m, 90 leja, stalno otvoren, tel/faks. 01/4580-397, Udrunje zanatlija, Zagreb, str. 63, zemljovid 2

    Ku}a na Lipi, 700 m, 16 leja, PD Lipa, inf. tel. 01/2001-315 (Ivan Horvat), Sesvete, str. 66, zemljovid 4

    Uvodni dio

    5

    Ku}a na Grohotu, 420, u gradnji, inf. tel. 01/2055-948 (Ivan Levak), PD Blagus, Blagu{a, str. 91, zemljovid 5

    Ku}a Klade{~ica, 460 m, u gradnji, inf. tel. 01/2060-810 (Mladen Hou{ka), PD Zelina, Zelina, str. 94, zemljovid 5

    SAMOBORSKA GORA

    Dom na O{trcu, 691 m, 30 leja, inf. tel. domara 01/3379-124 i 091/2513-929, PD @eljezni~ar, Zagreb, str. 107, zemljovid 6

    Ku}a na Velikom dolu, 535 m, 27 leja, Gradsko poglavarstvo Samobora, tel. domara 01/3376-329 i 091/5761-433 (Mijo Novoseli}), str. 108, zemljovid 6

    Gostinjac Sv. Bernarda, 690 m, 30 leja, inf. tel. 01/3363-835 (Josip Blavi}), 3385-276 (Vla{i}) i 3363-683 (Anica Trampus), Bratov{tina Sv. Bernard,

    Samobor, str. 113, zemljovid 6

    [oi}eva ku}a pod Lipovcem, 385 m, bez leja, stalno otvorena i opskrbljena, tel. 01/3384-164, PD Japeti}, Samobor, str. 109, zemljovid 6

    Ku}a pod Oki}em, 405 m, bez leja, tel. domara 091/5130-224 ili 01/3361-758, PD Maks Plotnikov, Samobor, str. 119, zemljovid 6

    Lova~ki dom Srnda} na Poljanici, tel. domara 01/6293-051; 099/504-851 i 091/

  • 5084-160 (Branko Jaguni}), str. 117, zemljovid 6

    Ku}a na @itnici, Japeti}, 815 m, 56 leja, tel. 098/452-136, tel. domara 01/6282- 349 (Ru i Stjepan Novosel), PD Jastrebarsko, str. 114, zemljovid 6

    @UMBERA^KA GORA

    Dom na Vodicama, 850 m, 20 leja, inf. tel. 047/612-123 i 611-612, PD Dubovac, Karlovac, str. 139, zemljovid 8

    Ku}a Farka{ u Sekuli}ima, 710 m, 30 leja, tel. u domu 047/754-008, inf. 01/ 6522-984 (Ljerka Farka{), PD Tre{njevka-Monter, Zagreb, str. 136, zemljovid 8

    Skautska ku}a u Koreti}ima, 347 m, 35 leja, inf. tel. 01/885-902 (Rino Bali}) i 01/3366-787 (Marijan Muk), PK Scout, 10430 Samobor, Josipa Komparea 7,

    str. 143., zemljovid 9

    @umbera~ko eko-selo, 347 m, 30 leja, vlasnik @eljko Milovanovi}, tel. 01/3387- 471, str. 143, zemljovid 9

    KORDUN I POKUPLJE

    Ku}a na Kalvariji, 190 m, 5 leja, PD Dubovac, Karlovac, str. 255 Ku}a Mont Zadobarje, 130 m, 10 leja, PD Martin{~ak, Karlovac, str. 255 GORSKI KOTAR I HRVATSKO PRIMORJE

    Ku}a na Hahli}ima, 1097 m, 10 leja, tel. domara 051/230-134, str. 327, zemljovid 18

    Ku}a na Snjniku, 1490 m, 14 leja, PD Platak, Rijeka, inf. tel. 051/516-597 ([krobonja), str. 340, zemljovid 19

    Schlosserov dom na Risnjaku, 1418 m, 40 leja u sobama, !!40 leja (popust za planinare 50%), otvoren od 1.5. do 1. 11. Ulaznica za NP 20 kn (djeca i planinari

    10 kn). NP Risnjak, Crni Lug, tel. 051/836-139, fax. 836-116, str. 269, zemljovid 20

    Ku}a u Frberima, 825 m, 16 leja, PD Kamenjak, Rijeka, inf. tel. 051/445-226 (Ivica Richter), str. 317

    Ku}a na Javorovoj kosi, 1000 m, 10 leja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/ 818-351 (Blaca Sveticki), str. 309, zemljovid 23

    Ku}a na Lokandi, 963 m, 20 leja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/ 818-351 (Blaca Sveticki), str. 310, zemljovid 23

    Skloni{te na Kurinu, 830 m, 6 leja, inf. tel. 051/781-862 (S. Jurdana), PD Stril, Crikvenica, str. 357

    Ku}a Vagabund na Ravnom pod Zagradskim vrhom, 868 m, 26 leja, stalno otvorena, tel. 051/248-708 i 099/479-144, str. 355

    Ku}a Bitorajka na Bitoraju, 1303 m, 10 leja, PD Bitoraj, Zagreb, str. 275, zemljovid 22

    Dom Bijele stijene u Tuku, 875 m, 52 leja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, tel. u domu 051/833-603 (Mario Bandi}), str. 294, zemljovid 23

    6

    HRVATSKE PLANINE

    Skloni{te na Janj~arici, 1236 m, 12 leja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, inf. tel. 051/833-248 (Stanislav Hora~ek), str. 295, zemljovid 23

    Ratkovo skloni{te na Samarskim stijenama, 1200 m, 10 leja, PDS Velebit, Zagreb, str. 282, zemljovid 23

    Ku}a na Bijelim stijenama, 1300 m, 15 leja, PD Kapela, Zagreb, str. 286, zemljovid 23

  • Skloni{te na Bijelim stijenama, 1300 m, 25 leja, PD Kapela, Zagreb, str. 286, zemljovid 23

    Ku}a u Begovu Razdolju, !!1078 m, 20 leja (seoski turizam), inf. tel. 051/833- 072 (obitelj Mance), str. 296, zemljovid 23

    Dom na Kleku, 1000 m, 50 leja, PD Klek, Ogulin, inf.: domar Franjo Petro{i}, tel. 047/531-206 str. 303, zemljovid 21

    Skloni{te na Sto{cu, 800 m, 1 lej, str. 306, zemljovid 21 Skloni{te Jakob Mihel~i} na Bjelolasici, 1460 m, 16 leja, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 306, zemljovid 23

    Ri~i~ka ku}a pod Kolovratskim stijenama, 700 m, 12 leja, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 289, zemljovid 26

    Ku}a na Vini{tu, 300 m, 16 leja, inf. tel. 01/3834-269 i 098/784852, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 290, zemljovid 26

    Skloni{te u Krivom Putu, 820 m, 20 leja, PD Zavin, Senj, inf. tel. 053/616- 826, str. 291

    Hotel Zeleni vir u Skradu, 700 m, stalno otvoren, tel. 051/810-635 i 810-665; Turisti~ka zajednica 051/8110-620, str. 311, zemljovid 22

    Izletni~ki dom na Zelenom viru, 302 m, 20 leja, otvoren ljeti, inf. tel. 051/8110- 620 (Turisti~ka zajednica), str. 312, zemljovid 22

    Dom Platak na Pribini{u , 1100 m, 135 leja, stalno otvoren i opskrbljen, u privatnom zakupu, tel. 051/ 230-920, faks 230-903, str. 336, zemljovid 19

    Dom Su{ak na Platku, 1127 m, 72 leja, u privatnom zakupu, stalno otvoren, tel. 051/230-905, str. 336, zemljovid 19

    U^KA, ]I]ARIJA i OSOR[]ICA

    Ku}a na Poklonu, U~ka, 922 m, 14 leja, PD Opatija, inf. tel. 051/712-785 (Marica Toma{ko), str. 366, zemljovid 17

    Pansion U~ka na Poklonu, 922 m, 20 leja u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, restauracija sa 100 mjesta, stalno otvoren i opskrbljen, u

    privatnom zakupu, tel. 051/299-646, inf. i na tel. 275/955, str. 367, zemljovid 17

    Ku}a na Lisini, ]i}arija, 644 m, 6 leja, u obnovi, PD Opatija, Opatija, inf. tel. 051/712-785, str. 377, zemljovid 16

    Ku}a na Koritima na ]i}ariji, 1010 m, 20 leja, PD Glas Istre, Pula, str. 383, zemljovid 16

    Ku}a na @bevnici, ]i}arija, 851 m, 16 leja, PD Planik, Umag, tel. 052/743-003 (~etvrtkom od 18 do 19,30 h), str. 384, zemljovid 16

    Ku}a Sv. Gaudent na Osor{}ici, otok Lo{inj, 279 m, 12 leja, PD Osor{}ica, M. Lo{inj, inf. tel. 051/232-683 (Bolto Gaber{ek) i domar 051/237-244 (Miro

    Kova~evi}), str. 576, zemljovid na str. 575

    VELEBIT

    Ku}a u Sijasetskoj dragi, 400 m, 6 leja, inf. tel. 051/882-296 (Mladen Atanasi}), PD Zavin, Senj, str. 403, zemljovid na str. 405

    Skloni{te na Oltarima, 940 m, 30 leja, inf. tel. 044/536-138 (Mijo [trk), klju~ kod Nike Markovi}a na Oltarima, PD Sisak, Sisak, str. 408, zemljovid 24

    Dom na Zavinu, 1594 m, 28 leja, HPS, tel. 01/4824-142; tel doma: 053/610- 200, javna govornica 053/ 610-210, str. 416, zemljovid 24

    Rossijevo skloni{te, 1580 m, 8 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 424, zemljovid 25

  • Skloni{te na Velikom Lubenovcu, 1265 m, 20 leja, PD St. Kempny, Zagreb, inf. tel. 01/6140-016 (Tomislav Pavlin), str. 429, zemljovid 25

    Carska ku}a na Begova~i, 1180 m, 15 leja, PD Gromova~a, Oto~ac, str. 429, zemljovid 25

    Uvodni dio

    7

    Kugina ku}a, 1173 m, 16 leja, PD @eljezni~ar, inf. tel. 053/5760-012 (Tomislav Rukavina) i tel/faks 053/5740-65 (Tomislav ^ani}), Gospi}, str. 439, zemljovid 27

    Dom Miroslav Hirtz u Jablancu, 20 m, 40 leja, PD LTA, Vardin, inf. tel. 042/311-191, str. 421, zemljovid 24

    Ku}a na Velikom Alanu, 1305 m, 40 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 422, zemljovid 25

    Hotel Velebno na O{tarijama, 924 m, 120 leja, stalno otvoren, tel/faks 053/ 674-001, adresa: 53206 Bru{ane, Ba{ke O{tarije, str. 424, zemljovid 29

    Kod Prpe, Ba{ke O{tarije, 924 m, 20 leja, stalno otvoreno (seoski turizam), tel. 053/674-012, str. 444, zemljovid 29

    Skloni{te u [ugarskoj dulibi, 1210 m, 8 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 454, zemljovid 32

    Tatekova koliba na Stapu, 960 m, 10 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 456, zemljovid 30

    Dom na Ravnom Dabru, 700 m, 40 leja, PD Industrogradnja, Zagreb, inf. tel. 01/6684-123 i 098/275-719 (Franko ^uvalo), str. 448, zemljovid 28

    Skloni{te Zavrata, 750 m, 10 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 457, zemljovid 30 Dom PD-a Paklenica, 550 m, 46 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 467, zemljovid 30

    Skloni{te na Ivinim vodicama, 1250 m, u obnovi, PD Paklenica, Zadar, str. 468, zemljovid 30

    DALMACIJA

    Ku}a na Brezovcu, Dinara, 1050 m, 12 leja, PD Dinara, Knin, inf. tel. 022/561- 841 (Andrija Kaliger, Ul. Gojka [u{ka 20) i 023/340-170 (Ive Mari}), str. 501,

    zemljovid 34

    Ku}a na Promini, 850 m, u obnovi, PD Promina, Drni{, str. 514, zemljovid na str. 513

    Ku}a ]i}o, Trtar, 220 m, PD Kamenar, [ibenik, str. 515 Dom Putalj na Kozjaku, 460 m, 70 leja, PD Kozjak, Ka{tel Su}urac, str. 520, zemljovid na str. 519

    Ku}a ^esmina, Mala~ka na Kozjaku, 520 m, 20 leja, PK Split, inf. tel. 021/224- 260 (Bo Beram) i 098/361-698 (Mladen Japirko), str. 524, zemljovid na str. 519

    Dom Mala~ka na Kozjaku, 480 m, 30 leja, PD Mala~ka Donja Ka{tela, Ka{tel Stari, inf. tel. tajnice: 021/230-755 (Klara Jur~ev), str. 523, zemljovid na str. 519

    Ku}a pod Koludrom, Kozjak, 325 m, 8 leja, PD Ante Bedalov, Ka{tel Kambe- lovac, inf. tel. 021/221-402 i 220-223 (Josip Pej{a), str. 522, zemljovid na str. 519

    Skloni{te Orlovo gnijezdo na Kozjaku, 598 m, PD Ante Bedalov, Ka{tel Kambelovac, str. 522

    Dom Umberto Girometta na Ljuva~u, Mosor, 868 m, 50 leja, HPD Mosor, Split, inf. tel. 021/462-635 ([piro Gruica); 021/470-594 i 099/874-180 (Bo

  • Radelja), str. 531, zemljovid 38

    Lugarnica na Mosoru, 872 m, 6 leja, HPD Mosor, Split, str. 535, zemljovid 38 Kontejner na Mosoru, 1055, 6 leja, HPD Mosor, Split, str. 534 Imber, Omi{ka Dinara,, 650 m, 15 leja, PD Imber, Omi{, str. 543 Ku}a Slobodan Ravli} na Lokvi, Biokovo, 1467 m, 12 leja, PD Biokovo, Makarska, str. 555, zemljovid 39

    Dom na Vo{cu, 1370 m, inf. Mornar, Makarska, tel. 021/615-422, str. 552, zemljovid 39

    Ku}a pod Sv. Jurom, 1594 m, 22 leja, PD Biokovo, Makarska, str. 553, zemljovid 39

    Ku}a na Koritima, Kame{nica, 700 m, 20 leja, PD Kame{nica, Otok, str. 510, zemljovid 36

    Ku}a u Kuni pod Snijnicom, 650 m, 10 leja, inf. tel. 020/412-549 (Mirjana Karaman), PD Dubrovnik, str. 564

    Dom Snijeg do mora, Mali , 0,80 m, 12 leja, tel. 098/258-436, 023/251-272, 051/250-962, e-mail: [email protected]; www.snijeg-do-mora.com

    8

    HRVATSKE PLANINE

    Piramide i vidikovci. @eljezne pl. piramide nalaze se na Lipi u i. dijelu

    Medvednice, kod Lojzekova izvora na sj. padini Medvednice, na samobor-

    skoj Ple{ivici, Japeti}u, Ivan{~ici, Ravnoj gori i Javorovoj kosi u Gorskom

    kotaru. U Slavoniji je drvena piramida na Klikunu u Po{koj gori. Na Slje-

    menu iznad Zagreba vidikovac je na TV tornju (zasad zatvoren). Na vrhu

    Vojaku na U~ki zidani je toranj vidikovac. Na vrhu Mosora je Vickov stup

    gra|en od lima, a slu i kao skloni{te (sli~an Aljavu stolpu na Triglavu).

    Na [ijanu (Hra{~insko humlje) podigao je PD Milengrad 1980. drvenu pi-

    ramidu.

    Obilaznice. Me|u planinarima u na{oj zemlji postalo je sredinom 20. st.

    vrlo popularno posje}ivanje planina po markacijama koje su povezivale niz

    posebno obiljenih to~aka u planini. Takvi su se putovi neko} nazivali

    transverzalama, a sada prevladava naziv obilaznica, npr. Velebitski, Sla-

    vonski, Zagorski planinarski put itd.). Trase su obiljene markacijama uz

    koje je obi~no dodan neki znak ili inicijal (npr. M na Medvednici). Svrha

    takvih obilaznica mo biti komercijalna (pove}ati posjet pl. domovima) ili

    da se posjetiteljima poka uz najmanje ulonog truda i vremena najljep{i

    detalji i bitne pojedinosti neke regije.

    Na obilaznicama obi~no postoje kontrolne to~ke (KT) opskrbljene upisnom

    knjigom i gom ili je ozna~eno mjesto gdje se treba fotografirati. Posjetite-

    lji koji saberu sve gove u dnevnik posebno tiskan u tu svrhu ili fotografija-

    ma doka svoj posjet, obi~no dobivaju u znak priznanja spomen-zna~ku ili

    pismeno priznanje. Obilaznice se razlikuju po teni i trajanju. Najkra}a

    me|u njima mo se obi}i za pola dana, a za najdu treba i mjesec dana.

    Dnevnici nekih obilaznica sadr dobru zemljopisnu kartu i op{iran opis

    puta, tako da mogu posluti kao pl. vodi~i (npr. Samoborski, Ravnogorski,

    @umbera~ki, Kapelski, Velebitski itd.). Pojedine dionice nekih obilaznica

    opisane su u ovom vodi~u jer vode do pl. odredi{ta najboljim smjerom. U

  • Komisiji za planinarske putove sada su evidentirane 33 obilaznice. U idu-

    }em popisu navedene su i one za koje se pouzdano zna da postoje ili je vrlo

    vjerojatno da }e uskoro biti obnovljene. Za svaku je obilaznicu naveden up-

    ravlja~ i njegovo sjedi{te (to~nu adresu vidi u adresaru) te drugi podatci do

    kojih smo mogli do}i (datum osnivanja, broj KT-a i trajanje obilaska). Podi-

    jeljene su u dvije skupine: regionalne (koje zahtijevaju ~etiri i vi{e dana ho-

    da) i lokalne koje se mogu pro}i za dan-dva ili, najvi{e, tri dana. Na kraju su

    posebno prikazane dvije obilaznice s KT-om po cijeloj Hrvatskoj.

    REGIONALNE OBILAZNICE

    Slavonski pl. put, Slavonski planinarski savez, 27. 7. 1957., 18 KT, 7 dana Zagorski pl. put, Savjet Zagorskog pl. puta, 1. 5. 1958., 18 KT, 10 dana Velebitski pl. put, HPS, Zagreb, 4. 7. 1969., 17 KT, 7 dana Pl. put Dalmacija, PK Split, 26. 11. 1978., 20 KT, 5 dana Goranski pl. put, PD Zagreb Matica, 10. 6. 1984.22. 2. 1986., PD Zagreb Matica, 41 KT, duljina 280 km, 41 KT

    Velebitska obilaznica, Komisija za pl. putove HPS-a, 1994. LOKALNE OBILAZNICE

    Karlova~ka obilaznica, PD Dubovac, Karlovac, 8. 8. 1958., 8 KT, 3 dana Krni pl. put Kroz Samoborsko gorje, PD Japeti}, Samobor, 9. 11. 1958., 9 KT, 2 dana

    Pl. put Medvednicom, PD Sljeme, Zagreb, 30. 6. 1963., 16 KT, 2 dana Pakleni~ki pl. put, PD Paklenica, Zadar, 10. 10. 1973., 8 KT, 2-3 dana Pl. put bilogorskim stazama, PD Bilogora, Bjelovar, 3. 10. 1979., 10 KT, 2 dana Koprivni~ki pl. put, PD Bilo, Koprivnica, 7. 11. 1976., 8 KT, 2 dana Kajbum{~akov put, PD Strahinj~ica, Krapina, 17. 8. 1979., 8 KT, 2 dana Uvodni dio

    9

  • Pl. put po Ravnoj gori, PD Ravna gora, Vardin, 30. 10. 1979., 7 KT, 2 dana Kapelski pl. put, PD Vihor i PD Kon~ar, Zagreb, 23. 9. 1979., 10 KT, 3 dana Dubova~ki pl. put, PD Dubovac, Karlovac, 22. 10. 1983., 7 KT, 1 dan Pl. put Velebno, PD Zagreb-Matica, 30. 6. 1984., 8 KT, 3 dana Pl. put Konj{~ina Ivan{~ica, PD Gradina, Konj{~ina, 15. 4. 1984., 3 KT, Krni put po Dilj-gori, PD Dilj, Sl. Brod, 22. 9. 1984., 8 KT, 2 dana Me|imurski pl. put, PD @elezna gora, ^akovec, 1987. Ravnogorski pl. put, PD Vi{njevica, Ravna Gora, 1989. Kolijevkom hrv. drvnosti, HPD A. Bedalov, Ka{tel Kambelovac, 1993. O{tarijska planinarska obilaznica, Viso~ica, Gospi} Planinarska ophodnica Osor{}ica, PD Osor{}ica, Mali Lo{inj, 7 KT Pl. putovi Hahli}a kroz Pakleno do Nebesa, PD Kamenjak, Rijeka, 1987., 18 KT Krni put po Moslava~koj gori, PD Yeti, Kutina, 3 KT Jaskanski planinarski put, PD Jastrebarsko, 1986., 9 KT @upanjski planinarski put, HPD Tikvica, @upanja, 1 dan Mrkopaljski planinarski put, HPD Bijele stijene, Mrkopalj, 1990., 8 KT, 2 dana Po putovima Dobrinj{tine, Turisti~ka zajednica Dobrinj, 1999., 8 KT, 1 dan Hrvatska planinarska obilaznica. Prvi je

    put otvorena pod nazivom Po planinama SR

    Hrvatske 4. srpnja 1970. na osnovi preporu-

    ke VIII. redovne skup{tine HPS-a. Do 1. si-

    je~nja 1986. prodano je 6500 dnevnika i podi-

    jeljeno 496 zna~aka priznanja. Odlukom

    HPS-a bila je od 1991. zbog Domovinskoga

    rata, privremeno u stanju mirovanja, a po-

    novno je otvorena 21. svibnja 2000. Redosli-

    jed obilaska KT je slobodan, a trajanje neog-

    rani~eno. U prodajnu cijenu dnevnika (25 kn)

    uklju~ena je i zna~ka priznanja. U hrvatskim

    planinama ima 135 KT podijeljenih u 20 pla-

    ninskih podru~ja, svako s 2 do 14 KT. Ovisno

    o broju posje}enih KT dobiva se bron~ani,

    srebrni i zlatni znak te posebno priznanje.

    Organizator je Komisija za planinarske puto-

    Dnevnik Hrvatske obilaznice

    ve HPS-a, a dnevnik se mo dobiti ili naru~i-

  • ti u poslovnici HPS-a.

    Hrvatske planinarske ku}e. Tu je obilaznicu osnovao HPD @eljezni-

    ~ar iz Zagreb 1. 5. 2000. Ima 110 KT, a predvi|ena su ~etiri stupnja priz-

    nanja. Za priznanje prvog stupnja treba posjetiti 25 ku}a.

    Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj. Europska pje{a~ka unija, koja

    nastoji cijelu Europu povezati pje{a~kim putovima bez obzira na drvne

    granice, uzalud je nastojala da se takvi E-putovi produ kroz Hrvatsku, i

    to osobito put E-6 od Baltika do Jadrana i dalje pre-

    ma Gr~koj, E-7 od Slovenije do Rumunjske i Crnog

    mora i E-4 iz Ma|arske, koji bi se kod Vinkovaca

    spojio s E-7. Prije Domovinskoga rata stigao je E-6

    iz Slovenije do Klane kod Rijeke i E-7 do Kumrov-

    ca, a sada je E-7 preusmjeren iz Slovenije u Ma|ar-

    sku. U novije je doba to ponovno potaknuto, ali su

    te{ko}e gotovo nepremostive jer se u Hrvatskoj ne

    mogu zadovoljiti neki osnovni kriteriji. Najte je

    Znak Europskog pje{a~kog saveza da se na trasi osigura mogu}nost udobnog no}enja

    10

    HRVATSKE PLANINE

    i opskrbe na svakih nekoliko sati puta tako da se mo i}i bezbrno, bez pr-

    tljage, pa i s malom djecom. E-putovi u Hrvatskoj ne bi mogli izbje}i velika

    nenaseljena podru~ja niti velike ravnice s obra|enim poljima, a nema ni or-

  • ganizacije koja bi se time profesionalno bavila, pa zato treba ili ~ekati bolja

    vremena ili u Hrvatskoj mijenjati kriterije koji vrijede za E-putove (preska-

    kanje nekih dionica, no{enje opreme za kampiranje i sl.), no to nikako ne bi

    pridonijelo ugledu Hrvatske.

    Markacije su u na{im planinama tipizirane: crveni krug s bijelom to~kom

    u sredini. Tanka stabla iznimno se obiljevaju s dvjema usporednim crve-

    nim crtama i bijelom linijom me|u njima. Oko 50 m prije krinja postavlja

    se oznaka . O odrvanju markacija brinu se pl. dru{tva, obi~no ona koja

    imaju svoj dom u planini. O markaciji Velebitskog pl. puta brine se HPS. Pla-

    nine podalje od pl. dru{tava, osobito one bez pl. ku}a, oskudijevaju markaci-

    jama. Podatke o markacija-

    ma u ovome vodi~u treba

    uzeti s rezervom i nipo{to se

    ne oslanjati samo na njih,

    jer se o odrvanju markaci-

    ja ~esto brinu nedovoljno

    vje{ti planinari. Uz to jo{ ne-

    savjesni izletnici, pastiri i

    drvosje~e o{te}uju i uni{ta-

    vaju putokazne plo~e na kri-

    njima, a u {umskim pod-

    ru~jima padaju kartve

    sje~e ba{ stabla s markacija-

    ma uz putove. U kulturnim

    zemljama {umari se brinu o

    odrvanju {umskih putova

    i obnavljanju putokaza i

    markacija nakon sje~e; to

    jo{, nalost, u na{oj zemlji

    nije uobi~ajeno. Iz svega

    proizlazi da se posjetitelji

    na{ih planina ne bi smjeli Markiranje pl. putova

    odvi{e oslanjati na markacije, pa ako polaze u nepoznatu planinu, najbolje

    }e u~initi da sa sobom ponesu zemljopisnu kartu i kompas. Na mnogim is-

    taknutim vrhovima postavljene su kutije s upisnom knjigom i gom. Bu-

    du}i da se jastu~i} s bojom vrlo brzo isu{i, tko li otiske gova neka sa so-

    bom ponese takav jastu~i} kako bi sebi u{tedio razo~aranje. Komisija za pl.

    putove HPS-a vodi evidenciju o svim markiranim putovima u Hrvatskoj i

    odrva te~ajeve za markaciste.

    LITERATURA

    Kristijan, Z.: Priru~nik za markaciste, HPS, Zagreb 1999.

    Alpinistika je u na{im stijenama na{la bogato podru~je rada. Sve zna~aj-

    nije stijene pripadaju Dinarskom gorju i vapnena~ke su gra|e. Ne isti~u se

    osobitom visinom, ali obiluju penja~kim problemima svih stupnjeva tene.

    Kako su gotovo sve u blizini mora (osim Kleka), specifi~nost im je da zimi

    omogu}uju uspone u gotovo ljetnim uvjetima, npr. Mosor, Kozjak, Biokovo

  • i, osobito, Paklenica u Velebitu gdje je stijena Ani}a kuka stekla me|una-

    rodni glas (tradicionalni proljetni skup alpinista). Opisivanje penja~kih

    smjerova u stijenama prelazi zadatak ovoga vodi~a. Novoizvedene prven-

    stvene penja~ke uspone objavljuje ~asopis Hrvatski planinar, mjese~nik

    HPS-a. Planinari koji se bave penjanjem u stijenama organizirani su unu-

    Uvodni dio

    11

    tar pl. dru{tava u alpinisti~ke odsjeke (AO) koji se brinu za obrazovanje

    kadrova, nabavu specijalne penja~ke opreme, te organiziranje te~ajeva,

    {kola, logora i ekspedicija. Da bi planinar stekao naslov alpinist, treba pro}i

    odre|eni pripravni~ki st, zavr{iti ljetni i zimski te~aj penjanja i potom

    poloti ispit. Alpinisti~ki odsjeci trajno djeluju u ja~im pl. dru{tvima. To su

    Zagreb - Matica, Velebit i @eljezni~ar u Zagrebu, Kamenjak u Rije-

    ci i Mosor u Splitu. Njihovo djelovanje koordinira Komisija za alpinizam

    HPS-a.

    LITERATURA

    Poljak, @.: Mala kronika hrv. alpinizma. NP 1974., br. 11-12; Smerke, Z.: Stijene

    Hrvatske, PD Ravna gora, Vardin 1975.; Gili}, S.: Paklenica. Op}inski pl. savez Rijeka,

    1979.; Aleraj, B.: KIek, stijene, penja~i. PSH, Zagreb 1980., Gili}, S.: Kozjak, 1985.

    Sportsko penjanje pojavilo se sredinom osamdesetih godina i odmah je

    uzelo maha i u Hrvatskoj tako da je ve} 1985. organizirano na Marjanu iz-

    nad Splita prvo natjecanje. Za razliku od alpinistike, sportski se penja~i pe-

  • nju bez ikakvih pomagala, samo prstima i trenjem, a penja~ki im pribor

    slu samo za osiguranje. Organizirani su u sportsko-penja~kim klubovima

    i odsjecima (SPK) ~iji rad koordinira Komisija za sportsko penjanje HPS-a.

    HPS je ~lan Me|unarodne sport-

    sko-penja~ke komisije. U Hrvatskoj

    djeluju ovi odsjeci i klubovi: Extrem

    u ^akovcu, Marulianus i Mosor u

    Splitu, Vertikal u Vardinu, ^o-

    palj u Rijeci, Hiperaktiv u Pazinu,

    Maldug u Omi{u i Svarog u Zagrebu

    (v. Adresar). ^lanovi odrvaju klu-

    pska i drvna prvenstva, a sudjelu-

    ju i na svjetskim prvenstvima. Pe-

    nju se na umjetnim i na prirodnim

    stijenama. Umjetnih je u Hrvatskoj

    malo, ali sre}om obilujemo vrlo dob-

    rim prirodnim penjali{tima. U neki-

    ma su od njih opremljeni atraktivni

    smjerovi raznih tena, ve}inom vr-

    lo kratkih (10-20 m). Danas ih je ve}

    nekoliko stotina. Na{a su najposje-

    }enija penjali{ta Mlini, Dvigrad,

    Rovinj i Vranjska draga u Istri, Veli

    vrh kod Rijeke, Golubinjak i Samar-

    ske stijene u Gorskom kotaru, otok

    Umjetne stijene za sportsko penjanje

    Unije, Paklenica i Tulove grede u

    jnom Velebitu, Marjan iznad Splita, Stomorica kod Omi{a, Brela kod

    Makarske, Gorsko zrcalo u Medvednici, Podrutski Gubec u Ivan{~ici i Kal-

    nik. Prema Marku Rmanu (velja~a 2001.), u Hrvatskoj ima 18 smjerova

    teh od 8. stupnja (u tablici su ime i ocjena smjera, penjali{te, ime prvog

    penja~a i godina prvog uspona):

    1. Malvazija, 8b+, Dvigrad, Manolo 1989.(?)

    2. Il marattoneta, 8b+, Paklenica, Manolo, 1987.

    3. Moskito, 8b(?), Paklenica, Gerhard Horhager, 1989.(?)

    4. Quo vadis, 8b, Oki}, Marko Rman, 2000.

    5. Mala sirena, 8a+, Pokojec, Marko Rman

    6. Novak @erom, 8a+, Omi{, Marko Rman 1999.

    7. Funky shit+Svarog, 8a+, Paklenica, Marko Rman 2000.

    8. Gagin, 8a/a+, Omi{, Ivan Lisica, 2000.

    9. Rosna ljubi~ica, 8a, Pokojec, Marko Rman, 1997.

    10. Oxa, 8a, Pokojec, Marko Rman 1999.

    11. Apres, 8a, otok Unije, Tadej Slabe, 1989.(?)

    12

    HRVATSKE PLANINE

  • 12. Rex Croatorum Tomislav, 8a, Omi{, Ivica Matkovi}, 1998.

    13. Event Horizont, 8a, Trogir, Ivica Matkovi}, 1998.

    14. Funky Shit, 8a, Paklenica, Klemen Vodlan 1999.

    15. [i{mi{, 8a, Oki}, Marko Rman, 1997.

    16. Prste lomim, vci mi krvare, 8a, Pokojec, Marko Rman 2000.

    17. Sv. Duje, 8a, Marjan, Ivica Matkovi}, 1994.

    18. Perun u desno (kombinacija 7+14), 8a, Paklenica, Marko Rman

    LITERATURA

    Pilji}, I.: Sportsko penjanje novi sport. NP 41, 1989., 29; ^uji}, B.: Croatia. Penja~ki vodi~. Zagreb 1999. (hrv., engl., njem. i tal.

    izdanje); Poljak, @.: [portsko penjanje u Hrvatskoj. Povijest {porta 26, 1994., 103,

    44-50; Pilji}, I. i Kunosi}, Z. Marjan: Penja~ki vodi~. PD

    Mosor, Split, 1986.

    Padobransko jedrenje (paragliding). U

    hrvatskim planinama mnogo je vrhova koji

    strmim padinama i dobrim mikroklimat-

    skim obiljjima omogu}uju padobransko

    jedrenje. Tako su ljubitelji toga atraktivno-

    ga novog sporta dosad polijetali u Hrv. za-

    gorju s Kalnika (desno od gradine), Ravne

    gore (kod doma HPD-a Ravna gora), u

    Samoborskom gorju s Japeti}a i Ple{ivice, u

    Gorskom kotaru s Kleka, iznad Triblja u

    Vinodolu, s Biokova, vrha U~ke, Vidove go-

    re na Bra~u, Lubenica na Cresu, Pelje{ca,

  • iznad Ba{ke na Krku itd. Iz godine u godi-

    nu {iri se popis vrhova. Mnogi pripadnici

    ovoga sporta, paraglajderi, ~lanovi su pl. or-

    ganizacije. Zmajari imaju rampe za polije-

    tanje na Kalniku, U~ki, iznad vinodolskog

    Triblja, a s nekih polije}u i bez rampi (Jape-

    ti}).

    Planinski vrhovi su omiljena paraglajderska

    uzleti{ta

    Orijentacijski sport. Orijentacisti su u

    svijetu samostalno udruni, dok su u na{oj

    zemlji pod okriljem pl. organizacije, {to i nije ~udno jer su u nas tereni za taj

    sport uglavnom u planinskim podru~jima. U Hrvatskoj ima nekoliko plani-

    narsko-orijentacijskih klubova (POK) i posebnih sekcija u nekim pl.

    dru{tvima, s oko 220 ~lanova. Klubovi su Jelen u Jastrebarskom i Mak-

    simir u Zagrebu, a sekcije su u pl. dru{tvima Sljeme, Kapela, Vihor i

    Runolist u Zagrebu, Torpedo u Rijeci, Bjelovar u Bjelovaru (v. Adre-

    sar). Njihovo djelovanje koordinira Komisija za orijentaciju HPS-a. Orijen-

    tacisti organiziraju drvno prvenstvo i kup, a natje~u se i u inozemstvu.

    Na natjecanjima pobje|uje onaj koji za najkra}e vrijeme stigne od starta na

    cilj, prona{av{i zadane kontrolne to~ke uz pomo} specijalnih zemljovida i

    kompasa.

    Planinarsko skijanje. Skija{ke mogu}nosti u hrvatskim planinama op-

    }enito nisu dobre, pa niti za pl. skijanje. U sjevernoj Hrvatskoj nedostaje

    padina slobodnih od {ume, a u jnoj je snjni pla{t nesiguran zbog blizine

    toplih morskih struja. Na pojedinim planinama kao skijali{ta slu {umski

    prosjeci na s. padinama (npr. na Medvednici). Najve}e skija{ke mogu}nosti

    pru Gorski kotar jer mu je snjni pokrov visok, a od primorskoga kli-

    matskog utjecaja brani ga primorski niz vrhova. Planinari koji se bave pl.

    skijanjem u~lanjeni su u skija{e odsjeke ili sekcije pojedinih pl. dru{tava.

    Te se organizacije bave odrvanjem skija{kih te~ajeva, natjecanja, zimo-

    vanja i ure|ivanjem skija{kih terena. Tako PD Jankovac iz Osijeka ima

    skijali{te na livadama iznad Jankovca u Papuku; PD Sokolovac iz Poge

    tradicionalno organizira skija{ke te~ajeve, a GSS iz Poge sagradio je na

    Uvodni dio

    13

  • Jezercu u Papuku skija{ku ~aru; PD Zagreb - Matica organizator je tra-

    dicionalnoga skija{kog memorijala Ivan Pa~kovski na Medvednici, a

    PDS Velebit iz Zagreba Velebita{kog spusta na Medvednici. Oko neka-

    da{njeg doma PD-a Delnice na Petehovcu i ~are {to vodi do doma razvi-

    lo se skija{ko sredi{te (sada u lo{em stanju). Zahvaljuju}i dugogodi{njem

    radu PD-a Platak iz Rijeke, Platak se razvio u glavno skija{ko sredi{te ri-

    je~kog podru~ja (Jadranski veleslalom). PD Dubrovnik je zaslun za

    razvoj skijanja iznad Vrbanja na Orjenu (Dubrova~ki veleslalom). Splitski

    Mosor je nakon Prvoga svjetskog rata uredio pl. ku}e na skijali{tima Ka-

    me{nice i Cincara, a nakon Drugoga svjetskog rata orijentirao se na Kup-

    res. ^lanovi PD-a Zagreb Matica i PD-a Vihor iz Zagreba organizirali

    su po~etkom 1973. zimsko osvajanje Velebita uzdnom turom u trajanju

  • od gotovo dva tjedna, ~lanovi prvog dru{tva pje{ice, a drugog na skijama.

    Danas je u Vrelu pod Bjelolasicom planinski sportsko-rekreacijski zimski

    centar Bjelolasica, koji je po odluci Sabora Republike Hrvatske jedan od

    kapitalnih objekata u drvi. U Hrvatskoj su najbolji uvjeti za skijanje na s.

    padini Li~ke Plje{ivice (visina, strmina, trajanje snijega i velike smje{tajne

    mogu}nosti u oblnjim Plitvicama), ali, nalost, nisu iskori{teni. Na Ve-

    lebitu su postavljene skija{ke vu~nice kod hotela Velebno na O{tarijama

    i u Krasnom.

    LITERATURA

    Lipov{}ak, I.: Planinarsko skijanje u Hrvatskoj. NP 27, 1975., 209.

    Planinarska speleologija. Na{e dinarske planine, od slovenske do crno-

    gorske granice, neiscrpno su podru~je spel. mogu}nosti. Neobi~no bogat-

    stvo podzemnog reljefa odavna privla~i pnju speleologa. U nas se speleo-

    logijom bave, osim nekolicine profe-

    sionalaca, i brojni amateri organizi-

    rani unutar pl. dru{tava u spel. od-

    sjeke (SO). Planinarska je speleolo-

    gija specifi~nost hrvatskoga plani-

    narstva. Dok su drugdje u svijetu

    speleolozi organizirani u samostal-

    ne organizacije, u nas se njihova

    djelatnost odvija pod okriljem pl. or-

    ganizacije kao tzv. podzemni alpini-

    zam. Me|utim, tehni~ka je strana

    prodiranja u podzemlje sporedna u

    toj djelatnosti, a glavna joj je svrha

    istravanje podzemne prirode. Re-

    zultati njihova istravanja ~esto su

    vrlo vrijedni sa znanstvenoga gle-

    di{ta. SO PD @eljezni~ar u Zagre-

    bu ima sre|en katastar od nekoliko

    tisu}a spel. objekata, a uz to izdaje

    ~asopis Speleolog (izlazi od 1953.).

    ^asopis Hrvatski planinar, mje-

    se~nik HPS-a, tako|er objavljuje re-

    zultate speleolo{kih istravanja u

    spel. rubrici. Planinari-speleolozi

    imaju svoje odsjeke u pl. dru{tvima

    @eIjezni~ar i Velebit u Zagrebu,

    Japeti} u Samoboru, Dubovac

    u Karlovcu, Mosor i SK Split u

    Speleolozi su podzemni alpinisti (Vlado Bo}) Splitu, Kamenar i Sv. Mihovil u

    14

    HRVATSKE PLANINE

  • [ibeniku i Biokovo u Makarskoj, Spivnik u Blatu,

    Dubrovnik u Dubrovniku, Klen u Vodicama, Li-

    burnija u HPD-u Paklenica u Zadru, Mala~ka u

    Donjim Ka{telima (stanje koncem 2000.). Odsjeci se

    brinu za izobrazbu kadrova, nabavu specijalne opreme,

    stru~nu dokumentaciju, organiziranje te~ajeva i istra-

    vanja, a osim toga pruju svoju stru~nu pomo} znan-

    stvenim i privrednim organizacijama. Njihov rad koor-

    dinira Komisija za speleologiju HPS-a. Planinar mo

    ste}i naslov speleologa ako zavr{i odre|eni pripravni~ki

    Ivan Lovri} Sinjanin

    st, stekne potrebnu teoretsku, terensku i prakti~nu

    (1754.1777.), za~etnik izobrazbu, te polo ispit.

    hrvatske speleologije

    [pilje. Nekoliko tisu}a speleolo{kih objekata, koliko ih je dosad registrira-

    no u Hrvatskoj, zavre|uje da im se posveti poseban vodi~. U ovoj je knjizi

    opisana samo nekolicina, i to onih koji se isti~u veli~inom, ljepotom, znan-

    stvenom vrijedno{}u ili ure|enim prilazom. U Hrvatskoj je dosad ure|eno

    deset {pilja za turisti~ki posjet, ve}inom u planinskim podru~jima. To su:

    - Veternica na Medvednici iznad Zagreba

    - Grgasova {pilja kod Samobora

    - Vrlovka u Kamanju kod Ozlja

    - Lokvarka kod Lokava u Gorskom kotaru

    - Vrelo kod Funa u Gorskom kotaru

    - Cerova~ke {pilje kod Gra~aca u Lici

    - Vranja~a na sjevernom podnju Mosora

    - Modra {pilja na otoku Bi{evu

    - [ipun na Cavtatu i

    - Golubnja~a na Plitvi~kim jezerima.

    U Hrvatskoj su zasad poznate 43 {pilje du od 1000 metara. Me|u njima

    su najdu (stanje 20. svibnja 2000.):

    Ime objekta

    Lokalitet

    Duna

  • (m)

    1. Sustav ponor Medvedica Ogulin

    16 396

    2. Sustav Panjkov ponor

    Kordun

    12 385

    3. [pilja u kamenolomu Tounj

    Tounj

    8 487

    4. Veternica

    Medvednica

    kod Zagreba

    7 100

    5. Sustav Jopi}eve {pilje

    Kordun kod Krnjaka

    6 570

    6. Vilinska {pilja

    Dubrovnik

    3 063

    7. Gospodska {pilja

    izvori{te Cetine

    2 980

    8. Donja Cerova~ka pe}ina

    jni Velebit

    kod Gra~aca

    2 682

    9. Slova~ka jama

    sjeverni Velebit

    2 414

    10. Jama Klementina I.

    Velebit

    2 403

    11. Jama Mandelaja

    O{tarije kod Ogulina

    2 326

    12. Jama Muniba

    Velebit

    2 300

    11. Sustav Ponorac Suvaja Kordun

    2 232

    Jame su sa svojim uskim otvorom i ~esto vrlo velikom dubinom ne samo

    vrlo atraktivni i zanimljivi objekti nego ponekad i opasni za neupu}ena pla-

    ninara jer su ve}inom neobiljene i neogra|ene. Do svibnja 2000. istra-

    no je 36 jama dubljih od 300 m. Me|u njima su najdublje:

  • Ime objekta

    Lokalitet

    Dubina

    (m)

    1. Sustav Lukina jama

    sjeverni Velebit

    1 392

    2. Slova~ka jama

    sjeverni Velebit

    1 301

    3. Stara [kola

    Biokovo

    576

    4. Vilimova jama

    Biokovo

    572

    5. Patkov gu{t

    sjeverni Velebit

    553

    Uvodni dio

    15

    Ime objekta

    Lokalitet

    Dubina

    (m)

    6. Ledena jama

    sjeverni Velebit

    536

    7. Ponor na Bunjevcu

    jni Velebit

    534

    8. Crveno jezero

    Imotski

    528

    9. Jama pod Kamenitim vratima

    Biokovo

    520

    10. Amfora

    Biokovo

    515

    11. Jama Olimp

    sjeverni Velebit

    478

    12. Fantomska jama

    Velebit

    477

  • 13. Jama Muniba

    Velebit

    448

    14. Stupina jama

    Bitoraj

    413

    15. Nova velika jama

    Biokovo

    380

    16. Jama kod Ra{pora

    ]i}arija

    361

    17. Biokovka

    Biokovo

    359

    18. Ponor Pepelarica

    srednji Velebit

    358

    19. Punar u Luci

    Pusto polje, Lika

    350

    20. Klementina III.

    srednji Velebit

    333

    21. Podgra~i{}e II.

    otok Bra~

    329

    22. Ksantipa

    sjeverni Velebit

    323

    23. Klanski ponor

    okolica Rijeke

    320

    24. Puhaljka

    jni Velebit

    320

    25. Zaboravna jama

    Biokovo

    311

    26. Klementina IV.

    sjeverni Velebit

    300

    LITERATURA

    Bo~evi}, S.: Pl. speleologija, u: Poljak, @.: Hrv. planinarstvo. Zagreb 1995. (str. 169);

    Bo~evi}, S.: ^ovjek u podzemlju. Zagreb 1977.; Bo~evi}, S.: Kroz na{e spilje i jame. II. izd.,

    Zagreb, 1984.; Bo~evi}, S.: Fenomen kr{. Zagreb 1992.; Poljak, @. i Bo}, V.: [portska ili pl.

  • speleologija u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata. Povijest {porta 25, 1994., 101, 27;

    Bo}, V.: Speleolo{ki turizam u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; Speleolog, ~asopis za speleologiju, SO

    HPD @eljezni~ar, 1/1953-43/1995.; Speleologija, PDS Velebit, Zagreb 2000. (330 str.).

    Kra{ki izvori. Me|u njima su najzanimljiviji oni tipa vokliz (franc. Vaucluse)

    {to izviru iz malih dubokih jezeraca odjednom poput ~itave rijeke, kao npr. Ka-

    ma~nik kod Vrbovskog, Kupica kod Delnica, Kupa kod Razloga, Cetina pod Di-

    narom i Una kod Srba, a duboko se doima i izvor Rje~ine koji izbija iz velike pe-

    }ine pod masivom Obru~a.

    Termalna vrela vrlo su ~esto na podnju planine, na tektonskim pukoti-

    nama u Zemljinoj kori. Takva su npr. Velika pod Papukom (kupali{te kod

    pl. doma), Lipik pod Psunjom (lje~ili{te), Stubi~ke toplice (kupali{te i lje~i-

    li{te), Sutinsko kod Podsuseda (presahnulo) i Zelinsko kupali{te pod Med-

    vednicom, Sutinsko pod Ivan{~icom, Topli~ica pod Grebengradom (kupa-

    li{te), Vardinske toplice pod Kalnikom (lje~ili{te), [midhenovo kod Sa-

    mobora (kupali{te), Svetojansko pod Japeti}em, Topusko pod Petrovom

    gorom (lje~ili{te) itd.

    Slapovi se u Hrvatskoj gotovo bezizmimno nalaze u planinskim podru~ji-

    ma tako Jankova~ki slap na Papuku, Sopot na Medvednici, Cerinski vir u Samoborskom gorju, Brisalo u @umberku, Zeleni vir u Gorskom kotaru,

    Plitvi~ki slap u Maloj Kapeli, slap u Sko~ajskoj dragi u Li~koj Plje{ivici, sla-

    povi Une kod Martin Broda, Topoljski buk kod Knina, Zadvarje pod

    Omi{kom Dinarom.

    Planinska jezera poseban su ukras planinske prirode. Neka su prirodna,

    druga umjetna. Prirodna su Sovsko na Dilj-gori, Sungersko, Malovansko i

    Babino na Velebitu, Babi}a jezero izme|u Po{taka i Ilice, Plitvi~ka jezera

    izme|u Plje{ivice i Male Kapele, periodi~no jezero na Krbavskom polju pod

    Plje{ivicom. Umjetna su jezera Petnji~ko na Dilj-gori, Orahovi~ko pod Krn-

    dijom, Jankova~ko u Papuku, Trako{}ansko izme|u Ravne gore i Macelja,

    Sabljaki i Javornik pod Klekom kod Ogulina, Kru{~ica pod Velebitom, Pe-

    ru~ko pod Svilajom, Bajer, Lepeni~ko i Lokvarsko u Gorskom kotaru itd.

    16

    HRVATSKE PLANINE

  • Stjenjaci. Ve}i kompleksi

    stjenovitih vrhova nalaze se

    u Gorskom kotaru (Bijele,

    Samarske i Kolovratske sti-

    jene, Risnja~ke Bijele stije-

    ne, Pakleno i Kamenjak) i

    na Velebitu (Hajdu~ki, Ro-

    nski i Dabarski kukovi,

    Kozjak, Bojinac, Tulove gre-

    de i Crnopac).

    Klanci, sutjeske i kanjo- ni: sutjeska Kosteljine pod

    Kuna-gorom, Zelenjak pod

    Cesargradom,

    Slapnica

    u Topoljski buk pod Dinarom, u izvori{tu rijeke Krke

    @umberku, Kama~nik kod

    Vrbovskog, Vrji prolaz kod Skrada, Mudna dol pod Obru~em, Vela ili

    Vranjska draga na U~ki, Zavratnica kod Jablanca, Velika i Mala Paklenica

    u Velebitu, kanjon Zrmanje kod Obrovca, Kozja draga u Li~koj Plje{ivici,

    prodor Cetine kod Omi{a.

    Gradine i dvorci. Na mnogim se na{im planinama i na njihovim obronci-

    ma, osobito u sj. Hrvatskoj, nalaze ru{evine srednjovjekovnih zamkova,

    tvr|ava, samostana i crkava. Svojim polojem, na slikovitim i te{ko pris-

    tupa~nim strmim breljcima, uvijek na dominantnom poloju sa {irokim

    vidikom, odreda su privla~ne planinarske to~ke. Takve su gradine, na

    primjer, Bedemgrad, Orahovica (ili Ruca) i Starigrad na Krndiji; Klak,

    Veli~ki grad, Stup~anica, Dobra Ku}a, ^aklovac i Kamengrad oko Papuka;

    Vrhova~ki, Vi{kova~ki i Dola~ki grad na Po{koj gori; Gari}, Ko{uta, Br-

    {ljanac, Jelengrad i Bela Crkva na Moslava~koj gori; Veliki i Mali Kalnik na

  • Kalniku; Grebengrad, Belecgrad, Lobor, O{trcgrad, Milengrad i Pusta Be-

    la na Ivan{~ici; Kostelgrad na Kosteljskoj gori, Cesargrad na Cesargradskoj

    gori; Zelingrad, Kozelin, Medvedgrad i Susedgrad na Medvednici; samo-

    borski Stari grad, Oki}, Lipovac i Turanj u Samoborskom gorju; @umberak

    i Stari grad u @umbera~koj gori; Klinac, Zrin, ^unti} i Pecki grad u Zrin-

    skoj gori; Vitunj na obronku Kleka; Karlovi}a dvori u Li~koj Plje{ivici; Zvo-

    nigrad, Rakovnik, Po~itelj, Ostrovica, Kla}enica i Ve}ka kula oko Velebita;

    Vrli~ki grad izme|u zagorskoga Kozjaka i Svilaje; Glava{ kod Kijeva pod

    Dinarom; Petrovac na obronku Promine; Ko{tilo pod Vidovom gorom na

    Bra~u; Mirabela i Stari grad na Omi{koj Dinari itd. Gradovi i tvr|ave koji

    su sa~uvani ili obnovljeni nalaze se isklju~ivo na podnju planina: Tra-

    ko{}an, Veliki Tabor, Bela, Bosiljevo, Severin, Dubovac, Ogulin, Ozalj, Tr-

    sat, Nehaj itd.

    LITERATURA

    Laszowski, E.: Hrvatske povjestne gra|evine, I. Zagreb 1902.; Szabo, Gj.: Sredovje~ni

    gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920.; Laszowski, E.: Gorski kotar i Vinodol. Zagreb

    1923.; Szabo, G.: Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb 1939.; }, T. i Feletar, D.: Stari gradovi i dvorci

    zapadne Hrvatske. 2. izd. Vardin 1981.; }, T. i Feletar, D.: Stare gra|evine isto~ne Hrvatske.

    Vardin 1983.; Obad [}itaroci, M.: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb 1989.

    Telekomunikacijski objekti. Na mnogim na{im vrhovima, upravo na

    najljep{im vidikovcima, podignuti su razni telekomunikacijski ure|aji, ve-

    }inom UKV stanice, TV repetitori i PTT ure|aji. Njihovi ~eli~ni tornjevi

    nagr|uju prirodan izgled planine, ali ponekad koriste planinarima kao

    dobre orijentacijske to~ke jer su nadaleko vidljivi. Nalost, neki su od tak-

    vih ure|aja ogra|eni bodljikavom com ili ozna~eni natpisom koji zabra-

    njuje prilaz vrhu planine, {to ima za posljedicu da su neki lijepi vidikovci

    planinarima postali nepristupa~ni. Pl. organizacija dosad nije uspjela pri-

    Uvodni dio

    17

    voljeti vlasnike tih objekata da u njima urede pl. skloni{ta za slu~aj nevre-

  • mena. Najdrasti~niji je primjer TV tornja na Medvednici koji je podignut

    na mjestu pl. piramide, uz obe}anje da }e na tornju biti vidikovac pristupa-

    ~an planinarima.

    Brdske ceste. Iako se sa stajali{ta za{tite prirode protivimo prodoru civi-

    lizacije u planine, osobito onim oblicima koji su opasnost za njihov biljni

    pokrov, a brdske ceste slu ponajprije za izvoz posje~enih stabala te ces- te mogu planinaru posluti za brz prilaz visinskom podru~ju. Planinari

    ~istunci protive se, dodu{e, upotrebi motornog vozila na pl. pohodima, ali je

    ~injenica da se brzim prilazom boravak u planini produje, {to je vno u

    suvremenom na~inu vota sa stalnom vremenskom oskudicom. Osim to-

    ga, takve su ceste koji put jedina mogu}nost prilaza planini onim ljubitelji-

    ma prirode kojima su dob ili zdravstveno stanje zapreka za planinarenje.

    Zato je u ovom vodi~u osobita pnja poklonjena brdskim cestama. Ne sa-

    mo da su ucrtane u zemljovide nego su u opisu svake planine, gdje je to bilo

    mogu}e, posebno opisani cestovni prilazi, pa i mogu}nosti parkiranja. Da-

    nas gotovo i nema planina

    bez brdskih cesta, a poneg-

    dje one izlaze na najvi{e vr-

    hove zbog telekomunikacij-

    skih objekata (Papuk, Psunj,

    Kalnik, Medvednica, Zrinska

    gora, Li~ka Plje{ivica, ]ela-

    vac, Biokovo, Vidova gora

    itd.), a drugdje ~ine pravu

    mre {umskih putova (Gor-

    ski kotar, Kapela, Li~ka Plje-

    {ivica, Velebit). Nalost, te

    su ceste ~esto u vrlo lo{em

    stanju. Budu}i da ve}inom

    slu iskori{tavanju {ume,

    Brdska {umska cesta u Gorskom kotaru odrvaju se uglavnom sa-

    mo za vrijeme sje~e, a nakon toga prepu{taju sudbini. Neke su {umske ces-

    te, npr. na Velebitu, Li~koj Plje{ivici i u Gorskom kotaru, zatvorene rampa-

    ma, {to pri~inja velike pote{ko}e posjetiteljima koji u planinu sti auto-

    mobilom.

    Kulturni i povijesni spomenici. Mnogi su planinski vrhunci prastara

    kultna mjesta jo{ iz pretkr{}anskoga doba. Na njima su nakon pokr{tava-

    nja gra|ene kapelice pa se vjerski kult, osobito u Dalmaciji, zadro do na-

    {ih dana (npr. kapelice na vrhovima Biokova, Kozjaka, Vidove gore, Ilijina

    brda itd.). Ponegdje su i sami oronimi (nazivi planina) povijesno svjedo~an-

    stvo. Tako su vrhovi {to nose naziv Perun (Polji~ka planina, U~ka) sa~uvali

    ime staroslavenskog boga gromovnika, jednako kao i brojni vrhovi koji no-

    se naziv Sv. Ilija (on je naslijedio mitolo{koga Peruna). Ivan{~ica je dobi-

    la ime po samostanskom redu ivanovcima, u Medvednici su o~ito neko} obi-

    tavali medvjedi (prona|eni su njihovi ostaci u {piljama); Kapela nosi ime po

    kapelici sagra|enoj nakon odlaska Turaka na mjestu opustjeloga pavlin-

  • skog samostana; Dinara ~uva trag ilirskoga plemena Dindara, a Promina

    predrimskoga ilirskoga grada Promone. Velebitski toponimi kao {to su Se-

    gestin, Vla{ki grad i Klementa trag su vla{koga naseljenja koje se sa~uvalo

    sve do provale Turaka, a i iz turskoga su doba na toj planini ostali brojni to-

    ponimi (Alan, Rizvanu{a, Turska vrata).

    Kao spomen na razne partizanske jedinice podignut je na na{im planinama

    u razdoblju od 1945. do 1991. golem broj spomenika, spomen-plo~a i drugih

    18

    HRVATSKE PLANINE

    obiljja razli~itih dimenzija, oblika i estetskih vrijednosti. Neki su od njih

    sluli planinarima kao orijentacijske to~ke, drugi su pretvoreni u izleti{ta,

    a ponegdje su i ~itava podru~ja progla{ena memorijalnim spomenikom. Ta-

    ko je npr. u {umi Begova~i na Psunju rekonstruirana partizanska baza; na

    breljku Blaju kod Kamenske pod Psunjom podignut je orija{ki spome-

    nik (uni{ten je za Domovinskog rata); spomenik mamutskih dimenzija na-

    lazi se i na sjevernom podnju Moslava~ke gore kod sela Podgari}a; na

    Mati}-poljani pod Bjelolasicom je spomenik smrznutim partizanima u obli-

    ku 26 kamenih gromada; u Petrovoj gori rekonstruirana je centralna parti-

    zanska bolnica sa zemunicama za skrivanje bolesnika, a na vrhu te planine

    izgra|en spomenik gotovo faraonskih dimenzija. U Drugomu svjetskom

    ratu, a i za vrijeme Domovinskoga rata, stradalo je mnogo planinarskih ku-

    }a jer su ostale bez nadzora ili su dobile vojne posade. Osobito je mnogo pro-

    palo hrvatskih pl. ku}a u Bosni. Time su hrvatskom planinarstvu naneseni

    vrlo te{ki udarci kakve vjerojatno nije podnijela nijedna pl. organizacija u

    svijetu. Ta ~injenica dosad jo{ nije doli~no prikazana, a niti povijesno obra-

    |ena.

    NA[E PLANINARSTVO [