* Hotel "Mance", Brod na Kupi - tel/fax :837-164, tel. 837-360, www.hotelmance.com* Hotel "Risnjak", Delnice - tel. 508-160,508-180, fax 508-170, www.hotel-risnjak.hr* Pansion "Lovački", Delnice - tel. 812-440,ax 812-019, www.lovacki.com* Pansion Nacionalnog parka "Risnjak", CrniLug - tel. 836-133, 836-246, fax 836-116,www.risnjak.hr* Planinski centar "Petehovac", Delnice - tel.814-901, fax 620-787, www.petehovac.com* Planinarski dom "Pahulja", Delnice - tel.812-423, 095/911-1399,www.planinarskidom-pahulja.com* Caffe-bar i sobe "Centar", Delnice - tel.812-972, 098/232-875, www.centar-delnice.hr* „Sotlar“ d.o.o., sobe „Americano“, Delnice –tel. 811-320

* Bistro "AM", Delnice, Starčevića 2 -tel. 812-310* Bistro "Start", Delnice, Školska 9 -tel. 811-005* Buffet "Scorpion", Delnice, Supilova 67 -tel. 812-662* Bistro „Tron“, Delnice, Supilova 45,tel. 508-284* Objekt brze prehrane, Pizza-cut "Tvitić",Delnice, supilova 48 - tel. 811-064* Objekt brze prehrane "Rasta", Brod na Kupi,Zrinska 12 - tel. 837-132

* Goranski sportski centar (Dom sportova,bazen, teniski tereni, klizalište, kuglana) –tel/fax. 812-488, 811-022Skijalište Petehovac, tel. 814-091,fax. 620-787, www.petehovac.com.hr* Fitness Hotela „Risnjak“ (tehno-gym sprave),Delnice – tel. 508-160, www.hotel-risnjak.hr* „Gorski tok“ (rafting, kayaking, kanu safari,skijaško trčanje, streličarstvo), Brod na Kupi,tel. 812-864, 098/177-2585,www.gorski-tok.hr* "Foris" adventures travel (rafting, biking,canyoning) - tel. 837-139, www.rafting.com.hr* Ribolovne dozvole Kupa, kupica, Curak, mob.091/513-8868, www.sru-goran.hr* Lovstvo, Uprava Hrvatskih šuma Delnice – tel.812-188

Poštovane sugrađanke i sugrađani, dragi stanovnici Grada Delnica,pišući Vam ovogodišnju Božićno-novogodišnju čestitku, osjećam još veći teret i još veću odgovornost noprošle godine zbog svega onoga što se zbiva, zbog najava koje itekako ugrožavaju izvjesnost, perspektivu ioptimizam. Što je do sada u tom smislu učinjeno, vjerujem da ste gotovo svi pratili, a neki od vas su bili isami sudionici u tim pokušajima. Bez obzira na sve, jedno je sigurno, započeto nema alternative i pokušatćemo učiniti sve da se posljedice barem ublaže, a nadam se i vjerujem da ćemo u dobrom djelu, upregovorima i uspjeti! Jedno je apsolutno sigurno, odustati ne smijemo, ne možemo i nećemo!Približava se vrijeme kada ćemo se oprostiti sa 2014. godinom, kada se pripremaju planovi i programikako bismo nastavili sa pokušajem stvaranja pretpostavki boljeg i kvalitetnijeg života svih stanovnika, ali ivrijeme kada Vam moram u najkraćemu reći što smo u ovoj godini radili!Iako će 2014. godina biti zapamćena po ekstremnoj ledenoj elementarnoj nepogodi, uz nadljudskenapore naših vatrogasaca, Gorske službe, šumskih radnika, radnika Elektroprimorja, Radija Gorski kotar imnogih pojedinaca, kao i dobrotom mnogih donatora, uspjeli smo održavati prihvatljivu razinu života unajugroženijim naseljima i na taj način ljudima osigurati minimalnu sigurnost, što nije bilo, vjerujte, nimalo lako!Započeto u godini ranije, a vezano za ostvarenje poslovnih interesa postojećih poduzetnika, djelomičnosmo uspješno okončali. Dakle, donijeli smo potrebne prostorno-planske i urbanističke uvjete zaproširenje i razvoj trgovačkog društva Palfinger-a Gmbh, a pri kraju su i aktivnosti vezane za proširenjetrgovačkog društva GEC d.o.o. u Lučicama. Sad je aktualno pitanje isplate naknade Hrvatskim šumamaza izdvajanje zemljišta iz zone obuhvata proširenja poslovne zone Kendar-Lučice iz njihove šumsko-gospodarske osnove, što može itekako utjecati na konačnu odluku investitora.Započeli smo sa IA fazom sanacije i uređenja Supilove ulice kao temeljnog uvjeta zaštite naših izvorištapitke vode, podizanja standarda i uvjeta života stanovnika, ali i stvaranja jednog posebnog urbanističkovizualnog identiteta i prepoznatljivosti našeg Grada, kako bi i drugi imali razlog više u njemu se zaustaviti,no nadam se prije svega na zadovoljstvo i radost svih njegovih stanovnika. Nastavit ćemo u 2015. godinikada će cijeli projekt biti dovršen izgradnjom i uređenjem pročistača otpadnih voda.Uspjeli smo osigurati predškolski standard našoj djeci u vrtiću bez dodatnog opterećenja za njihoveroditelje, a u osnovnoj i srednjoj školi smo osigurali produženi boravak kao i asistente u nastavi, sve natrošak proračuna Grada!Uspjeli smo odraditi i niz važnih komunalnih poslova, svjesni da nas u tom segmentu čeka još pregrštposlova zbog objektivnih i opravdanih potreba svih naših stanovnika.Uspjeli smo promijeniti poslovnu odluku Lidl-a na način da ćemo 15. prosinca imati zadovoljstvo svjedočitiotvorenju njihovog trgovačkog centra, a vezano za to smo uredili i prostor u našem vlasništvu tik dotrgovačkog centra, na zadovoljstvo svih kupaca, ali i gostiju Hotela Risnjak.Na poseban način smo obilježili i uskršnje vrijeme, vjerujući da su to naši stanovnici prepoznali i da topodržavaju, a prošlih dana smo uronili i u novu Delničku adventsku bajku, kako bismo našim najmlađima,ali i svim stanovnicima Grada, kao i njegovim gostima, priuštili trenutke primjerene mjesecu najljepšihželja i jednakih očekivanja.Bez obzira na teška vremena i probleme, posvetimo se u nadolazećim danima jedni drugima, pokažimodobrotu, darujmo jedni drugima toliko potrebnu pažnju i toplu riječ, budimo jedni drugima dobri ljudi,susjedi i prijatelji, dobri sugrađani, oprostimo pogrešku, ali i sami zatražimo oprost! Toliko nas je malo uograničenom trajanju da je besmisleno otežavati život sebi, ali i drugima.S tom nadom i željom, svima vama želim blagoslovljen Božić kao i sretnu, uspješnu, a nadasve zdravunovu, 2015. godinu!

Vaš gradonačelnikIvica Knežević

Dragi naši čitatelji!Evo, pri kraju smo 2014. godine koja nam je donijela mnogo teških promjena. Startali smo blagomzimom koja je pokazala svoje najledenije lice u veljači. Tada je počelo zajedništvo naših sugrađana:pomogao je susjed susjedu, prijatelj prijatelju i neznanac neznancu, jer u tom kaosu pružala se rukapomoći svima, da se olakša katastrofa. Potresle su nas i životne priče koje su prerano završile i prednama ostavile samo otvorena pitanja. Tada se nakon dugo vremena osjetilo zajedništvo naše malezajednice, cijeli grad se ujedinio u tuzi i nevjerici, u želji da pruži podršku, da pomogne, da utješi.Teške situacije u nama zaista potaknu ono najbolje: jedinstvo, pozitivnu energiju i zajedničku borbuza prevladavanje poteškoća. Uslijed izmjena Zakona Gorani su morali prosvjedovati na Markovomtrgu u Zagrebu. Prosvjedovali su zbog ukidanja „pogodnosti“ kako kažu mediji. Nažalost, za nas tonisu pogodnosti, nego puko preživljavanje u surovim, teškim i zahtjevnim krajevima koje zovemodomom. U našem zavičaju čovjek se dodatno troši i financijski i fizički i emocionalno, pa kada naspitaju: „Zbog čega onda živite tamo?“ Mi odgovaramo; Zbog ljubavi prema domu, prema prekrasnojprirodi i divnim ljudima. Zbog zajednice koja se diže na noge kada se treba boriti za najslabije, zbogosjećaja ponosa kada policajac na prosvjedu kaže da je to najciviliziraniji i najpristojniji prosvjedkojem ikada je prisustvovao, zbog toga jer naši ljudi imaju bogato srce i plemenite duše i želje očuvatisvoj dom. Iako nas je ova godina potresala više puta, iznjedrila je jedinstvo, prijateljstvo i snagu.Snagu, koja proizlazi iz činjenice da se cijeli Gorski kotar ujedinio u borbi za svoja prava i to po prviput. Stoga prenesimo snagu zajedništva, taj novi i vrijedan osjećaj u novu godinu i nadu da će idućagodina donijeti pozitivne događaje i vijesti, sada nam već zaista trebaju.Katarina Mihelčić, glavna urednica

2 3

4 5

/piše: Nada Glad/

Od z a d n j e g j a v l j a n j a u„BESÉJDI“ još smo jednupolovicu godinu ostavili iza

sebe. Otada je održana svečanasjednica Gradskog vijeća, a povod jojje bio obilježavanje Dana Grada ovdjenaslonjenog na Dan Župe sv. IvanaKrstitelja. Ono što valja pamtiti sovogodišnjeg svečarskog okupljanjau Radničkom domu Delnice jestponovljeno-izražena (već po koji put?)temeljna težnja za zaustavljanjemnazadovanja Gorskog kotara, tepodjela posebnih priznanja i nagradazaslužnim pojedincima i udrugama zanjihov ulog u kvalitetu življenja.Nagradu za životno djelo dobila jeAnka Zubović za svoj predaniodgajateljsko-humanitarni rad,godišnju nagradu Zorica Lenac zasvoje vrijedne kreativne doprinose usferi umirovljeničke populacije,povelje grada uručene su: KUD-u„Deln ice“ , Udrugama „Kupa“,„Prepelin'c“, ŠK Šahovskoj školi„ D e l n i c e “ , c r n o l u š ko j u d r u z i„Runolist“, Hrvatskom filatelističkomdruštvu te HGU „Sklad“ Delnice. Nasvečanoj sjednici uz Dan Gradapodijeljene su i nagrade najboljimsportašima, ekipama i djelatnicima.Rea Raušel dobila je nagradu zan a j b o l j u s p o r t a š i c u , M a t te oKomadina za najboljeg sportaša,Plivački klub je nagrađen kao najboljamuška sportska ekipa, Nika Blaženićje najperspektivnija mlada sport-ašica, najuspješniji sportski trener jeDragan Naglić, najuspješniji sportskidjelatnik Davorin Klobučar dok je

nagradu za životno djelo u sportuposmrtno primio, u ime svoga ocaVjekoslava-Vekića, njegov sin IgorPetranović. U sjeni podjele priznanjaradovala je spoznaja kako će ulogupraćenja sportskih zbivanja od sadavršiti osnovana Zajednica sportovaGrada, međutim, još prije početkarada ona se urušila; očito već uosnivanju nedovoljno oslonjena nazdrave sportske snage koje teženapretku.

Dvadeset jedan pojedinac, pak,primio je – u znak poštovanja za svojprinos Gradu - pohvalnicu gradona-čelnika. Taj zavidan potencijaluspješnih ljudi, koji je zaslužio dabude viđen na širem skupu, zasigu-rno bi mogao biti još veći i to je dobroza budućnost Grada. Ponosni smo nanjih.Od tema, koje zaključno obilježavaju

ovu godinu, najčešće smo naGradskom vijeću spominjali velikuštetu pričinjenu našem temeljnomresursu, tj. ledolomu u šumi i nakomunikacijama, zatim svekolikomzahvatu u rekonstrukciju glavned e l n i č ke u l i c e „ S u p i l ovo m ubudućnost“, težnji za novim radnimmjestima pogodujući za sad na žalosttek širenju tvrtke „Palfinger“; oDelničkom polju manje smo pričalikroz proizvodnju hrane, a više krozproblematiku košnje. Nastavljena jebriga o najmlađima kroz vrtićke teme,o na js ta r i j ima kroz započeteprograme, a kako je kroz godinudominirala tema proračunskog padazapočeta na višim instancama,primijenjeni su novi mogući oblicištednje. Recimo, dosadašnji se,

skuplji papir-kontakt vijećnici-Grad,odnedavna sveo na suvremeniju,elektroničku vezu tabletima, u tomsmislu donesene su i izmjene idopune Poslovnika o radu Gradskogvijeća. Uz raspravu o šumskom dopri-nosu (i ne samo u tim prigodama)stalno se vijećnička pažnja vraća„podržavljenom“ osnovnom goran-skom bogatstvu tražeći s opravda-njem baš tu svoje mjesto, jer… baš tuje središte činjenice koju je još 90-tihprimorsko-goranski dožupan JosipBuršić objasnio rečenicom kako„Goranima ne treba ništa davati,treba im samo manje uzimati“.

Ono što je moguće činiti sa razinelokalne vlasti Gradsko je vijeće, naprijedlog gradonačelnika, usvojilonacrt odluke o 4. izmjenama idopunama odluke o komunalnomdoprinosu prema kojem on u Gradudoseže tek 39 posto maksimalnedržavne vrijednosti, što znači da ćepotencijalni investitor umjesto138,29 kn/m3, u I.zoni (najelitnijeggradskog prostora) komunalnidopr inos plaćat i svega 54,00kune/m3. Istom odlukom propisanesu i dodatne olakšice za proizvodnudjelatnost kao i za stambenuizgradnju investitora koji imajuprebivalište na području Grada dužeod 5 godina. U planiranom iskorakuka razvoju turizma, osobito onogsportskog - radi postojećih preduvjeta(nadmorske vis ine, k l iza l iš ta,dvorane), te poradi nedostatkasmještajnih kapaciteta - vijećnici suistom odlukom usvojili poticanjeinvestitora na izgradnju odnosnoproširenje postojećih kapaciteta krozumanjenje koeficijenta namjene sa 1na 0,5. Naravno da se kroz prihva-ćene dodatne poticajne mjere radi odaljnjem smanjenju ionako premalogkomunalnog doprinosa Gradu, ali sedodatno stimulira nove ulagatelje daGradu stvaraju nova, prijeko potreb-na radna mjesta!

V i jećn ic ima su na čak dvazasjedanja odgovorni predstavnicijavnih gradskih tvrtki s njegovapodručja govorili o poslovanju usvojim sredinama, pa je tako spažnjom popraćeno izvješće izNacionalnog parka Risnjak u kojem jeravnatelj Miljenko Gašparac, govoreći

o povijesti tog još uvijek nedovoljnoiskorištenog državno-goranskogpotencijala, izdvojio ključne i nado-gradive segmente bolje budućnosti,kako za njih tako i za cjelokupni kraj.Direktor Radija Gorski kotar MiroslavPleše potencirao je rad i ulogu togamedija na goransku stvarnostiznoseći pozitivan odnos zajedniceprema tome, te u tom smislu, težnjiproširenja čujnosti dok je direktor„Komunalca“ Boro Tomić kroz slikuposlovanja istaknuo zakonskupodjelu na dvije tvrtke s gotovo istimbrojem zaposlenih, ali s većomodgovornošću naspram gospoda-renja vodom i otpadom. Vijećnici suga podsjetili na dosad neostvarenprojekt Goranskog vodovoda, a on jeistaknuo kako je to još uvijek projektnajsigurnijeg korištenja goranskevode u budućnosti ovoga područja.Javna vatrogasna postrojba, Dječjivrtić „Hlojkica“, Narodna knjižnica ičitaonica, Turistička zajednica Grada– također su dali presjek svojihposlovnih mogućnosti i dnevneproblematike. Kroz izvješće KTD-a„Risnjak“ dotaknuta je potrebadaljnjeg opremanja tvrtke kako biona, uz dosadašnju brigu o „čistoći“,groblj ima, zelenim površinamaGrada, odgovorila na još nekenerješive probleme, a to su svakakokošnja travnatih površina, neki manjiodvozi te u buduće vjerojatno ipojačano čišćenje (osobito zimi)novouređene žile kucavice – Supiloveulice.

Vijećnicima je u ime obitelji Mancei sudbini Hotela „Kupa“ (ili „Mance“)kako ga mnogi već zovu, vr loemotivno, s mnogo zabrinutosti gledesudbine te destinacije za pohvalu,govorio Božidar Mance. Razlog jest:ovrha Grada radi duga prilikomkupnje tog hotela u rasulu deve-desetih godina pri čemu se sadaš-njost lijepo uređenog, dograđenog idobro vođenog kompleksa, osim nateškom poslovanju zaustavlja kolikona problemima prisilne naplate tolikoi na pokrenutom procesu denacion-alizacije. Svakako će najteže poslje-dice, nakon svega toga kao i nakonsmanjenog obujma posla u ovarestrikcijska vremena, uslijediti krozurušavanje obiteljskog posla i životaManceovih. A loptica krivice se

velikim dijelom vraća vodstvimaGrada (tada općine Delnice), ali jošdrastičnije obitelji Mance, njihovimogromnim naporima i riziku bezograda.

Gradsko je vijeće gotovo jedno-glasno donijelo odluku o pristupanjuPovelji o suradnji i organizacijicivilnog društva, a donesena je iodluka da se 5. studeni svake godineobilježava kao memorijalni danGorskog kotara: zato što je to dannajnovije povijesti kojom se Goraniponose: sačuvali su mir, nisu zaratili.Na taj dan, naime, ratne 1991.godine iz Delnica je, predavši objektevojarne i vojnih skladišta pune oružjai streljiva u Delnicama komisijiKriznog štaba općine, zauvijek izGorskog kotara otišla bivša vojska.Bez rastanka u krvi. Nakon višemje-sečnih napornih pregovora s civilnomvlašću, ne zarativši kao u drugimhrvatskim sredinama. Oružjem i stre-ljivom Gorani su naoružali hrvatskeobrambene bojišnice, te se na taj danvalja sa zahvalnošću prisjetiti ljudi ičina koji su u opasnom ratnomokruženju, sačuvali mir i dali svoj obolu obrani.

Iz sjednice u sjednicu dominantnomjesto, pred raspravom o točkamadnevnog reda, ima institut vijećničkihpitanja. On se redovno konzumira upunom omjeru predviđenog vreme-na, tzv. top-teme su one komunalne:l jetos razumlj ivo najaktualni jarekonstrukcija glavne delničke uliceSupilove, ove godine košnja Delni-čkog polja pa asfaltiranje cesteDelnice-Crni Lug, s vremena na

vrijeme i podsjećanje na nastavakgradnje Kupske magistrale; odsocijalnih izgradnja doma za starijeosobe, širenje „Palfingera“, prese-ljenje knjižnog fonda Knjižnice nanovu lokaciju itd.

Najčešće su se „za riječ javili“vijećnici Mladen Mauhar (HDZ), AlenJanjujšević i Jelena Pavić (SDP), IvanTopić (HČSP), slijede vijećnici PGS-a,od radnih tijela najaktivnije radeOdbor za financije i proračun, Odborza komunalne poslove te Savjetmladih. Najčešće je na dispoziciji„glavnoga i odgovornoga za sve ugradu“ bio gradonačelnik IvicaKnežević.

Zadnje vijećničko zasjedanjeponovno je bremenito temama uzkraj kalendarske godine, pa pretežupitanja izmjena, dopuna, planiranjate donošenja programa. Vijećničku ćepažnju sigurno najviše privući oninajživotniji, a to su: druge izmjene idopune plana proračuna Grada za2014. kao i izmjene i dopune planovai programa s tim u vezi, zatim prora-čun grada za 2015. s projekcijom i zanaredne dvije godine u nizu, planrazvojnih programa za 2015., 2016. i2017. godinu. Uz to će vijećnicidonijeti i Plan i program radaGradskog vijeća za iduću godinu.

Od novosti u radu Gradskog vijeća,na kraju kalendarske godine,spomenimo da u radu Vijeća uzvećinski sastav iz Nezavisne liste„Volimo Delnice“, participiraju jošvijećnici HČSP-a, HDZ-a, PGS-a i SDP-a, a nema više Laburista. Njihov član

Iz radaGradskogvijeća GradaDelnicalipanj-prosinac2014.

6 7

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKAKRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

Između brojnih društvenihdogađanja raznih organizatora,ističemo u ovoj godini najzna-

čajnija:Želeći postati dio nacionalnog

d o g a đ a n j a ,N O Ć M U Z E J ATuristička zajednica Grada Delni-

ca je, nastavno na 2013. g., dana31. siječnja 2014. organiziralaNOĆ KULTURNOG BLAGA.Događanje je osmišljeno kaomimohod Delnicama s bakljama,u kojem okupljeni obilaze kulturneobjekte, zaustavljajući se kodsvakog, kojom prilikom se interpr-etiraju najvažnija obilježja odpovijesno-kulturnog značaja (npr.Damski most, Lujzijana, kućaKniewald, Bartol, Stipaničić, Hotel„Risnjak“, Kuća Rački, i dr. lokacijeod arhitektonske i kulturnevažnosti). Obilazak je završio u

Popovićevom mlinu gdje jeprikazan tematski film o baštini,upriličena večera te održanedruštvene igre i prigodno dru-ženje.U ožujku su kroz devedesetakminuta igre, pjesme, plesa iveselja, polaznici Dječjeg vrtića„H lo jk ica“ i n j ihove tete uprepunom su Radničkom domuodržali proslavu petnaestogrođendana „Hlojkice“, delničkogdječjeg vrtića koji je nešto stariji,ali pod imenom „Hlojkica“ samo-stalno djeluje upravo tih 15 ljeta.

Svaka vrtićka skupina rođenda-nsku je čestitku uputila krozprigodni program pa smo takovidjeli i čuli kako se pleše i zumba idelnička polka, a upriličeno je ipredstavljanje sadržaja slikovnice„Bjelkica“ odgojiteljice Tanje

Kovačić. Sve polaznike, njihoveroditelje te bake i djedove pozdra-vio je i čestitao im rođendan idelnički gradonačelnik IvicaKnežević kojemu je ravnateljica„Hlojkice“ Zvezdana Jerkovićuručila zahvalnicu za pomoć uaktivnostima vezanim uz uređenjenovog prostora vrtića. Takvopriznanje dobili su još i GradDelnice, Erste banka, Kotar teatar,Energy pellets, Croatia osiguranje,obrt Iveco, stolarski obrt Daliholz,urar i zlatar Mihelčić, mesnicaJerbić te trgovine Ingro Valentin, arođendanska fešta kraju jeprivedena podjelom velike torte ipjesmom „Sretan rođendan“.Nakon tri dana uspješnog rada uPlaninskom centru „Petehovac“članovi Udruge Crveni nosevipriredili su, uz pomoć GradaDelnica i Kotar teatra, za velike imale ljubitelje svijeta klaunovaKlaun cabaret u Radničkomdomu. Crveni nosevi skupina su

ljudi različitih profesija, ponajvišeliječnika, koji sami organizirajun a s t u p e i g l u m e k l a u n ovebolesnoj djeci u cijelom svijetu, aodnedavno i u Hrvatskoj. HrvatskiCrveni nosevi boravili su u Delni-cama na svojoj godišnjoj eduka-ciji, a završni čin tog druženja bilaje mala simpatična predstava ukoju su ih odličnom glazbenompratnjom uveli članovi Limeneglazbe Delnice. Nakon nastupapred odušev l jenom djecomklaunovi doktori posjetili su Domza starije i nemoćne osobe uDelnicama Domska vila Vinka.

Kao prva lokalna samouprava uHrvatskoj Grad Delnice je u ožujkupostao potpisnikom Povelje oravnopravnosti žena i muška-raca, dokumenta začetog u Vijećugradova i regije u EU. PotpisujućiPovelju u ime Grada Delnicagradonačelnik Delnica IvicaKnežević rekao je kako je ponjemu to prevažan dokument kojipromiče spolnu ravnopravnost iborbu protiv diskriminacije žena, aGrad Delnice uskoro će krozAkcijski plan odrediti prioritete,aktivnosti i sredstva za rad.Potpisivanju su bile nazočne izamjenica gradonačelnika Kata-rina Mihelčić, Irena Vučenik Šostikkoja je tekst Povelje prevela sfrancuskog te Tanja JakovacKezele, predsjednica Odbora zaravnopravnost spolova GradaDelnica koja je napomenula kakoje već stupila u kontakt s IrenomGregorović Filipčić, predsjednicomŽupanijskog povjerenstva zaravnopravnost spolova te Tama-rom Šterg , sav je tn icom zaravnopravnost spolova u nadle-žnom ministarstvu, a određena sui područja početnih aktivnosti kojeće biti vezane uz promicanje pravažena, jednake mogućnosti natržištu rada, ravnopravnost upolitičkom djelovanju, nasilje nadženama...Humanitarni koncert ZA SPASGORSKOG KOTARA 25. travnjabio je svojevrsna braniteljskauvertira u goransko zajedništvokoje je kulminiralo 19. studenogprvim u povijesti organiziranimprosvjedom Gorana na Markovomtrgu u hrvatskoj metropoli. Ovimesu Gorani, ne samo s više od

10100 prikupljenih pravovaljanihpotpisa, već i stručnom argumen-tacijom uz potporu Ekonomskogfakulteta u Rijeci i drugih institu-cija, ukazali na planinske specifi-čnosti koje su dio svakodnevnogživota i opreme Gorana, klimatskai ostala prirodna obilježja (pogla-vito nadmorsku visinu kao temelj-nu prirodnu osobitost Gorskogkotara), koja iskazana kroz indeksrazvijenosti ne smiju i nemajupravo goranski kraj tretirati istokao nizinska, urbana ili priobalnapodručja vrlo rane naseljenosti.

PROLJETNI SAJAM održan 2.svibnja obuhvatio je pod zajed-ničkim imenom nekoliko pred ipostuskršnjih zbivanja, tj. gljivar-sku već dvodesetljetnu manifes-taciju Marohlinijada, kulinarskodogađanje Goranska jela-vazam-ska nadela kojom prilikom je,dakako uz degustaciju, promovi-rana „Kuharica goranskih nadje-va“ (želudaca) - zaštitnog gastro-nomskog brenda Gorskog kotara,čije originalne recepte, iz svihgoranskih sredina, je prikupio našsugrađanin i književnik DavorGrgurić. Sajamska atmosferadomaćih i vanjskih izlagačadodatno je oživjela Dom sportova.

KROS NOVOG LISTA DOLINOMKUPE 24. svibnja je brojnimnatjecateljima, posebice djecom,iznova oživio Kupsku dolinu. To jeveć desetljetno sportsko događa-nje koje osim krosa ŠetnicomKupicom, sve više nudi i raznedruge oblike aktivnog odmora izabave u Dolini Kupe, dakako uznezaobilane posjete muzejskompostavu Kaštela Zrinskih, Stazimedvjeda, rekreaciji na brzacimaKupe i dr.Kraj svibnja je dočekan uz 3.M E Đ U N A R O D N U S M O T R U

FOLKLORA koja je, zahvaljujući

trudu KUD-a Delnice, u naš graddovela brojne čuvare folklornetradici je koj i su izvedbamaoduševili gledatelje, dok je 7. lipnjabio rezerviran za otvorenje tjedneizložbe najvećeg Guinessovogkataloga na svijetu NEODOLJIVAHRVATSKA, koja je upriličena u

8 9

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKAKRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

DAN GRADA I ŽUPE DELNICE jetradicionalno prepoznatljiv po

višednevnoj tj. tjednoj atmosferikoju je prvo 21. lipnja obilježio 20.Goranski oldtimer rally, Dječjabiciklistička utrka „Zdrav za 5“,nesvakidašnja Utrka traktora ikarijola, dok je živopisnoj atmo-sferi u Parku kralja Tomislavadoprinijela Izložba malih životinjaudruge „Pajdaš“. Brojne udruge ipojedinci daju svoj obol delničkimsvečanos t ima pa su , os imprijenosa svjetskih nogometnihutakmica iz Brazila, pažnju privukliLjetna bajka na otvorenom oSnjeguljici i patuljcima, Fantasti-čna izložba Siniše Abramovića uRadničkom domu s baletnimprogramom, te Ivanjski krijes naPetehovcu, dok je u Osnovnojglazbenoj školi Ive Tijardovićaotvoren renovirani kat s koncert-nom dvoranom uz kvalitetankoncert polaznika škole iz Delnicai Fužina „Delnicama na dar“.Ivanjski tjedan je završio Izložbomfotografija AVFK-a „Pod lampi-onima“ u paviljonu Parka, Kon-certom grupe DIM i njihovih gostijute Ivanjskim kresnicama predHišom Rački.Pedeset i sedam polaznika prvih

razreda s područja Grada Delnica,50 u Delnicama, dva u Crnom

Lugu i pet u Brodu na Kupi, ovu suškolsku godinu počeli s knjigamakoje im je kupio Grad Delnice, aučenici drugih razreda su napoklon dobili radne bilježnice,rekla je zamjenica delničkoggradonačelnika Katarina Mihelčići dodala:

– Iz proračuna Grada Delnicaosigurano je 36.000 kuna zaudžbenike svih prvašića, a s oko2.500 kuna bit će osigurane radnebilježnice za učenike drugihrazreda. Budući da je u slučajuudžbenika za prvi razred navodnoriječ o knjigama koje će vrijeditisljedeće četiri godine, onda bi oveudžbenike djeca predala nared-nim generacijama, a mi bismonaredne godine kupili nove knjigeza drugi, potom za treći te četvrtegodine i za četvrti razred te takonapravili jedan ciklus nabaveudžbenika za četiri generacije.Naravno, učenike i njihove rodite-lje molimo da se odgovornoodnose prema uz pomoć Gradakupljenim im udžbenicima. Znamoda će neke od tih knjiga vreme-nom biti u slabijem stanju paćemo, uz to vjerojatno vršiti dokup.

C R N O L U Š KO I R A Z L O Š KOPETROVO krajem lipnja pažnju suusmjerili ka crkvenim svetko-vinama u Crnom Lugu i okolici, uzzbivanja koja su okupila brojneljubitelje prirode: 19. srpnjaRisnjak trail, a 16. kolovozaFurmanski dan.Obje manifestacije na osebujannačin prezentiraju spor tskeblagodati i tradicijsko nasljeđeCrnoluškog kraja i Nacionalnogparka Risnjak.CROATIA OPEN – otvorenomeđunarodno natjecanje u orijen-tacijskom trčanju trajalo je od 21.do 27. srpnja i okupilo nekolikostotina prije svega stranih tedomaćih or i jentac ista . Ovosportsko natjecanje po svojojbrojnosti i značaju preraslo je uregionalno zbivanje, a osim pozdravom aktivnom odmoru, onokot i r a i ka o va ž n o m j e s toobiteljskog okupljanja čiji članovinerijetko nastavljaju odmor iobilaske po Jadranu i cijeloj RH.24. srpnja je započeo trećiKOTARFEST koji u Delnice dovodikazališna zbivanja na otvorenom iu zatvorenom. Okupljanje profesi-onalnih glumaca i performeranikoga ne ostavlja ravnodušnim, azbivanja koja ljeti težište stavljajuna kazal išna događanja poGorskom kotaru uvelike oboga-ćuju kulturnu scenu našega krajaunoseći nedostajuću urbanuatmosferu i živost.Ovogodišnje četvrto po reduizdanje nazvali smo GLAZBENAŠETNJA PARKOM čime se, uzgostovanje zagrebačkog vokalno-instrumentalnog sastava TheCadi l lac u Ledenoj dvoranidelnICE, obil ježi la značajnaobljetnica rock'n'rolla. Glazbenaatmosfera 2. kolovoza obuhvatilaje i županijski Koncert operniharija u Radničkom domu Delnice.

Treći DELNICE BIKING DAYdočekao je 30. kolovoza naPetehovcu sve ljubitelje biciklizmai ukazao na izvanredne bicikli-stičke mogućnosti koje nudi čitavopodručje Gorskog kotara, a ekolo-ška manifestacija DAN JABUKA4. l is topada je još jednom

pokazala bogatstvo vrsta ovenajzdravije i najpopularnije voćke,pretočeno i očuvano u nekolikodesetaka raznih njenih prerađe-vina, slastica i napitaka. Prisutnisu osim u degustacijama i kupnjijabučnih proizvoda mogli uz tzv.kartu ulaznicu uživati u posjetuPrirodoslovnom muzeju – Stal-nom postavu Kaštela Zrinskih.Krajem kolovoza se delničko-mrkopaljska vokalna skupinaDiM s međunarodno poznatog ipriznatog festivala zborova – OhridChoir Festival vratila sa sjajnim

rezultatom. Naime, u konkurencijičetrdesetak zborova iz 13 euro-pskih zemalja »Dimovke« su osvoj-ile drugu nagradu te posebnunagradu za najsrčaniji nastup. Nafestivalu, koji se u prekrasnomOhridu održava već sedmu godinuzaredom, Goranke predvođenevoditeljem, Damirom Zagoršća-kom, u zadanom vremenu od 15minuta izvele su pjesme »Zar višenema nas«, »Hymne a la nuit«,»Dafino, vino crveno«, »Judi, zviri ibeštimje«. Peteročlani žiri bodovaoje intonaciju, ritam, dikciju,interpretaciju stila, dirigiranje,scenski nastup te ukupni umjetni-čki dojam, a njihov je nastupocijenjen s 89 od ukupno mogućih100 bodova, što je bilo dovoljno zaodlično drugo mjesto. Iako je koddjevojaka osvajanje druge nagra-de izazvalo oduševljenje, još suponosn i je b i le na nagraduuručenu im za najsrčaniji nastupjer, ističe njihov voditelj, upravo susreća i toplina ono što one nasvojim nastupima daju publici, a toje prepoznato od strane stručnogžirija i publike koja je svakupjesmu ispratila velikim pljeskom.Malonogometnom utakmicomreprezentacija Gradske uprave iGoranskog sportskog centra 10.listopada je u Delnicama obilježenHrvatski olimpijski dan. Da bi duholimpizma – a to znači ono čuveno„bitno je sudjelovati“ – bio štonaglašeniji, u svakoj ekipi od petigrača na terenu bar dvije sumorale biti dame, a rezultat nijebio pretjerano važan budući da jeu prvom planu bila zabava,opuštanje i druženje i to uz zazdravlje korisnu fizičku aktivnost.Upravo na to, pri je početkasusreta, svojim su pozdravnimriječima pažnju skrenuli zamjen-ica delničkog gradonačelnikaKatarina Mihelčić i predstavnikGSC-a Davorin Klobučar, a takva jebila i utakmica, što znači da je

temel jn i c i l j ovog druženjauspješno realiziran.Prigodnom skromnom svečano-šću u Delnicama je u rujnuotvoren novouređeni Radničkidom, objekt koji je u 79 godinadosadašnjeg postojanja mnogoznačio brojnim generacijamaDelničana i Gorana jer se u njemukroz niz deset l jeća odvi jaodruštveni i kulturni život ovogkraja. U suradnji sa Fondom zazaštitu okoliša i energetskuučinkovitost Grad Delnice je još usazivu prošle vlasti pokrenuoaktivnost obnove i preuređenjaovog objekta, ponajprije u smisluizmjene prozora i tzv. stolarije teuređenje fasade, a potom je usazivu sadašnje vlasti došlo i doposlova vezanih uz sanacijukrovišta. Sve skupa realizirano jeza 1,2 milijuna kuna pri čemu je

Fond osigurao 60, a Grad Delnice40 posto napomenuo je priotvaranju delnički gradonačelnikIvica Knežević zahvalivši svimizvođačima. Uz njega je detaljnijeo obavljenim poslovima govorio idirektor KTD »Risnjak-Delnice« dr.Nikica Muvrin spomenuvši i doma-će obrtnike Prelca, Majnarića iMancea koji su sudjelovali uradovima. Budući da je riječ ootvaranju objekta u kojem su seodvijale i odvijat će se i brojnekulturne priredbe sam čin otvara-nja svojim su nastupom ukrasile,kako pjesmom, tako i izgledom,djevojke iz vokalne skupine DiMpredvođene voditeljem DamiromZagoršćakom.

10 11

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKAKRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

24. listopada je prigodnim kultur-nim programom u Radničkomdomu obilježena velika i značajna140. OBLJETNICA Narodneknjižnice i čitaonice Delnice,kojom prilikom je ravnateljica prof.

Indira Rački Joskić okupila surad-nike iz čitalačkog i spisateljskogkruga da bi zajednički ukazali načinjenice, okolnosti i datume kojevalja njegovati, nadograđivati ičuvati od zaborava, a nezaobilaznisu dio ovog velikog kulturnogjubileja.Listopad je na području GradaDelnica protekao u znaku obilježa-vanja zanimljivih obljetnica.Najznačajnija je svakako bila onavezana uz 140 godina postojanja irada Narodne knjižnice i čitaoniceDelnice, ali pažnju su privukle ione vezane uz 40 godina djelo-vanja KUD-a Delnice, kao i onakojom je obilježeno prvih desetgodina rada novoobnovljenogHotela »Risnjak«. KUD Delnicesvojih je prvih četrdeset godinaobilježio lijepim koncertom nakojem su nastupili članovi KUD-a injihovi brojni gosti pa se takomoglo čuti Mješoviti pjevački zborpod vodstvom prof. MirjaneMajnarić, Vokalnu skupinu DIM,

Folklornu skupinu KUD-a Delnice,Vokalnu skupina »Aurora«, DavoraGrgurića te grupa Unplugged 3, aza predan i kvalitetan rad uprotekla četiri desetljeća KUDDelnice nagrađen je brojnim

čestitkama koje, kao i ranijestečena priznanja, potvrđuju da jeKUD Delnice godinama uspješnopronosio glas o imenu grada izkojeg dolazi. Isto to, mada znatnokraće, radi i Hotel »Risnjak« čiji suvlasnici Karmen i Ante Kraljevićprvo desetljeće rada obilježilinajavom daljnjeg razvoja kojemukrajnji cilj i dalje ostaje isti – štokvalitetnije predstavljati cijelo ovopodručje i što veći broj gostijudovoditi u Delnice i Gorski kotar. Uprvih deset godina to su učinili sa

70.000 dolazaka gostiju, a unarednom razdoblju taj će brojpokušati povećati.

Kao drugi u Primorsko-goranskojžupaniji te osmi u Hrvatskoj ustudenom je u prostorima Turisti-čkog ureda grada Delnica otvorenC e n t a r z a i n f o r m i r a n j e iprevenciju Delnice. Inicijatoriosnivanja ovog tijela su GradDelnice i Pol ici jska postajaDelnice, a temeljni cilj rada Centraje prevencija bilo kojeg oblikakriminaliteta, odnosno uklanjanjeuzroka i uvjeta koji pogodujupočinjenju kažnjivih radnji. No, uzovaj središnji cilj CIP Delnice krozsvoj će rad obuhvatiti i brojnadruga područja ljudske djelat-nosti, od komunalnog reda isocijalne skrbi, do školstva,turizma i ekologije, a sve s ciljemda se stvore uvjeti za što ugodniji isigurniji život u zajednici. Da bi seovako zamišljen projekt realizirao,osmišljen je način rada koji setemelji na dežurstvima koja ćeprovoditi predstavnici 16 institu-cija i udruga koji će se izmjenjivatiu svakodnevnim, mahom poslije-

podnevnim dežurstvima tijekomkojih će biti na raspolaganjuzainteresiranima, bilo da će imdirektno odgovarati na upite, ilipak omogućavati kontakt s onimakoji na traženo pitanje mogu datiadekvatan odgovor. U rad krozdežurstvo trenutačno su uključeniGrad Delnice, PP Delnice, Centarza socijalnu skrb, Dječji vrtić»Hlojkica«, Društvo Naša DjecaDelnice, NP Risnjak, Goranskisportski centar, Savjet mladihgrada Delnica, Udruga Ž.A.R.,

Javna vatrogasna postrojba Delni-ce, KTD Risnjak, HAK Delnice,HGSS Stanica Delnice, Goranskisportski centar, OŠ I. G. KovačićaDelnice, OŠ Frana Krste Franko-pana Brod na Kupi, Planinarskodruštvo Petehovac, LAG Gorskikotar i HAK Delnice. Svi oni davatće informacije o svojim institu-cijama i udrugama, ali i omogućitikontakt s bilo kojom drugominstitucijom, udrugom ili poduze-ćem koji posjetitelj traži. Uredskiprostor CIP-a smješten je u zgradiTurističkog ureda Delnice (Lujzin-ska cesta 47), a dežurstva će bitirealizirana svakog radnog dana uposli jepodnevnim satima tečetvrtkom i u jutarnjim od 9 do 12sati. Na prigodnoj svečanostiotvorenja ureda CIP-a Delnicenazočne je najprije pozdraviladogradonačelnica Katarina Mihel-čić naglasivši kako je cilj rada CIP-a jačanje sigurnosti i sudjelovanješto većeg broja ljudi u životuzajednice. Načelnik Policijskepostaje Delni-ce Marinko Puškarićzahvalio je svima koji su voljom isredstvima pomogli u realizacijiovog projekta kojemu je ciljstvaranje sredine što sigurnije iugodnije za život i rad. „Cilj nam jestvoriti što je moguće otvoreniju iširu komunikaciju uz potpunuanonimnost ako je osoba zahtij-eva. Primjerice, ako bilo tko imabilo koju vrstu problema za čije muje rješavanje potrebna pomoć, mismo spremni s njim razgovarati pričemu naglašavam kako CIP nijepolicijski ured i kad naši ljudi bududežurali neće biti u odorama, nitiće – ako osoba to ne želi – uzimatiosobne podatke“, istaknuo jePuškarić naglasivši kako sezajedničkim radom na prevencijisvih oblika kriminaliteta i kažnjivihradnji može učiniti jako puno.11. studenoga je Folklorni ansa-mbl narodnih plesova i pjesamaLADO u Delnicama započeo svoja

gostovanja po RH kojima seobilježava 65. obljetnica umjetni-čkog djelovanja Ansambla u častZvonimiru Ljevakoviću, folkloristu,etnografu i etnokoreografu, osni-vaču ansambla „Lado“.

Dvosatnim bogatim plesno-glazbenim programom u Domusportova je prikazan presjekiznimnog bogatstva hrvatskenarodne baštine u nošnjama vrlovelike vrijednosti.DELNIČKA ADVENTSKA BAJKAtj. njeno drugo po redu izdanjezapočela je 29. studenog i trajatiće do početka siječnja sljedećegodine. Prigodnom scensko-blagdanskom kulisom i okićenomsmrekom ukrašen je Trg 138.brigade HV-e gdje će se u danevikenda i nadolazećih blagdanaodržavati obogaćena i proširenakostimirana zbivanja za djecu iodrasle te u Parku kralja Tomislavai Ledenoj dvorani, odvijati vožnjakočijom, svečani dočeci Sv. Nikolei Djeda Mraza. Adventom sezaokružuju godišnja delničkazbivanja, poziva ljude na druženjeuz adventsku vatru, kuhano vino itople napitke kako bi se dostojnoispratila Stara i dočekala nova in a d a m o s e , s v i m a b o l j a iuspješnija 2015. godina.

Pripremile: Irena Vučenik Šostik iMartina Petranović

Grad Delnice je zajedno s komunalnim poduzećem „Komunalac –vodoopskrba i odvodnja“ d.o.o. u proljeće 2014. godine krenuo svrlo zahtjevnim radovima u Supilovoj, glavnoj delničkoj ulici.Aktivnosti u pripremi ove investicije traju već nekoliko godina, aodnose se na pripremu projektne dokumentacije, prijavu na IPARDnatječaj za dobivanje sredstava EU, postupke javne nabave i dr.

Projektnom dokumentacijom zahvat na Supilovoj ulicipodijeljen je u dvije faze. Radovi na I. fazi izvode se u 2014. godini,dok će se radovi na II. fazi izvoditi u 2015. godini. Grad Delnice jesredstva za radove na uređenju I.A faze, što znači od ulaza uDelnice kod „NAME“ u dužini 500 metara osigurao iz sredstavaIPARD programa odnosno EU fondova u iznosu od 2.200.000,00kuna, dok će se nastavak radova i II. faza financirati iz sredstavakredita. Ukupna investicija Supilove ulice – infrastruktura iuređenje prometnice – iznosit će preko 40 milijuna kuna.U Supilovoj se tako izvršila zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi,kanalizacijskih cijevi kao i cijevi oborinske odvodnje. Investitorradova je Komunalno poduzeće dok je Grad Delnice izvršio radovena uređenju ceste i nogostupa.

Uređenje I. faze prometnice i nogostupa Grad Delniceugovorio je s poduzećem „Arkada“ d.o.o. iz Duge Rese, aKomunalno poduzeće „Komunalac“ je radove na zamjeni dotrajaleinfrastrukture I. faze ugovorio s poduzećem „Hidrotehnika“ d.o.o.Postupak javne nabave za izgradnju II. faze uslijedit će krajem oveodnosno početkom iduće godine.

U sklopu rekonstrukcije prometnice uredit će se i pješačkazona na samom ulazu u Delnice, na način da je taj prostorpopločen tlakovcima i da je izgrađena fontana i cvjetnjak kako biGrad dobio urbaniji i ljepši izgled kako i dolikuje malom gradićupoput Delnica.

14 17

Dana 11. ru jna 2014.godine otvorena je novoo b n o v l j e n a z g r a d a

Radničkog doma u Delnicama.Otvorenje je uveličala vokalnagrupa „Dim“ te predstavniciGrada, članovi Gradskog vijeća,predstavnici izvođača radova iostalo građanstvo.

Sami radovi su obuhvatiliobnovu fasade, sanaciju krovišta iizmjenu dotrajale stolarije, avrijednost izvedenih radova uiznosu od 1.148.037,06 knfinancirana je iz Fonda za zaštituokoliša sa 60% i Grada Delnica sa40%. Tako su na Radničkomizmijenjeni dijelovi dotrajalogkrovišta, stavljena izolacija telimeni pokrov imitacije crijepa,

dok su radovi na fasadi obuhvatilipostavljanje izolacije – stiropordebljine 14 cm i završni fasadniakrilni sloj žute boje. Izvođačradova je bila tvrtka Watmontd.o.o. iz Vinkovaca. Izmjenu stola-rije vršila je tvrtka Metalbetond.o.o. iz Svetog Križa Začretje, apostavljena je PVC stolarija uze leno j b o j i sa top l insk imkoefici jentom U=1.3W/m²K.U sklopu obnove izvršeni su id o d a t n i u n u t a r n j i r a d ov i -spuštanje stropova, uređivanjezidova i unutarnje stolari je.Pročeljem sada dominira novinatpis sa grbom Grada Delnica, astari balkonski zid je zamijenjenkovanom ogradom koja zgradid a j e j e d n u n ov u e s te t s kudimenziju.

Ujedno je izvršeno i spajanjeobjekta na gradsku kanalizacijskumrežu, radove je izveo KomunalacDelnice, a trošak u visini 100.000kn osiguran je iz gradskogproračuna.

Za vrijeme obnove Radničkogrenoviran je i prostor diskotekeSatir koji je nalazi u suterenu i kojije dan u zakup na 5 god. Svečanootvorenje je bilo 27. rujna 2014., aprisjećanje na 'stare dane' osim ponazivu priziva i organizacijompoznatih gostovanja CrveneJabuke, Psihomodo Popa, OpćeOpasnosti i ostalih.

Semeš feat. Iva Žagar

REKONSTRUKCIJA RADNIČKOGDOMA U DELNICAMA

16 17

RIJEČRAVNATELJICE

NARODNEKNJIŽNICE IČITAONICEDELNICE

Indire RačkiJoskić

• 1953.g. otvorena je nova,moderno opremljena Čitaonica iknjižnica, čiji je osnivač bio bivšiKotar Delnice, na Lujzinskoj cesti,u k u ć i L j u b i c e R u k a v i n e .Osnovana je na inicijativu VinkaLinića, koji je u Upravnom odboruvršio dužnost predsjednika.Tadašnja knjižničarka, LjubicaRukavina, obnašala je dužnosttajnice Upravnog odbora, a BorMuvrin bio je blagajnik. Početakrada odvijao se u teškim okoln-ostima, u stalnom nedostatkufinancijskih sredstava za nabavuknjižnoga fonda. Knjižnica je1954. g. imala 24 člana, a knjižnifond činile su knjige kotarskesindikalne biblioteke, ali i pre-stale oknjige nekadašnje Narodnečitaonice; brojio je svega 1200svezaka. Do povećanja članova (s24 na 124) došlo je nakonobilaska svih poduzeća i ustanovau Delnicama, odn. nakon populari-ziranja knjižnoga fonda. Od te,1953. g. vodi se i Knjiga inventara.

• 1964. zaposlena je i drugaknjižničarka, Dragica Majnarić.

• Od 1966.g . do 1986. g .Čitaonica i knjižnica djeluje usastavu Narod-nog sveučilišta, uRadničkom domu, u čiji je sastavušla s početnim knjižnim fondomod 2500 svezaka.• 1970., prema originalnom

sačuvanom zapisu, Knjižnica jebrojila preko 800 članova, od kojihje najveći broj učenika (641). Uistoj su se godini pročitale 20 764knjige, a bilježi se i veliki brojulazaka u Knjižnicu - 875 tjedno!Konstantno se bilježi povećan rastbroja korisnika, kao i brojapročitanih knjiga. 1970. nagrađ-ena su (knjigama) 3 najboljačitača: prvu nagradu dobila jeVesna Štimac (nagrađena jeknjigom U društvu sa čovjekom,Vere Erlih), drugu nagradu dobio jeZlatko Puškarić (nagrađen jeknjigom Urota Zrinsko- Frankopa-nska, Eugena Kumičića), a treću jenagradu dobila Jasna Andlar(nagrađena je knjigom I vječnopjevaju šume Gulbranssen,Trygve).

• 1975.g. Knjižnica je preseljenau Ulicu Mirka Drenovačkog 10(danas Ante Starčevića 10, našojdanašnjoj adresi), na 66 m2. Utom razdoblju Knjižnica i čitaonicadoživljava svoj puni procvat:ubrzano se popunjava knjižnifond, smišljeno jača stručni kadar,knjižni je fond prestručen ismješten po načelu slobodnogpristupa građi...

• 1979. je, nakon umirovljenjaknjižničarke Ljubice Rukavine,zaposlena na poslovima knjižni-čarke i vozačice bibliobusa gđaDarinka Živanović, nastavnicahrvatskog jezika i knjižničarka.

• Bibliobusna služba od 1979.g.

• Od 1987. Knjižnica i čitaonicadjeluje u okrilju SIZ-a kulture, svedo 1993. kad je, s novim ustroj-stvom vlasti , pripala OpćiniDelnice

• Osamdesetih godina prošlogastoljeća Knjižnica je dobila i 4Diplome/Nagrade Pavao Marko-vac za postignute rezultate uširenju knjige i njenom približa-vanju radnicima

• 1992.g. knjižničarka DragicaMajnarić odlazi u mirovinu

• broj upisanih članova krajem1993.g. bio je veći od 1100, aposudba knjižne građe prelazi 20000 jed in ica - svak i sedmistanovnik delničke općine bio jekorisnik usluga Knjižnice! Tijekom1993. Počinje se primjenjivatiračunalni program Medvešćak zastručnu obradu građe, a potom icirkulaciju, čime se rad znatnounapređuje i osuvremenjuje

• Od 20. listopada 1998. Knjiž-nica nje otvorena u proširenom ipreuređenom prostoru od 130m2, čime se dobiva mogućnostkvalitetnijih pomaka u radu:formira se informativno-posu-dbeni dio, čitaonica s mjestom zadnevni i tjedni tisak te studijskirad, odjel za odrasle, odjel zadjecu, referentna zbirka, zavičajnazbirka.

• D u ž n o s t p r i v r e m e n eravnateljice od 1. svibnja 1999.preuzima Nada Glad, obnašajućije do 30.rujna 1999., kad je tudužnost preuzela Dar inkaŽivanović, sve do 31. prosinca2013.g.

• Darinka Živanović radila je samana poslovima knjižničarke od1993. - 1999. , odnosno do2005.g. na poslovima knjižničarkei ravnateljice Knjižnica na terenu-pokretna knjižnica/BIBLIOBUS.

•Bibliobusna služba bila je

ustrojena punih 15. godina, od1979. do 1994.g., i imala velikznačaj za stanovnike Gorskogakotara kojima je često, zbogspecifičnih geografskih i klimat-skih obilježja i loše prometnepovezanosti, knjiga bila nedostup-na.

• Rad na bibliobusu bio jenaporan jer je svakodnevno,morao stići do svoga odredišta i unajudaljenijim mjestima Gorskogakotara, bez obzira na vremenskeprilike.

• Bibliobus je obilazio goranskamjesta u točno određen dan i sat.Svaki drugi tjedan obilazio je,prema rasporedu: Mrkopalj ,

Sunger, Brod Moravice, DonjuDobru, Crni Lug, Lokve, RavnuGoru, Staru Sušicu, Stari Laz, Brodna Kupi, Zamost, Marija Trošt,Skrad, Kupjak, Fužine i Lič;petkom se nije išlo na teren zbogservisiranja i eventualnih popra-vaka vozila

• 1994.g. bibliobusna se službag a s i , o b z i ro m d a n i j e d n anovoosnovana jedinica lokalnesamouprave nije željela preuzetiskrb nad bibliokombijem, što jeimalo izrazito negativne posljediceza pokrivenost goranskog podru-čja knjižničnim uslugama.

• Za svoj rad na promicanjuknjige putem pokretne knjižnice,Knjižnica je dobila i nekoliko

priznanja Pavao Markovac (1982.,1983., 1988. i 1989.).

Bibliobusna služba (1979.- 1994.)- na radnom mjestuknjižničar/vozač bibliobusa bili suzaposleni, redom:- Damir Matković (1979.- 1981.)- Darinka Živanović (1981.- 1987.)- Dražen Pleše (1987.- 1989.)- Boris Levar (1989.)- Slaven Nikola (1989.- 1991.)- Željko Branjušić (1991.- 1994.)

Broj pročitanih knjiga tijekomgodina, višestruko premašuje brojkorisnika, što je vidljivo iz poda-taka koji su sačuvani u dokument-aciji Knjižnice, a koji se odnose nadesetogodišnje razdoblje trajanjabibliobusne službe.

Knjižni fond

Standardi / Stanje 2014.g.

22 23

Prirodoslovni muzej Rijeka ute-meljen je još 1876. godine, adjeluje od 1945. godine kao

regionalni prirodoslovni muzej, danass najvećim fundusom u riječkoj regiji.Naša temeljna djelatnost je prikup-ljanje, proučavanje i trajno čuvanjeprirodne baštine Primorsko-goranskežupanije i šire. Tako se danasbrinemo o više od 90.000 muzejskihpredmeta organiziranih u 27 zbirkiminerala, stijena, fosila te zoološke ibotaničke građe. Zbirke Prirodo-slovnog muzeja Rijeka uživaju velikiznačaj među stručnjacima i znanstve-

nicima u Hrvatskoj i inozemstvu, sobzirom na vrlo vrijedan materijal kojičuvaju za sljedeće generacije – pr.uzorke rijetkih ili ugroženih vrsta,primjerke sada već izumrlih vrsta ilivrsta koje su trajno nestale s našihpodručja, a danas se mogu koristiti zagenetička i druga molekularnaistraživanja, brojne primjerke nakojima su za znanost po prvi putaopisane nove vrste biljaka, životinja ilifosila, uzorke prikupljene po čitavompodručju na kojem su pojedine vrsteprisutne i sl., a uz klasične muzejskezbirke vodimo i zbirke uzoraka tkiva.Pri prikupljanju muzejske građevodimo se suvremenim stručnim iznanstvenim principima, a ciljevi sunam dokumentirati prirodnu baštinuŽupanije i šire, ali i omogućitikvalitetna znanstvena istraživanja nauzorcima, sada ili u budućnosti.Većina muzejskih zbirki registriranaje kao kulturno dobro RepublikeHrvatske, a neke su uključene i umeđunarodne reg is t re važnihmuzejskih zbirki.

Prirodoslovni muzej Rijeka velikuvažnost poklanja prezentaci j imuzejske građe i komunikaciji sposjetiteljima i publikom. Nastojimosva relevantna saznanja o prirodnimpojavama i biološkoj raznolikostinašeg područja prenijeti posjeti-teljima na atraktivan način. Naš stalnipostav govori o prirodnim osobi-tostima, važnosti i krhkoj ljepoti krajau kojem živimo, a koja je rezultatmilijuna godina evolucije i mijenjanjaživotnih uvjeta, a koju je danaspotrebno čuvati i štititi. Uvijek smo upotrazi za novim načinima prikazi-vanja i komuniciranja s posjetite-ljima, boljim muzeografskim rješe-njima i novim načinima na kojiposjetitelji mogu biti što aktivniji i svojposjet Muzeju prilagoditi vlastitominteresu i svojim željama. Organi-ziramo i privremene tematske izložbeu prostoru Muzeja ili drugdje, različitaznanstveno-popularna predavanja iokrugle stolove, stručne i znanstveneskupove. Posebno su nam važni oninajmlađi, kojima se trudimo Muzejpredstaviti kao mjesto na kojem se nazabavan način može puno naučiti iugodno provesti vrijeme. Za njihorganiziramo različite prirodoslovnerad ion ice , l i kovne rad ion ice ,obiteljska događanja te edukativneproslave rođendana. U Muzeju

godišnje održimo oko 80 stručnihvodstava, 180 radionica, 200proslava rođendana te oko 40predavanja i prezentacija.

Grad Delnice povjerio je 1. srpnja2014. godine upravljanje KaštelomZrinskih Prirodoslovnom muzejuRijeka, koji je tako, kroz svojedjelovanje u Brodu na Kupi, postaoprva muzejska ustanova na područjuGorskog kotara. Kaštel Zrinskihizgrađen je još 1651. godine, naostacima ranijeg Frankopanskogkaštela, a od 1978. godine, zaštićenoje kulturno dobro Republike Hrvatske.Kaštel Zrinskih javna je zgradaizuzetnog povijesnog, kulturnog idruštvenog značaja , pr i rodnosredište kulturnog života Broda naKupi i šire.

U životu Brojana imao je nekadaveliku ulogu, obrambenu, gospoda-rsku, ali i onu životnu – u Kaštelu jedjelovao Matični ured, parovi su ovdjesklapali brakove, a neki su ovdje iživjeli.

Muzej je i do sada dio svojih terenskihstručnih i znanstvenih istraživanjaprovodio na području Gorskog kotara,pr. naši stručni djelatnici istraživali sucretova Trstenik, Rečice, Rečičko imnogih drugih, zalazili su u dubokeponikve na području Obručke plani-nske skupine, Risnjaka i Snježnika,bavili se odnosom ptica i vegetacijena krškim poljima, poput Ličkog polja,istraživali šume i vodotokove Gorskogkotara i proučavali njegove fosile.Među najzanimljivijim rezultatima tihistraživanja treba istaknuti pronala-zak fosilnih ostataka pragoveda naGomancu, pronalazak novih, do tadau Hrvatskoj nepoznatih vrsta mahovi-na na cretu Trstenik, opisivanje novihoblika biljnih zajednica u hladnimponikvama Ceclja i Paklena itd.Djelovanjem u Kaštelu Zrinskih,nastaviti ćemo s istraživanjem ivalorizacijom prirodne baštineGorskog kotara još intenzivnije, pa jeu planu istraživanje biljnih vrstaLiburnijskog krša i Kupske doline,pogotovu stijena, istraživanje ostalihcretnih i općenito vlažnih staništa,koja se ubrajaju među najugroženijestanišne tipove u Hrvatskoj, popisi-vanje kukaca Kupske doline i mnogadruga, koja će pomoći u otkrivanjutajni koje ovo područje još uvijekskriva.

U planu imamo unaprijediti pozna-vanje i zaštitu prirodnih značajki širegpodručja Kupske doline, dokumen-tirati prirodnu baštinu Gorskog kotarau muzejskim zbirkama te, kroz stalnipostav, privremene izložbe i brojneedukativne aktivnosti, interpretiratinjezine značajke i posebnosti nanačin atraktivan različitim skupin-ama posjetitelja. Želimo djelovati kaootvoreno mjesto izmjene znanja iideja, centar prirodoslovnih istraži-vanja, jedno od središta kulturnihdogađanja i pokretača prirodo-slovnog i kulturnog turizma u regiji, aliprije svega, cilj nam je obogatitikulturni život stanovnika Broda, širegpodručja grada Delnica i šire.

Namjeravamo preurediti i proširititematike stalnog postava, koji bi,pomoću muzejskih predmeta izfundusa Muzeja, u budućnostitrebao odražavati sve prirodnevrijednosti Kupske doline i Gor-skog kotara općenito, uz posebannaglasak na rijeku Kupu, ali isadržavati elemente suživotačovjeka i prirode, kao što sutradicionalni oblici ribolova ilovstva (pr. puharstvo), šumarstvo,stočarstvo, planinarenje i sl.Također, poseban dio stalnogpostava bit će posvećen obiteljiZrinskih i povijesnom značajuKaštela, osigurat će se mjesto zavišenamjensku multimedijskudvoranu, a posjet i te l j i sv ihgeneracija dobit će i zonu zaodmor, sređivanje dojmova iopuštanje uz glazbu, popularnoznanstveno štivo i različite drugeedukativne i zabavne sadržaje.Organizacijom privremenih izložbiobradit će se značajne teme izprirodne, ali i kulturne baštineKupske doline i cijelog Gorskogkotara.

Muzej će svoj bogat edukativniprogram provoditi i u KašteluZrinskih. Uz stručna vodstva postalnom postavu i privremenimizložbama, u sklopu projektaVečeri u Kaštelu, organizirat će sepredavanja s temama vezanim zaprirodnu i kulturnu baštinu Kupskedoline i Gorskog kotara, umjetni-čke večeri, manji koncerti, pred-stavljanja tradicijskih djelatnosti iobrta i sl. Do sada ste imali prilikeprisustvovati predavanjima o vukui medvjedu u Gorskom kotaru te obiologiji i ugroženosti šišmiša. Uzlokalno i regionalno stanovništvo,posebnu pažnju namjeravamoposvetiti predškolskoj i školskojpublici iz bliže i šire okolice,uključujući i prekogranično podru-čje, organizacijom edukativnihradionica, igara i stručno vođenihekskurzija te obiteljskih događa-nja (već smo obilježili Međuna-rodnu noć šišmiša, Šišmišijadu,

uključili se u obilježavanje Danajabuka, podržal i održavanjetradicionalnog polumaratona uBrodu itd.) u suradnji s domaćim istranim školama, znanstvenim,stručnim, kulturnim i drugimustanovama i udrugama.

Muzejska djelatnost u KašteluZrinskih za nas je veliki izazov.Sretni smo da upravo mi imamopriliku upravljati ovom izuzetnomzgradom, a kao regionalni priro-doslovni muzej koji djeluje uGorskom kotaru imamo još boljemogućnosti za istraživanje iprikupljanje predmeta prirodnebaštine. Kaštel, koji je bio upotpunosti renoviran i u kojem je2012. godine, zajedničkim ulaga-njem Grada Delnica i Primorsko-goranske županije, uređen Stalniizložbeni postav lovstva, šumar-stva i ribolova, nalazi se u predi-vnoj i pitomoj Kupskoj dolini,neposredno uz granični prijelaz,što otvara mogućnosti na tržištukulturnog turizma. Međutim, prednama je i izazov djelovanja u malojsredini, u regiji koja je relativnoslabo naseljena i gdje je prostornaudaljenost između pojedinihnaselja ponekad zaista i problem.Naravno, za kvalitetan rad potreb-ni su nam i stručni djelatnici, pa senadamo da će nam naš osnivač,Primorsko-goranska županija, ucilju što aktivnijeg i kvalitetnijegobavljanja muzejske djelatnosti uGorskom kotaru, na način koji ćeuspjeti iskoristiti sve potencijale,ali i odgovoriti na sve izazove,uspjeti osigurati ukupno tri radnamjesta za stručnjake kojima ćeradno mjesto biti u Brodu na Kupi.

Željka Modrić Surina

PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA

U KAŠTELU ZRINSKIH U BRODU NA KUPI

16 17

Naši su nam stari ostaviliblago na čuvanje. Ostavilisu nam prepunu škrinju

bogatstva, nemjerljive vrijednosti.Ostavili su nam pjesme kojemoramo pjevati da se ne zabo-rave. Dali su nam čvrste noge zaples koji moramo plesati da se nezaborave koraci. Ostavili su namnošnje bogate, lijepe, jedinstveneda ih nosimo i pokažemo svijetušto imamo. Naši su nam stariostavili sjećanje, tradiciju prošlihgeneracija koje moramo brižnočuvati u sadašnjosti, kako bi onobilo ostavljeno u nasljeđe zadobrobit budućim generacijama.“To je misao vodil ja članovafolklorne skupine KUD-a Delnice,nositelja promicanja tradicijskebaš t ine goranskog kra ja snaglaskom na pjesme, plesove inošnju Grada Delnica.

Folklorna skupina KUD-a zapo-čela je sa radom 2002. godinezahvaljujući Branku Mihajloviću-Bojsi, tadašnjem predsjednikuKUD-a Delnice. Danas je u sekciji

aktivno 28 članova, od toga 16mladih od 12 do 25 godina te 10članica srednje i starije dobi kojesvoje slobodno vrijeme provode uzpjesmu, ples i druženje. Osimplesova Gorskog kotara izvodeplesove Posavine, Slavonije,Bunjevačke igre, Potresujku ipoznato Završno kolo iz opere „Eros onoga svijeta“ Jakova Gotovca.Svi naučeni tradicijski plesoviosmišljeni su uz vodstvo profe-sorice Danijele Štimac.

Članovi folklorne sekcije redo-vito i s velikom upornošću dolazedva puta tjedno na probe kojenerijetko traju i duže od satvremena. Volje i entuzijazma im nenedostaje, a putovanja i druženjana kojima prezentiraju goranskutradicijsku baštinu i upoznajuobičaje drugih krajeva Lijepe našei šire, najveća su im nagrada.

Prezentirajući običaje, pjesme iplesove na goranskom narječju,uz pratnju tamburaša i tradicijskedijatonske harmonike, nastupali

su na mnogobrojnim međunaro-dnim smotrama i manifestacijamau Hrvatskoj i izvan granica Lijepenaše:• Međunarodna smotra folklora -Stari trg, 03.07.2011.• Međunarodna smotra folklora»Dani naroda« - Gorizia, 21. 08.2011.• Međunarodni festival folklornihskupina u Predgradu, 15.07.2012.• Međunarodna smotra folklora –Kočevje, 29.09.2012.• Međunarodna smotra folklora -Moravice, 01.09.2012.• Međunarodna smotra folklora –Dražice, 31.08. 2013.• Međunarodna smotra folklora –Prag, 03. – 06. 07. 2014.

U suradnji sa Društvom Goranaiz Zagreba, promovirajući Gorskikotar i Hrvatsku nastupali su uBelgiji, Njemačkoj i Mađarskoj.Ljepotu i živost goranskih pjesamai plesova predstavili su u emisiji„Lijepom našom“ u Kostreni08.12.2010., Kastvu 13.10.2011.i u Delnicama 21.11.2012. te na

Božićnom domjenku Primorsko-goranske Županije kao predstav-nici Gorskog kotara. Posebice seponose uspješnom organizacijomMeđunarodne smotre folklora ukojoj učestvuju mnogobrojnefolklorne skupine iz Hrvatske isusjednih država. Tako su 31.svibnja 2014. ljubitelji tradicijskekulture imali prilike uživati ubogatom i raznolikom programu 3.Smotre folklora u organizacijiKUD-a Delnice pod pokrovitelj-stvom Grada i Županije, na kojoj jenastupilo oko tristotinjak članovafolklornih društava iz Slovenije,Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Program Smotre započeo jemimohodom delničkim ulicama, azavršio u Domu sportova atraktiv-n im nastupom Ukra j inskogkulturno-prosvjetnog društva»Ukrajina« iz Slavonskog Broda tedomaćina KUD-a Delnice.

Posjećenost Smotre folklora,dokazala je kvalitetu manifestcijete članovima folklorne skupine

daje još veći poticaj za što bolju ikvalitetniju organizaciju narednihgodina. Takvom multikulturalnommanifestacijom nastoji se Gorani-ma približiti narodnu kulturu iumjetnost iz raznih krajeva Hrvat-ske i šire, senzibilizirati ljude naočuvanje tradicije i uvažavanjekulture različitosti i prepoznativrijednost manifestacije kaonezaobilaznu ponudu kulturnogturizma Gorskog kotara, Primor-sko-goranske županije i Repub-like Hrvatske.

Osim financijske potpore Gradai Županije, svakako treba spome-nuti donatore, njihove vjernepratioce od prve Smotre folklora:gosp. Nenada Vidmara, DarkaMuhvića i Agenciju „Nikom“ teIngro d.o.o trgovine Valentin, Kupad.o.o. Brod na Kupi, Hrvatskešume - UŠP Delnice, novinaraNovog lista Marinka Krmpotića, TZGrada Delnica i Radio Gorski kotarkoji pomažu svojim uslugama. Ovese godine donacijom od petnaesttisuća kuna posebno istakla

Udruga »Njemačka pomoć zadjecu u Hrvatskoj« koja djeluje ugradu Mülheimu an der Ruhru čijije osnivač doktor kirurgije IvoMance, koji već godinama doniranovac za brojne projekte. Nagradaje to mladima i još veći poticaj zarad, usmjeravajući ih na zdravo ikvalitetno provođenje slobodnogvremena. Samo upornošću,trudom i zajedničkim radomčlanova folklorne skupine, uzfinancijsku potporu Grada i ljudedobre volje, moguće je ostvaritisve zacrtane programe.

Svima koji nisu imali prilikupratiti rad folklorne skupine,nadamo se da ćemo ovim slikamai tekstom doprijeti do njih i moždaponekog zainteresirati, jer: „Velikiplesači nisu veliki zbog svojetehnike. Oni su veliki zbog svojestrasti.“

Danijela Štimac

FOLKLORNA SKUPINA KUD-a DELNICE

26 27

Vrlo zadovoljne nastupom na13. D ječ jem fes t i va luKvarnerić vratile su se

delničke osnovke koji su na tomlijepom festivalu nastupile spjesmom »Hoo-ruk polka«. Pjesmaje nastala u glazbenoj radioniciškole, a na delnički ju je dijalektpreveo Željko Laloš. Autor aran-žmana je Martin Tuhtan, koreo-grafiju je napravila voditeljicaFolklorne sekcije KUD-a DelniceDanijela Štimac, a frizure MarinkaRužić. Pod vodstvom mentoriceradionice prof. Sanje PetrušanecPečar, pjesmu je otpjevala MartaBeljan, učenica 2. razreda, aplesnu skupinu koja je pratilaizvođenje pjesme činile su Lana

Ružić, Lana Štimac, Nina Rupčić iEma Salopek. Pjesma je dobilanagradu za najljepšu goranskupjesmu, a male Delničankezamijećene su i kao najmlađaekipa koja je nastupila na ovomfestivalu pa se upravo zbog njihovemladosti, ističe prof. PetrušanecPečar, itekako može biti zadovo-ljan nastupom i ostvarenim rezul-tatom. (Marinko Krmpotić)

Delnička »Hoo-ruk polka«najljepša goranska pjesma

Polaznici Dječjeg vr t ića»Hlojkica« i njihove teteprigodnom su svečanošću

proslavili obnovu statusa ekodječjeg vrtića. Naime, pred dvijegodine »Hlojkica« je postala diosustava eko vrtića, a nakon što sutijekom protekle dvije godine

odradili sve što je bilo potrebno dabi taj status zadržali od udruge»Lijepa naša« koja brine o sustavueko vrtića i škola primili sucertifikate i novu zelenu zastavušto znači da u prepoznati kaopredškolska ustanova kojaredovno vodi brigu o zaštiti

okoliša. Podizanju zastave bili sunazočni svi polaznici vrtića, asvečanost je uljepšana zajedni-čkom pjesmom i plesom delničkepolke.

Marinko Krmpotić

HOOO –RUK POLKA

1. IŠE S'N TAKU MŌALAÁLE RADU TŌANCAN JŌAVÜTRA K'DA STŌANENVEČ NÓUGA KRÍENE SŌAMA.

2. I LEJVA I DÍESNAI JEN I DVŌAT'DA POLÉTIN OT SRÍEČEF'KORŌAKE POLKE SÁ.

HOOO – RUK, HOOO – RUKZATŌANCAJTE VI S'MANO.

HOOO – RUK, HOOO – RUKZAVRTÍMO SÉ SÈ.

HOOO – RUK, HOOO – RUKPOLETÍMO OT SRÍEČE.

HOOO – RUK, HOOO – RUKF'KORŌAKE POLKE SÈ.

3. IŠE S'N TAKU MŌALAÁLE RADU TŌANCAN JŌAK'DA ŪOTPREN OČIVEČ NÓUGA KRÍENE SŌAMA.

»HLOJKICA«ZADRŽALASTATUSEKO VRTIĆA

28 29

Udruga „Dotepenac“ je podvodstvom Snježane ŠibenikKlačić uz pomoć ostalih

jednako bitnih članova, 14.studenoga proslavila četiri godinedjelovanja. Pod time smatramosudjelovanja u manifestacijamadil jem Gorskoga kotara kaopredstavnici Grada Delnica gdjesu izložili svoje suvenire i upo-rabne predmete koje vrijedne rukenjihovih članova stvaraju, izrađujui oslikavaju na svojim radionicamakoje se svake srijede održavaju uprostoru Narodne knjižnice i čita-onice Grada Delnica.

Osim radionica za članoveudruge organizirali su radionice zadjecu, starije i nemoćne osobe kaoza osobe s posebnim potrebama.Suvenire izrađuju od drveta, ali suuz financijsku pomoć GradaDelnica pokrenuli projekt naziva„Vezimo zajedno“ sa idejom damladim osobama pribl iž imotradiciju ručnih radova. Također

već drugu godinu za 8.martorganiziramo radionicu “To ćupoklon i t i seb i“ kao poklonposvećen ženama našega Grada.

„Svake srijede, već dvije godineza redom, u knjižnici se sastajuvrijedne ruke članica Udruge„Dotepenac“. Povremeno im sepridružuju neka nova lica, novevrijedne ruke privučene iznimnomljepotom različitih suvenira izra-đenih zanimljivim tehnikama, kojikrase izloge naše knjižnice. Oni sudobar razlog zbog kojeg i slučajniprolaznici i naši korisnici uvijek

zastanu na trenutak duže ispredknjižnice.

Knjižnicu srijedom, osim unik-atnih suvenira, krase vedra licačlanica udruge, veselje i smijeh tepozitivna energija koju osjećaju isvi naši korisnici.“ kaže ravna-teljica Knjižnice gđa. Indira RačkiJoskić.

Udruga danas broji dvadesetakčlanova od čega je petnaest sapodručja Grada Delnica, a ostaližive u ostalim mjestima PGŽ-a.

Dotepenac, došljak, doseljenik,dođo, sve su to izrazi kojimaopisujemo jednu te istu osobu,onoga koji je iz jedne sredinepreselio u drugu.Tako su i naši članovi doseljenici izravne Slavonije, pitome Bilogore,Podravine, Lokava, Sungera,Dedina, Brod Moravica i ostalihmjesta diljem Gorskoga kotara.Neke je dovela ljubav, nekepotreba za poslom ili školovanjem,ali jedno zajedničko je to što suunatoč ovoj surovoj goranskojklimi ostali zaljubljeni u ljepotuovoga planinskog gradića gdje susavili svoja gnijezda.

Snježana Šibenik Klačić

Biatlonski klub “Goranin“Delnice osnovan je 15. 10.2012. g. Glavni cilj projekta je

popularizacija biatlona među djecomi mladim sportašima na područjuGrada Delnica i naše županije, širenjeznanja i spoznaja o sportu te njegovojvažnosti.Glavna snaga kluba su 18 aktivnihmladih sprtaša u dobi od 11-21godine, te 31 rekreativni sportašimlađi od 11 godina i 10-ak volonterakoj i br inu o organizaci jskim iadministrativnim stvarima.

Polazišna točka ovog projekta jekvalitetan biatlonski centar koji senalazi u Gradu Delnicama lokacijskismješten ispod Drgomlja. Od tricentra koji se nalaze u Hrvatskoj(Delnice, Mrkopalj-HBC Zagmajna icentar za nordijske discipline Vrboskapoljana) jedino poligon u Delnicamaima idealne uvijete za treningobzirom da uz staze za trčanje ibicikle ima asfaltiranu stazu zatreninga na ski-rollerima u dužini od 2kilometra. Idealni uvjeti za treningprepoznati su i od strane vrhunskihsvjetskih reprezentacija u biatlonuSlovenije, Češke, Bugarske koje sutrenirale na poligonu u Delnicama,dok su svoji dolazak za ovu sezonunajavile reprezentacije Rusije iUkrajne.

Članovi vodstva našeg klubaDragan Naglić i Pavle Kruljac, kaotreneri su u vrhu stručnog timareprezentacije pa je to garancija da ćese u radu s mladima koristiti najmo-dernije i najkvalitetnije trenažnemetode za razvoj vrhunskih sportaša.Tijekom sezone za naš klub nastupiloje 18 natjecatelja ovisno o natjeca-njima. Klub broji 23 natjecatelja odtoga 22 mlađih od 18 godina. Broj

natjecatelja u stalnom je porastu, štonas svrstava u jedan od najmasov-nijih klubova u RH, ali nam i dodatnopovećava troškove.Tijekom ljetno-zimske sezone 2014.naši natjecatelji nastupili su na svimnatjecanjima u okviru HBS-a.Nastupili su na Prvenstvu RH,Hrvatskim pokalima na kojima smoosvojili 13 medalja od toga 4 zlatne, 3srebrne, 14 brončanih medalja. Uukupnom poretku ljetnog biatlonaimali smo 1. mjesto, a kao klub uukupnom poretku zauzeli smo 3.mjesto. U ukupnom poretku zimskogbiatlona zauzeli smo 4. mjestoukupno.

Klub trenutno ima 3 repre-zentativca Hrvatske: Nika Blaženić,

Vedran Mihelčić i Mihael Maršanić, aposeban naglasak je na NikuBlaženić koja se natječe kao članjuniorske reprezentacije na međuna-rodnim natjecanjima Svjetske biat-lonske federacije.

U sezoni 2014./2015. nastupat ćena Europskom kupu, Svjetskomjuniorskom i seniorskom prvenstvu.Nika Blaženić je ukupna pobjednicaljetnog i zimskog hrvatskog pokala2013.g. i 2014.g. te je proglašenanajperspektivnijom sportašicomGrada Delnica za 2012.g. i 2014.g., atakođer je i Dragan Naglić proglašennajboljim trenerom Grada Delnica za2014.g., što ima imperativ danastavimo sa što boljim radom unarednom periodu.

Već dvije godine organiziramoPrvenstva RH u ljetnom biatlonu naSRC Drgomalj na koje dolaze i kluboviiz Slovenije. Također smo organizatorii Hrvatskog pokala u zimskombiatlonu, ali nažalost zbog pomanj-kanja snijega morali smo ga održati uSloveniji.Biatlon klub Goranin je mnogo pripo-mogao svojim znanjem, tehničkomorganizacijom i drugim klubovima,kao i reprezentaciji koje su svojepripreme odražavali u Delnicama.

Povodom dana Grada Delnicaorganizirali smo rekreativno Prven-stvo Grada Delnica u cros biatlonu naprostoru Ledene dvorane GradaDelnica i parka Kralja Tomislava, štoje prvo takvo natjecanje na širem

području naše regije koje je uzdomaće reprezentativce privuklo ipojedince iz nama susjednih zemalja,te ostavilo vrlo upečatljiv dojam.

Na kraju, posebno smo zahvalnina Biatlonskom centru Drgomalj kaojedinom u Hrvatskoj o kojem brinemoi održavamo ga da bi mogla našadjeca kao i ostali klubovi reprezen-tacije trenirati i posjećivati Delnice, tedolaziti na pripreme kao što to radesvake godine. U nadi smo da će seostaviri ideja o poboljšanju područjarolbana Drgomalj koji bi tako omogu-ćio dolazak još većih reperzentacijana pripreme u Grad Delnice.

Predsjednik Dragan Naglić

Udruga „Dotepenac“

30 31

USPJESI DELNIČKIHSPORTAŠA

ANTONELLAGAŠPARAC

Grad Delnice obiluje mladimperspektivnim sportašimai sportašicama, od kojih se

neki bave i ne tako tradicionalnimsportovima. Njihova volja, snaga iupornost mogu poslužiti kao pozi-tivni primjeri svakom pojedincu injihovim vršnjacima, jer timedoprinose našem Gradu i zajed-nici u cjelini. Zbog čega je Antone-lla odabrala karate i kako se vidi ubudućnosti, pročitajte u slijede-ćim redcima.

Antonella Gašparac, delniča-nka rođena 2001. godine, karateje odabrala 2007. godine zbogsvoje živahne naravi i opčinjenostikimonima i lijepim karate pokreti-ma. Uz nesebičnu i konstantnupodršku svoje obitelji, koja na svimpodručjima bodri ovu trinaest-ogodišnju sportašicu, postigla jeizvrsne rezultate. U osam godinamarljivog treniranja i odricanja,položila je smeđi pojas i u ovomtrenutku priprema se za smeđe-crni pojas. Od svojih početaka usportu na županijskim natjeca-njima Antonella je četverostrukiprvak i jednom treća u svojojkategoriji. U posljednje četirigodine njezini rezultati zaista

pokazuju pravu spor tašicu ivelikog borca. Naime, na držav-nom prvenstvu 2012. bila ječetvr ta , a 2013. t reća. Naregionalnim prvenstvima osvojilaje sedam zlatnih i jednu srebrnumedalju, a 2011. proglašena jenajboljom učenicom u borbamana nivou Primorsko-goranskežupanije. U cjelokupnoj sportskojkarijeri, naša Antonella je osvojilapreko 100 medalja i dvadesetakpehara od kojih je većina zlatna,a sve to postigla je na raznimturnirima, domaćim i mnogimmeđunarodnim i vrlo jaki, kaoprimjerice GranPrix EU, Croatiaopen i slično.

Kao iznimna sportašica onapronalazi vrijeme i za dodatneaktivnosti: članica je Gradskelimene glazbe Delnice, aktivna je udramskoj skupini OŠ I. G. Kovačićas kojom sudjeluje na natjecanjimaLidrano i odlična je učenica. Svojeobrazovanje nadopunila je i OGŠ I.Tijardovića u Delnicama, u kojojpohađa četvrti razred za dvainstrumenta: udaraljke i harmo-niku, također sa odličnim uspje-hom.

U slobodno vrijeme zabavlja ses prijateljima i brojnim kućnimljubimcima, voli izlete s obitelji isve što vole njezine vršnjakinje.Kada je pitam kako uspijevauskladiti treninge karatea dvaputa tjedno, sve aktivnosti kojimase bavi, školu i vrijeme za sebe,kaže da je sve stvar organizacije ipomoći roditelja. Aktivnim osoba-ma svaka je minuta važna. Zarazliku od svojih konkurentica kojetreniraju u profesionalnim kampo-vima za pripreme i do 6 putatjedno, Antonellini rezultati su iviše nego izvrsni, pogotovo kadaznamo da zbog uvjeta u svojojsredini ima ograničeni brojtreninga. Na pitanje o tome gdje sevidi u budućnosti i što još želiostvariti u svojoj sportskoj karijeri,ona spremno odgovara želi osvojiti

crni pojas i možda postati karatesudac.

Za ovu djevojčicu koja živipunim plućima i s uspjehom

svladava sve izazove na podru-čjima svog djelovanja, neostva-rena je želja osvojiti državnoprvenstvo. I za kraj, njezina porukavršnjacima i roditeljima koji se nemogu odlučiti upisati djecu nasportske aktivnosti glasi: „Karateje prekrasan sport koji razvija iuravnotežuje um i tijelo. Karatenatjecanja su izuzetno uzbudljivate da se na njih putuje u svedijelove Hrvatske, a i šire. Na ovajnačin stječu se nova iskustva,prijatelji i upoznaju drugi gradovišto daje drugačiji pogled na svijetoko nas.“Katarina Mihelčić

MATTEOKOMADINA

Matteo Komadina mlad je iperspektivan delnički sportaš. UBoksačkom klubu „Delnice“, podvodstvom trenera Kristijana Hoda-ka, već niz godina niže uspjeh zauspjehom.

Matteo, reci nam nešto o sebi?

Rođen sam 25. prosinca 1993.u Rijeci. Osnovnu školu završiosam u Delnicama, u MoravicamaSrednju za automehaničara, anakon toga u Rijeci četvrtu godinuza Tehničara cestovnog prometa.Član sam DVD-a Delnice. Trenutnosam na stručnom osposobljavanjuu gradskoj upravi kao tehničarcestovnog prometa.

Jesi li se i prije boksa bavio nekimsportom?

Iako je boks oduvijek bio broj 1,kao klinac od 12-13 godinatrenirao sam karate budući je tobio jedini borilački sport tada uDelnicama, ali nedugo nakonotvorenja Boksačkog kluba„Delnice“ odlučio sam se upisati iokušati u, kako mnogi američkiznanstvenici kažu, "najtežemsportu na svijetu".

Ubrzo nakon toga počeli su stizati irezultati!

Da, tako je. Tu su brojna odličjasa županijske i državne razine,uspjesi na međunarodnim turni-rima. Kadetski sam i seniorski viceprvak Hrvatske, trostruki prvakžupanije.

Iskazao si se i izvan granicaHrvatske, pobjeđivao si dalekoiskusnije i starije protivnike?

U sastavu hrvatske reprezen-tacije nastupio sam na Bran-denburg cupu u Njemačkoj,brojnim mečevima u Srbiji, Italiji,Austriji, Crnoj Gori i Bosni iHercegovini. Na 10. memorijal-nom turniru Živorad Rajšić u Srbijiosvojio sam zlatnu medalju i titulunajboljeg borca, zlato na 17.zurniru Hakija Turajlić u Sarajevu2013. Ove godine osvojio samzlato na međunarodnom turniru uBrčkom, zlato i titulu najboljegtehničara međunarodnog turniraTrofej Podgorice u Crnoj Gori, asudjelovao sam i na međuna-rodnom turniru Bocskai Istvan uMađarskoj.

Iza tebe su i nastupi na svjetskimprvenstvima...

Nastupio sam na europskomjuniorskom prvenstvu koje seodržavalo u Irskoj, dvije godinekasnije na svjetskom seniorskomprvenstvu u Kazahstanu.

Koliko je za uspjeh bitan talent, akoliko rad?

Talent je zasigurno bitan, nonajbitnije od svega je predanostonome što radiš. Prije velikihnatjecanja treninzi su intenzivniji izahtjevniji, bitno je biti ne samo udobroj formi nego i znati predvid-jeti svaki potez protivnika, atijekom meča to zna biti itekakoteško. Sve to ne bi bilo moguće beztrenera koji mi je velika podrška,

kako u boksu tako i u životuopćenito.

Uz spor t stigneš se baviti iglazbom?

Od malih nogu bavim seglazbom, krenuo sam stopamapokojnog djeda i pradjeda koji sutakođer svirali i bili poznati posviranju. Svirao sam bugariju uKUD-u Delnice te istovremenoučio gitaru. Puno je tu odsviranihpratnji, svadbi, obljetnica, fešta iraznih manifestacija... Ljetos sams dvojicom prijatelja osnovaobend "A JE TO" također za sveprigode. Član sam i goranskeklape "Ris". Volim glazbu i ne bimogao zamisliti život bez nje.

Što očekuješ od budućnosti, kakoće se razvijati tvoja sportskakarijera?

Teško je to reći, kao i svakisportaš sanjam o nastupu naOlimpijskim igrama, želio biosvojiti medalju na svjetskomprvenstvu. No to su samo moježelje. Svakako ću se i dalje truditi,volje imam, a nadam se da ondaniti uspjeh neće izostati.

Barbara Renka

16 33

Napjevi Gorskog kotaraUz financijsku pomoć Ministarstvakulture Republike Hrvatske,Primorsko-goranske županije iGrada Delnica, u rujnu 2014.godine Kulturno glazbena udrugaDelnice i Udruga Dijamant klasikaizdali su Napjeve Gorskog kotara –notne obrade za mješoviti pjevačkizbor. Prvo od nekoliko planiranihizdanja sastoji se od pet pjesama:U ranu zoru, Jezierka, Po sredinašeg sela lipa je mirisna, MajeDejounce i Na te mislim – po dvijepjesme iz Delnica i Lokava tepjesma delničkog autora JakovaMajnarića.

Uz stručno vodstvo MarinaTuhtana, Vokalna skupina Auroraje (uz pomoć drugih prijateljapjevača) krenula u istraživačkoputovanje stazama goranskeprošlosti, koje i dalje traje.Nadamo se da će na tom putu ubudućnosti nastati i brojni drugi

svesci nota goranskih napjeva.Kroz rad na napjevima upoznalismo brojne kvalitetne ljude, odla ika i amatera sa ve l ik imgoranskim srcem, do visokopro fes iona ln ih g lazben ika ,književnika, etnologa i akadem-skih stručnjaka, koje sve povezujejedna velika želja i nit, a to je da sesačuva i prizna goranska povijest ikultura u svakom segmentu. Ovimim putem beskrajno zahvaljujemona nesebičnoj pomoći, volji i trudu.Kako su sami napjevi melodijeko je su vr lo jednostavne iprilagođene pučkom pjevanju,obrade našeg izdanja dale su imna neki način jedan novi duh idonijele novi standard u goranskojglazbi jer su prilagođene četvero-glasnom zborskom pjevanju, amogu ih izvoditi i manje vokalneskupine.

Izdanje je prodajnog karakteratako da se svi zainteresirani zakupnju mogu obratiti Kulturnoglazbenoj udruzi Delnice ili UdruziDijamant klasika.

Kulturno glazbena udruga Del-nice osnovana je 2006. god. na

inicijativu njenog prvog voditeljaprof. Alojzija Mihelčića. Naime utijeku 2007. god. pripremala seproslava 50 obljetnice radaGlazbene škole Ive Tijardovića uDelnicama te je u svrhu pripremeprigodnog programa prof. Mihelčićokupio nekolicinu bivših učenikaglazbene škole. Obzirom na velikuželju i entuzijazam svih, odlučenoje da se osnuje Udruga kako bi serad nastavio te je tako održanaosnivačka skupština dana 26. 11.2006. godine. Udruga je nastavilas radom u prvo vrijeme nastupimau Delnicama, a kasnije i u okolnimgoranskim mjestima te diljemHrvatske – Zagreb, Karlovac,Vukovar, Osijek, Zadar, Rijeka idruga mjesta najviše u Primorsko-goranskoj županiji.

Sada Vokalni ansambl Aurorakoji djeluje kao sekcija unutarUdruge vodi Goranka Tuhtan. Aur-ora broji 9 članica i to: JadrankaAndlar, Sanda Bolf, DavorkaGrgurić, Dubravka Iskra, JasnaJakovac, Goranka Kajfeš, MarinaMajnarić, Martina Petranović iVesna Stipeć.Martina Petranović i Marin Tuhtan

VS

«AURORA»

Zahvaljujući višegodišnjempredanom radu u Društvu Našadjeca Grada Delnica ova je udrugakandidirala svoju članicu TanjuJakovac Kezele na natječaj zavolontera godine, a da je izbor biodobar, pokazala je odluka nadlež-nih županijskjih tijela koja jeupravo nju proglasila jednom odnajboljih volonterki godine. Tanja,rođena Delničanka, itekako jedobro poznata i svim stanovni-cima s područja Grada Vrbovskogjer 24 godine u OŠ Ivana GoranaKo v a č i ć a o b a v l j a p o s l o v epedagoginje. Nagrada je, ističeona, velika pohvala višegodišnjemvolonterskom radu ostvarenomponajviše u Delnicama:

»Drago mi je da je prepoznat mojrad i to ne samo od onih koji su midodijelili nagradu, već ponajprijeod mojih suradnika koji su me ipredložili.

Sve više poslaDvadeset godina sam članica

Društva Naša djeca kroz koje smorealizirali brojne akrivnosti, ameđu njima i savjetovalište »Izvor«koje radi već tri godine i kojemu jeci l j kroz direktne susrete irazgovore s ljudima koji imajunajrazličitije probleme pokušatinaći rješenje. Tu nije riječ opsihološkoj pomoći već ponajprijeo ljudskom razgovoru kroz kojinastojimo pomoći, a pri tomekoristimo znanja različitih struka –od moje pedagoške pa prekol i ječnice školske medic ine,defektologa i slično.

U početku smo radili jednom

tjedno u prostoru Dječjeg vrtića»Hlojkica«, a od pokretanja Centraza prevenciju Delnice radimo dvaputa tjedno, petkom i ponedje-ljkom od 17 do 19 sati u prostoruCIP-a, neposredno uz Turističkiured Grada Delnica. Posla imajako puno. Kod osnovaca to suproblemi pažnje i koncentracije,kod srednjoškolaca vršnjačkapodrška i neprilagođenost situa-cijama, a kod roditelja problemi uodgoju djece. Temelj svih proble-ma, po meni je poremećaj uodnosima i kad se to riješi, stanjese promijeni. Svi termini kojeimamo zauzeti su već duževrijeme. Radimo na temeljunajava, a količina posla tolika je dabi zaista bilo dobro razmisliti i o

mogućnostima zapošljavanjajedne osobe«, ističe JakovacKezele.

Pedagoška emisijaTanja Jakovac Kezele uključena

je i u niz drugih aktivnosti. Članicaje mješovitog pjevačkog zboraKUD-a Delnice već 20 godina, a od2006. dio je i Folklorne sekcije togKUD-a. U društvu s prof. IndiromRački Joskić vodi na Radiju Gorskikotar pedagošku emisiju »Znanjeje moć«, volontira u Klubu liječenihalkoholičara, a uključena je i unekoliko tijela gradske upravevezanih uz pedagošku djelatnost.Poštujući pravilo da čovjek uči dokje živ, studira realitetnu psihote-

rapiju, a suautorica je knjige»Priručnik pedagoške dokumen-tacije za učitelje i pedagoge« kojusu uz nju napisale i NatašaMožgon Kauzlarić, Monika Bajt,Ingrid Simčić i Ksenija Petelin.

Četvrt stoljeća u VrbovskomTanja Jakovac Kezele posebno

ističe činjenicu da je već gotovočetvrt stoljeća, zamalo pa cijeliradni vijek, vezana poslom peda-goginje za OŠ Ivana GoranaKovačića u Vrbovskom: »Radim uodličnoj sredini koja je u velikojmjeri zaslužna za ovo što sam jadanas. Bez njih ne bi bilo ni menepa sam ponosna i sretna što samovdje provela pune 24 godine.Naravno, nije uvijek bilo lakoputovati – pogotovo dok nije biloautoceste – i često sam patila zasvojim Delnicama. No, s drugestrane lijepo mi je bilo i jest raditi uVrbovskom pa su se i ti problemilakše podnijeli«, kaže TanjaJakovac Kezele.

Više od 500 sati rada»Društvo Naša djeca Grada

Delnica predložilo je Udruzi Smartiz Rijeke Tanju Jakovac za volon-tera godine zahvaljujući njenomvolonterskom radu u Društvu.Samo u savjetovalištu za mlade iroditelje tijekom nepune tri godinerada tog savjetovališta ostvarila jeviše od 500 sati volonterskograda, a svih proteklih godina odkada je članica uključivala se i udruge aktivnosti. Uz rad u Savjeto-valištu »Izvor« surađuje i s dječjimvrtićem te osnovnim školama napodručju Grada Delnica. Svojupomoć i znanje nesebično dijeli sasvojim kolegama, znancima imnogim osobama kojima jepomoć potrebna pa je zbog svegatoga logično da smo je predložili zaovu pažnje vrijednu nagradu«,ističe predsjednica Društva Našadjeca Grada Delnica, prof. Snje-žana KrizmanićMarinko Krmpotić

VOLONTERKA

GODINE

TANJA

KEZELE

JAKOVAC

34 35

Blagdansko ozračje koje,zahvaljujući projektu Del-nička adventska bajka, u

ovom goranskom središtu trajeveć t r i t j edna , doda tno j enaglašeno svečanošću otvaranjaLidlove trgovine smještene nasamom ulazu u Delnice, na lokacijinekadašnjeg autobusnoga kolo-dvora, neposredno uz HotelRisnjak i novi autobusni kolodvor.Na otvorenje novog delničkogtrgovačkog centra u 8 sati ujutropožurilo je dvjestotinjak Delni-čana, mahom umirovljenika, apred vratima su ih dočekali direk-tor Lidlove podružnice PerušićRadostin Roussev Peine, delničkigradonačelnik Ivica Knežević,poznati hrvatski pjevač OliverDragojević koji je zaštitni znakLidla u Hrvatskoj te voditeljica AidaVeljačić kojoj je i pripala častsvečanog čina otvorenja 86.trgovine LIDL-a u Hrvatskoj.

Šesnaest zaposlenihUz 58 parkirnih mjesta, Lidlova

trgovina nudi, istaknuo je upozdravnoj riječi Roussev Peine,850 četvornih metara prodajne

površine na kojoj će se Lidl truditikupcima ponuditi najkvalitetniju icijenama najpovoljniju robu, a zasam dan otvaranja ponuđene su iznatno povoljnije cijene, kao inekoliko božićnih iznenađenja –kuhano vino, čaj i krafne te zanajmlađe druženje s DjedomBožićnjakom: »Vrlo smo zadovoljniotvaranjem nove trgovine, prve u

Gorskom kotaru i 86. u Hrvatskoj.Stalno će u Lidlu biti uposlenošesnaest ljudi, a po potrebi ćemoangažirati i dodatnu radnu snagu«,rekao je Roussev, a delničkigradonačelnik izrazio je zadovolj-stvo otvaranjem Lidlove trgovine,kako zbog činjenice da je sadakonkurencija kvalitetnih trgovinaznatno veća što će svakako ići naruku kupcima, dakle stanovnicimacijelog Gorskog kotara, tako ičinjenicom da se izgradnjom ovogcentra bitno promijenio i uljepšaoulaz u Delnice s riječke strane: »Dosada se s tim ulazom u Delnice nislučajno nismo mogli ponositi, asada je to jedan urbani ulaz u grad,a još će sve skupa izgledati ljepšekad uskoro otvorimo i preuređenuSupilovu ulicu s fontanom«,najavio je Knežević.

Trgovačko središteNažalost, na otvorenju nazočan

Oliver Dragojević nije, što su mnogi

željeli, zapjevao, ali je to učiniladelnička klapa »Ris« pa se tako uzpjesmu, kuhano vino, čaj i krafnedostojno obilježilo otvaranje novogtrgovačkog delničkog centra,zahvaljujući čemu se Delnicepolako pretvaraju sve značajnijitrgovčki centar jer, uz velikiKonzumov centar, sada imaju inešto manju Lidlovu trgovinu štoće Goranima, pa i susjedima izSlovenije, svakako biti zanimljivo.Uz to, izgradnja Lidla donijela je ipažnje vrijedno uređenje okolnihprostora pa tako sada prostorispred obližnje vulkanizersker a d n j e i s u s j e d n o g H ote l a»Risnjak« izgleda daleko ljepše ifunkcionalnije, bitno je porastao iprostor za parkiranje kraj Hotela isusjednog autobusnog kolodvora,a kad prorade fontane, sve skupazaista će imati »štih« o kojem sumnogi sanjali.

»Hlojkićima« puno igračaka iveliki dvorac

Otvaranje svoje nove trgovine,Lidl je, po tradiciji, popratio ihumanitarnom donacijom koja jeovog puta usmjerena premaDječjem vrtiću »Hlojkica« koji je odjučer bogatiji za puno novihigračaka i jedan pravi veliki

plastični dvorac kojeg će sljedećihdana tete i djeca osposobiti zaigru.Na lijepim darovima predstavni-cima Lidla zahvalila je ravnateljica»Hlojkice« Zvezdana Jerković, anajljepšu čestitku potom su krozprigodni program prepun plesa,pjesme i recitacije uputili delničkiklinci i klinceze.Marinko Krmpotić

Seger d.o.o. novootvorenoje privatno poduzeće izDelnica za čišćenje i

održavanje privatnih stanova,apartmana, poslovnih prostora,automobila te nudi usluge pranjai glačanja odjeće. Čista kuća,pospremljena objeća, blistaviautomobil, a u isto vrijeme zaVas mnogo slobodnih sati za igrus djecom, druženje s prijateljimate jednostavno bavljenje sport-om i raznim hobijima. Segerd.o.o. nudi razne usluge pomoći

u kući za zaista prihvatljivecijene od kojih vas dijeli tektelefonski poziv, SMS ili e-mailporuka.

Nudimo potpunu diskreciju ipouzdanost u radu te djelujemona području cijelog Gorskogkotara i šire. Naše usluge osimprivatnih poduzeća već koristeobitelji, starija populacija, samcite ljudi koji su zbog bolesti ilidrugih tegoba u nemogućnostiobavljati kućanske poslove.Seger d.o.o. nudi tjedne i mjes-ečne usluge te pakete uslugaovisno o količini uz posebne

popuste za redovitu klijentelu.Možda ste se napokon htjelirješiti neke potpuno zapuštenehrpe odjeće koja čeka da budeopeglana, a ne znate da je tausluga totalno bezbolno prihva-tljiva vašem kućnom budžetu.Što je najbolje, nitko ne mora

znati da to niste obavili vi!Radnici Seger d.o.o. odjećupreuzimaju na vašim vratima tevam je čistu, zapakiranu imirišljavu dostavljaju natrag unajkraćem mogućem roku.

Možda trebate generalnočišćenje prostora, a ne znate odkuda početi - raspitajte se kodnas. U radu koristimo samoprofesionalne strojeve i sredstvaza čišćenje renomiranih doma-ćih i stranih proizvođača. Stižesezona čišćenja snijega, dozvo-lite da to obavimo za Vas.Dajemo novi život tepisima itapeciranom namještaju.

Trebate li još razloga zašto binam se javili ... Naše ljubaznoosoblje očekuje Vaš poziv, SMS098/190-5546 i l i E-mai l :info@seger.hr.

Posjetite našu web stranicuwww.seger.hr ili nas 'lajkajte' naFacebook-u kako bi bili u toku snovostima.

Team Seger d.o.o.

Otvoren

prvi Lidl u

Gorskom

kotaru

36 37

Narodna čitaonica u Delni-cama osnovana je kaoprvo kulturno – prosvjetno

društvo u Općini Delnice 1874.godine. Inicijativu za njezinimosnivanjem pokrenuli su župnikJosip Škrobonja i Delničani JosipPleše, Lovro Šnajdar – Gŕgočof(prvi knjižničar), Miho Petranović,Pavao Gašparac, Antun Jurković,Stjepan Čop - Čoupof i učiteljicaJudita Vranić. Potporu osnivanjučitaonice dala je i češka ljekar-nička obitelj Jelinek koja je tihgodina došla živjeti u Delnice. Uzamolbi za njezino otvaranježupnik Škrobonja je napisao„Prinukan nagovaranjem ovomj-esnih naobraženih žitelja i činov-nika, odlučismo ustrojiti Narodnučitaonicu u Delnicah“. Za njezinrad Zemaljska vlada u Zagrebu 14.listopada 1874. godine odobrila jePravila rada čitaonice, pa se tajdatum smatra i početkom njezinarada. Nova Pravila za rad čitaonicepo istom tijelu odobrena su 5.ožujka 1876. godine premakojima je čitaonica promijenilanaziv u „Pučku čitaonicu“ Delnices knjižnim fondom od 423 knjige.U upravni odbor čitaonice bili suizabrani Luka Petranović, IvanBo l f , Lov ro Šna jdar, Mi rkoGregurić, Antun Kezele, JuditaVranić, Luka Čop, Dragutin Jelinekst. i Bartol Gašparac. Djelokrugčitaonice znatno se proširuje ipostaje mjestom druženja ljudi,

č i tan ja kn j iga i časop isa irazmjene stečenih iskustava ugospo-darstvu i poljoprivrednojoblasti života. Biva i mjestomd o g ov o r a o s n i v a n j a n ov i hhumani tarn ih i prosv jetn ihdruštava Delnica. Godine 1894. učitaonici bila su učlanjena 42člana.

Za vrijeme Prvog svjetskog ratapostojala je samo formalno. IzaRata čitaonica počinje djelovatikao mjesto okupljanja činovnika,trgovaca i bolje stojećih ljudi.Nakon „Obznane“ ona jedino jemjesto gdje članovi naprednogradničkog pokreta razmjenjujumišl jenja i stavove i bivajuinformirani o svim aktualnostima.U razdoblju do proglašenja dikta-ture u čitaonici je prevladavaoutjecaj pristaša Hrvatske strankeprava i Hrvatske seljačke stranke.

Od 1932. godine čitaonica jeradila prema novim pravilimaodobrenim po Banskoj upravi 10.ožujka iste godine. Već sljedećegodine čitaonica je imala 69članova da bi se u kolovozu 1935.godine broj članova sveo na njih35 jer se u Delnicama pokrenulainicijativa za otvaranjem Radni-čke čitaonice Delnice.

Radnička čitaonica Delnice,osnovana je 4. srpnja 1935.godine na osnivačkoj radničkojskupštini održanoj u prostorijigostionice Ivana Pleše u uliciFrana Supila 181. U Akcionimodboru za osnivanje čitaonice bilisu Stanko Majnarić, Ivan Mance,Josip Čop, Matija Polić, Matija

Janeš i Petar Majnarić. Kraljevskobanska uprava Savske banovinenije odobri la pravila za radčitaonice pod izlikom da su njihovipredlagači socijalistički orijenti-rani i da osnivanje još jednečitaonice uz već postojeću budi„sumnju“ u njezin rad i aktivnostinjezinih članova.

Čitaonica je nastavila s radomda bi 1936. godine u nju bilou č l a n j e n o 2 1 9 č l a n o v a .Popunjavala se literaturom u tovrijeme naprednih pisaca poputGorkog, Tolstoja, Krleže, Cesarca idrugih pisaca. U njoj se u tovrijeme čitaju aktualni časopisi, aposebice list „Goranin“ kojipočinje izlaziti 1936. godine.Tiskao se u 1600 primjeraka, auređivao ga je Vladimir Ognje-nović. Rad čitaonice, na čijem ječelu bio Mirko Drenovački, bio jepod stalnom paskom policije ipretresima njezinih prostorija. Uzadnjem pretresu čitaonice 1936.godine ona je zatvorena i zapeča-ćena, a odlukom seoskog načel-nika od 19. siječnja 1937. godineje i raspuštena. Njezina imovinadana je u pohranu osnovne škole.U obrazloženju odluke o raspu-štanju navodilo se da većinačlanova Upravnog odbora Radni-čke čitaonice Delnice je komuni-stički nastrojena, a četiri članaodbora nalaze se u pritvoru.Upozoreno je bilo i na predsjed-nika upravnog odbora MirkaDrenovačkog za kojeg se navodiloda je 1935. godine u prostorijamakina „Buksa“ u Delnicama održaopredavanje o marksizmu..

Na inicijativu članova URSS-ovihsindikata i predstavnika Hrvatskeseljačke stranke 16. siječnja1939. godine obnovljen je radNarodne čitaonice da bi u godinipred Drugi svjetski rat njezinaaktivnost bila svedena na mini-m u m . B i l a j e s m j e š te n a uprostorijama kuće industrijalcaLeopolda Cividinija (ulica A.Starčevića 6). Prethodno, do

1934. godine s fondom od oko800 knjiga nalazila se u kućiZdenke Čop – Bačić (nekad kuća sprostorom za iznajmljivanje igostionicom na mjestu današnjezgrade u Supilovoj 20). Ovdje je1925. godine proslavljena 50obljetnica rada čitaonice u godinikad je obnovljen rad delničkihsokolaša. Početkom 1934. godinečitaonica seli u nove prostorije ukuću kovačkog obrtnika Vjeko-s lava Pleše - Kovōačovega(Supilova 72). Ovdje djeluje sve doBožića iste godine i seli u kućuMatije Pleše – Jakovejtovega(Supilova 143) i biva 1937. godinezatvorena po mjesnoj vlasti. Usvim čitaonicama u prvoj poloviciprošlog stoljeća igrao se i šah.U razdoblju od početka 1940. do

rujna 1943. godine u čitaonici nijebilo aktivnosti jedino što setijekom 1944. godine nastojaosačuvati knjižni fond. Tek pooslobođenju Delnica u srpnju1945. godine osnivaju se dviječitaonice koje ubrzo prestaju sradom. Umjesto njih osnivaju se upojedinim poduzećima i državnimustanovama sindikalne bibliotekekoje se 1949. godine objedinjuju u

Kotarsku knjižnicu smještenu uRadničkom domu Delnice.Nova moderna čitaonica s knjižni-com otvorena je u Delnicama1953. godine s knjižnim fondomod 2500 knjiga. Ona početkom1966. godine djeluje u sastavuNarodnog sveučilišta u Delnicamas fondom od nekoliko tisućaknjiga. U razdoblju do 1980-ihgodina prerasla je u Općinskučitaonicu i knjižnicu djelujući usastavu SIZ-a za kulturu OpćineDelnice. Od 1979. do 1993. priknjižnici djelovala je bibliobusnaslužba za Gorski kotar za čiju jedjelatnost knjižnica više putanagrađivana nagradom PavaoMarkovac.

Od 1999. godine Gradskaknjižnica i čitaonica djelujesamostalno čiji je osnivač GradDelnice. Danas Narodna knjižnicai čitaonica Delnice raspolažeknjižnim fondom od preko 34200knjiga i nudi korisnicima od 2001.godine uslugu pretraživanjainterneta. Od 2004. godine u njojdjeluju Kreativne radionice zapredškolsku i školsku djecu, a od2008. godine „Pričaonica“Željko Laloš

Svratište s obiteljskom kućom i gostionicom Zdenke Čop – Bačićsnimljeno 3. ožujka 1931. godine. Danas se u Supilovoj 20 nalazi se

bivša zgrada DIP-a „Delnice“ izgrađena 1955. godine. U Kući obitelji Čop– Čóupoveh osnovana je prva delnička narodna čitaonica 1874. godine.

38 39

Delničke povjesnice uzapisima Željka Laloša

DANIDELNIČKIH

GOSTIONICA(DŌANE

DÉJUONŠKEHBERTÍJ)

Izvaci iz zapisa MiheKlobučara st. od 16.

studenog 1913. godine.( s delničkog prepričao

autor)

Udrugoj polovici i krajem 19.stoljeća sve do godina predPrvi svjetski rat, tijekom

srpnja i kolovoza a poglavito zimi,svake kalendarske godine,delnički bi gostioničari dogovornoobjavili „Dane svoje gostionice“primjerice, nadaleko poznati izdruge polovice 19. stol jeća„Dōane Júrč'kove bertíje“.

Gostioničar bi i pri otvorenjuobjekta, proširenju ili prenamjeniu restauraciju sa odmorište obja-vio dane svoga objekta. U reče-nom razdoblju u delničkim patrij-arhalnim obiteljima gostionice suse uvijek vodile na muškog članaobitelji. Obitelj Herljević iz RavneGore koja je u Delnicama 1881.godine otvorila prvi vinski podrum,uvelike je podržavala gostioničareu danima njihove gostionice,vjerujući da će oni postati tradi-cijski kroz cijelu godinu.

Kad bi obitelj gostioničara biproglasila dane svoje gostionice,ljeti od petka do nedjelje zbogradova mještana na polju, sjeno-košama i šumi, a zimi i u dane kroz

tjedan, u gostionici se postavilošest bačava – tri za bijelo vino,dvije za crno, a jedna manja zarakiju šljivovicu. Zašto šest, jer jetaj broj donosio Delničanimasreću, ali bit će to predmetomjedne druge obrade. Bračnomparu ili punoljetnoj muškoj osobikoji su u popodnevnim satimanavratili u gostionicu, na ulazu, nazato posebnom pripremljenomstolu, ponuđeno je običajno itradicijski za muškarce šnapa kojase pila iz čūokajna, a žene uzele bijednu od šest pripremljenihkuhanih ili zapečenih mesújla(mesujla). Uz to sokolašice sestreMajnarić – Mrgetinene, članice od1898. godine Kulturno športskogdruštva „Sokol“ Delnice, posudilesu gostioničaru staru i jedinu dosada pronađenu kamenicu(ūojl'n'ka) iz lučičkih Delnica(danas se čuva u obitelji ŽeljkaLaloša, a njezinu starost procijenioje na najmanje 500 godina prof.dr. Franjo Smiljanić op. a.) koja jenapunjena maslinovim uljem istijenjem od lana ili konopljegorjela i davala svijetlo uz raspelou sve dane gostionice. Bračni par,pri prvom dolasku u gostionicu,bio je ljeti u obvezi da žena ubranuléjtouko sa četiri lista stavi udrvenu kupleco sa vodom nato-čenom iz Lecíj'kene bertíje. Izmanje drvene kuplece (jedina dosada sačuvana i pronađenapodrijetlom iz Bákanove bertíje uGrabnju, iz sredine 19. stoljeća,danas se čuva u obitelji ŽeljkaLaloša op.a.) popije frōab skuhaniz cvijeta bóudovca. Zimi bi bračnipar pri prvom dolasku u gostionicudonio domaću zapečenu mesújlokao tradicijsko jelo u Delničanaveć iz prve polovice 19. stoljeća.Gostioničar (bértaš) sa suprugomobučeni u delničku narodnunošnju na sve stolove poslužili sušest mesújla – tri zapečene, a trikuhane te šest komada povatice -tri ot m'ka tr tri ot róuscof. Vino setočilo iz dvolitarskih butéjl ujednako prepoznatljive čaše koje

su se oblikom razlikovale pogost ionicama. Žene su pi ledomaći sok pravljen od jagode,maline ili kupine. Sva ponuda bilaje oglašena na prajskoránteizrađenim u obliku lista duške izsmrekove piljenice sa smóulovko izaštitnim znakom gostioniceispod kojeg je upisan nadimak(špicnōamet) obitelji kojoj gosti-onica pripada. Tih dana mogao seu gostionici dobiti „Domōačebertōaške bórt„ koji se dijelomraz l i kovao u pr ip reml jeno jtradicijskoj i običajnoj hrani međugostionicama. Niti uz jedno jelonije bio poslužen krumpir jer se onobičajno mogao u Delnicamakopati tek poslije blagdana MaleGospe u rujnu. Isprva, u večernjimsatima, svjetlo u gostionicamadavali su lučnare, a potom filōarena gōas.

Uz harmoniku il i tambure(bugarije) neizostavno su se zapje-vale stare delničke popijevke„Kóušna“, „Ūojl'n'ka“, „Déjuonškapúčka nóšna“, „Jōagoda“, „Jèjtedèca“, „Jezíerka“, „Polánka“ idruge. Taj stari delnički gostioni-čarski običaj uvelike su podržavalisokolaši no on se iza Prvogsvjetskog rata gotovo izgubio. Onjemu se sada pričalo na balovima(bōajle) koje su priređivali kirijašiili stočari („Kújnske bōajl“, Kuozjebōajl“) po gostionicama i restau-racijama sa pansionom. Dolazilasu nova vremena sa novimobičajima (bertōaške fōajne) odkojih je posebno bio prepoznatljivples dečka sa butejlom na glavi, alii neizostavni Hérden tōan'c.

Poštanskekočije…

Prometovale su Lujzinskomcestom u prvoj polovici isredinom 19. stoljeća. Uz

nekoliko područnih pošti i nap ro s to r u d a n a š n j e z g r a d eželjezničke postaje u Delnicamabila pošta Theodora Markovicha.Započela je s radom 1812.godine, po tzv. francuskommodelu rada, nastavljajući sradom nakon francuske okupacijei radeći do sredine 19. stoljeća.Prema podacima iz povijestidelničke župe pošta je prestala sradom 1869. godine. Pošta jeimala prostor za odmor putnika,prostor gdje su obitavali posluži-telji konjskih zaprega, štalu zaodmor konji i šupu za kočije.Delnička Lujzinska pošta raspola-gala je sa 14 pari konja koji suvukli poštanske kočije na relacijiod Karlovca do Rijeke, a čija sezamjena obavljala u Delnicama.Poštanske kočije prije prometo-vanja zajedno sa pratnjom,putnicima i pošiljkama vagale suse na stočnoj vagi uz delničkusredišnju mitnicu. Prema težinikočije upregnula su se dva, četiri ilišest pari konja. Dobro organiziramreža postaja na Lujzinskoj cestiosiguravala je brzinu prometo-

vanja kočija od 15-ak kilometarana sat. Kočije su u prvoj polovini19. stoljeća prometovale danju jerje noću, uslijed straha od napadahajduka koje je vodio zloglasnihajduk Šaruglen, Lujzijana izmeđuSopača i Lokava bila zatvorena.Poznato je da su hajduci imalijedan od svojih tabora na šum-skom prostoru danas zvanomŠaroglin (del. Šōaroglen) uz Sovićlaz koji je prostor narod kasnijenazvao po vođi hajduka Šaru-glenu. Tijekom tjedna, poglavito

ljeti, prometovalo se izmeđuKarlovca i Rijeke dva puta tjedno,a zimi, radi neprohodnosti, vrlorijetko. U poštanskim kočijamavozila su se pisma, paketi, raznepošiljke i putnici prema oglaš-enom redu vožnje.

Željko Laloš

IZDAVAČ: Grad Delnice, Trg 138. brigade 4GLAVNI UREDNIK: Zamjenica gradonačelnika Katarina Mihelčić

UREDNIČKI ODBOR: Martina Petranović, Višnja Bolf, Katarina MihelčićFOTOGRAFIJE: Ž.Laloš, V. Bolf, M. Krmpotić

GRAFIČKA PRIPREMA: Magdalena Delnice; Tisak KerschOffset ZagrebNaklada 1000 komada

Izlazi povremeno

ISSN 1849-5680Dejuonška besejda