Click here to load reader

Hrvatska Nalazišta Fosila Hominida

  • View
    52

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvatska Nalazišta Fosila Hominida

Text of Hrvatska Nalazišta Fosila Hominida

SVEUILITE U ZAGREBUPRIRODOSLOVNO MATEMATIKI FAKULTETBIOLOKI ODSJEK

Seminarski rad iz Evolucije ovjeka (I)HRVATSKA NALAZITA FOSILA HOMINIDA

Lana GrianiSmjer: Molekularna biologija2015./2016.Sadraj

Uvod2Arheoloka nalazita3andalja I3Nalazita fosila ljudi4Kontinentalna Hrvatska4Hunjakovo brdo5Vindija5Veternica6Velika peina7Primorska Hrvatska7andalja II7Zakljuak9Literatura10

Uvod

Paleontoloka, paleoantropoloka te arheoloka nalazita su glavna karika u prouavanju i razumijevanju evolucije ljudske vrste te njenih izumrlih predaka, putova i naina migracija kroz povijest, naina ivota koji su vodili te razvoja kulture i civilizacije ovisno o vremenu u kojem se pojavljuju.Paleolitik, nazvani i starije kameno doba, razdoblje u kojem se pojavljuje ovjek i nastaju najstarije kulture te prvi predmeti napravljeni ljudskom rukom, namijenjeni nekoj specifinoj radnji (artefakti) otprije 2 500 000 ili 2 000 000 g. do 10 000 g. te obuhvaa itav pleistocen, koji je obiljeen izmjenama ledenih razdoblja (oledbe, glacijali) s razdobljima zatopljenja (interglacijali, termali). Nain ivota, kao i u mezolitiku koji se nastavlja na nj, obiljeava lov i skupljanje plodova. Obino se dijeli na stariji (donji), sr. i mlai (gornji). Neki autori govore i o kasnom paleolitiku (10 000 8000 g.). Katkad se kulture starijeg i sr. paleolitika zajedniki nazivaju protolitik. (Semaw i sur., 1997.)Stariji paleolitik (od 2 500 000 ili 2 000 000 do 200 000 ili 100 000 g.) razdoblje je u kojem se javljaju hominidi (Homo habilis, Australopitecus, Homo erectus, javanski praovjek, pekinki praovjek, heidelberki praovjek itd.). U Europi se paleolitik podudara s geolokim razdobljem pleistocena (poinje prije 2,5 milijuna godina), dok u Africi zapoinje ve u pliocenu, prije 4 milijuna godina. Zavrio je sa zadnjim ledenim dobom 10 000 god. pr. Kr.U gospodarskom smislu to je razdoblje lova i skupljanja plodova, nomadskoga naina ivota, pa se arheoloki ostatci nalaze uglavnom u piljama, pripecima, ali i na otvorenom. Najranije poetke posvjedouju kamene rukotvorine izraene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala.

Arheoloka nalazita

S obzirom na to da su najranija razdoblja ovjekovog biolokog i kulturnog razvoja odvijala na tlu Afrike prije 2,5 milijuna godina, prvi sporadini tragovi naseljenja Europe se javljaju puno kasnije, prije neto manje od milijun godina u Francuskoj, Italiji i ekoj.U Hrvatskoj postoje etiri lokaliteta na kojima su pronaene alatke koje na temelju tipolokih osobina pripadaju vremenu donjeg paleolitika Donje Pazarite kod Gospia, Ponikve istono od Ivanca, Golubovac u Sisako-moslavakoj upaniji te andalja I kod Pule.Na podruju Hrvatske postoje mnogobrojna paleolitika nalazita. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udara od okresanog potonog oblutka iz pilje andalje I. kraj Pule. Kameni runi klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronaeni su u Ponikvama kraj Ivanca, Golubovcu i Donjem Pazaritu u Lici. Paleolitiki nalazi naeni su i u peini Bukovac u Gorskom kotaru, Cerovakoj pilji u Lici, te kanjonu ikole.andalja IU pilji andalja I, unutar kotane bree iz donjeg pleistocena pronaeni su sjeka i oblutak koji je moda koristio za njegovu izradu, te nalaz zuba za kojeg se mislilo da pripada ranom pripadniku roda Homo ili ak nekom ranijem Homininu, (Malez, 1974.) ali su kasnije analize pokazale da se ipak radi o ivotinjskom zubu. (Wollpof, 1980.) andaljski sjeka vjerojatno predstavlja najstariji trag ljudskog boravka na prostoru Istre, ali ga nije mogue datirati preziznije od vremena starijeg paleolitika. Nalazi prikupljeni na drugim lokalitetima su nalazi prikupljeni s povrine to onemoguava dataciju zbog gubitka stratigrafske pozicije te je mogua samo ona na temelju tipolokih karakteristika. U Punikvama je pronaeno nekoliko rukotvorina, a istiu se dva aelejenska sanika, dok je u Donjem Pazaritu prikupljen jedan anik. Smjetanje Golubovca u donji paleolitik je dvojbeno jer su alati pronaeni na tom lokalitetu pomijeani sa srednjopaleolitikim. (Malez, 1979.)Razdoblje srednjeg paleolitika se vremenski poklapa s razvojem i trajanjem musterijanske kulture, a pronaeni su malazi na otvorenim i peinskim lokalitetima. Nalazita su podijeljena na kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku koje predstavljaju razliite klimatske zone i koje su nudile drukije uvjete za prilagodbu paleolitikih lovaca i sakupljaa.Nalazita fosila ljudi

Nalazita na prostorima Hrvatske su karakteristina za razliita vremenska razdoblja u kojima su prebivali tadanji ljudi. Arheoloki nalazi s podruja sjevernozapadne Hrvatske (pilja Vindija) upuuju na prijelaz srednjega u gornji paleolitik, to povezuje neandertalce s inicijalnim gornjim paleolitikom, te mogue susrete neandertalaca i ranih modernih ljudi. Mujina peina u katelanskom zaleu upuuje na razdoblje kasnog srednjeg paleolitika, a andalja II na vrijeme ranog gornjeg paleolitika istonog jadranskog podruja. Na svim spomenutim lokalitetima postoji vidna razlika u nainu proizvodne i tipologiji alatki koje su koristili tadanji stanovnici.Nalazita na prostoru Hrvatske su vana za interpretaciju i prouavanje srednjeg i ranog gornjeg paleolitika te rekonstrukciju ponaanja i prilagodbe neandertalaca, ralog njihova nestajanja te pojave ranih modernih ljudi. Neandertalci su se podjednako dobro prilagoavali razliitu okoliu u kontonentalnoj (sjeverozapadnoj) i mediteranskoj Hrvatskoj (Dalmacija).Najpoznatije nalazite u Hrvatskoj je brdo Hunjakovo kraj Krapine gdje su naeni ostaci neandertalaca (varijanta poznata pod imenom krapinski praovjek) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. (Malez, 1979.) Ostaci neandertalaca naeni su i u pilji Veternici kraj Zagreba, u Vindiji kraj Ivanca i Velikoj peini kraj Trakoana. U Hrvatskoj zasad nema tragova paleolitike umjetnosti, ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlaega paleolitika. Uz ostatke Homo sapiens sapiensa pronaena su kamena i kotana orua i oruja iz toga razdoblja u Romualdovoj peini kraj Rovinja, Vindiji, Velikoj peini, na lokalitetu andalje II., Cresu, Loinju, Krku, Rabu, Dugom otoku.

Slika 1. Neka arheoloka i paleontoloka nalazita u Hrvatskoj (preuzeto: R. oi)Kontinentalna HrvatskaNeandertalci koji su prebivali u kontinentalnoj (sjeverozapadnim podrujima) Hrvatskoj bili su uspjeni lovci na nosoroge, bizone, pragoveda, divokoze, i druge ivotinje (Miracle, 1999.) te je njihov iskljuiv izvor hrane bilo meso. Dokazi o organizaciji lova pokazuju visok stupanj inteligencije, drutvenih odnosa i prilagodbene spretnosti tadanjih neandertalaca koji su prebivali na tim prostorima. Hunjakovo brdoNalazite iz vremena srednjeg paleolitika gdje su uz mnoge artefakte i tragove ivota pronaeni i ljudski skeletni nalazi koji se pripisuju neandertalskim populacijama koje je prepoznao Dragutin Gorjanovi-Kramberger 1895. Godine kao zanimljivi paleontoloki lokalitet. Nakon pronalaska zuba, 1899. Zapoinju i sustavna istraivanja tog podruja koja su trajala do 1905. Stratigrafija nalazita je ukupne visine oko 9 metara, podijeljena u 9 stratigrafskih slojeva. Zone 2-4 odgovaraju slojevima u kojima su pronaeni ljudski ostaci, a veina ih je pronaena u slojevima 3 i 4. Izuzetak je djeija lubanja pronaena u sloju 8. U svim slojevima, osim prvog (=rijeni sediment) pronaeni su ostaci musterijanske kulture, a ma temelju radiometrijskih analiza ljudskih skeletnih ostataka njihova starost je odreena na oko 130 000 godina. (Gorjanovi Kramberger,1906.,1913.) Pronaeni su ostaci najmanje 24 osobe to ovu lokaciju ini najbrojnijim nalazitem neandertalskih skeletnih ostataka. (Gardner i Smith, 2006.)Taj i slini nalazi u Europi predstavljaju prekretnicu u razmiljanju da se radi o normalnoj, anatomski neto izmijenjenoj populaciji ljudi iz daleke prolosti.Vindija

Slika 2. Ulaz u pilju Vindiju Peina Vindija je smjetena u Hrvatskom zagorju, 9 km od sela Ivanec i 20-ak km od Varadina. Duboka je oko 50 m , iroka 28 m, a visine preko 20 m. iskopavanja koja su trajala kroz 20. Stoljee zavravaju 1986. Godine do kada je iskopan vei dio paleontolokih i arheolokih nalaza te sav ljudski skeletni materijal.Podijeljena je u 13 (A-M) stratigrafskih slojeva visine od 12 metara, dok su slojevi F, G i K jo dodatno podijeljeni. Slojevi A-D pripadaju holocenu, dok su slojevi e-m pleistocenski. Nalazi iz pilje Vindije ukljuuju brojne rukotvorine iz srednjeg i gornjeg paleolitika te kasnih prapovijesnih i povijesnih razdoblja. Pronaeni su svjetski poznati ostaci neandertalaca kao i nalazi anatomski modernih ljudi u sloju d ije iskopavanje jo traje. (Malez, 1979., 1983., 1980.)Arheoloki nalazi s lokaliteta Vindija vani su za razumijevanje srednjeg paleolitika Hrvatske, kao i pitanja vezanih uz nain ivota kasnih neandertalaca te prijelaza srednjeg u gornji paleolitik i dolaska prvih skupina anatomski modernih populacija na europsko tlo. Arheoloka industrija pripada musterijenu uz dominaciju lokalnog sirovinskog materijala slabije kvalitete (kvarc) (Montet-White, 1996.). U usporedbi s donjim slojevima, u gornjim slojevima, slojevima gornjeg paleolitika, prisutne su alatke (grebala) izraena od kvalitetnijeg sirovinskog materijala (ronjak) te se udio altki od ronjaka sustavno poveava kroz slojeve to upuuje na sustavnu selekciju kvalitetnijih materijala (Karavani i Smith, 1998.). Osim musterijanske tipove alatki iz srednjeg paleolitika pronaeni su i elementi gornjeg paleolitika kotani iljci s rascijepljenom bazom koji pripadaju kulturi orinjasijena, dok kamene alatke i dalje imaju karakteristike musterijena (strugana, nazupci). (Karavani i Smith, 1998.)U sloju G1 , osim kotanog iljka s nazubljenom glavom, pronaena je i donja eljust neandertalca i jo nekoliko skeletnih ostataka, ali se zbog zastarjelih tehnika iskopavanja odbacivala povezanost neandertalaca s tim modernijim alatkama koje su karakteristine za anatomski modernim populacijama, ali danas je upitno jesu li kotani iljci zapravo dio kulture orinjasijena koja nije homogena i iroko rasprostranjena kultura.

Search related