Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata

Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stvaranjem

Jugoslavije 1918. godine*

*Rudolf Bićanić

Struktura izlaganja

• Uvod• Novo ekonomsko područje• Monopolno – kapitalistička formacija u

Jugoslaviji

Uvod• Od 1890-ih – izlazak iz velike agrarne krize* (22

godine)• U Hrvatskoj početkom 20.st.

– Oporavak poljoprivrede (prosperitet sve do 1925.)– Razvoj i jačanje industrije

• 1918. godine – političke i ekonomske promjene– Novo ekonomsko područje (kvantitativno i

kvalitativno)– Liberalni industrijski kapitalizam -> monopolni

kapitalizam

NOVO EKONOMSKO PODRUČJE

• 1918.• Promjena veličine i strukture tržišta• Nove carinske granice

– Nov položaj cijelog narodnog gospodarstva u odnosu prema inozemstvu

Povlačenje političkih granica• Apsolutno smanjenje veličine tržišta

• Siromašnije novo tržište

• Različit karakter novog područja s obzirom na vrste proizvodnje

• Relativna promjena ekonomskog položaja Hrvatske– Naseljenost, broj industrijskih radnika, obujam trgovine– Bankovni i financijski kapital (‘20.-’25. – 50% kapitala banaka; iza

smanjenje) -> ZAGREB vs. Beograd

• Vijenac gradova izvan granica Jugoslavije– Preorijentacija poljoprivrede– Gubitak luka (potrošnja, izvoz, mornarica)

Novo carinsko područje

• Povezanost Hrvatske sa svjetskim tržištem 1913. najveća nego ikad kasnije u Jugoslaviji

• Usmjerenost: Austro-Ugarska

• Posljedice:• Promjena vanjske trgovine• Odvajanje od prijašnjih izvoznih tržišta ->pad izvoza

Nova carinska zaštita industrije• Do 1925. primjena izmijenjene stare srbijanske carinske

zaštite – visoke carine• Od 1925. još veća carinska zaštita (dodatno 1926. uslijed

pada cijena)• Zaštita:

– Agrarne zemlje – industriju– Industrijske zemlje – agrar

• Posljedice:– Općenito: smanjenje međunarodne razmjene– Rast industrije (tekstil, koža, metal i dr.)– Tendencija smanjenja uvoza finalnih proizvoda, porasta uvoza

sirovina i poluproizvoda

• Ilustracija rasta industrije – primjer tekstilne industrije

• Tablica 1.

Škare cijena agrarno-industrijskih proizvoda

• Škare cijena

• Posljedica:– Promjene u strukturi stanovništva, narodnog

dohotka i fiksnog kapitala

Realne plaće

• Pogoršanje realnih plaća i nadnica– Radnika – Namještenika – Činovnika– Poljoprivrednika

• Nakon 1918. – nivelacija prosječnih realnih dohodaka radnika i službenika prema dolje

• Odraz na formiranje svijesti zaposlenih

Poljoprivreda

• Promjena položaja poljoprivrede• Uz gubitak izvoznog tržišta • Opsežna agrarna reforma

– Nacionalni značaj– Uništeni feudalni veleposjedi– Ekonomski efekt

• Problem: premale parcele zemlje za uspješno gospodarenje

Pad proizvodnje – i kvantitativno i kvalitativno

• Situacija nakon I. svjetskog rata– period inflacije:

• oslobađanje od dugova, poboljšanje ekonomskog položaja seljaka; (očekivanja:) kupovine zemlje, zaduživanja

• 1926. – agrarna kriza– Pad cijena agrarnih proizvoda Deflacionistička politika države

Pitanje otplate kredita Porezna politika:

=> tzv. POLITIKA STABILIZACIJE Politika industrijskog protekcionizma Poteškoće izvoza agrarnih proizvoda

Trgovina

• Znatan napredak• Najpovoljnija situacija pored bankarskog

sustava i industrije• Razlog:

– pojačana posrednička uloga trgovaca (zbog dekoncentracije agrarnih posjeda)

• Gradovi

MONOPOLNO-KAPITALISTIČKA FORMACIJA U JUGOSLAVIJI

• Kvalitativne promjene: liberalni industrijski kapitalizam -> monopolni kapitalizam

• Obilježja (1918.-1929.):– Stapanje industrijskog i bankovnog kapitala u financijski– Monopolni karakter

• Velik stupanj karteliranja i koncentracije banaka• Zaštitne carine• Državne nabave

– Značajan ulazak (pretežno monopolističkog) stranog kapitala

– Vezanje Jugoslavije za međunarodni blok imperijalističkih zemalja

Ratno gospodarstvo

• Prijelaz iz liberalnog u monopolni kapitalizam nije uslijedio direktno – I. svjetski rat – organizacija ratne ekonomije

• Centrale za snabdijevanje i prehranu• Državna kontrola: cijena, raspodjele dobara,

proizvodnje

Monopoli i političke granice

Stvaranje novih granica pojačalo je monopolni karakter narodnog gospodarstva.

• Odvajanje Hrvatske od Austro-Ugarske mnoga industrijska poduzeća –> monopol na na novom području

• Odvajanje tržišta i potrošača industrijskih proizvoda od svojih centara snabdijevanja -> naglo osnivanje potrebnih industrijskih poduzeća

Pojava financijskog kapitala

• Karakteristika monopolnog kapitalizma

• Razlozi za stvaranje financijskog kapitala:– Vakuum tržišta -> širenje industrije brže nego što je

to dozvoljavala vlastita akumulacija kapitala– Jačanje utjecaja stranog kapitala (nakon 1918.)

• Osnivanje tvornica– Kreditna inflacija– Personalna unija između bankovnog i industrijskog

kapitala

• Sjedište tog financijskog kapitala – Hrvatska (Zagreb)– Najjače banke u državi– Gubitak dominantne pozicije u vrijeme velike

svjetske krize nakon 1930.godine

Politika prema radnicima• Također pod utjecajem monopola• Prije I. svjetskog rata

– Velik pritisak radne snage→ svi seljaci nisu mogli živjeti od rada na vlastitoj zemlji→ nisko kvalificirani rad u industriji, migracije (naročito u Ameriku)

• Nakon I. svjetskog rata– Narastao pritisak radne snage (industrija i trgovina u početku

znatno porasle, ali nisu mogle sve apsorbirati)• Podloga pokretu radnika:

– Teškoće prehrane i stanovanja– Manje realne nadnice– Škare cijena

• Sindikati– Rast

• Organizacije industrijalaca

• 1920. Obznana – zabrana okupljanja radnika• 1922. Središnji ured za socijalno osiguranje

radnika– Radničko zakonodavstvo ostalo samo na papiru

• Kasnije (nakon 1925.): politika deflacije– Smanjena industrijska djelatnost– Manja otpornost radnika– Pad radničkih otpora

Agrarna politika

• Industrijska carinska zaštita → cjenovne škare • Strah u Europi od ponovne oskudice hrane

→ protumjere glavnih kupaca agrarnih proizvoda u inozemstvu nakon 1925.: tzv. AGRARNI PROTEKCIONIZAM

╚ Pad domaćeg agrarnog izvoza i cijena

• Deflacionistička politika (1925.)– Pogodila one koji su se zaduživali u poljoprivredi– Ozbiljan udarac agrarnom izvozu

Procjena kapitala na području Hrvatske u razdoblju između dva

svjetska rata*

*Ivo Vinski

Struktura izlaganja

• Opće postavke• Fiksni fondovi

– Veličina i porast– Struktura– Investicije

• Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini

Opće postavke• Bogatstvo:

– Fiksni fondovi: (u pravilu dugi vijek trajanja)• Proizvodni• Neproizvodni

– Zalihe: (u pravilu se potroše)• Poslovne (obrtne) zalihe u poduzećima• Potrošna dobra u domaćinstvima:

– Trajna (namještaj…)– Polutrajna (odjeća, obuća)– Netrajna (hrana, gorivo…)

• Ovdje obuhvaćeni samo fiksni fondovi– Zbog poteškoća praćenja zaliha– Zbog dugog korisnog vijeka trajanja fiksnih fondova– Jer u znatnijoj mjeri odražavaju kapacitet privrede (zalihe često

fluktuiraju)

• Procjena fiksnih fondova:– Po novoj vrijednosti

• Ne odbija se fizička istrošenost i ekonomska zastarjelost– Po stvarnoj vrijednosti

• Odbija se amortizacijaProblem: ekonomska usluga fiksnih fondova ne

smanjuje se u skladu sa stopom amortizacije

• Promatramo kapacitet fiksnih fondova – bolje obračun fiksnih fondova po novoj vrijednosti

• Koncepcije za valorizaciju fiksnih fondova:a) Po izvornim (nabavnim) cijenama

• Po cijenama izgradnje/nabavke

b) Po koštanju zamjene• Po cijenama određene bazne godine• Prema koštanju zamjene po novoj ili po stvarnoj

vrijednosti

c) Po tržišnim cijenama• Po prosječnim tržišnim cijenama ostvarenim za

promatrana dobra pri kupoprodaji pri slobodnoj pogodbi u određenoj godini

• Ovdje: koncepcija valorizacije po koštanju zamjene

• Primjena principa tzv. stalnih cijena– Tako se eliminiraju promjene u cijenama pri

procjeni kapitala u raznim godinama

• Stalne cijene: cijene investicijskih dobara iz 1938. godine– Jer razmjerno stabilne (između ostalog)

• Teritorijalni obuhvat procjene:– SR Hrvatska (dakle bez Istre, Rijeke, Zadra, Cresa,

Lošinja i Lastova)

• Nove investicije– Razlika stanja fiksnog kapitala na kraju 1940. i

1919. godine– Obuhvaćaju investicije i u one projekte koji su

završeni i u one nedovršene projekte

VELIČINA I PORAST FIKSNIH FONDOVA• Tablica 2.

• Tablica 3.

• Rast nove vrijednosti fiksnih fondova za 42% od 1919.-1940.

• Prosječna godišnja stopa rasta: 1,6%

• Stopa rasta nove vrijednosti fiksnih fondova po stanovniku Hrvatske: 0,7%

STRUKTURA FIKSNIH FONDOVA

• Tablica 4.

INVESTICIJE U FIKSNE FONDOVE• Tablica 5.

Industrija i rudarstvo• ELEKTROPRIVREDA

– Najviše nove investicije u termoelektrane (28%)

• RUDARSTVO– Nove investicije koncentrirane na proizvodnju

ugljena i boksita i eksploataciju zemnog plina– Tek nekoliko godina prije rata – priprema radova

za eksploataciju nafte

• PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA– Fiksni fondovi porasli oko 3,5 puta– Tekstilna industrija

• Osnovana • Najznačajnija• 27% svih investicija u prerađivačku industriju

– Prehrambena industrija• Slijedi tekstilnu (20%)

– Industrija nafte• Osnovana

– Metalurgija• Razvija se sporo i kasno (oko 9%)

– Kemijska industrija• Razmjerno niske investicije (<6%)

Poljoprivreda i ribarstvo

• Vrlo niske investicije– Niska produktivnost rada– Zbog niskih investicija poljoprivreda nije mogla

držati korak s napretkom• Raskorak: svjetske cijene vs. Domaći troškovi proizvodnje

poljoprivrednih proizvoda – Cjenovne škare

• Porast ribarstva

Šumarstvo

• Glavnina investicija – za eksploataciju šuma• Nepostojanje dugoročne politike šumarstva

eksploatacija pod utjecajem trenutnih potreba privatnog kapitala

Promet i veze• U apsolutnom iznosu – najveće investicije u promet

– Najveće investicije u željeznički promet– Velike investicije i u cestovni promet– Investicije u riječni promet – vrlo niske

• Ali u trgovačku mornaricu znatne

Napomena: nisu uključene investicije za plovne objekte ratne mornarice

• Veze:– Najveće investicije u telefoniji

Trgovina i ugostiteljstvo

• Najveće investicije u hotele• Uglavnom Jadran i otoci

– Povećanje 2,5 puta odnosno 3 puta ako se promatra broj postelja (manja raskoš)

• Razvoj trgovine

Ostali proizvodni fiksni fondovi

• Obuhvaćaju: – Kućnu radinost– Zanatstvo– Građevinarstvo

• Tada prilično djelatno, ali svejedno nevelike investicije• Razlog: za veće projekte (npr. gradnja prometne

infrastrukture) angažirana inozemna poduzeća zbog nedovoljne mehanizacije domaćih

Stambene zgrade i komunalna izgradnja

• Od ukupnih novih investicija u stambenu i komunalnu izgradnju – oko 2/3 otpada na izgradnju gradova– Od toga 4/5 stambena izgradnja, a 1/5 komunalna

izgradnja

• Urbanizacija– Najizraženija u Zagrebu; slijede Split, Karlovac, Osijek…

• Problem: nekvalitetna izgradnja i nedostupnost komunalne infrastrukture

Ostali neproizvodni fiksni fondovi• Obuhvaćaju:

– Zdravstvo– Socijalnu skrb– Prosvjetu– Kulturu– Državnu upravu

• Najveće investicije – u zdravstvo (60% investicija u ostale neproizvodne fiksne fondove)

• Investicije u prosvjetu i kulturu -> u Hrvatskoj u prosjeku 7 dinara godišnje po stanovniku

USPOREDBA FIKSNIH FONDOVA HRVATSKE I JUGOSLAVIJE U CJELINI

• Tablica 6.

• Tablica 7.

Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini– Veće stope rasta fiksnih fondova ‘46.-’60.– I dalje veći rast stanovništva u Jugoslaviji u globalu (u

Hrvatskoj sporiji prirodni prirast i veće iseljavanje)

• Napomena: različite teritorijalni obuhvat u 2 promatrana razdoblja

• Tablica 8.

ZAKLJUČAK • 1918. novo ekonomsko područje• Monopolni kapitalizam• Ekonomska moć: Hrvatska

– Najveća koncentracija kapitala – Hrvatska, Zagreb• Politička moć: Srbija

– “Ekonomska nemoć prevladana je političkom premoći”• Razdoblja:

– 1918.-1925. – inflacijska monetarna politika, rast cijena agrarnih proizvoda, rast industrije, razvitak trgovine, prosperitet poljoprivrede…

– 1925.-1929. – deflacionistička politika, pad cijena agrarnih proizvoda, industrijski protekcionizam

– Nakon 1930. – velika ekonomska kriza, kraljevska politička diktatura, prijenos ekonomske moći i kapitala u Srbiju, stvaranje koncentracije političkih snaga opozicije oko Zagreba

Hvala na pažnji!