Hranidba stoke

15. listopada 2012. 15. listopada 2012. gospodarskilist

37

GOSP

ODAR

SKI S

AVJE

TNIK

mali

Hranidba stoke

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. listopada 2012. 15. listopada 2012.gospodarskilist

38

Hranidba goveda

Kod hranidbe krava razlikujemo:1. Uzdržne potrebe (potrebe za

preživljavanje; nema proizvod-nje mlijeka, krava ne gubi na te-žini, ali ni ne dobiva).

2. Produktivne potrebe (količi-na hrane koja je potrebna za normalan rast i razvoj teleta i proizvodnja određene količine mlijeka, a kod mladih krava (do trećeg teljenja) i za njihov pri-rast).Hranidbom krava na kvalitetnoj

paši mogu se zadovoljiti uzdržne potrebe i osigurati proizvodnja približno 10 kg mlijeka. Bilo bi poželjno da krava ima kvalitetnu i raznovrsnu hranidbu kako bi do-bila sve neophodne sastojke u obroku.

Osobito bi se pažnja trebala obratiti na mineralne elemente i vitamine u hranidbi jer oni imaju veliki utjecaj na sve životne funk-cije; utječu na proizvodnju, pove-ćavaju otpornost organizma na različite bolesti itd.

Pored pravilne hranidbe bitno je i pravilno napajanje krava pitkom vodom.

Krave piju vodu 6 – 8 puta tije-kom 24 sata. Poželjno bi bilo da je imaju stalno na raspolaganju te da je ona čista.

Količina popijene vode ovisi od vanjske temperature (godišnjeg doba), uzrasta, proizvodnje itd.

Da bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osigu-ralo dobro zdravlje krava, potrebna je odgovarajuća i kvalitetna hranidba. Potrebno je uložiti određeni napor kako bi se proizvođači od-maknuli od starih navika u hranidbi goveda.Kao posljedica neadekvatne hranidbe krava javljaju se različiti problemi kao što su:– nepravilan razvoj junica posljedica čega u kasnijem razvoju

dolazi do poteškoća prilikom teljenja,– sterilitet (neplodnost) krava kod koga su glavni uzroci nedo-

voljna hranidba i loši uvjeti držanja,– manja proizvodnja mlijeka i mesa,– pojava različitih bolesti uslijed slabljenja obrambenog susta-

va organizma, itd.

Za postizanje maksimalne mliječ-nosti potrebne su dostatne ko-ličine vode; za proizvodnju 1 kg mlijeka potrebno je 4 – 5 l vode, odnosno za 1 kg pojedene hrane treba 5 – 10 l vode. Potrebe krava za vodom kreću se od 50 do 100 l dnevno, a kod visokomliječnih krava i do 150 l. Zasušenim krava-ma potrebno je oko 40 l vode tije-kom 24 sata. Temperatura vode kod napajanja odraslih životinja trebala bi se kretati od 10 do 12 oC, za bre-đe krave 12 – 16 oC, za junad i telad 15 – 20 oC ili 25 oC.

Prehladnu ili pretoplu vodu živo-tinje manje piju.

Hrana je faktor koji u najvećoj mjeri određuje produktivnost i eko-nomičnost proizvodnje mlijeka. U okviru jednog stada krava, 25% ra-zlike u proizvodnji mlijeka između krava je nasljednog karaktera (ge-netski potencijal), dok je preostalih 75% razlika uvjetovano čimbenici-ma vanjske sredine, od kojih hra-nidba čini najveći dio. Zbog toga je primjerena hranidba nužna za ekonomičnu i rentabilnu proizvod-nju mlijeka.

U većini slučajeva na troškove hranidbe otpada oko 55% od uku-pnih troškova u proizvodnji mlijeka.– Prosječna standardna laktacija

kod krava traje oko 10 mjeseci (305 dana).

– Krava se obavezno zasušuje 50 – 60 dana prije teljenja.

– Graviditet traje oko 270 dana.– Krava se ponovno pripušta iz-

među 70. – 90. dana nakon te-ljenja.

– Količina mlijeka nakon teljenja ra-ste te dostiže svoj maksimum iz-među 35. – 40. dana (kod starijih krava to se događa desetak dana kasnije).

– Kod prvotelki u odnosu na starije krave mliječnost je niža za 20 – 25%.

– Junice se preporučuje osjeme-njivati u starosti od 16 do 19 mje-seci.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


39

Laktacijska krivulja

– Obrok mora biti dovoljan za si-tost.

– Da bi obrok bio kvalitetniji i pot-pun, krmiva se moraju nadopu-njavati kombinacijom.

– U zimskoj hranidbi mliječnih kra-va treba odabirati krmiva u kom-binaciji koja su ekonomski ispla-tiva (kao što je ispaša ljeti), ali da ispunjavaju hranidbene zahtjeve, da se ostvari očekivana mliječ-nost te zadrži dobra kondicija ti-jela.

– Obroci se sastavljaju u skladu očekivanog i dobivenog mlije-ka. Zbog uštede rada, znanja i tru-

da teško je pristupiti individualnoj hranidbi krave kao jedinke.

Zato je najbolje da se mliječne krave grupiraju po količini proizve-denog mlijeka, s obzirom na težinu krave, njenu kondiciju, pasminu, bređost i dr. Odabir se obavlja tako

Hrana za istu količinu mlije-ka po hranjivim vrijednostima mora biti jednaka ljeti i zimi izražena u količini hranjivih tva-ri i energije.S obzirom na godišnje doba kod hranidbe mliječnih krava razlikuje se ljetna i zimska hra-nidba. Ljeti je to paša i hranidba mli-ječnih krava zelenom krmom s oranica, dok se zimi kao hra-na najviše koristi sijeno, silaža, sjenaža i sočna krmiva. Mliječ-nim kravama obroci moraju osiguravati uzdržnu i produk-tivnu hranjivu vrijednost. Što mliječna krava dobiva ljeti pašom, to krava mora dobiti i zimi, samo u drugom sastavu. Zimske nastambe za mliječne krave moraju zadovoljiti uvjete koji osiguravaju pravilno drža-nje. To je udoban i higijenski smje-štaj, mikroklima i dobra venti-lacija, čistoća i drugi uvjeti koji su od znatnog utjecaja na dje-lovanje konzumiranog krmiva u pozitivnom smislu.

da se mliječne krave podijele na najmanje dvije grupe s obzirom na proizvodnju mlijeka.

Svrha grupiranja je u tome da bi se za svaku grupu mogli sastaviti odgovarajući obroci po količini i kvaliteti s obzirom na određenu proizvodnju mlijeka. Posebne gru-pe sačinjavaju mliječne krave na zasušenju i one koje su već zasu-šene.

Prvotelkama valja obrok pove-ćavati, tj. avansirati povećanjem i boljom krmom za proizvodnju 3 – 5 l mlijeka iznad namuženog za poti-canje rasta i tjelesnog razvoja. Npr., ako prvotelka daje 17 litara mlijeka, sastavlja joj se obrok za proizvod-nju 20 l mlijeka.

Stočarima je teško sastaviti re-cepturu za zimsku hranidbu mliječ-nih krava, jer obroci moraju odgo-varati i uvjetima i zadovoljiti uzdržne i produktivne potrebe.

Za to treba poznavati i hranjive vrijednosti krmiva, pa je najbolje da obroke sastavljaju stručnjaci prema zalihama krmiva s kojima gospo-darstvo raspolaže, te napravljenim kemijskim analizama.– Krave treba hraniti u isto vrijeme

tijekom svakog dana. – Strogo voditi računa o kvaliteti

krmiva u cilju dobivanja što više kvalitetnog mlijeka.

– Oko 2 mjeseca prije teljenja kra-ve treba zasušiti i pripremati za narednu laktaciju.

– Ako se radi o većem broju kra-va, treba ih grupirati u grupe formirane pod određenim uvje-tima.

– Za zimsko držanje valja osigu-rati dobre mikroklimatske uvjete u staji; odgovarajuću toplinu u nastambi s dobrim provjetrava-njem, svjetlom, čistoćom i higi-jenom.

– Na gospodarstvu uz žitarice kao energetske kulture treba sijati i kulture bogate bjelančevinama kao što su lucerna, grašak, gra-horica i dr., jer su žitarice i kulture bogate bjelančevinama temeljna hrana za zimsku hranidbu visoko-mliječnih krava.

– Mliječnim kravama zimi je dobro osigurati kretanje u ispustima.

Hranidba krava u proizvodnom ciklusu

Proizvodni ciklus predstavlja raz-doblje između dva teljenja i idealno bi bilo da traje 365 dana (12 mje-seci), ali je obično duži. Svi ovi ci-klusi se razlikuju u veličini obroka i u njima krave prolaze kroz različite promjene.

Uvod u laktaciju (prvih 70 dana nakon teljenja)

Ovaj ciklus započinje trenutkom teljenja i traje narednih 10 tjedana laktacije. To je razdoblje u kojem se očekuje maksimalna proizvodnja mlijeka.

Ovo je ujedno i najkritičnije raz-doblje u hranidbi krava te je kravi potrebno ponuditi najkvalitetnije si-jeno i silažu, a količinu koncentrata dnevno povećavati za 0,5 kg, tako da se dostigne dnevna potrošnja koncentrata od 5 do 8 kg na kraju drugog tjedna.

U ovom ciklusu krava proizvo-di više mlijeka nego što konzumi-ra ponuđene hrane, uslijed čega dolazi do mobilizacije tjelesnih rezervi, odnosno do mršavljenja krava.

Vrlo je važno u ovom ciklusu postići što veću mliječnost, kako bi se razvio proizvodni kapaci-tet krave za narednu laktaciju, te kako bi u ovoj laktaciji krava dala maksimalnu količinu mlijeka.

Manja proizvodnja mlijeka u vrhu laktacijske krivulje za 1 litru znači 200 do 250 litara mlijeka manje u laktaciji.

Praktično, voluminozna krma (sijeno, silaža i sjenaža) daju se po volji, dok se količina od 18 do 20% proteinskog koncentrata daje do željene količine, ali ne više od 60% ST u obroku.

Kada dnevna proizvodnja mlije-ka dostigne vrhunac, potrebno je zadržati isti način hranidbe sve dok mliječnost ne počne postupno opa-dati.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


40

Sredina laktacije (drugih70 dana laktacije)

U ovoj fazi laktacije mliječnost počinje opadati, tako da treba sma-njivati količinu koncentrata. Kada primijetimo da dnevna količina mlijeka počinje padati, potrebno je zadržati isti način hranidbe kao i na vrhuncu laktacije narednih 10 dana, te nakon tog razdoblja postu-pno smanjivati količinu koncentrata shodno opadanju dnevne proi-zvodnje mlijeka. U cilju ekonomič-nosti proizvodnje mlijeka, u hranid-bu se uključuje koncentrat sa 16% proteina. Da bi se što duže očuvala visoka proizvodnja mlijeka, potreb-no je poduzeti sljedeće mjere:– voluminozna krmiva i koncentrat

davati nekoliko puta na dan,– za hranidbu koristiti krmiva najbo-

lje kvalitete,– minimizirati stresne uvjete.

Kraj laktacije (140 – 305 dana)Organizacija hranidbe u ovom

razdoblju je najjednostavnija, jer su krave bređe, konzumiranje hranjivih tvari obično prelazi njihove potre-be (dolazi do obnavljanja tjelesne mase izgubljene u 1. fazi), a proi-zvodnja mlijeka opada. U tijeku ove faze dolazi do smanjenja troškova hranidbe, povećanjem volumino-znih krmiva u obroku. Proizvodnja mlijeka treba padati postupno, tako da u toku jednog mjeseca iznosi 8 – 10%. Veoma je važno spriječiti su-višno debljanje krava.

Suhostaj i priprema prije teljenja

Razdoblje zasušenja krava nuž-no je za njihovu pripremu za slje-deću laktaciju. Najpovoljnija dužina ovog razdoblja je 50 – 60 dana. Kraće vrijeme je nedovoljno za odmor mliječne žlijezde i uzroku-je smanjenu proizvodnju mlijeka u narednoj laktaciji. Ovo razdoblje se može podijeliti u dvije faze:

U prvih 40 dana obroci za za-sušene krave trebaju osigurati hranjive tvari za održavanje tjele-sne mase i porast ploda, odnosno krave je potrebno hraniti kao da

daju 10 l mli-jeka dnevno. U cilju stimuli-ranja imunite-ta i smanjenja metabol ičkih poremećaja na najmanju mo-guću mjeru, u ovom razdo-blju je potreb-no ograničiti dnevnu količi-nu kukuruzne silaže na 10 – 15 kg, koncentrata 1 – 2 kg, kalcija 100 g, fosfora 45 g, 30 g soli uz obaveznu upotrebu mineralno-vitaminskog dodatka.

Posljednjih 20 dana bređosti u obrok treba uključiti sva krmiva koja će krava dobiti nakon teljenja (puna adaptacija buraga traje do 30 dana), samo treba korigirati njihove količi-ne. Količinu kalcija nekoliko dana prije teljenja potrebno je smanjiti na 15 g dnevno (ne koristiti stočnu kredu, sijeno lucerke i stočnu repu), kako bi se smanjila mogućnost po-jave mliječne groznice. Dnevna ko-ličina koncentrata u ovom razdoblju treba iznositi 2,8 – 3,5 kg.

Način sastavljanja obroka za muzne krave

Količina obroka je zadana zapre-mninom i funkcijom probavnih orga-na, a isto tako ovisi o kvaliteti hrane koja je namijenjena životinji. Prilikom sastavljanja obroka njegova količina se mjeri i izražava količinom suhe tvari (ST) na 100 kg tjelesne mase. Suha tvar predstavlja masu nekoga krmiva bez udjela vode.

Prosječna količina ST (u kg) u 1 kg krmiva s prirodnom vlagom:– suha voluminozna krmiva 0,8 –

0,85 kg, – stočna repa rezanac 0,22 – 0,28

kg,– silaža 0,20 – 0,40 kg,– uljane sačme 0,90 kg,– zelena voluminozna krmiva 0,15

kg,– koncentrati 0,87 kg.

Znači da jedan kilogram suhog voluminoznog krmiva (sijena) ima

0,8 – 0,85 kg suhe tvari, odnosno ki-logram silaže ima 0,30 kg suhe tvari.

Kravama je u različitim proi-zvodnim ciklusima potreban razli-čit sadržaj suhe tvari. Na primjer, zasušenim kravama potrebno je na 100 kg tjelesne težine 2 kg ST/dnevno (krava teška 500 kg treba 10 kg ST), dok je kravama u lakta-ciji potrebno oko 4 – 4,5 kg ST/100 kg tjelesne mase. Isto tako, veličina obroka ovisi o proizvodnji mlijeka.

Bitno je da obroci za krave budu količinski dovoljni, dobro izbalan-si ra ni, raznovrsni, laksativni, jedno-stavni za rukovanje, da ne sadrže štetne primjese te da su ekonomični.

Pravilnom i kvalitetnom hranid-bom utječemo i na količinu, i na sastav mlijeka. Dodavanjem koncentrata u obrok, povećava se količina mlijeka. Isto tako, ako kravu hranimo s različitim krmivima, možemo povećati sa-držaj mliječne masti u mlijeku. Davanjem većih količina stoč-ne repe i gomoljastih krmiva, povećava se sadržaj mlijeka, a opada sadržaj mliječne masti. Do povećanja sadržaja mliječ-ne masti dolazi prilikom prela-ska s ljetne hranidbe (paša) na zimsku hranidbu (u štali sa si-jenom). Različita krmiva mogu utjecati na miris i kvalitetu mli-jeka (silaža daje poseban miris mlijeku i zato se ona daje posli-je mužnje krava, a isto tako pri mužnji u otvorene kante miris silaže se putem zraka može pre-nijeti na mlijeko).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


41

Utjecaj hranidbe na sastav i

kvalitetu mlijekaSastav mlijeka, njegova proi-

zvodnja i kvaliteta predstavljaju rezultat interakcije genetskih i pa-ragenetskih čimbenika, odnosno čimbenika vanjske sredine. Među čimbenicima vanjske sredine izni-mno mjesto pripada hranidbi. Neke komponente mlijeka gotovo su uvijek u istim količinama, a neke su podložne velikim promjenama (npr. mliječna mast može varirati i do 30%).

Nedostatna hranidba krava sma-njuje mliječnost, a utječe i na opa-danje sadržaja mliječnog šećera (laktoze). U ovakvim uvjetima hra-nidbe raste sadržaj mliječne masti, proteina i količine proteina u mlije-ku.

Kada se hranidba dovede na normalnu razinu, sve se ove pro-mjene otklanjaju. Općenito se može smatrati kao pravilo u hranid-bi mliječnih krava da svi oni obroci koji dovode do porasta proizvodnje mlijeka obično izazivaju smanjenje sadržaja mliječne masti.

Pri hranidbi krava uobičajenim obrocima sadržaj mliječne masti u mlijeku kreće se između 3,2 i 4% kod holstein pasmine, a kod simen-talske pasmine i iznad 4%. Određe-nim hranidbenim metodama može se smanjiti sadržaj mliječne masti, a istovremeno povećati proizvodnja mlijeka. To se događa kada se kra-ve hrane obrocima s ograničenim sadržajem voluminozne, a s po-većanom količinom koncentrirane krme.

Ako je količina voluminoznih krmiva smanjena za oko 30% (ra-čunato na temelju sadržaja suhe tvari obroka) sadržaj mliječne masti može pasti čak na svega 2%. Kako bi se otklonilo smanjenje mliječne masti, u obrok mliječnih krava na svakih 100 kg žive mase mora se dati oko 0,70 kg sijena.

Praktično, u ovakvim slučajevi-ma, u obroku krava težine 600 kg

mora biti najmanje 4,2 kg sijena dobre kvalitete. Povećavanjem ko-ličine koncentrata smanjuje se sa-držaj sirovih vlakana u obroku, što značajno utječe na tip fermentacije u buragu.

Da bi se spriječio pad mliječ-ne masti, u obroku mora biti mini-malno 15 do 17% sirovih vlakana. Uspješna je i upotreba natrij ili kalij bikarbonata, magnezij karbonata, magnezij oksida, kalcij hidroksida i sl.

Krave koje su u vrijeme suhosta-ja hranjene većim količinama kon-centrirane krme, posebice u prvom dijelu tranzicijskog razdoblja, daju mlijeko s povećanim sadržajem mliječne masti, proteina, laktoze i minerala.

Uvođenje nekih krmiva u obroke dovodi do promjene karakteristič-nih svojstava mlijeka, tipičnog miri-sa i okusa.

To se događa kod dodavanja stočne repe, uljane repice, lišća i glava šećerne repe, stočnoga ke-lja, ali i nekih drugih „standardnih“ krmiva kod kojih je došlo do neže-ljenih procesa kvarenja. Kako će biti izražen negativan utjecaj krmiva ovisi o vremenu između hranjenja i mužnje.

Hranidba krmomU hranidbi krava visoke mliječno-

sti kao jedan od najčešćih proble-ma javlja se nedostatak energije,

zato što mliječne krave ne mogu konzumirati dovoljne količine krme da bi podmirile svoje povećane po-trebe.

Uzimanjem većih količina kon-centrirane krme ne povećava se u istom odnosu i konzumiranje suhe tvari.

S druge strane, tvari s velikom energetskom vrijednošću, kao što su masti, životinjski organizam ne može učinkovito iskoristiti. Stoga se maksimalno konzumiranje krme postiže samo kombinacijom volu-minoznih i koncentriranih krmiva u obroku, odnosno povoljnim sasta-vom obroka.

Povećana mliječnost krava često nije u skladu s povećanim apeti-tom.

U tom pogledu postoje velike ra-zlike između pojedinih krava.

Većina krava s visokom proi-zvodnjom mlijeka ne može tijekom rane laktacije konzumirati dovoljne količine krme koja će osigurati sve njihove potrebe na hranjivim tvari-ma.

Krave s većom mliječnošću općenito imaju i bolji apetit. Kod krava s ovakvom proizvodnjom veći je i stupanj konverzije krme u mlijeko, pa s manje konzumirane krme mogu ostvariti veću mliječ-nost.

Probavljivost jednog krmiva ili obroka utječe, prije svega, na brzi-nu prolaza hrane kroz probavne or-gane, a time i na količinu hranjivih tvari koje se mogu iskoristiti. Kon-centracija energije u obroku ima određen utjecaj na količinu konzu-miranja krme.

Porastom koncentracije obro-ka opada njegovo konzumiranje. Uvođenjem određenih količina koncentriranih krmiva u obroke, uspješno se može riješiti najpo-voljnija koncentracija obroka. Okus nekoga krmiva nesumnjivo utječe na sklonost životinja da se njime hrane.

Krmiva lošijega okusa moraju se davati u kombinaciji s drugima, radi tzv. „maskiranja“ njihovog pri-sustva u obroku.

Hranidba krava s � no mlje-venim voluminoznim krmivi-ma (manje od 3 mm) također smanjuje sadržaj masti u mli-jeku, kao i hranidba s velikim količinama prekrupljenog ku-kuruznog zrna ili velikim ko-ličinama zelene sočne krme. Pravilo: ovakvim obrocima ne treba hraniti krave dulje vri-jeme. Novo oteljene krave u dobroj kondiciji daju tijekom prva dva mjeseca laktacije mli-jeko s većim sadržajem mliječ-ne masti od onih krava koje su u lošijoj kondiciji.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


42

Veličina dnevnog obrokaKako probavni organi krava ima-

ju određenu zapremninu, njihovi obroci moraju biti sastavljeni od kr-miva visoke hranidbene vrijednosti. Obroci krava visoke mliječnosti, u usporedbi s onima osrednje mli-ječnosti, moraju imati veći sadr-žaj koncentrata i sočnih krmiva, te bolju kvalitetu i veću hranidbenu vrijednost voluminoznih krmiva. Normalna probava hranjivih tvari odvija se samo pri veličini obroka koji odgovara zapremnini probav-nih organa.

Prevelika opterećenost probav-noga trakta velikim količinama krme nepovoljno djeluje na tijek probave, opterećuje rad srca i plu-ća, što može dovesti i do različitih oboljenja, a kasnije i prijevremeno-ga izlučenja krava iz proizvodnje.

Prema sadržaju suhe tvari u obroku, pouzdano se može za-

Od pripremanja krme ovi-si kako će biti konzumirana. Zbog velikog sadržaja vode u silaži i određene količine ki-selina, mliječne krave rijetko kada mogu konzumirati toliku količinu suhe tvari kao kada se hrane, npr. sa sijenom. Ovo se događa čak i u slučajevima kada se radi o silažama odlične kvalitete. Utjecaj strukture obroka na ti-jek fermentacije u buragu kod krava je vrlo dobro poznat. Zbog toga je uravnoteženost obroka sirovim vlaknima, škro-bom i drugim hranjivim tvari-ma koje mogu usporiti prolaz hrane kroz probavne organe ili ubrzati tijek fermentacijskih procesa u buragu, od velikog značaja u hranidbi krava. Praksa je potvrdila da konzu-miranje voluminozne krme ovisi o njezinoj kvaliteti. Zbog većeg sadržaja sirovih vlaka-na voluminozna krmiva lošije kvalitete manje se konzumi-raju, teže su probavljiva, duže se zadržavaju u buragu i tako onemogućavaju uzimanje dru-ge krme.

ključiti može li krava konzumirati predviđenu količinu krme. Krave će pojesti veće količine krme, s većim apetitom ako je u obroku ostvarena odgovarajuća struktura (odnos sijena, sočnih i koncentri-ranih krmiva).

Količina koncentrirane krme u obrocima mliječnih krava određu-je se na osnovi njihove mliječno-sti. Ako je mliječnost krava veća, i obrok treba biti sastavljen od veće-ga broja krmiva, uključujući i veće količine koncentrata.

Osobine obrokaObrok mora zadovoljiti sve bi-

ološke potrebe krava i biti ekono-mičan. Drugim riječima, mora biti sastavljen tako da u potpunosti podmiruje potrebe životinja i da je u skladu s trenutnim fiziološkim stanjem i stupnjem opterećenosti organizma glede proizvodnje. Hra-nidba ovakvim obrocima omoguća-va maksimalan razvoj njihovih pro-izvodnih sposobnosti. Usklađivanje elemenata hranidbe s produktivnim svojstvima krava utoliko je važnije ako je proizvodnja veća.

U hranidbi krava voluminozna krmiva predstavljaju osnovni izvor energije i hranjivih tvari za podmire-nje potreba. Ukoliko su bolje kvali-tete, utoliko će biti potrebno manje skupljih koncentriranih krmiva i obr-nuto. Hranidba voluminoznim kr-mivima slabije kvalitete nepovoljno utječe na konzumiranje i povećava zahtjeve za koncentratima. Količina koncentrata u obroku ovisi o kva-liteti voluminoznih krmiva i mliječ-nosti krava kao i o odnosu cijena voluminoznih krmiva i koncentrata. Ako su ove razlike manje, udio kon-centrata će biti veći.

Kravama s većom mliječnošću obavezno treba dodavati koncen-trate. U obrocima za krave visoke mliječnosti koncentratima se često mora podmiriti i više od 40% njiho-vih ukupnih potreba za energijom. Kvalitetno sijeno, travna sjenaža i kukuruzna silaža su osnovna i naj-važnija voluminozna krmiva u obro-cima mliječnih krava.

Količina sijena u obroku ovisi o vrsti i kvaliteti. U slučaju da je sijeno dobre kvalitete i da ga ima dovoljno na raspolaganju, količina može dostići i 3 kg na svakih 100 kg žive mase. Prije svega zbog loše kvalitete i ci-jene, sijeno se najčešće dodaje znatno manje od ove količine. Silaža može poslužiti kao dje-lomična ili potpuna zamjena sijena u obrocima krava. Bitno je da uvođenje većih količina silaže ne smije dovesti do sma-njenoga konzumiranja hranji-vih tvari u obroku. Dobro je da je u obroku osim silaže i mala količina sijena. Količina silaže u obroku ovisi o količini i kvaliteti drugih krmiva. S obzirom na negativnu rumi-nalnu bilancu kukuruzne silaže, iznimno ju je dobro kombinira-ti s travnom sjenažom, koja u pravilu ima pozitivnu ruminal-nu bilancu. Povoljan orijentacijski odnos sjenaža silaža je 2:1, što u kom-binaciji s izvjesnim količinama koncentriranih krmiva pridono-si poželjnoj ruminalnoj bilanci dnevnoga obroka. Ako se, npr. sijeno zamijeni kukuruznom silažom, zamjenu treba obaviti na osnovi njihove hranidbene vrijednosti. Treba nastojati da voluminozna krmiva budu što bolje kvalitete i da u što većoj mjeri podmiru-ju potrebe krava. Kod visoko proizvodnih mliječnih krava, s iznimno kvalitetnom volumi-noznom krmom (zelena krma, sjenaža, silaža, sijeno) i uz do-datak mineralno vitaminskih dodataka, mogu se podmiriti ukupne potrebe mliječnih pa-smina krava i ostvariti dnevna proizvodnja više od 40 kg mli-jeka. Ovakva tehnologija hranidbe sve se više primjenjuje, a osigu-rava rentabilnu proizvodnju s manjim ulaganjima uz dulji vi-jek iskorištavanja grla, smanje-ni remont i bez metaboličkih oboljenja, uključujući i pojave mastitisa.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


43

Hranidba teladiNakon teljenja telad je potrebno

posušiti čistom suhom krpom ili slamom i staviti u poseban boks da se odmori. Kravi je nakon teljenja najbolje dati stočno brašno stavlje-no u mlaku vodu.

Nakon 2 do 3 sata poslije telje-nja bitno je da telad dobije prvo kravlje mlijeko (kolostrum). Telad je najbolje napajati iz kante i dati im oko 2 litre kolostruma.

Ako pustimo da tele siše po volji, obično će doći do probavnih pro-blema, jer ono uzme više mlijeka nego što u tom trenutku može pro-baviti.

Tijekom prva dva dana tele je po-trebno napajati 3 – 5 puta dnevno s jednom litrom mlijeka po obroku. Nakon trećeg dana tele se može početi napajati dva puta dnevno sa 2,5 – 3 litre mlijeka po obroku. Bitno je telad napajati 6 – 7 dana s mlijekom majke, a nakon toga se može prijeći na grupnu hranidbu teladi.

U drugom tjednu starosti daju se preparati koji zamjenjuju mlijeko, a u trećem tjednu počinju se davati male količine koncentrata za telad te im se može davati kvalitetno si-jeno po volji.

Kako hladno vrijeme utječe na novorođenu telad?

Novorođena telad je osobito osjetljiva na niske zimske tempe-rature. Novorođeno tele nema spo-sobnost brinuti samo za sebe, jer mokro tele nakon teljenja za hlad-nog vremena ne može zadržati po-trebnu toplinu tijela.

Novorođena telad nakon teljenja ima tjelesnu temperaturu oko 39,5 °C. U nekoliko sati nakon teljenja ona počinje padati na 38,5 °C – 39 °C, što je normalna tjelesna tempe-ratura za stoku.

Međutim, ako teletu temperatura padne ispod 37,6 °C, ono drastično gubi sposobnost vlastite termore-gulacije te ga je potrebno utopliti. Jedan od glavnih uzroka u brzom gubitku topline je mokro novoro-đeno tele. Normalno, kada se tele

rađa, majka će ga nastaviti lizati i čistiti, a time ga i suši. Ako krava zanemaruje tele ili ga čovjek ne osuši, ono ostaje mokro. Višak vla-ge na teletu u kombinaciji s niskim temperaturama i jakim vjetrovima, može izazvati brzo isparavanje i na-knadne gubitke topline.

Osobito je osjetljiva telad „viso-kog rizika”. To je telad koja je do-živjela dulje teljenje, blizanci ili te-lad rođena od mršavih ili bolesnih krava. Ova telad ne može imati do-voljno energije ili bjelančevina da bi mogla zadržati toplinu. Ona tako-đer nema dovoljno antitijela zbog smanjene stanične aktivnosti prou-zročene niskim temperaturama.

Hranidba krava je iznimno važna za opstanak teleta. U jednoj studiji su hranili grupu dvogodišnjih junica optimalnim obrokom balansiranim na bjelančevine, a druga skupina je dobila obrok ograničen bjelančevi-nama.

Promatrali su junice nakon telje-nja i izmjerili količinu kolostruma. One koje su hranjene odgovaraju-

ćom količinom bjelančevina dale su 2,75 l kolostruma, a junice s ni-skim unosom bjelančevina u obro-ku proizvele su 2 l kolostruma.

Kad se govori o načinima izbje-gavanja stresa kod teladi zbog hladnoće, gotovo sve se svodi na prehranu krave tijekom završnog 3. mjeseca bređosti i njihovu kondici-ju.

Ako nisu primjereno hranjene tijekom tog vremena, imat će više respiratornih i drugih bolesti u tela-di, a telad neće dobro napredova-ti. U hladno doba godine, pravilna prehrana ima najvažniju ulogu za zdravlje teleta. Pravilna prehrana dovodi do učinkovite termoregula-cije, što rezultira zdravom, brzora-stućom teladi.

Hranidba junicaHranidba junica ne razlikuje se

od hranidbe krava. Možemo im davati svu raspoloživu hranu koju imamo, s tim da junicama dajemo manje količine hrane u odnosu na krave. U zapadnoj Europi se pre-poručuje hranidba bređih junica na paši uz dodatak malih količina koncentrata. Ovo je jedan od naj-jeftinijih načina hranidbe. Za juni-ce je poželjno što više kretanja po otvorenom prostoru, jer im se tako poboljšava plodnost i povećava otpornost organizma. U posljednja dva mjeseca bređosti preporučuje se isti način hranidbe koji se primje-njuje kod bređih krava.

SijenoZimska hranidba krava temeljena

je na kvalitetnom sijenu, ali se ono može davati i tijekom cijele godine.

Najbolje je davati sijeno legumi-noza (lucerkino sijeno, sijeno crve-ne djeteline) jer ima visok sadržaj hranjivih tvari (proteina), ali može i livadno sijeno (sijeno višegodiš-njih trava, sijeno engleskog ljulja) te sijeno djetelinsko-travnih smjesa (DTS).

Hranidba mliječnih krava samo s kvalitetnim sijenom nedovoljna je za optimalnu proizvodnju mlijeka, pa zato u obroke treba uvesti i kon-

Jedini način za pokretanje energije i proteina teleta je da popije majčino mlijeko, a po-sebno kolostrum, kako bi se potaknuo početak stanične ak-tivnosti i proizvodnja topline. Sisanje je dokazano kao naj-učinkovitiji način prehrane za tele, ali kada je ono u opasno-sti od gladi, hranjenje na “boči-cu – dudu” je najbolji način za borbu protiv gladi. Svježi ko-lostrum je najbolja formula za poboljšanje prehrane uz majči-no mlijeko. Ako je tele previše pothlađeno i ne može samostalno sisati, napajanje toplim kolostrumom je sljedeća najbolja opcija. Svježi kolostrum je najbolji jer u njemu ima antitijela koja su teletu potrebna u borbi protiv infekcije. Međutim, ako svježi kolostrum nije dostupan, može se koristi-ti i smrznuti. Na posljednjem mjestu je toplo mlijeko neke druge krave u laktaciji.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


44

centrat. Dehidrirano sijeno lucer-ne dobije se dehidracijom svježe lucerne. Protein lucerne se manje razgrađuje u buragu od proteina u lucerkinom sijenu. Peletirana lucer-ka bolja je za čuvanje i transport od sijena.

Silaža Kvalitetna silaža obavezna je u

hranidbi mliječnih krava. Ona je vrlo ukusna te je krave rado jedu. Prije svega se koristi kukuruzna silaža, ali može i silaža od trava i mahunarki, kao i silaža sirka, su-danske trave, smjesa graška sa žitaricama. Siliranje zelenih biljaka praćeno je znatno manjim gubici-ma u hranjivim tvarima (ugljikohi-dratima, proteinima, vitaminima i mineralnim tvarima) u odnosu na druge mnogobrojne načine pripre-manja stočne hrane, a posebno u odnosu na uobičajeno priprema-nje sijena.

Kvalitetna silaža može se spre-mati od biljaka koje daju visoke prinose zelene mase, a koje isto-dobno nisu pogodne ili se od njih ne može spremiti sijeno (kukuruz, sirak, lucerka i livadske trave u kiš-nim razdobljima godine i sl.).

Postrni usjev, kao što je silažni kukuruz koji ima kraću vegetaciju, može se odlično iskoristiti za silira-nje.

Siliranje kao tehnološki proces pripremanja krmiva može se izvo-diti i po oblačnom i prohladnom vremenu.

Silirati se mogu različiti sporedni proizvodi biljne proizvodnje (glave i lišće šećerne repe, repin rezanac, pivski trop i dr.), čime je omogu-ćeno znatno bolje korištenje ovih potencijala u hranidbi domaćih ži-votinja, smanjivanje površina pod krmnim biljem, kao i troškova hra-nidbe.

Silirana krma zahtijeva manje prostora nego kada je u suhom stanju: 1 m3 sijena čija je težina 70 kg sadrži oko 60 kg suhe tvari, a 1 m3 silaže kukuruza teži oko 600 kg i sadrži oko 180 kg suhe tvari, odnosno oko 3 puta više. Dobro

pripremljena silaža u dobrim se si-losima može uspješno čuvati duži niz godina, što je od velike važno-sti, zbog sigurne i kontinuirane hra-nidbe.

Hranidba silažom omogućuje nam da u svako doba godine kra-vama pružimo sočnu i kvalitetnu hranu koja se koristi u potpunosti (bez ostataka), što je osobito uoč-ljivo kod biljaka koje imaju grube stabljike (kukuruz ili sirak).

Boja dobre silaže zavisi od vrste biljaka od kojih je spremljena, a obično je žuto-zelena ili zelenkasto-žuta. Dobra silaža treba imati pH = 3,8 – 4,2.

Ako je silaža smrznuta, ne smije se odmah davati stoci već se najpri-je treba odmrznuti.

Rezanci šećerne repe Rezanci šećerne repe su spo-

redni proizvodi industrije šećera, a razlikuju se svježi, silirani i suhi re-zanci. Svježi rezanci šećerne repe sadrže visok postotak vode (70 – 80%), tako da se moraju brzo tro-šiti jer se u suprotnom lako kvare. Silirani rezanci šećerne repe su do-bro krmivo za preživače. Imaju 20% veću hranjivu vrijednost od svježih rezanaca, a i životinje ih radije jedu od svježih.

Pri prelasku na hranidbu sila-žom, kao i kod svake promjene hrane, mora se strogo voditi računa o postupnom privikava-nju stoke na novo krmivo. To se postiže tako da se prvog dana počinje s malom količinom sila-že, koja se postupno povećava. To prijelazno razdoblje, dok se ne prijeđe na puni obrok silaže, traje 7 do 14 dana.Visokobređim kravama u osmom i devetom mjesecu bre-đosti i u prvom mjesecu poslije teljenja, daje se dnevno samo 1/4 do 1/3 redovnog obroka silaže. Kvalitetna silaža ima pri-jatan miris koji podsjeća na al-koholno vrenje ili na svježi kruh s kvascem, na suho voće, kisele krastavce i slično.

Suhi rezanci šećerne repe se do-bivaju sušenjem svježih rezanaca i energetski su izvor za visokomli-ječna grla. Sadrže visok postotak (45%) nerazgradivih proteina.

Melasa šećerne repe Melasa predstavlja gusti, visko-

zni i sirupasti ostatak kod prerade šećerne repe u šećer. Koristi se u hranidbi mliječnih krava jer pove-ćava energetsku vrijednost obroka (odličan je izvor energije). Dodaje se ili uz voluminozni dio obroka ili se unosi u smjese u količini od 10%.

Nije skupa. Ima blago laksativ-no djelovanje. Budući da je slatka, služi kao korektiv okusa mnogim krmivima.

U tu svrhu se otapa u toploj vodi, njome se namaču krmiva, pa živo-tinje bolje i više konzumiraju npr. kukuruzovinu, slamu i druga manje ukusna krmiva.

Pivski trop Pivski trop predstavlja sporedni

proizvod industrije piva. Razlikuju se svježi i suhi pivski trop. Svježi pivski trop predstavlja ostatak kod proizvodnje pive, a sastoji se iz ječ-menog slada i zrna ječma.

Sadrži 75 – 80% vode pa se lako kvari te se mora pohraniti u roku 4 do 6 dana jer može izazvati dige-stivne probleme. Ima srednji sadr-žaj proteina i energije.

Vrlo je ukusno krmivo, dobro dje-luje na povećanje mliječnosti krava i daje se u količini od 5 do 10 kg dnevno. Može se i silirati u trap ili ag-bag. Suhi pivski trop se dobije sušenjem svježeg.

Dr. sc. Goran Perčulija

Pivski trop spremljen u ag-bag

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


45

Hrana za domaće životinje mora sadržavati: bjelančevine, masti, ugljikohidrate, minerale i vitamine. Potrebe za tim hranjivim tvarima ovise o vrsti, dobi i kategoriji živo-tinje. Dvojako se ispoljava njihov nedostatak. Prvo je stanje bez vid-ljivih bolesnih promjena. No, dolazi do nepravilnosti u rastu i razvoju te produžetku i uvećanju troškova uz-goja. Rjeđe se javlja veći, ili potpu-ni nedostatak s vidljivim bolesnim promjenama. Većina krmiva sadr-žava sve hranjive tvari, ali u različi-tim količinama i omjerima pa ih je potrebno miješati kako bi hranjive tvari u obroku bile u izbalansiranim omjerima. Tim mješavinama nasta-ju potpune i dopunske krmne smje-se, sastav kojih određuje “Pravilnik o kakvoći stočne hrane”.

Tako se, prema Pravilniku, za rasplodne i tovne svinje spravljaju potpune smjese za hranidbu od 30 do 60 i više od 60 kg te jedna vrsta dopunske smjese za obje kategori-je. Za hranidbu odojčadi spravljaju se četiri vrste potpunih i jedna vrsta dopunske smjese. Hranidba potpu-nim krmnim smjesama jamči opskr-bljenost svim hranjivim tvarima i ka-rakteristična je za farmsko držanje.

Uzgajivači s manjim brojem svinja, hrane ih krmivima proizve-denim na vlastitu kućanstvu ili, uz vlastita, nabavljaju još pojedina na tržištu stočne hrane. Takvom hranidbom može doći do manjka hranjivih tvari u obrocima. Najčešći je manjak bjelančevina. Javlja se kao apsolutni kod kojeg u obroku nedostaje potrebna količina, ili tzv. kvalitativni kod kojeg nema samo pojedinih najvažnijih aminokiselina (lizin, metionin, triptofan i leucin). Aminokiseline su jedinični gradivni

Hranidba tovnih svinja Nakana je uzgajivače upoznati s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, uputiti ih u pripravljanje jednostavnijih oblika smjesa, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih kr-miva. No, valja znati da je za propisano sastavljanje smjesa potrebno dobro poznavanje krmiva, što zahtijeva mnogo više prostora od ovog članka.

elementi bjelančevina. Kod svinja se često javlja i nedostatak vitami-na A i D te minerala kalcija (Ca).

Zrnata krmiva• žitarice (kukuruz, zob, ječam,

raž, pšenica, sirak i proso)U njima su najzastupljeniji uglji-

kohidrati i čine temelj pri sastavlja-nju obroka za svinje. Sadržavaju 7 – 12% bjelančevina (kukuruz 9%). Žitarice su siromašne važnim ami-nokiselinama, osobito lizinom i trip-tofanom, također i vitaminom D, Ca i karotinom (karotini su tvari iz bilja-ka koje u organizmu životinja prela-ze u vitamin A). Iznimno, žute sorte kukuruza sadržavaju više karotina. Žitarice se daju svinjama u zrnu, ali je poželjnije davati ih prekrupljene.• zrna lepirnjača – leguminoza

(grašak, bob, grahorica, soja, lupina, grah, leća i slanutak)Najbogatija su bjelančevinama

od svih neprerađenih biljnih krmiva (18 – 40%). Zastupljenost važnih aminokiselina je loša. Zrela zrna le-pirnjača sadržavaju malo vitamina D, Ca i karotina. Svinjama se daju

mljevena. Tu treba izdvojiti soju kao najzastupljenije i najkvalitetnije bje-lančevinasto krmivo biljnog podri-jetla (sadržaj bjelančevina je 37%). Zastupljenost važnih aminokiselina je dobra, osim metionina. Na tržištu se zrno soje pojavljuje termički obra-đeno (tzv. postupak ekstrudiranja).• korjenjače i gomoljače (stoč-

na repa, stočne sorte mrkve, šećerna repa i krumpir)To su lako probavljiva ugljikohi-

dratna krmiva s malo bjelančevina (korjenjače do 6%; krumpir do 8%), karotina, vitamina D i Ca. Poželjno ih je prije hranjenja obariti, a krum-pir potpuno iskuhati kako bi se u njemu uništila otrovna tvar – sola-nin.• zelena krmiva (trave, lepirnja-

če; lucerka, crvena i bijela dje-telina, grahorica, žitarice u ze-lenom stanju, stočni kelj, lišće korjenastih biljaka itd.) Bogata su vitaminima i mineralima.Sadrže malo bjelančevina, ali su

važne aminokiseline dobro zastu-pljene. Ovdje valja izdvojiti lucerku koja ima i do 17% bjelančevina i vi-soki postotak Ca. Zelena se krmiva koriste za hranidbu svinja prije cvat-nje, jer tada sadržavaju više bjelan-čevina i manje sirove vlaknine (oblik teško probavljivih ugljikohidrata).• ostaci u domaćinstvu

Hranjive vrijednosti krmiva po

skupinamaVećina krmiva iz vlastita ku-ćanstva spada u skupinu ener-getskih krmiva. U njima pre-vladavaju ugljikohidrati, koji organizmu, uz masti, služe kao izvor energije. Krmiva s više bjelančevina uglavnom su in-dustrijski nusproizvodi pripre-mljeni za hranidbu životinja. Nabavljaju se neposredno na mjestu prerade ili u prodavao-nicama stočne hrane .

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. listopada 2012.gospodarskilist

46

Ti se ostaci najčešće svrstavaju u neke dosad nabrojane skupine krmiva. Npr., ostaci voća i povrća spadaju u zelena krmiva ili korjenja-če. Ostaci iz kuhinje ugljikohidrat-ne su namirnice (kruh, tjestenina, krumpir...), namirnice životinjskog podrijetla (ostaci mesa, mlijeka i jaja) i masti ili ulja. Mast i ulja mogu zamijeniti ugljikohidrate u obroku i ona sadržavaju 2,25 puta više ener-gije od ugljikohidrata po j edinici mase.

Krmiva s višim postotkom bjelančevina

• sporedni proizvodi industrije uljaOni se dobivaju tiještenjem i ek-

strahiranjem sjemena, klica i jezgri biljaka uljarica (suncokret, soja, kikiriki, uljana repica itd.). Tiješte-njem se dobiju pogače s više zao-stalog ulja i manje bjelančevina, a ekstrahiranjem suprotno – zaostaje manje ulja, ali više bjelančevina. Sadržavaju ih 15 – 50% i najuče-stalija su bjelančevinasta krmiva u smjesama za sve životinje. Naj-češće su u prodaji sojine i sunco-kretove sačme i pogače. Sojine pogače sadržavaju najmanje 38, a sačme 44% bjelančevina. Za hra-nidbu svinja se jedne i druge, kao i sirova soja, prije upotrebe termički

obrađuju. Suncokretove pogače sadrže najmanje 32%, a sačme 44% bjelančevina, ali sadržavaju više sirove vlaknine od sojinih.• sporedni proizvodi alkohola i

vrenja (stočni i pivski kvasac, ječmene kliceSadrže 20 – 50% bjelančevina.

Stočni i pivski kvasac sadržavaju visoki postotak vitamina B kom-pleksa, a budući da su skupi, u smjesama se više rabe kao izvor tih vitamina. Općenito, vrlo su vrijedni izvori bjelančevina u stočnoj hrani. Rjeđe su dostupni širem tržištu, a više uzgajivačima na mjestu gdje se prerađuju.• 1 sporedni proizvodi mlinar-

stva (posije, stočno brašno i klice žita)

Uzgajivačima su najzanimljivije posije. Kao ostatak nakon mljeve-nja žita, sadrže najviše omotač i klice, a baš ti dijelovi su bogatiji bje-lančevinama, mineralima i vitamini-ma od škrobno-brašnastog dijela zrna koji se melje u brašno. Sadrža-vaju 14% bjelančevina iako važnih aminokiselina ima malo.• krmiva životinjskog porijekla

Najobilniji su izvor bjelančevina (40 – 80%) s visokim postotkom važnijih aminokiselina. Osobito to vrijedi za riblje brašno koje je i do-bar izvor vitamina A i D. Zbog viso-ke cijene rabi se samo u smjesama za mlađe kategorije životinja, a kod tovljenika možebitno u smjesi od 30 – 60 kg.• mineralna krmiva; vapnenac

kao izvor Ca

Sastavljanje obro ka• sastavljanje obroka dopun-

skim smjesama i obogaćenim predsmjesamaTablica potpunih smjesa za tov-

ljenike od 30 do 60 i teže od 60 kg težine s propisanim sadržajem hra-njivih tvari prema Pravilniku:

Osim potpunim, ovakav sastav hranjivih tvari moguće je dobiti pripravljanjem obroka dopunskim smjesama. Njima se dodaju krmi-va prema preporuci proizvođača – najčešće ugljikohidratna krmiva (kukuruz, ječam). Pravilnikom se

definiraju i tzv. predsmjese ili pre-miksi: “proizvodi bogati vitaminima, mineralima, hranjivim tvarima i dru-gim dopuštenim dodacima koji slu-že za izradbu potpunih i dopunskih krmnih smjesa.”

Takve obogaćene predsmjese sastavom su slične dopunskim smjesama. Njima se, kod sastavlja-nja obroka, uz ugljikohidratna krmi-va dodaju i bjelančevinasta, a što, također, propisuje proizvođač. • samostalno sastavljanje obro-

ka Samostalno pripravljene smje-

se morale bi se sastavom hranjivih tvari što više približiti propisanom sastavu iz tablice. To nije moguće ako se koriste samo krmiva iz vla-stitog kućanstva. Njima se moraju dodati vitamini i minerali iz pred-smjesa. Vidljivo je da su mlađe životinje zahtjevnije u hranjivim tvarima, pa će se njihov možebitni nedostatak teže odraziti kod tih ka-tegorija. Zbog loga se ne preporu-čuje samostalno pripremati smjese za odojke. Ako su, pri ulazu u tov, lakši od 20 kg, daje im se početna krmna smjesa za odojke, ako su u

H ranjive tvari Krmna smjesa za svi-

nje u rastu i tovu od 30 do 60 kg žive vage

Krmna smjesa za svinje u tovu preko

60 kg žive vage

Sirove bjelančevine naj-manje % 16 14

Sirova mast do % 8 10Vlaga do % 13,50 13,50Sirova vlaknina do % 6 7Kalcij do % 0,90 0,80Fosfor najmanje % 0,55 0,45Natrij najmanje % 0,15 0,15Cink najmanje mg/kg 50 50Bakar najmanje mg/kg 20 20Vitamin A najmanje IJ/kg 4000 -Vitamin D3 najmanje IJ/kg 500 -

ME najmanje MJ/kg 12,50 12,50

težini od 20 do 30 kg othranjuju se smjesom za odojke u rastu ili se za jednu i drugu kategoriju može rabiti dopunska smjesa za odojke.

Predložak sastava smjese za teži-nu tovljenika od 30 do 6 0 i drugi za one preko 60 kg:

15. listopada 2012.

15. listopada 2012.

(1) 22% sojinog krmiva sa 40% bjelančevina 60% kukuruza 15% ječma3% lucerninog brašna predsmje-sa – premiks (2) 15% sojinog krmiva sa 40% bjelančevina 45% kukuruza28% ječma10% pšeničnih posija 2% lucerninog brašna predsmje-sa – premiks

Postotak bjelančevina u smjesi se izračunava:% krmiva u smjesi x % bjelančevi-

na u krmivu-------------------------------------------------

100

Primjer izračuna % bjelančevina u prvoj smjesi (za sojino krmivo): 22 x 40 = 880 = 8,8 100 100

Izračunom za ostala krmiva (u zagradi % bjelančevina u krmivu) dobit će se: kukuruz (9%) – 5,4: je-čam (9%) – 1,35 i lucernino brašno (17%) – 0,51.

Zbrajanjem pojedinačnih rezul-tata dobit će se ukupni postotak bjelančevina u smjesi: (8,8 + 5,4 + 1,35 + 0,51) = 16,06%.

Praktični savjeti za uzgajiva-če koji će samostalno spravljati smjese• treba izbjegavati da glavninu

obroka čine krmiva s visokim postotkom sirove vlaknine (zelena krmiva, posije, sunco-kretove pogače i sačme, braš-no od lucerne...)

• poželjno je da se u smjesi za tovljenike od 30 do 60 kg dio bjelančevina biljnog zamijeni bjelančevinama životinjskog podrijetla (10 – 15%). U tom se slučaju ukupne bjelančevine u smjesi mogu smanjiti sa 16 na 15%

• do 1/5 sojinih krmiva može se zamijeniti pogačama ili sačma-ma od neoljuštenog, a do 30% ako su pogače i sačme od olju-štenog sjemena suncokreta

• zamjenom do 50% žitarica ku-hanim krumpirom u smjesi, mogu se ukupne bjelančevine smanjiti sa 16 na 15% (smje-se 30 – 60 kg) i sa 14 na 13% (smjese više od 60 kg). Krumpir ima veći postotak važnih ami-nokiselina od žitarica, a ener-getska vrijednost 4 kg krumpira jednaka je 1 kg kukuruza.

• do 50% žitarica može se zami-jeniti i oparenim korjenjača-ma. Energetska vrijednost 5 kg korjenjača odgovara 1 kg kukuruza. Pri hranidbi korje-njačama i krumpirom, koji sa-državaju malo sirove vlaknine, moguć je veći udio ostalih kr-miva s većim sadržajem siro-ve vlaknine (zamjena 1/5 soji-nih krmiva sa 3/5 posija ili 2/5 brašna od lucerne; zamjena 2/5 sojinih krmiva sa 2/5 sačmi ili pogača od oljuštenog sje-mena suncokreta)

• 3 – 5 kg zelenih krmiva u razdo-blju proljeća i ljeta, zadovoljit će najvećim dijelom potrebe tov-ljenika za vitaminima ili mine-ralima i kompenzirat možebitni nedostatak vitaminsko-mineral-ne predsmjese u obroku

• kod tovljenika težih od 60 kg, a prema kraju tova, potrebno je uvećati dio ječma u smjesi radi dobivanja čvršće slanine

• poželjno je da uzgajivač koji nije u mogućnosti nabavi-ti kompletne predsmjese u obrocima dodaje vapnenac kao izvor Ca. Dodaje se 10 g na 100 kg žive va ge tovljenika.

Hranidba može biti obročna i prema slobodnoj volji. Prema slobodnoj volji moguće je hraniti odojke do 30 kg, ili im se dnevna količina podijeli u tri obroka. Poslije težine od 30 kg valja ih hraniti u dva obroka dnevno jer su rasap hrane i po-trošnja za jedinicu prirasta manji.Oblici u kojima se daje hrana suhi su, navlaženi i tekući. Ako se ona navlaži, bit će manji rasap i neće se prašiti. Prijepor-no je bilo da li je hranu pogodnije davati suhu ili u tekućem obliku. Pokusi su, pak, pokazali da je veći dnevni prirast i manji utrošak ako se ona daje u tekućem obliku. Iskustva pokazuju da bi odnos suhi – tekući dio trebao biti: 1:2,5. U tom slučaju svinje nije bilo potrebno napajati.Pri ostalim načinima hranidbe one moraju imati vode po volji, a za što je najbolje montira nje automatskih pojilica u obore.Proizvođači gotovih i dopunskih smjesa preporučuju koliko se smjese dnevno daje tovljenicima. Orijentacijski se sma-tra da do 40 kg težine tovljenika na svakih 20 kg ide 1 kg smjese. Nakon što tovljenici dostignu 40 kg, na svakih 20 kg dodaje se još 0,5 kg smjese. To znači da će se tovljeniku od 40 kg davati 2 kg, a onom od 60 kg 2,5 kg dnevno.Duljina tova je rezultat s jedne strane želje uzgajivača da je tov što kraći, a utrošak hrane što manji, i s druge strane, da se postigne tržišno zadovoljavajuća težina i kakvoća mesa i slanine kod tovljenika.

Mjerenjem dnevnog prirasta, za različita razdoblja tova, dobi-veni su ovi rezultati:težina tovljenika od 50 do 80 kg – 715 grama/dan težina tovljenika od 80 do 90 kg – 770 grama/dan težina tovljenika od 90 do 100 kg – 835 grama/dan težina tovljenika od 100 do 110 kg – 770 grama/dan.Vidljivo je da se dnevni prirast povećava do 100 kg. Nakon toga on se počinje smanjivati, a povećava se utrošak hrane za jedinicu prirasta.Idući pokazatelj koji uvjetuje dužinu tova omjer je mesa i ma-sti u dnevnom prirastu, a on je sljedeći:

težina tovljenika od 50 do 60 kg – 476 grama mesa: 247 grama mastitežina tovljenika od 80 do 90 kg – 451 gram mesa: 333 grama mastitežina tovljenika od 100 do 110 kg – 400 grama mesa: 367 grama masti.

Vidljivo je da radi ekonomičnosti tova i udjela mesa u dnev-nom prirastu, najisplativiji tov do 100 – 110 kg.Ako se tovljenici drže i nakon te težine, preporučuje se u obrocima smanjiti bjelančevine na 12% i povećavati krmiva koja sadržavaju veći postotak sirove vlaknine. Na taj način će obroci pojeftiniti i smanjivat će se udio masnog tkiva u pri-rastu.

Način i oblik hranidbe, dnevna količina hrane i dužina tova

15. listopada 2012. gospodarskilist

47

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


48

Zapremnina probavnog sustava konja procjenjuje se na 40 l /100 kg tjelesne mase. Relativno mala zapremnina želuca (8,5% ukupne zapremnine probavnog sustava) uvjetuje veličinu i sastav obroka. U normalnim uvjetima hranjenja želudac konja nikad nije prazan. U upravo pojedenoj hrani prevladava razgradnja lako probavljivih ugljiko-hidrata, dok u ostacima prethod-nog obroka razgradnja bjelančevi-na. Zbog male zapremnine želuca kiseli sadržaj želuca (pH 1,7-2,1) prelazi u tanko crijevo još za vrije-me uzimanja obroka, a lužnati cri-jevni sok neutralizira kiselu reakciju želučanog sadržaja čime se stvara optimalan medij za aktivnost lipo-litičkih, proteolitičkih i amilolitičkih enzima koje luče gušterača i slu-znica tankog crijeva. Ovi enzimi razgrađuju ugljikohidrate, bjelanče-vine i masti, a sadržaj koji napušta tanko crijevo sastoji se od vlaknatih ostataka hrane, intestinalnih sekre-ta, neprobavljenog dijela škroba i bjelančevina, staničnog detritisa i mikroorganizama. Kako u konja 25% hrane izbjegne probavi u tan-kom crijevu puno su bitniji procesi koji se odvijaju u debelom crijevu.

Dnevni obroci hrane trebaju osi-guravati hranjive i biološki djelatne tvari za podmirenje uzdržnih potre-ba, potreba za rastom i radom. Te tvari uključuju:ugljikohidrate i masti = energija bjelančevine = produktivnost, plodnost, rast, razvoj organizma, opća i specifična otpornost vitamine = rast, razvoj, zdravlje, plodnost, produktivnost minerale = izgrađuju određena tki-va, sudjeluju u brojnim enzimskim procesima i ciklusima prijenosa ener-gije, sastavni su dio nekih vitamina, hormona, aminokiselina vodu.

Hranidba konjaKonji su monogastrične životinje čiji je probavni sustav prila-gođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovom vlakninom, tj.probavi temeljenoj na mehaničkoj destrukciji i mi-krobiološkoj razgradnji celuloze.

Treba napomenuti da žednog konja ne treba hraniti jer žeđ sma-njuje sekreciju probavnih sokova i iskoristivost hrane. Također nere-dovito ili naglo napajanje konja veli-kim količinama vode ili prehladnom vodom može dovesti do spastičkih stanja (kolike!).

Uzdržne potrebe konja određuju se na temelju tjelesne mase i meta-boličke veličine te produktivnih po-treba vezanih uz rast, rad, laktaciju, graviditet i sl.

PAŠA – izvorno krmivo za konje. Uz odlična dijetetska svojstva i hra-nidbenu vrijednost, pašni sustav hranidbe osigurava kretanje živo-tinja na zraku i suncu, što vrlo po-voljno utječe na kondiciju i zdravlje konja.

S obzirom na količinu i kakvoću paše, ako je potrebno, konje treba prihranjivati žitaricama, a dnevno osigurati i određene količine suhih voluminoznih krmiva. Odrasla grla

mogu dnevno konzumirati i do 60 kg zelene paše.

Osim paše od zelenih krmiva ljeti se može koristiti i krmno bilje s ora-nica (do oko 30 kg na dan ako se koristi silaža oko 15 kg na dan).

GOMOLJAČE, KORJENJAČE I TIKVENJAČE – koriste se najčešće u zimskoj hranidbi radnih konja. Daju se u količini od 10 do 15 kg, a kod teških pasmina i do 30 kg. Tre-ba voditi računa da su to ipak vode-nasta krmiva s malo bjelančevina, vitamina i minerala.

LIVADNO SIJENO – glavno je suho voluminozno krmivo u hra-nidbi konja. Konzumiraju 2,5-3,2 kg suhe tvari sijena na 100 kg tjelesne mase. Kod ždrebadi u rastu, gravid-nih kobila i onih u laktaciji poželj-no je dio sijena zamijeniti sijenom leguminoza (bjelančevine, kalcij, karotin).

ŽITARICE – zob – najbolji kon-centrat za konje. Ima dosta energije i dovoljno sirove vlaknine;

ječam – također dobar, dodaje se u smjesu do 50%;

kukuruz – uz postupno privika-vanje može se davati konjima pri težem i srednje težem radu (pun je energije), ali može izazvati dilataci-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


49

ju želuca, pa ne smije iznositi više od 10 do 15% obroka za lake i 40% obroka za teške pasmine;

posije – izvrstan za kobile u za-dnjoj trećini graviditeta i puerperiju, a dobar je i za konje sa začepom.

PROTEINSKA KRMIVA – može se davati 5 – 15% uljanih pogača i sačmi, osobito kada težimo pove-ćati unos bjelančevina (graviditet, laktacija, rast).

Konjima je također povoljno da-vati nusproizvode pivske industrije (pivski kvasac i sladni trop), jer sa-drže vitamine b-kompleksa, provi-tamine vitamina D te povoljno utje-ču na mliječnost.

Repini rezanci daju se namočeni u količini od 1/3 žitarica u obroku.Osnovna pravila hranjenja: • redoviti razmaci hranjenja;

– davati manje, ali češće obro-ke;

• preobilan i prebrzo pojeden obrok, teži rad neposredno na-kon obroka izazivaju poremetnje u funkciji probavnog sustava;

• za brz i težak rad treba najmanje 1 sat odmora nakon hranjenja;

• žednog konja ne treba hraniti jer žeđ smanjuje sekreciju probav-nih sokova i iskoristivost hrane;

• neredovito, prenaglo napajanje i prehladna voda očituju se spa-stičkim stanjima;

• na apetit konja i stanje proba-ve utječu sastav obroka (sa-stav i omjer voluminozne krme i koncentrata), kakvoća hrane (ukusnost i dijetetska besprije-kornost), nagla promjena hrane koja može dovesti do disbioze kolona i gubitka apetita;

• obrok treba prilagoditi tempera-mentu i tjelesnoj kondiciji, vrsti i trajanju rada, vremenskim uvjeti-ma.Konj se u prirodi hrani pasući

travu cijeli dan, dakle, lagano ci-jeli dan unosi hranu u organizam, pa bi i hranidbu u štali trebalo maksimalno prilagoditi takvom načinu. Dakle, dnevnu količinu hrane koja je konju potrebna tre-balo bi podijeliti na više manjih obroka s tim da se barem 1 sat

prije i poslije treninga/ja-hanja konja ne hrani.

Svaki no-v o p e č e n i vlasnik ko-nja osje-ća bojazan hoće li do-bro hraniti svog konja. Promatrajte konja. Svaki nagli gubi-tak težine ili naglo pove-ćanje težine

znak je da nešto nije u redu s hranidbom.

Povrće i voće u hranidbi konja

Konji obožavaju voće i povr-će, ali ne treba zaboraviti da je sijeno glavna i osnovna hrana, a voće i povrće su samo zdrav i uku-san dodatak, zato ih dajte umjereno. Dakle, konj smije jesti sve voće i povrće s tim da treba pripaziti na sljedeće: • voće i povrće obavezno dobro

operite zbog mogućih pestici-da koji se nalaze u kori;

• bananu davati u malim količi-nama jer je bogata masnoća-ma koje konj teško probavlja;

• možete davati suhe smokve, ali svježe treba izbjegavati jer mogu izazvati probavne smet-nje;

• naranče ili mandarine, ako ih dajete, obavez no ogulite zbog pesticida koji se skupljaju u kori;

• mrkvu, koju konji obožavaju, narežite uzduž, a nikako na kockice ili kolutiće da ne bi došlo do gušenja;

• iako nema znanstvenih doka-za, jabuku prepolovite i izva-dite koštice jer se i dandanas lome koplja oko toga jesu li koštice otrovne ili ne;

• ne davajte konju prezrelo voće i povrće.

SijenoOsnova i glavna okosnica hra-nidbe konja je sijeno. Konj se hrani sijenom u količini 2% od njegove težine dnevno. Konji-ma koji rade ili se natječu daje se zob u količini 1 – 5 kg dnev-no (nikako se u jednom obroku ne smije dati više od 3 kg zobi jer konj više od toga odjedan-put ne može preraditi, a ako je pri velikim naporima konju potrebno više zobi, količina se dijeli na više obroka). Umjesto zobi može se dati i ječam (pre-poruka je da bude oljušten). Konjima je dobro svaki dan dati i malo jabuke ili mrkve koje su dobar izvor vitamina, a konji ih obožavaju. Što se tiče minerala, postoji kamen za lizanje pa ga je dobro povremeno davati. Kukuruz bi trebalo izbjegavati jer uzrokuje upale kopita! Važne natuknice: • Hranite konje prema njiho-

voj težini. • Hranite svaki dan u točno

određeno vrijeme. • Ne hranite odmah prije ili

poslije treninga. • Izbjegavajte nagle promjene

u hranjenju. • Hranite samo s kvalitetnom,

čistom hranom. • Dnevno provjeravajte ostat-

ke hrane i uklonite ih. • Davajte konju minerale i vi-

tamine.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


50

Traže se tzv. unutarnje rezerve. Palo je nešto oborina pa su se str-ništa, zapuštene površine, grmlje i šikare ponešto oporavile. Znano je da hranidbene potrebe koza u suhostaji, tj. u prva tri mjeseca bre-đosti nisu velike, što će uz sveko-liki trud, snalažljivost i dovitljivost omogućiti uštedu dovoljnih količina sijena i zrna za razdoblje najvećih hranidbenih potreba.

Istina o grmljuGrmlje su sadili naši preci, služila

su za razgraničenja, te zaštitu po-lja i naselja. Pored sađenog grmlja ima samoniklih šikara. U malom prostoru grmlja i šikara stvaraju se različiti životni uvjeti. Strukturno bo-gata grmlja pružaju životne uvjete za više od 1000 vrsta živih stvorova, koji tu nalaze zaštitu, hranu, mjesto razmnožavanja i prezimljavanja. Uredno održavana grmlja krase okoliš, štite od vjetra, sprječavaju eroziju tla, osiguravaju različite ko-risne plodove, izvor su najboljih si-rovina i ogrjevnog visokokaloričnog ogrjeva. Nadalje, u grmlju rastu nebrojene ljekovite vrste, koje slu-že kao izvanredna hrana pčelama, kad su okolne livade pokošene, a polja tretirana kemikalijama. Srna je zahvalna grmlju i šipražju jer joj osiguravaju cjelogodišnju zaštitu, prehranu, odmor, mir u bređosti i pri dolasku lanadi na svijet, i odlič-no skrovište i zaklon u prvim dani-ma života.

Ekološko održavanje i vrednova-nje grmlja daje impuls raznovrsno-sti korisnih živih stvorova i bilja, i u zemlji i iznad nje.

Dolazak mladunčadi naših do-maćih koza nije tako dobro uskla-đen s prirodom. Počinje krajem godine pa sve do travnja iduće godine. Iz ekonomskih razloga ko-

Hranidba malih preživačaSvi držatelji malih preživača sa zebnjom očekuju nadolazeću zimu, za koju se ne zna kakva će biti. Svi su svjesni da je sijena malo, a otave gotovo nije bilo. S bitno smanjenim količinama sijena i zrna valja izdržati do proljeća

zarima su poželjna ranija jarenja (prosinac, siječanj, prva polovina veljače u vrijeme najvećih hladno-ća), radi što skorije laktacije pa i prodaje jarećeg mesa već za Uskrs kad se postižu najbolje cijene. Hra-nidbeno-energetske potrebe koza su najveće u posljednja dva mjese-ca bređosti, točnije u razdoblju od studenog do kraja veljače, kad je zima najjača, a iza tog razdo-blja slijedi još najmanje jedan mjesec dojenja najmanjih. S obzirom na to da burag no-vorođenih nije još razvijen, najkvalitetnije sijeno ili do-bru otavu valja očuvati, kao n e o p h o d a n poticaj za što raniji i bolji razvoj bu-raga novorođenih. Od skorog, do-brog razvoja buraga neposredno zavisi kasnije sveukupno stasanje, lijep tjelesni razvoj bez nedostata-ka, tj. skladan vanjski izgled i što veći dnevni prirast.

Dakle, srna zimi može osigurati dovoljno hrane za uzdržne potre-

be, a u proljeće u svom prirodnom ambijentu za posljednja dva mje-seca skotnosti, dok to koza-ovca ne može, što je ujedno i odgovor bezobzirnim špekulantima sijenom i zrnom, od kojih smo čuli: „Ak vam je skupo, hranite ih u grmlju, pa kak preživi srna, tak buju i vaše koze i ovce.“

Istina i činjenice o hranidbenim vrijednostima

brstaBrstom koza može osigurati sve

svoje potrebne makro i mikro nu-trijenata potrebnih za zdrav, dug život, rasplod i proizvodnju. Makro nutrijenti su natrij, klor, kalcij, fosfor,

magnezij, a mikro nutrijenti željezo, cink, bakar, mangan, jod, selen, krom, molibden, fluor, kobalt, nikal, bor.

Podmladak od “koza s brsta“ izrazito je vitalan, jer njihovim maj-kama u bređosti nije nedostajao bakar, jod, selen.

Lišće i grančice listopadnog gr-mlja i šipražja s prestankom vege-tacije znatno gube sadržaj nutrije-nata i ostale hranidbene tvari, dok se to ne događa kod zimzelenog grmlja i šipražja.

U gladno proljeće nedostaje hra-na i potreban je brst, pa koze u štali moraju imati na stalnom raspola-ganju po volji dobre slame ili suhe kukuruzovine. Poslije povratka s brsta pristup vodi možemo dopu-stiti nakon dva sata. Stalnim brstom smanjuju se troškovi nabave tzv. kamena za lizanje.

Neosporno je da moramo osigu-rati minimalno za svaku kozu 145 kg dobrog sijena za zadnja dva mjeseca bređosti i prvi mjesec dojenja, te za svakog novorođe-nog još i 30 kg otave. Minimalni dnevni obrok za koze u četvr-tom i petom mjesecu bređosti, te u prvom mjesecu dojenja novorođenih je 1,6 kilograma dobrog sijena i 0,25 kilogra-ma zobi ili 1,8 kilograma sijena srednje kvalitete i 0,50 kilogra-ma zobi.

Na zapuštenim površinama obilje hrane sve do visokog snijega

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


51

Šumski plodovi su oduvijek vrijednost

Svaki kilogram šipka, keste-na, žira, gloga, trnine, bukovca i poslije prvih mrazeva oskoruše, mušmule, može u prva tri mjese-ca bređosti u potpunosti zamijeniti kilogram kukuruza, ječma ili zobi. Dapače, neki od ovih plodova po-stižu veću prodajnu ci-jenu, od nabavne cijene zrna.

Sakupljanjem šum-skih plodova možemo uštedjeti na zrnu, tj. dje-lomično ili u potpunosti eliminirati trošak naba-ve zrna.

Naši prijatelji Vera i Andrija, njihove kćeri studentice Andrijana i Katarina kažu: „Kuna ima svuda oko nas, i na zemlji. Beremo i proda-mo kesten, šipak, glog i trninu i kupimo žitarice i sijeno za naše koze.“

Dobra stara kukuruzovinaNije točno da ove godine nema

kukuruza, špekulanti i neodgo-vorni državni mediji izravno štete stočarima, posebno malim gospo-darstvima koja drže koze i ovce. Za prehranu koza može gotovo u potpunosti koristiti odrezani gor-nji dio (iznad klasa) i komušina, što može nadomjestiti jedan dio sijena. Kukuruzovina sadrži 5% bjelančevina, 1,7 masnoća i 39% celuloze. Sasiječemo li donje dije-love kukuruzovine na dužinu od 10 cm, dobit ćemo stelju koja maksi-malno upija tekućinu.

Suha, mirisna, boje zlata, vršna kukuruzovina i isto takva komušina može u prva tri mjeseca bređosti zamijeniti do 40% sijena. Suhu ku-kuruzovinu nazivaju i kukuruzna slama, a ona je siromašnija sirovim vlaknima i bogatija bjelančevinama od slama žitarica. U Švicarskoj se kukuruzovina masovno koristi za proizvodnju biološkog peleta za ogrjev.

Zlatna slamaKoličinski najveće značenje ima

pšenična slama, dok zobena slama ima najveću hranidbenu vrijednost i sadrži 3,8% bjelančevina, 1,5% masnoća i 29% celuloze. Kod malih preživača valja izbjegavati ječmenu slamu zbog osja, tj. pikanja i iritira-nja vimena što kod koza redovito izaziva vanjske infekcije nježnog

vimena. Slama sadrži vrlo nisku energetsku gustoću, pa je ograni-čeno podobna za hranidbu malih preživača u doba visokih energet-skih potreba.

Švicarski držatelji malih preživača masovno koriste slamu graha, graš-ka, leće, uljane repice i heljde, ništa se ne zaorava i ne dimi po poljima.

Mali preživači težine 50 kg mogu u dnevnom obroku dobiti do 0,4 kg kvalitetne slame, najbolje zo-bene. Gledano energetski, jedan kilogram sijena zamijenit će 0,5 kg slame i 0,5 kg zobi. Prema tre-nutačnim cijenama sijena, slame i zobi kod nas, zamjena odgovara i financijski.

Hrana iz domaćinstvaBrižan gospodar sakupit će i

dobro uskladištiti jabuke, a nakon prvih mrazeva ubrat će mušmule, koje su prave vitaminske bombice za male preživače. U zadnjoj trećini bređosti vaše će vam životinje biti zahvalne ako svaki dan dobiju po jednu jabuku, a mušmulu čuvajte za dane neposredno prije jarenja.

Ovaj dodatak voća svekoliko utje-če na vitalnost i unutarnju energiju novopristiglih na svijet, koja im je neophodna za zagrijavanje tijela do uzimanja prvih gutljaja kolostruma. Osušena kopriva, zeleni list kupine i bršljana uvijek se preporučuju.

Sredinom listopada počinjemo vaditi gomoljasto povrće, mrkvu, žuti korijen, a iza toga nam pristi-

že repa. Veće količine gomolja tradicionalno skladištimo u trapu.

Manje količine skladi-štimo u crne vreće, koje prethodno uvučemo u mrežaste vreće, koje slu-že kao ojačanje i velika su pomoć u rukovanju otežalim vrećama. Go-molje je najbolje vaditi iz zemlje za vrijeme suhih dana i ovlaš ih očistiti od zemlje. Vreće napunimo do tri četvrtine, zaveže-mo i drvetom debljine olovke izbušimo na sva-

koj vreći oko tridesetak rupica. Sve složimo u suhu prostoriju.

Jabučni trop pomiješamo sa 10% ječma, na jednu tonu dodaje-mo uobičajena sredstva za siliranje u količini od 4 kilograma. Ako ne raspolažemo pripremljenim silo-som, trop punimo u plastične ba-čve s besprijekornim zatvaračem koji će onemogućiti pristup zraka. Dobar način siliranja jabučnog tro-pa je punjenje jakih plastičnih vreća (za kiseljenje kupusa). Radi tran-sporta do štale ili po lovištu, prepo-ručuje se i te plastične vreće uvući u mrežaste.

Tako pripremljen jabučni trop mora odstajati osam tjedana, a male preživače mora se postupno privika-vati na tu hranu. Jabučnu silažu koja je ostala u štali iza obroka najbolje je odmah odstraniti. Ako nisu pre-niske temperature, jabučnu silažu valja ponuditi malim preživačima na otvorenom prostoru. Maksimalna količina po jednom malom preživa-ču je 0,8 kg, a najbolje je hraniti s količinom od 0,5 kilograma.

Nikola Šneberger

Zimi je dobro hraniti koze zrnom na otvorenom prostoru

Documents

Hranidba stoke