Hrapavost Tehnickih Povrsina-1

8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1

1/21

STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

65

4.10. Hrapavost tehni kih povrina

4.10.1. Zna aj stanja tehni kih povrina

Tehnike povrine su sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene

nekom od obrada odvajanjemestica ili nekom od obrada bez odvajanjaestica.One su tijekom obrade i eksploatacije strojnih dijelova izloene djelovanjurazliitih vrsta optereenja, kao to su npr.: mehanika, toplinska, elektrina,kemijska ili bioloka (mogue su i kombinacije). Najznaajnija su meutimmehanika i kemijska optereenja, a njihovaesta posljedica je habanje (troenje)dijelova i korozija.

Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dvamedija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizomneravnina raznih veliina, oblika i rasporeda. Posljedica tome su postupci obradeodvajanjemestica ili postupci obrada bez odvajanjaestica. Veliina hrapavostitehnikih povrina moe utjecati na:

smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenjevrstoe oblika); pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina; smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjuje nosivosti

steznog spoja; ubrzavanje korozije.

4.10.2. Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi o hrapavost tehnikih povrina dani su prema normiISO 4287.

Povrinska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a

prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima. Profil povrine predstavlja presjek realne povrine sa odreenom ravninom.(vidi sliku 4.27.)

Profilni filter je filter koji razdvaja profile na dugovalne i kratkovalnekomponente[ISO 11562]. Postoje tri filtera koji se koriste u ureajima kojima semjeri hrapavost, valovitost i primarni profili (vidi sliku 4.25). Svi imaju iste prijenosne znaajke, definirane u ISO 11562, ali razliite granine valne duine.

Sve pojave se analiziraju u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi x i y smjetene u promatranu realnu povrinu a os z je usmjerena na susjedni medij.Os x pritom je orjentirana u smjeru profila hrapavosti ( vidi sliku 4.27.)

Profil hrapavosti (R) je profil koji se izvodi iz primarnog profila zanemarujuidugovalne komponente koritenjem profilnog filtra c. Profil hrapavosti osnova jeza mjerenje parametara hrapavosti profila.


2/21


66

hrapavost profila valovitost profila

valna duljina s c f

100

50

Slika 4.25. Prijenosne karakteristike profila hrapavosti i valovitosti

Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P) primjenom profilnih filtera f i c.

Slika 4.26. Razlu ivanje P, W, i R karakteristika profila

Srednja linija profila se definira posebno za primarni profil, profil hrapavosti i profil valovitosti. Za primarni profil se dobiva metodom najmanjeg kvadrata, to jest ona dijeli profil tako da je unutar duinel zbroj kvadrata svih odstupanja profila Z od te crte najmanji , a za hrapavost i valovitost se upotrebljavaju profilnifiltri c i f .

Referentna duina (duina uzorka) lp, lr, lw je duina u pravcu osi x koja sekoristi za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.

Duina uzorka profila hrapavostilr i valovitosti lw brojano je jednakakarakteristinoj valnoj duini profilnih filtera c i f . Duina uzorka primarnog profilalp jednaka duini vrednovanja (ocjenjivanja).

Duina vrednovanja ln je razmak u pravcu osi x koja se koristi za vrednovanje

profila koji se mjeri. Moe sadravati jednu ili vie referentnih duina. Zadogovorene duine vrednovanja vidi ISO 4288:1996, tablica 4.61.


3/21


67

Tablica 4.61. Prikladne referentne duine prema ISO4288 (Cutoff) ( (DIN 4768)Periodini profili

Neperiodini profili Granina valnaduina

Du. vred/ref.duina

irinaelementaXs(mm)

Rz

(m) Ra

(m)

(mm)l n /l r

(mm)

>0,01 do0,04 do0,1 do0,02 0,08 0,08/0,4

>0,04 do0,13 >0,1 d 0,5 >0,02do0,1 0,25 0,25/1,25

>0,13 do 0,4 >0,5 do10 >0,1do 2 0,8 0,8/4

>0,4 do1,3 >10 do50 >2do10 2,5 2,5/12,5

y z

x

Slika 4.27. Profil povrine sa prikazom koordinatnog sustava

Vrijednost ordinate Z(x ) je visina mjerenog profila u bilo kojoj toki XVisina se smatra negativnom ako ordinata lei ispod osi x, dok se u suprotnomsluaju smatra pozitivnom

Lokalni nagibdZ/dX je nagib mjerenog profila u poloaju xi (vidi sliku 4.28.).Priblino se procjenjuje na temelju izraza

( )321123 945459601

+++ ++= iiiiii z z z z z z xdx

dz i


4/21


68

d ( )d

Z x X

d ( )

d

Z x

X

d ( )d

Z x X

d ( )d

Z x X

d ( )d

Z x X

Slika 4.28. Lokalni gradijenti profila povrine

Visina vrha profila Zp je udaljenost izmeu osi x i najvie toke vrha profila. Dubina dna profila Zv je udaljenost izmeu osi x i najnie toke dna profila

(slika 4.29.)Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila

(vidi sliku 4.29.). Isto tako se Xs zove irina elementa profila, a koja se prikazujekao duina isjeka osi x koji sjee profilni element.

Z p

Z t

Xs

Z v

Slika 4.29. Element profila povrine

Maksimalna visina vrha profila Pp, Rp, Wp je najvea visina vrha profila Zpna duini vrednovanja, amaksimalna dubina dna profila Pv, Rv,Wv najvea dubina

dna profila Zv na istoj duini ( vidi sliku 4.29). Maksimalna visina profila Pz, Rz, Wz je zbroj visine najvee visine vrha profila Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini vrednovanja. ISO iz 1984godine koristi simbol Rz sa drugaijom definicijom pa se mora paziti pri koritenju postojeih tehnikih crtea i dokumentacije, jer razlike nisu uvijek zanemarivomale.

Srednja visina elemenata profila Pc, Rc, Wc je srednja vrijednost elementa profila Zt na duini uzorkovanja.

Pc, Rc, Wc = =

m

im 1iZt

1


5/21


69

R z

Z p

1

Z v

1

Z p

2

Z v

2

Z p

3

Z v

3

Z p

4

Z v

4

Z p

5

Z v 5

Z p

6

Z v

6

duljina vrednovanja

Slika 4.30. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

Ukupna visina profila Pt, Rt, Wt predstavlja zbroj najvee visine profila vrha Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini koja se mjeri. Obzirom da su Pt, Rt iWt definirane na duini koja se mjeri a ne na duini vrednovanja, za svaki profil

vrijedi da je: Pt Pz; Rt Rz; Wt Wz

Z t 1

Z t 2

Z t 4

Z t 3

Z p

5

Z t 6

duljina vrednovanja

Xs1 Xs2 Xs3 Xs4 Xs5 Xs6

Slika 4.31. Parametri Xs i Zt na duljini vrednovanja

Srednje aritmeti ko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra, Wa je aritmetiki prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorka

Pa, Ra, Wa = dx x Z l

l

)(10

pri tom jel = lp, lr ili lw ovisno o parametru.


6/21


70

Srednjeg kvadratno odstupanje mjerenog profila Pq, Rq, Wq je vrijednostsrednjeg korijena ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorkovanja:

Pq, Rq, Wq = dx xl Z

l

)(1 20

pri tom jel = lp, lr ili lw ovisno o sluaju.

Zbog relativno velikih promjena u novom izdanju ISO 4287 u donjim sutablicama date usporedne vrijednosti nekih pojmova aktualnog i prethodnogizdanja standarda.

Tablica 4.61. Usporedba nekih osnovnih pojmova ISO 4287-1:1984 i ISO4287:1996

Osnovni pojmovi Izdanje iz 1984 Izdanje iz 1996

duina uzorka l lp,lw,lr 1)

duina vrednovanja l n ln

vrijednost ordinate y Z(x)

lokalni nagib - dZdXvisina vrha profila y p Zp

dubina dna profila yv Zv

visina elementa profila - Zt

irina elementa profila - Xs1) Duina uzorka tri razli ita profila: l p (primarni profil), l w (profil valovitosti) i l r (profil hrapavosti).


7/21


71

Tablica 4.62. Usporedba nekih osnovnih parametara povrine ISO 4287-1:1984 iISO 4287:1996

Odreeni naParametri 1984. 1996. duinivrednovanja

ln

duiniuzorkovanja

lrmaksimalna visina vrha profila R p Rp2) xmaksimalna dubina dna profila R m Rv2) x

maksimalna visina profila R y Rz2) xsrednja visina profila R c Rc2) xukupna visina profila - Rt2) x

srednje aritmetiko odstupanjemjerenog profila R a Ra

2) x

odstupanje srednjeg korijenamjerenog profila R q Rq

2) x

srednja irina profilaelemenata Sm Rsm

2) x

nagib srednjeg korijena mjerenog profila q R q

2) x

ten point height (ponitenkao ISO parametar) R z - - -

1) Ova duina uzorka je lr, lw i lp za R-, W- i P- parametre; lp jednak je ln2). Parametri definirani za tri profila: primarni profil, profil valovitosti i profilhrapavosti. Tablica sadri samo parametre profila hrapavosti.

4.10.3. Ozna avanje hrapavosti tehni kih povrina na tehni kim crteima

Oznakom ili simbolom na tehnikim crteima se oznaavaju odreene povrine kako bi se propisala njihova hrapavost i nain obrade za njezino postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez odvajanjaestica danisu normom ISO 1302-2001. Postojeosnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje povrina.

Osnovni grafi ki simbol sastoji se od dvije ravne crte nejednake duinenagnute za 60 u odnosu na liniju koja predstavlja oznaenu povrinu, kao to pokazuje slika 4.32A,a). Osnovni grafiki simbol se ne upotrebljava bez dopunskihoznaka.

Za usklaivanje veliine simbola s ostalim natpisima na tehnikim crteima(kote, tolerancije, itd.) primjenjuje se ISO 81714-1. Osnovni grafiki simbol i


8/21


72

njegove dopune crtaju se prema slici 4.32. Oblik simbola na slici 4.32.B, c) do g),isti je kao kod velikih slova prema ISO 3098-2:2000 (oblik B, uspravno).Dimenzije simbola prikazane su u tablici 4.64.

A

a) b) c) d) e)

H 1

H 2 6

0 6

0

d '

B

a) b) c) d) e) f) g) C

a

b

c

de

H 1

h

d '

Slika 4.32. Gra a simbola za ozna avanje kvalitete obra enih povrina na

tehni kim crteima

(A- osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 4.64.; B- dopunski znakovi i slova, C- potpuni grafi ki simbol- slova u podru ju c mogu biti velika ili

lmala, visina ovog podru ja moe biti ve

a od h da se omogu

i upotreba velikih imalih slova.)


9/21


73

Tablica 4.64. Izmjere oznaka na slici 4.32.Visina brojki i slova,h (vidi ISO 3098-2) 2,5 3,5 5 7 10 14 20Debljina linije za simboled' Debljina linije za slovad

0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2

Visina H 1 3,5 5 7 10 14 20 28Visina H 2 7,5 10,5 15 21 30 42 60

Ako se zahtjeva strojno odvajanjeestica potrebno za postizanje traene povrinske obrade, potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafikisimbol, sl. 4.32.A-d). Ako nije dozvoljeno odvajanjeestica u svrhu postizanjatraene povrinske obrade, potrebno je dodati krunicu na osnovni grafiki simbol,sl.4.32.A-e). Takave simbole zovemo proireni simboli .

Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povrine, potrebno jedodati crtu na dui slobodni dio kraka grafikog simbola za osnovni i proirenisimbol (sl. 4.33.)

Za upotrebu u pisanom tekstu na primjer, izvjetaji ili ugovori tekstualneoznake za grafike simbole na slici 4.33 su: a) APA, b) MRR i c) NMR.

a) svi postupci dozvoljeni b) obrada odvajanjem estica

c) obrada bez odvajanja estica

Slika 4.33 Potpun grafi ki simbol

1

23

45

6

Slika 4.34. Grafi ki simbol za sve povrine izratka ( Zahtjev za hrapavost est povrina predstavljenih konturom izratka. Kontura na crteu (lijevo) predstavlja est povrina prikazanih na 3D prikazu (desno) izratka -ne predstavlja prednju i

stranu povrinu !)


10/21


74

Kada se ista hrapavost povrine zahtjevana na svim povrinama izratka predstavljenim, na crteu, zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodatikrunicu na potpuni grafiki simbol kao to je prikazano na slici 4.34.

Zbog jednoznanosti oznaavanja zahtjeva za hrapavosti povrine, neophodno je, pored naznake stupnja hrapavosti povrine i njegovog iznosa, navesti i dodatnezahtjeve (npr. duina vrednovanja ili duina uzorkovanja, proizvodni postupak,

vrstu povrinskih tragova i njihovu orjentaciju ili mogui dodatak za strojnuobradu). Moe biti postavljeno i nekoliko razliitih zahtjeva na hrapavosti povrinau svrhu osiguranja funkcionalnosti povrine.

Za ovu svrhu se upotrebljava potpuni grafi ki simbol . Oznake smjetajarezliitih zahtjeva na hrapavost povrine u potpunom grafikom simbolu prikazanesu na slici 4.35.

ab

c

de

Slika 4.35. Poloaj oznaka (a do e) dopunskih zahtjeva

Zahtjevi na hrapavost povrine trebaju biti smjeteni na slijedee poloaje u potpunom grafikom simbolu:

Poloaj a: zahtjev za hrapavo u povrinePokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, granina brojana

vrijednost i duina vrednovanja ili duina uzorkovanja. Zbog izbjegavanja pogrenog tumaenja, treba umetnuti izmeu oznake i zahtjevane vrijednostidvostruki razmak (slovno mjesto).

Openito, u jednom nizu treba navesti referetnu duinu vrednovanja ili duinuuzorkovanju zavrenu kosom crtom (/), slijedi oznaka stupnja povrinskehrapavosti i njena brojana veliina.

PRIMJER 1 0,0025-0,8/Rz 6,8 (primjer s referentnom duinom)

PRIMJER 2 -0,8/Rz 6,8 (primjer samo s duinom uzorkovanja)

Prema ISO 1302 referentna duina je duina vala izmeu dva definirana filtera(vidi takoer ISO 3274 i ISO 11562) a, za pogonsku metodu, duina vala izmeudvije odreene granice (vidi ISO 12085).

Poloaj a i b: -dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrineOve se oznake veinom primjenjuju za granice podru ja zahtjevane hrapavosti

ili dvije vrste oznaka hrapavosti.Prvi zahtjev na hrapavost povrine stavlja se na uobiajenom poloaju a.

Drugi zahtjev na hrapavost povrine tada se stavlja na poloaj "b". Ukoliko postoji


11/21


75

trei ili vie zahtjeva koje treba naznaiti, grafiki simbol se pomie u vertikalnomsmjeru, da se napravi prostor za vie linija.

MRR Ramax 0.7;Rzmax 3.3 Ramax 0,7Rz1max 3,3

a) u tekstu b) na crteu

Slika 4.36. Navo enje parametra granica hrapavosti (maksimuma)

MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3 U Ra 0,9 L Ra 0,3


Slika4.37. Dvostruka specifikacija parametra povrine (gornjai i donja granica)

Poloaj c: postupak obrade Naznaava postupak obrade, tretiranje povrine, vrstu prevlake ili druge

zahtjeve na proces obrade i sl. za dobivanje povrine (obraena, pocinana,galvanizirana).

Postupak obrade na povrini moe biti naznaen kao tekst dodan potpunomsimbolu kao to je prikazano na slikama 4.38. i 4.39.. Prevlaka na slici 4.39., kao primjer, naznaena je upotrebom simbolikog prikaza prema ISO 1456.

Tokareno Rz 3,1 Rz 3,1tokareno


Slika 4.38. Ozna avanje postupka obrade i hrapavosti povrine

NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

Rz 3,1Fe/Ni 15 p Cr r

a) u tekstu b) u crteu

Slika 4.39. Ozna avanje prevlake i hrapavosti povrine

Poloaj d: - smjer obrade Na ovom se mjestu stavlja simbol eljenog prostiranja tragova, ako postoji,

odnosno smjer prostiranja tragova npr. "=", "X", "M"Povrinski tragovi i smjer prostiranja tragova nastalih postupkom obrade (npr.

tragovi alata) mogu biti naznaeni u potpunom simbolu upotrebom znakovanaznaenih u tablici 4.65. a prikazanim primjerom na slici 4.40. Oznaavanje povrinskih tragova definiranih znakovima nije primjeniva u tekstualnom prikazu.


12/21


76

MMR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1

Ra 0,7Rz1 3,1

glodano

a) u tekstu b) u crteu

Slika 4.40. Smjer povrinskih tragova nazna en okomito na ravninu crtanja

Znakovi u tablici 4.65. prikazuju tragove obrade i smjer tragova u odnosu naravninu crtanja.

Tablica 4.65. Simboli za tragove obrade na povrinamaGrafiki

znak Opis i primjer

Paralelno na ravninu projekcije ukojoj je znak upotreblijen

Smjer tragova

Okomito na ravninu projekcije ukojoj je znak

Smjer tragova

XKrino u dva pravca na relativnu

ravninu projekcije u kojoj jeznak

X

Smjer tragova

M ViesmjernoM

C Priblino kruno prema sreditu povrine na kojoj je znakC

RPriblino radijalno prema

sreditu povrine na kojoj jeznak

R


13/21


77

Grafikiznak Opis i primjer

P Tragovi su zasebni, neusmjereniili nestreiP

Ukoliko je neophodno nazna iti uzorak koji nije jasno opisan ovim znakovima, totreba uraditi upotrebom prikladne biljeke na crteu.

Poloaj e: dodatak za obraduOznaava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao

brojana vrijednost u milimetrima.Dodatak za strojnu obradu u principu se naznaava u sluajevima kada je vie

faza obrade prikazano na jednom crteu. Dodatak za strojnu obradu je potrebannpr. u crteu sirovca i otkivka s konanim izradkom prikazanim u sirovomkomadu. Ova oznaka nije primjenjiva u tekstualnom prikazu.

Kada je zadan dodatak za strojnu obradu, moe se dogoditi da je on i jedini na

potpunom simbolu.ei je sluaj da se istovremeno daje i podatak za hrapavost poslije konane strojne obrade (sliku 4.41).

Rz 3,13

tokareno

Slika 4.41. Primjer ozna avanja zahtjeva hrapavosti povrine za kona ni izradak a

prikazan na crteu sirovca (uklju uje 3 mm dodatka za strojnu obradu)

4.10.4. Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehni kojdokumentaciji

Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu povrinu, na jednoj projekciji, ako je mogue, na istu projekciju gdje su kotirane itolerirane veliina ili poloaj, i to to blie njima da se to bolje uoe.


14/21


78

Ope je pravilo da grafiki simbol, zajedno s dopunskim informacijama trebaorijentirati tako da jeitak s donje te s desne strane crtea, kao i kod kotiranja a sve prema prema ISO129-1 (slika 4.42.).

Rp 1,3

Ra 0,7

Rz 11

R

z 3

, 1

Slika 4.42 Smjer itanja (grafi kih simbola) stanja povrine

Zahtjev za stanjem povrine (grafiki simbol) moe dirati povrinu ili bitispojen na nju preko referentno/pokazne crte koja na povrini zavrava strijelicomili nekim drugim znakom.

Kao openito pravilo, grafiki simbol, ili pokazna crta koja zavravastrijelicom (ili nekim drugim odgovarajuim zavretkom), treba pokazivati na povrinu materijala izratka s vanjske strane , bilo da je to kontura (koja predstavlja povrinu) ili njen produetak (vidi slike 4.43 i 4.44.).

Rz 11

Rz 6,5

Ra 1,3

Rz 6,5Rz 11

R a

1 , 3

Slika 4.43. Zahtjevi za stanjem povrine na konturi koja predstavlja povrinu

Rz 3,1glodano

Rz 3,5tokareno

28


15/21


79

a) b)

Slika 4.44. Alternativna upotreba referentne i pokazne crte

Ako ne postoji mogunost zabune, zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti zajedno s istaknutim mjerama, kao na donjoj slici.

Rz 11

Rz 6,1

120 H7

120 h6

Slika 4.45. Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj

Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira zageometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.46, a) iliiznad same oznake b).

a) b)

Slika 4.46. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije polaja i oblika

Zahtjev za stanjem povrine moe se izravno postaviti i na pomone mjernecrte ili biti vezan na njih preko referentne ili pokazne crte sa strijelicom kaozavretkom (slika 4.47)

Cilindrine, konine kao i prizmatine povrine definiraju se oznakomhrapavosti jednoznano tako da se znakom oznai kontura ili izvodnica (vidi sliku4.48.). U manjem broju sluajeva, kada se radi o prizmatinim povrinama, svaku

povrinu treba odvojeno naznaiti ako je zahtjev za stanjem povrine razliit zasvaku od njih .


16/21


80

Rz 6,5Rz 6,5

Ra 1,4

Ra 1,1

R z

6 , 5

Slika 4.47. Upotreba pomo nih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosticilindri nih tijela

Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povrine za cilindri ne i prizmati ne povrine

Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se tozahtijevano stanje povrine pojednostavljeno definira skupnim znakom koji sesmjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea.Pri tom se na prvom mjestuistie znak obrade kojim je obraena veina ploha, a koji nije istaknut na projekcijicrtea, te u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna naina ovakovog prikazakao to se to vidi na slikama 4.49 i 4.50.


17/21


81

Rz 6,4

Rz 1,7

Ra 2,5

Slika 4.49. Pojednostavljena prikaz Ve ina povrina s istim zahtijevanim stanjem

povrine

Rz 6,4

Rz 1,7

Ra 2,5 Rz 1,7 Rz 6.6

Slika 4.50. Pojednostavljeni prikaz Ve ina povrina s istim zahtijevanim stanjem

povrineZahtjevi za stanjem povrine koji odstupaju od openitog zahtjeva za stanjem

povrine trebaju biti postavljeni izravno na crteu u istoj projekciji kao ispecificirana povrina o kojoj je rije.

Da bi se izbjeglo brojno ponavljanje istih oznaka hrapavosti, ili tamo gdje je prostor ogranien, ili ako se trai isto stanje povrine na veem broju povrinaizratka, moe se primijeniti pojednostavljeno oznaavanje i to na slijedei nain:

Pojednostavljena oznaka postavlja se na potrebnoj povrini, a njeno znaenje je objanjeno pored same projekcije , sastavnice ili u prostoru predvienom za openapomene (vidi sliku dolje).


18/21


82

zz U Ra 1,7

y Ra 3,1

= L Ra 0,9 y

Slika 4.51. Oznaka hrapavosti u slu aju sku enog prostora za crtanjeSvi osnovni grafiki simboli prikazani na slici 4.32 mogu se takoer koristiti

za oznaku zahtjevanog stanja povrine, a njihovo potpuno znaenje se daje nacrteu kako je to prikazano na slikama 4.52 do 4.54. ukljuujui i prethodnoopisane sluajeve.

Ra 3,1

Slika 4.52. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nedefinirani proizvodni proces

Slika 4.53. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Potrebnoodvajanje materijala

Slika 4.54. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nijedozvoljeno odvajanje materijala

Ako je u pitanju vie proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje povrine prije i poslije pojedinog postupka obrade, to treba objasniti u napomeni,kao to prikazuje slika 4.55.

Ra 0,9kromirano

Rz 1,5

5 0 h 7

Slika 4.55. Postavljanje zahtjeva za stanjem povrine, prije i poslije obrade (uovom slu aju presvlaka)


19/21


83

4.10.5. Odnos tolerancije i hrapavosti

Postizanje odreene tolerancije povezano je s hrapavou tehnikih povrinakoje se toleriraju.Tablica 4.65. Odnos stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovsnosti o

dimenzijama izratka

Stupanjtolerancije ... 3mm 3 ... 18 18 ... 80 80 ... 250 250 ...

IT5 0,1 0,2 0,4 0,4 0,8IT6 0,2 0,4 0,4 0,8 0,8IT7 0,4 0,4 0,8 1,6 1,6IT8 0,4 0,8 1,6 1,6 3,2IT9 0,8 0,8 1,6 3,2 6,3IT10 1,6 1,6 3,2 6,3 6,3IT11 1,6 3,2 6,3 6,3 12,5IT12 3,2 3,2 6,3 12,5 12,5IT13 6,3 6,3 12,5 12,5 12,5

IT14 12,5 12,5 12,5 12,5 25

U tablici 4.66. dana je veza izmeu kvaliteta tolerancija duinskih izmjera iodgovarajuih najgrubljih povrinskih obrada. Navedene hrapavosti mogu sekoristiti uvijek kada drugi uvjeti ne zahtijevaju finiju kvalitetu obrade. Akofunkcija povrine elementa ne zahtijeva manju hrapavost od one navedene u tablici4.66., moe se openito i grubo uzeti da je potrebno ispuniti uvjet da je T R 5,0z .

Na taj se nain postie da nakon spajanja dosjednih dijelova i djelomine plastine deformacije neravnina hrapavosti stvarne izmjere bude unutartolerancijskog polja.

Izmeu toleracijskog polja, duljinske izmjere i veliine hrapavosti treba postojati usklaenost. Na slici 4.56. prikazan je povoljan (slika 4.56.a) i nepovoljan(slika 4.565.b) odnos visine tolerancijskog polja i neravnina. Prema literaturnim podacima hrapavost moe biti manja ili u nekim sluajevima najvie jednakakvaliteti tolerancije duljinske izmjere.

Slika 4.56. Tolerancije i hrapavosti povrina

(a - povoljan i b - nepovoljan odnos hrapavosti i tolerancijskog polja)


20/21


84

Tablica 4.66. Uobiajena podru ja primjene veliina hrapavostiSrednje aritmetiko

odstupanje profilaR a,m

Primjena

0,0250,050,1

Kontrolna mjerila, najstroijizahtjevi

0,20,40,8

Brtvene i vrlo precizne kliznepovrine

1,63,26,3

Klizne povrine i prisnidosjedi

12,525 Prisni dosjedi

50 Nefunkcijske povrine

U tablici 4.67. dan je pregled najeih postupaka rune i strojne obrade sa podacima o veliini hrapavosti koja se uobiajeno moe s njima postii.

Tablica 4.67. Orjentacione vrijednosti parametra Ra povrinske hrapavosti koji semogu postii sa odreenom vrstom rune i strojne obrade

Stupanj povrinske hrapavostiR a, mPostupak

obrade 0

, 0 2 5

0 , 0

5

0 , 1

0 , 2

0 , 4

0 , 8

1 , 6

3 , 2

6 , 3

1 2

, 5

2 5

5 0

1 0 0

2 0 0

4 0 0

8 0 0

Runa obrada- grubo turpijanje- fino turpijanjeLijevanje- u pijesak- u kokilu- tlano lijevanjeKovanje- toplo, slobodno- toplo u ukovnju- hladno u ukovnjuValjanje- toplo- hladno


21/21


85

Stupanj povrinske hrapavostiR a, mPostupak

obrade 0

, 0 2 5

0 , 0

5

0 , 1

0 , 2

0 , 4

0 , 8

1 , 6

3 , 2

6 , 3

1 2

, 5

2 5

5 0

1 0 0

2 0 0

4 0 0

8 0 0

Pjeskarenje

SamarenjePlinsko rezanjeTokarenje- grubo- finoBlanjanje- grubo- finoGlodanje- grubo- fino

Buenje svrdlomRazvrtavanjeBruenje- grubo- finoPoliranje- mehaniko- elektrinoHonanje, lepanjeSuperfiniObrada navoja- rezanje- bruenje, valjanjeObrada zubaca- blanjanje- glodanje- bruenje

Documents

Hrapavost Tehnickih Povrsina-1