Click here to load reader

HR ISSN 2314-9582 Europsko izvješće o drogama

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of HR ISSN 2314-9582 Europsko izvješće o drogama

I Pravna napomena
Ova publikacija Europskog centra za praenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) zaštiena je autorskim
pravima. EMCDDA ne prihvaa nikakvu odgovornost za posljedice koje mogu nastati iz korištenja podatcima
sadranima u ovom dokumentu. Sadraj ove publikacije nuno ne odraava slubena mišljenja partnera EMCDDA-a,
drava lanica Europske unije ili bilo koje druge institucije ili agencije Europske unije.
Europe Direct usluga je koja vam omoguuje pronalazak odgovora na pitanja o Europskoj uniji.
Besplatni telefonski broj (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne govornice ili hoteli mogu naplaivati
pozive).
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Ovo je izvješe dostupno na bugarskom, španjolskom, eškom, danskom, njemakom, estonskom, grkom,
engleskom, francuskom, hrvatskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, maarskom, nizozemskom, poljskom,
portugalskom, rumunjskom, slovakom, slovenskom, finskom, švedskom, turskom i norveškom jeziku. Sve prijevode
izradio je Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.
Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.
ISBN: 978-92-9168-870-8
© Europski centar za praenje droga i ovisnosti o drogama, 2016.
Umnoavanje je dopušteno uz uvjet navoenja izvora.
Europski centar za praenje droga i ovisnosti o drogama (2016), Europsko izvješe o drogama 2016: Trendovi i razvoj,
Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg
Printed in Belgium
Praça Europa 1, Cais do Sodré, 1249-289 Lisabon, Portugal
Tel. +351 211210200
[email protected] I www.emcdda.europa.eu
twitter.com/emcdda I facebook.com/emcdda
11 I SAETAK
17 I POGLAVLJE 1
Ponuda droga i trište
37 I POGLAVLJE 2
53 I POGLAVLJE 3
71 I PRILOG
Nacionalne baze podataka
S velikim zadovoljstvom predstavljamo 21. godišnju analizu situacije na podruju droga u
Europi, našu prvu od preuzimanja uloge nove direktorice EMCDDA-e i predsjednice
Upravnog odbora agencije. Kao i prethodnih godina, Europsko izvješe o drogama 2016.
sadrava pravovremeni pregled najnovijih trendova i zbivanja na podruju droga u Europi, u
obliku integriranog multimedijalnog paketa. Ovo izvješe na jedinstven nain objedinjuje
suvremeni i vrhunski pregled uporabe droga, problema povezanih s drogama i trišta droga
te ovu analizu situacije nadopunjuje s informacijama o politikama i praksama glede droga.
Ovogodišnja analiza još jednom istie da se Europa sve više suoava sa sve sloenijim
problemom koji se odnosi na droge, pri emu sve veu ulogu imaju stimulansi, nove
psihoaktivne tvari, zlouporaba lijekova i problematina uporaba kanabisa. Izvješe nas
takoer podsjea na to da su neki od problema iz prošlosti još uvijek prisutni iako se izazovi
za politiku i praksu, izneseni u ovom izvješu, mijenjaju. Pitanje opijata u Europi i dalje
predstavlja središnji problem u okviru analize 2016., što odraava znaajan utjecaj tih
droga na smrtnost i morbiditet. Sada uviamo sve sloeniju vezu izmeu uporabe heroina i
sintetskih opijata te popratno zabrinjavajue poveanje u ukupnim procjenama smrtnih
sluajeva povezanih s uporabom opijata. Usluge lijeenja u Europi sada trebaju odgovoriti
na sve sloenije zdravstvene potrebe skupine korisnika heroina koji postaju sve stariji, a
donositelji politika bore se s traenjem odgovora na teško pitanje o tome koji su
najprikladniji dugoroni terapijski ciljevi za tu skupinu. Istovremeno nas nove epidemije
ovisnosti o heroinu zabiljeene u drugim dijelovima svijeta podsjeaju da je to podruje u
kojem je prijeko potreban oprez i da je kontinuirani nadzor kljuan za rješavanje problema.
Naše je izvješe kolektivan pothvat i osjeamo se dunima da zahvalimo svima koji su
svojim doprinosom omoguili izradu ovog izvješa. Kao i do sada, ulazni podatci iz
nacionalnih kontaktnih toaka mree Reitox i podatci prikupljeni od nacionalnih strunjaka
predstavljaju osnovu za analizu predstavljenu u ovom izvješu. Osim toga, moramo
zahvaliti i na podatcima koje smo dobili od naših institucionalnih partnera na europskoj
razini; posebice zahvaljujemo Europskoj komisiji, Europolu, Europskom centru za
spreavanje i kontrolu bolesti te Europskoj agenciji za lijekove. Takoer sa zadovoljstvom
napominjemo da ovogodišnje izvješe ukljuuje i dodatne informacije na razini gradova iz
europskih istraivakih mrea koje nadopunjuju nacionalne podatke na podrujima analize
otpadnih voda i hitnih bolnikih intervencija povezanih s uporabom droga, ime se sve više
razvija naše razumijevanje obrazaca konzumacije droge i šteta širom Europe.
Europsko izvješe o drogama 2016: Trendovi i razvoj
6
Konano, napominjemo da je ovo izvješe objavljeno u trenutku koji je iznimno vaan za
razvoj politika o drogama, kako u Europi tako i na meunarodnoj razini. Na europskoj razini
ocjenjivat e se postignua trenutanog akcijskog plana za spreavanje uporabe droga, a
zapoele su i rasprave o mjerama koje su potrebne za unapreivanje europske strategije za
suzbijanje uporabe droga tijekom iduih godina. Europske su drave bile aktivne i u
meunarodnim raspravama u okviru posebnog zasjedanja Ope skupštine UN-a odranog
u New Yorku u travnju ove godine. S europskog gledišta naglašena je vrijednost
uravnoteenog pristupa na temelju dokaza koji se vrsto zasniva na zalaganju za ljudska
prava. Prema našem mišljenju, jedan od razloga zbog kojih Europa ima pravo na ovlašteno
sudjelovanje u ovoj raspravi jest injenica da Europa predano ulae napore u razumijevanje
promjenjive prirode problema s kojima se suoavamo i kritiko ocjenjivanje uinkovitih
mjera. Ponosni smo što ovo izvješe te rad centra EMCDDA i njegovih nacionalnih partnera
nastavljaju pridonositi tom razumijevanju i ostajemo pri svojem uvjerenju da ispravne
informacije predstavljaju preduvjet za pouzdane politike i mjere na ovom podruju.
Laura d’Arrigo
I Uvodne napomene i zahvale
Ovo se izvješe temelji na podatcima koje su EMCDDA-u pruile drave lanice EU-a,
drava kandidatkinja Turska, te Norveška u obliku nacionalnih izvješa.
Svrha je ovog izvješa pruiti pregled i saetak situacije na podruju droga u Europi, kao i
odgovore na tu situaciju. Statistiki podatci izneseni u izvješu odnose se na 2014. godinu
(ili posljednju dostupnu godinu). Analiza trendova temelji se samo na onim dravama koje
su pruile dovoljno podataka koji opisuju promjene u danom razdoblju. Statistika
znaajnost testirana je na razini 0,05, osim ako je navedeno drugaije. itatelj treba imati u
vidu da praenje obrazaca i trendova u skrivenom i stigmatiziranom okruenju
karakteristinom za uporabu droga predstavlja i praktian i metodološki izazov. Iz tog su
razloga upotrijebljeni višestruki izvori podataka u svrhu analiza u ovom izvješu. Iako se
zamjeuju znatni pomaci i u nacionalnim analizama i u analizama u mjeri koju je mogue
postii na europskoj razini, treba istaknuti da na tom podruju postoje metodološke
teškoe. U tumaenju je stoga potreban oprez, posebno kada se drave usporeuju na
osnovi bilo koje jedinstvene mjere. Tehnika upozorenja i kvalifikacije koje se odnose na te
podatke mogu se pronai u internetskoj verziji ovog izvješa te u statistikom biltenu gdje
se navode i detaljne informacije o metodologiji i kvalifikacijama analize te primjedbe o
ogranienjima u dostupnim skupovima podataka. Ondje su dostupne informacije o
metodama i podatcima upotrebljavanima za procjene na europskoj razini kod kojih su
mogua umetanja.
EMCDDA zahvaljuje na pomoi u izradi ovog izvješa:
voditeljima nacionalnih kontaktnih toaka Reitoxa i njihovu osoblju;
servisima i strunjacima u dravama lanicama koji su prikupili izvorne podatke za ovo
izvješe;
Europskom parlamentu, Vijeu Europske unije, posebno Horizontalnoj radnoj skupini za
droge, i Europskoj komisiji;
Europskom centru za spreavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europskoj agenciji za lijekove
(EMA) i Europolu;
skupini Pompidou Vijea Europe, Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal,
Regionalnom uredu za Europu SZO-a, Interpolu, Svjetskoj carinskoj organizaciji,
Europskom projektu školskih anketa o alkoholu i drogama (ESPAD), Središnjoj europskoj
skupini za analizu nezakonitih droga u kanalizaciji (SCORE), Europskoj mrei za hitne
sluajeve povezane s drogom (Euro-DEN) i Švedskom vijeu za informacije o alkoholu i
drugim drogama (CAN);
Nigelu Hawtinu i društvu Composiciones Rali.
Nacionalne kontaktne toke Reitoxa
Reitox je Europska informacijska mrea o drogama i ovisnosti o drogama. Mrea se
sastoji od nacionalnih kontaktnih toaka u dravama lanicama Europske unije,
dravi kandidatkinji Turskoj te u Norveškoj i pri Europskoj komisiji. Pod nadlenošu
svojih vlada kontaktne toke nacionalna su tijela koja šalju informacije EMCDDA-i.
Kontaktni podatci nacionalnih kontaktnih toaka mogu se nai na EMCDDA-inoj
internetskoj stranici.
Saetak
11
Saetak
Kontinuirani znakovi otpornosti na europskom trištu droge
Analiza predstavljena u ovom izvješu opisuje europsko trište droga koje je i dalje otporno, uz odreene pokazatelje za kanabis i stimulativne droge koji biljee uzlazni trend. Sveukupno, podatci o opskrbi drogama upuuju na to da je istoa i potentnost nezakonitih tvari visoka ili u porastu. Veina najnovijih podataka iz anketa o prevalenciji takoer pokazuje umjereni porast procijenjene uporabe esto upotrebljavanih droga. Trište droga sve je sloenije zbog novih tvari koje su konzumentima dostupne zajedno s ve postojeim drogama, što upuuje na sve veu vanost lijekova, dok istovremena uporaba više vrsta droga postaje uobiajeni obrazac ponašanja za osobe koje pate od problema uzrokovanih uporabom droga. injenica da se proizvodnja kanabisa, sintetskih droga, ak i nekih opijata i novih psihoaktivnih tvari sada odvija u Europi, blizu potrošakih trišta, predstavlja izazov za sve napore uloene u zabranu.
Ukupno gledajui, nova analiza istie potrebu da se u europski plan za razvoj politike o drogama uvrsti širi i sloeniji skup problematinih pitanja nego što je to bilo do sada.
I Ponovni porast uporabe MDMA
Ponovna potranja za sintetskom tvari MDMA kao opim
stimulansom meu mladim ljudima ukazuje na nove
izazove koje pred nas postavlja suvremeno trište droga.
ini se da inovacije u izvornim prekursorima, novim
proizvodnim tehnikama i internetskoj nabavi potiu
ponovno oivljavanje trišta koje sada obiljeava
raznolikost proizvoda. Dostupni su visokodozirani prahovi,
kristali i tablete s razliitim logotipovima i u raznim bojama
i oblicima, s dokazima o proizvodnji po narudbi, kao i
uporaba sofisticiranog i ciljanog marketinga. Mogue je da
se tu radi o namjernoj strategiji proizvoaa kako bi
poboljšali percepciju o drogi nakon duljeg razdoblja
ponude droga loše kvalitete i krivotvorenja koje je
rezultiralo padom uporabe. Postoje znakovi koji ukazuju na
odreeni uspjeh takve strategije, uz naznake da je MDMA
sve popularniji i kod postojeih korisnika stimulansa i kod
nove generacije mladih korisnika. To ukazuje na potrebu
poduzimanja mjera prevencije i smanjenja štete,
usmjerene na nove korisnike koji moda upotrebljavaju
visokodozirane proizvode, a nisu svjesni rizika povezanih s
uporabom tih tvari.
kojih se veina svodi na uporabu i posjedovanje za osobnu
uporabu, takoer ine oko tri etvrtine svih kanjivih djela
povezanih s drogama.
koje uzrokuje uporaba kanabisa. Oni su najizraeniji kod
dugoronih korisnika i korisnika koji ga esto
upotrebljavaju, a procjenjuje se da oko 1 % odraslih osoba
u Europi upotrebljava kanabis svakodnevno ili gotovo
svakodnevno. Prema povijesnim su standardima visoke
razine potentnosti i za smole kanabisa i za marihuanu, a to
je prilino zabrinjavajue jer za korisnike moe poveati
rizik od akutnih i kroninih zdravstvenih problema. Veina
lijeenja novih ovisnika posljedica je konzumacije te droge
iako se podatci o poetku lijeenja ovisnosti o drogama
moraju tumaiti u kontekstu upuivanja i širokih odrednica
koje obuhvaaju skrb i zaštitu te populacije. Odgovor
politike na tom podruju mora uzeti u obzir da se u Europi,
za razliku od drugih podruja u svijetu, kanabis obino puši
u kombinaciji s duhanom, ime se naglašava vanost
sinergije izmeu politike za nadzor kanabisa i politike za
nadzor duhana.
Jednako zahtjevan problem meunarodne i europske
politike o drogama je uinkovit odgovor na dinamino
trište novih droga koje se stalno mijenja. Informacije o
uporabi novih psihoaktivnih tvari vrlo su ograniene, ali 50
000 prijavljenih zapljena tih droga u 2014. daje djelomian
uvid u njihovu relativnu dostupnost. Sintetski kanabinoidi
ine preko 60 % tih tvari, a ova klasa droga obuhvaa i
znaajnih 98 novih tvari prvi put zabiljeenih u 2015. i
prijavljenih sustavu ranog upozorenja EU-a kao nove
psihoaktivne tvari. Od tih tvari dvadeset i etiri su sintetski
kanabinoidi, droge koje djeluju na iste modane receptore
kao i THC, koja je jedna od glavnih aktivnih tvari u
prirodnom kanabisu. Sa zdravstvenog gledišta, meutim,
mnogi su sintetski kanabinoidi znaajno toksiniji, a
prijavljena su masovna trovanja pa ak i smrtni sluajevi.
Prijetnja koju predstavljaju te tvari istaknuta je u
upozorenju koje je EMCDDA izdalo u veljai 2016. o
sintetskom kanabinoidu MDBM-CHMICA, drogi koja se
povezuje s 13 smrtnih sluajeva i 23 nesmrtonosne
I Novi podatci istiu regionalne obrasce u uporabi stimulansa i štetama koje oni uzrokuju
Ovo izvješe ukazuje na to da se vei prioritet treba dati
identifikaciji i rješavanju lokaliziranih obrazaca uporabe
stimulansa i povezanim štetama. Noviji rezultati analize
otpadnih voda usporeuju zapljene i podatke iz anketa,
naglašavajui regionalne razlike u obrascima uporabe
stimulansa širom Europe. ini se da se kokain više
konzumira u dravama zapadne i june Europe, dok je
uporaba amfetamina raširenija u sjevernoj i istonoj
Europi. Kod kokaina i amfetamina zabiljeeno je
srednjorono poveanje u istoi iako su cijene ostale
uglavnom stabilne. Problemi povezani sa stimulansima
postaju sve vidljiviji. U nekim dravama postoje odreena
zabrinutost zbog poveanja zahtjeva za lijeenjem
ovisnosti o amfetaminima, a gotovo polovina tih novih
korisnika prijavljuje intravensku uporabu. Intravenska
uporaba stimulansa povezana je i s nedavnim izbijanjem
HIV-a u marginaliziranim populacijama. Raste i zabrinutost
zbog intravenske uporabe stimulansa koja se povezuje s
visokom razinom rizinog seksualnog ponašanja. To je u
nekim europskim gradovima primijeeno meu manjim
skupinama muškaraca koji imaju spolne odnose s drugim
muškarcima, a ukazuje na potrebu za jaanjem suradnje
izmeu programa lijeenja ovisnosti o drogama i
zdravstvenih slubi za zaštitu seksualnog zdravlja te na sve
nunije traenje zajednikog odgovora.
I Odgovori na problematiku povezanu s kanabisom ostaju kljuni izazov za europsku politiku o drogama
Trenutano se na meunarodnoj razini i u Europi vode
znaajne javne i politike rasprave o troškovima i
prednostima razliitih opcija politika o kanabisu. Podatci
izneseni u ovom izvješu podloga su za takve rasprave jer
odraavaju neke od sloenih pitanja na koja je potrebno
skrenuti pozornost. Ta je tema vana jer izgleda da se
razine cjelokupne uporabe kanabisa ne smanjuju, a u
nekim populacijama mogue je i njihovo poveanje.
Znaajno je da je veina drava koje su izradile aktualnu
procjenu s pomou anketa (od 2013.) izvijestila o
poveanoj uporabi te droge.
vrijednosti nezakonitog europskog trišta droga.
Proizvodnja kanabisa postala je glavni generator prihoda
za organizirani kriminal. Uvoz kanabisa iz više drava
porijekla i poveanje domae proizvodnje u Europi
predstavljaju veliki izazov za izvršavanje zakonodavstva jer
stavljaju poveani pritisak na ve optereene policijske i
carinske resurse. Kaznena djela povezana s kanabisom, od
Kanabis zauzima najvei udio u vrijednosti nezakonitog europskog trišta droga
13
DETALJNI PRIKAZ — PROCJENA UPORABE DROGA U EUROPSKOJ UNIJI
Napomena: Potpuni skup podataka i informacija o metodologiji moete pronai u internetskom Statistikom biltenu.
40 %
0
0
Izvor: Istraivanje Flash Eurobarometer o mladima i drogama iz 2014
Odrasli (15−64)
Tijekom prošle godine
1,1 % 5,1 %
Tijekom ivota
Glavna droga u oko 40 % svih prijava za lijeenje ovisnosti o drogama u Europskoj uniji
Visokorizini konzumenti opijata
Smrtonosna predoziranja
644 000 konzumenata opijata prošlo je zamjenski tretman tijekom 2014
Tijekom prošle godine
Uporaba: Tijekom ivotaTijekom prošle godine
Tijekom prošle godine
0,8 % 3,9 %
14
opijata. Razumijevanje pokretaa trendova u ovom
podruju, meutim, prilino je sloeno. Mogua
objašnjenja ukljuuju poveanje dostupnosti heroina,
poveanu istou droge, sve stariju i ranjiviju skupinu
korisnika i promjenjive obrasce uporabe droga (ukljuujui
uporabu sintetskih opijata i lijekova). Promjene u praksi
izvješivanja takoer su vane. Podatci o opskrbi,
ukljuujui procjene o poveanoj proizvodnji heroina u
Afganistanu, poveanje koliine zaplijenjenog heroina i
vea razina istoe droge ukazuju na mogue poveanje
dostupnosti ove droge. Trenutano, meutim, nema vrstih
dokaza o poveanju unosa heroina, a ulazak u program
lijeenja ovisnosti o heroinu biljei pad ili stagnira dok
predoziranja ostaju primarni problem meu starijim
korisnicima opijata. Usprkos tome, u nekim je dravama
primijeen lagani porast smrtnih sluajeva uzrokovanih
predoziranjem kod mlaih skupina, što zahtijeva pojaanu
pozornost.
ini se da je uloga sintetskih opijata i medicinskih lijekova
takoer vana kada govorimo o smrtnim sluajevima
povezanim s drogama u odreenim dijelovima Europe.
Postoji odreena zabrinutost zbog zlouporabe
benzodiazepina i drugih lijekova koji potjeu od pruatelja
terapijskih usluga i iz nedozvoljenih izvora, ali uloga koju ti
lijekovi imaju u smrtnim sluajevima uzrokovanim
predoziranjem u Europi i dalje ostaje nedovoljno
razjašnjena. Više informacija dostupno je za sintetske
opijate. Proizvodi sintetskih opijata koji su uglavnom, ali ne
iskljuivo, lijekovi koji se upotrebljavaju za zamjensko
lijeenje, izraeniji su u okviru podataka o smrtnim
sluajevima povezanim s drogama u nekim dravama, a
zabiljeeno je i poveanje zahtjeva za lijeenje od ove tvari.
S obzirom na ozbiljne probleme koji su u javnom zdravstvu
uzrokovani zlouporabom opijatnih lijekova u Sjevernoj
Americi i drugdje, potreban je poboljšani nadzor kako bi se
na europskoj razini zapazili bilo kakvi problemi na ovom
podruju. Osim toga, kao što je navedeno u izvješu,
regulatorni okviri i klinike smjernice mogu imati pozitivnu
ulogu u smanjenju rizika od zlouporabe lijekova
namijenjenih odgovarajuoj terapijskoj uporabi.
I Nove farmakološke mogunosti za ublaavanje šteta uzrokovanih uporabom droga
Tijekom iduih godina moemo oekivati pokretanje niza
novih farmakoloških mogunosti koje bi mogle poveati
prilike za rješavanje nekih od problema povezanih s
uporabom droga. U ovom se izvješu istiu dva podruja u
kojima se uvode nove terapije i inovativne metode. Niz
intoksikacije. Prisutnost te kemikalije otkrivena je u 20
razliitih mješavina za pušenje, a smrtni sluajevi i trovanja
zabiljeeni su u osam drava te postoji mogunost da e
se pojaviti i u ostalim dravama. Potrošai tih proizvoda
obino ne znaju koje kemikalije sadravaju ove droge.
Nuspojave se takoer povezuju s nekontroliranim
stimulansima i opijatima prijavljenim sustavu ranog
upozorenja. Uinkovit i brz odgovor na prodaju nepoznatih
kemikalija, od kojih se neke naknadno pokau vrlo
otrovnima, predstavlja jedan od najveih izazova za politiku
na ovom podruju. Mladi potrošai nesvjesno mogu
predstavljati pokusne kunie pri uporabi tvari za koje su
potencijalni zdravstveni rizici uglavnom nepoznati. Ovdje
navodimo primjer sintetskog katinona alfa-PVP iji su rizici
procijenjeni u studenom 2015. Ovaj snani psihostimulans
povezuje se s gotovo 200 akutnih intoksikacija i preko 100
smrtnih sluajeva u Europi.
ciljaju na kronine i problematine sektore trišta droga.
Dostupni su, na primjer, i nekontrolirani sintetski opijati,
kao što je skupina lijekova fentanili. Ti lijekovi mogu biti
osobito štetni. Ovdje kao primjer moemo navesti
acetilfentanil ije su rizike EMCDDA i Europol procijenili
2015. Nove psihoaktivne tvari takoer su pronaene u
proizvodima koji se na trištu prodaju kao zamjene za
lijekove kao što su benzodiazepini, lijekovi ija se
zlouporaba u nekim dravama povezuje sa stvaranjem
ovisnosti.
I Porast smrtnih sluajeva uzrokovanih predoziranjem ponovno je u središtu pozornosti
Ovogodišnja analiza takoer istie novu zabrinutost zbog
poveanja broja sluajeva predoziranja heroinom i drugim
opijatima. Heroin se znatno istie u podatcima o
smrtonosnim predoziranjima, a takoer je i najzastupljenija
nezakonita droga prijavljena u novim podatcima na razini
europskih gradova o intervencijama u hitnim bolnikim
sluajevima. Hitni sluajevi povezani s drogama znatno se
razlikuju izmeu gradova, s time da se kanabis, kokain i
drugi stimulansi takoer istiu na nekim podrujima.
Trenutano se podatci o akutnim problemima povezanim s
drogama ne prikupljaju sustavno na europskoj razini. Pilot
studija na razini gradova upuuje na to da bi rutinsko
praenje na ovom podruju imalo veliku vrijednost jer bi
pomoglo u boljem razumijevanju i praenju utjecaja novih
problema s drogama.
problemima povezanim s opijatima, izvješuju o nedavnom
poveanju smrtnih sluajeva uzrokovanih uporabom
15
drava u EU-u osigurava lijek za ublaavanje posljedica
predoziranja, naksalon, korisnicima opijata kroz sustave
zajednica ili korisnicima droga koji izlaze iz zatvora, s ciljem
smanjenja smrtnih sluajeva uzrokovanih predoziranjem.
Šira provedba primjene naksalona za kunu uporabu u
Europi jedna je od mogunosti, uz razvoj proizvoda s
naksalonom za nazalnu primjenu i s obzirom na to da je u
SAD-u nedavno odobrena prodaja takvih proizvoda u
ljekarnama. Takoer postaju dostupni i drugi lijekovi koji
pruaju vee mogunosti za lijeenje virusnih infekcija
hepatitisa C meu aktivnim intravenskim korisnicima
droga, ukljuujui one koji sudjeluju u programima lijeenja
od ovisnosti o drogama. Nove terapije imaju znaajan
potencijal za pruanje koristi za zdravlje u podruju
ovisnosti o drogama, ali postoji i izazov smanjenja njihovog
unosa i osiguravanja odgovarajuih resursa dostupnih za
ispunjavanje potreba lijeenja.
I Nove prijetnje i mogunosti koje pruaju trišta droga na internetu
Vaan novi izazov za politiku o drogama jest kako reagirati
na problem dvostruke uloge interneta kao i
komunikacijskog medija i novog izvora opskrbe drogom.
Panja je usmjerena prvenstveno na opasnost koju
predstavljaju prikrivena trišta droga na mrei darknet.
Vano je razmotriti i sve veu ulogu površinskih
internetskih stranica, posebice u odnosu na opskrbu
krivotvorenim lijekovima i novim psihoaktivnim tvarima, kao
i aplikacija na društvenim medijima koje su namijenjene
razmjeni na istoj razini. Internetske platforme takoer…

Search related