Hotel Amabilis u turističkoj izgradnji Selca

SVEUČILIŠTE U RIJECI

GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

SPECIJALISTIČKI STUDIJ

HOTEL „AMABILIS“ U TURISTIČKOJ

IZGRADNJI SELCA

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2012.

Hotel Amabilis u turističkoj izgradnji Selca

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

SPECIJALISTIČKI STUDIJ

HOTEL „AMABILIS“ U TURISTIČKOJ

IZGRADNJI SELCA

SEMINARSKI RAD

Kolegij : Graditeljstvo u turizmu

Student: Arsen Grbčić

Rijeka, LISTOPAD 2012.


2

SADRŽAJ 1. UVOD .............................................................................................................................3

1.1. POVIJEST ORGANIZIRANOG TURIZMA U SELCU ...........................................4

1.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ........................................................................5

2. TIPOLOGIJA HOTELSKO-UGOSTITELJSKIH GRAĐEVINA ....................................7

3. FUNKCIJA I PRIMJENJNA TIPOLOGIJA ....................................................................9

3.1. PRIZEMLJE HOTELA ............................................................................................9

3.2. SUTEREN HOTELA ............................................................................................. 12

3.3. STACIONAR HOTELA ........................................................................................ 14

4. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI ............................................................................... 17

5. OBLIKOVANJE ........................................................................................................... 18

6. DOMAĆE I SVJETSKE REFERENCE......................................................................... 20

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 21

8. LITERATURA .............................................................................................................. 22


3

1. UVOD

Seminarski rad Hotel „Amabilis“ ima zadatak objasniti fukciju hotela odnosno

prikazati i definirati sve dijelove građevine, kao i prateće prostore uz predmetnu građevinu.

Nadalje, prikazati i objasniti konstrukciju građevine, oblikovanje kao i uklapanje građevine u

cjelokupni prostor.

Seminarski rad strukturiran je u sedam logičkih i sadržajnih cjelina. U prvom dijelu,

Uvodu, se iznosi predmet istraživanja, povjesni kontekst predmeta istraživanja i analiza

postojećeg stanja. U drugom dijelu Tipologija hotelsko-ugostiteljskih građevina govori se o

vrstama, podjeli, tipologiji i kategorizaciji hotela. Treći dio i sadržajno najvažniji koji nosi

naslov Funkcija i primjenjena tehnologija opisuje sve prostore objekta, prikazuje

funkcionalne sheme organizacije hotela te razrađuje stacinarni dio hotela uz popratne vlastite

slike s objekta. Četvrti dio naziva Konstrukcija i materijali daje podatke o konstrukciji i

upotrebljenim materijalima. U petom dijelu Oblikovanje govori se o vanjskom i unutarnjem

oblikovanju i uređenju te se izlažu neki vlastiti dojmovi o uklapanju objekta u cjeloviti

prostor. U šestom poglavlju dana je usporedba s jednim domaćim i jednim svjetskim

hotelskim objektom. U posljednjem dijelu, Zaključku, dan je vlastiti osvrt na predmet

seminara.


4

1.1. POVIJEST ORGANIZIRANOG TURIZMA U SELCU

Daleke 1894. Godine, tadašnji načelnik općine Selce, Ivan Lončarić Papić, stariji, sa

nekolicinom entuzijasta osnovao je dioničko društvo “Zadruga morskog kupališta”, koje je

sagradilo i uredilo prvo drveno kupalište sa kabinama. Kupalište je svečano otvoreno 4.

kolovoza 1894. godine i tako uvrstilo Selce među elitna kupališna mjesta tadašnje Austro-

Ugarske. U to vrijeme turizam je imao zdravstveni karakter, ali i elegantnu notu i

pomodarstvo, jer boravak na moru mogli su si priuštiti samo najimućniji slojevi stanovnika

Beča, Pešte, Praga i Zagreba.

Već 1898. godine Selce dobiva prve razglednice mjesta, koje izdaje Ivan Lončarić

Papić, izrađene u litografiji u Beču. Tijekom dugog turističkog razvoja Selce je iz godine u

godinu mijenjalo svoj izgled. Početkom prošlog stoljeća sagrađene su vile “Cvetić” i “Papić” i

luksuzne vile “Šalda”, “Odillon” i “Dražica”. Pravu prekretnicu obilježilo je otvaranje prvog

hotela “Rokan” 1912. godine, čiji je vlasnik bio Josip Lončarić Rokan. Dvadesetih i tridesetih

godina prošlog stoljeća uređene su ulice, šetalište i parkovi, uvedena je električna rasvjeta i

vodovod. Selce se uređuje zahvaljujući aktivnom radu Društva za poljepšanje mjesta,

Kupališnog povjerenstva i Mjesnog turističkog odbora. 1930. godine gradi se novo, veće

kupalište, mjesto ima stalnog liječnika i ljekarnu. Nekoliko većih zgrada preuređuje se u

hotele i pansione (hotel “Esperanto”, hotel “Lončarić”, hotel “Jadran”, hotel “Riviera”,

pansion “Lovački rog”, vila “Dagmar” i dr.). Otvaraju se ugostiteljski lokali, zabavne i

kulturne priredbe su na zavidnom nivou. Selce dobiva stalnu turističku publiku, raspolaže sa

600 kreveta i 1938.godine bilježi posjet od 3.000 turista i 40.000 noćenja. Selce posjećuju

mnogi kulturni i javni djelatnici : Miroslav Krleža, Oton Kučera, Mato Lovrak, Marija Jurić

Zagorka, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Menci Klement Crnčić, Antun Motika, Kamilo

Ružička, mnogi glumci i drugi .

Turistički razvitak Selca prekidan je ratovima, ali su njegovi stanovnici svaki put

ulagali puno entuzijazma i snage za napredak svoga mjesta, što se vidi i po današnjem Selcu u

kojem je sve okrenuto turizmu. Danas Selce može ugostiti oko 6.500 turista u pet hotela, dva

autokampa, nekoliko odmarališta i u privatnim sobama i apartmanima. Prihvaća do 100.000

turista, koji ostvare 500.000 noćenja godišnje.


5

1.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

1910. godine dovršen je obalni put od mjesnog kupališta do uvale Slane, te se počinju

graditi nekoliko elegantnih vila. Prvo je na zapdnoj strani mjesta sagrađena (za ono vrijeme)

luksuzna Vila Šalada po projektu arhitekte Vlatka Vidmara, koju je okruživao raskošan park s

gotovo 2.000 različitih biljnih vrsta od kojih većina i danas ovdje raste. Zemlja za ovaj park

dovozila se brodovima iz Sušaka. Nedugo nakon toga čuvena bečka kazališna glumica Helene

Odilon zadivljena prirodnim ljepotama odlučuje sagraditi dvije otmjene vile, najprije Vilu

Odilon,a potom i Vilu Dražica.

Vila Dražica sagrađena je 1911. Uz obalni put prema Crikvenici. Ovu vilu također je

projektirao arhitekt Vlatko Vidmar, oblikujući je kao secesijsko zdanje s više terasa.

Slika 1: Vila Dražica

Prvotno je bila zamišljena kao dvokatni hotel-sanatorij s vlastitim kupalištem, a Općina je

vlasnicima dopustila gradnju svega deset kabina za presvlačenje. U bujnom mediteranskom

parku preko ceste bilo je uređeno tenisko igralište. Vila je više puta mjenjala vlasnike, a 1926.

otkupljuje ju Amerikanka Mabel Grouitch za potrebe dječjeg oporavilišta poznatog pod

nazivom Amerikanski dom, čiji su rad financirali američki liječnici. Tada vila po novoj

vlasnici dobiva i novi naziv Amabilis što u prijevodu s latinskog znači mio, drag, lijep.


6

Po završetku Drugog svjetskog rata, odnosno sredinom 50-tih godina Amabilis mjenja ima u

Jadranka, te 1965. postaje hotel s dograđenim depadansama. Sredinom prvog desetljeća ovog

stoljeća hotel prestaje s radom zbog neadekvatnog hotelskog smještaja. Hotel je imao dvije

zvjezdice, a smještajne jedinice su bile trokrevetene i četverokrevetne sobe sa zajedničkim

sanitarnim čvorovima.

Izvedenom rekonstrukcijom hotela po projektu Studia Rubing iz Zagreba, odnosno

Damira Rubeše dipl. ing. arh. dobiven je smještajni objekt visoke klase odnosno hotel s pet

zvjezdica. Objekt se satoji od 4 etaže: suterena, prizemlja i dva kata.

Na doljnjoj slici vidimo makrolokaciju Hotela Amabilis.

Slika 2: Pregledna situacija makrolaokacije hotela „Amabilis“

Rekonstrukcija hotela izvedena je prema urbanističkom palnu uređenja; UPU-26 Uvala Slana

(Selce) zajedno s zonom kampa-autokampa.


7

2. TIPOLOGIJA HOTELSKO-UGOSTITELJSKIH

GRAĐEVINA

Prema tipologiji, hoteli se razvrstavaju na:

1. Visoke građevine istog tlocrtnog gabarita i istog konstrukcijskog rješenja,

2.Visoke građevine tipa breitfuss s razvedenim parterom i dvojnim konstrukcijskim rješenjem

3. Visoke atrijske građevine s cjelovito iskoristivim parternim etažama

4. Razvedene građevine, hotelski kompleksi,

5. Paviljonske građevine,

6. Kombinirani sistemi

Prema hrvatskom zakonodavstvu objekti iz skupine hoteli razvrstavaju se u sljedeće vrste:

1. Hotel baština (heritage),

2. Hotel,

3. Aparthotel,

4. Turističko naselje,

5. Turistički apartmani,

6. Pansion.

Nadalje, Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih

objekata iz skupine hoteli kaže slijedeće:

Hotel je objekt u kojemu se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu se

pružati i druge ugostiteljske usluge. Hotel je funkcionalna cjelina koju, u pravilu, čini jedna

građevina ili dio građevine sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama.

Iznimno, hotel može činiti i nekoliko, a najviše četiri građevine. Ako se hotel sastoji od više

građevina, a ne radi se o depandansama hotela, sve građevine moraju biti funkcionalno

povezane hodnicima tzv. zatvorenom vezom. Ova obveza ne odnosi se na hotel u kojem

građevine razdvaja javna prometnica. Recepcija i obvezni ugostiteljski sadržaji za pripremu i

usluživanje hrane, pića i napitaka u hotelu ne mogu se nalaziti u građevini u kojoj se ne nalaze

smještajne jedinice. U hotelu kojeg čini više građevina među kojima nema zatvorene veze

usluga doručka mora se pružati u svakoj građevini sa smještajnim jedinicama. Hotel može

imati najviše tri depandanse kao zasebne građevine unutar funkcionalne cjeline hotela. U

novom objektu ukupni smještajni kapacitet u depandansi/ama ne smije biti veći od ukupnoga

smještajnog kapaciteta u glavnoj zgradi hotela. Hotel mora imati: prijemni hol u kojem je


8

recepcija, najmanje pet smještajnih jedinica, ugostiteljske sadržaje za pripremu i usluživanje

hrane, pića i napitaka (kuhinju i blagovaonicu) i zajednički sanitarni čvor za goste. Hotel u

kojem se uslužuje doručak mora uz glavnu kuhinju i blagovaonicu u svakoj građevini imati

najmanje drugu kuhinju i blagovaonicu ili prostoriju za usluživanje.

Smještajne jedinice u hotelu mogu biti: sobe i/ili hotelski apartmani (suite) i iznimno, u

postojećim objektima i depandansama novih objekata obiteljske sobe (family room).

Novi hoteli se kategoriziraju u tri skupine:

1. Hotel s tri zvjezdice

2. Hotel s četri zvjezdice

3. Hotel s pet zvjezdica.

Između ostalog hotel s pet zvjezdica mora imati:

- parkiralište za motorna vozila za najmanje 20% smještajnih jedinica i garažna mjesta za

najmanje 20% smještajnih jedinica

- glavno stubište za goste koje povezuje sve katove i hodnici vezani na to stubište minimalno

korisne širine 1,60 m

- dizalo za osoblje u građevini s dva kata (tri nivoa)

- sobu minimalne površine 32 m² (dozvoljeno odstupanje 1 m²)

- obiteljsku sobu minimalne površine 52 m² (dozvoljeno odstupanje 1 m²)

- hotelski apartman SUITE minmalne površine 43 m², prostorija za spavanje minimalno 15 m²

(dozvoljeno odstupanje 2 m²)

- kupaonica minimalno 6 m²

-krevet za jednu osobu minimalne veličine 120x210 cm, krevet za dvije osobe minimalne

veličine 200x210 cm

- u kupaonicama dva umivaonika ili dvostruki umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom

- kada minimalne dužine 1,80 m s tekućom toplom i hladnom vodom, s rukohvatima. Glava

tuša pokretna

- prodaju tiska

- bazen u zatvorenom prostoru. Iznimno, odredba se ne primjenjuje na hotele koji imaju do 25

smještajnih jedinica

- prostoriju za fitness s opremom

- saunu

- jacuzzi


9

3. FUNKCIJA I PRIMJENJNA TIPOLOGIJA

Prema navedenoj tipologiji iz točke 2. hotel Amabilis svrstavamo u visoke građevine

istog tlocrtnog rješenja i istog konstrukcijskog rješenja. Prema namjeni hotela možemo ga

svrstati u hotel u turističkoj zoni – odmarališni hotel, u grupu small luxury boutige hotela.

U funkcionalnom smislu hotel je jasno koncipiran kroz tri grupe sadržaja: Društveno-

javni trakt, servisno–upravni trakt (gospodarski) i smještajni trakt (stacionar).

3.1. PRIZEMLJE HOTELA

Prizemlje hotela se nalazi u nivou terena i na zapadnoj strani smješten je galvni

natkriveni ulaz u hotel. Ispred natkrivenog ulaza nalazi se parkiralište za goste hotela. Kroz

glavni ulaz i vjetrobran se ulazi u predvorje (hall) hotela. U njemu se nalaze recepcija, dnevni

prostor za odmor (lounge), te vertikalne komunikacije, glavno stubište i dizalo. Nastavno na

lounge u jedinstvenom otvorenom prostoru se nastavljaju aperitiv bar Amabilis Lobby bar te

prostor dva restorana Amabilis (dnevni) i Chandeliers (večernji). Cijeli taj prostor je rastvoren

prema jugu velikim staklenim stijenama s izlazima na vanjsku ophodnu terasu koja se proteže

cijelom južnom fasadom i spaja istočno i zapadno pročelje. Središnji prostor zauzima kuhinja

s potrebnim spremištima. Zanimljivost je da je glavna (topla) kuhinja ostakljena te da u

svakom trenutku gost hotela može vidjeti što se sprema u kuhinji. Kuhinju i recepciju

razdvaja sanitarni blok s odvojenim sanitarijama za goste hotela i osoblje. U sjevernom dijelu

prizemlja osim vertikalnih komunikacija nalazi se uprava hotela (ured direktora,

knjigovodstvo, i arhiva), te gospodarski dio s ulazom i prostorijom za osoblje, te dizalom i

stubištem za servis soba.


10

Slika 3: Organizacijska shema hotela


11

Slika 4: Natkriveni ulaz Slika 5: Parkiralište hotela

Slika 6: Recepcija i glavno stubište Slika 7: Glavno stubište i hodnik prena upravi hotela

Slika 8: Rsetoran Amabilis Slika 9: Restoran Chandeliers


12

Na donjoj slici prikazana je organizacijska shema kuhinje i restorana

3.2. SUTEREN HOTELA

U suterenskoj etaži smještani su popratni sadržaji hotela: unutarnji bazen, welness i

spa centar, sobu za dvoje, fitness dvorana, caffe bar s sanitarnim čvorem, kongresna sala,

gospodarski dio te na vanjskom prostoru sunčalište. Također je predviđen i noćni bar.

Gospodarski dio je s ostatkom hotela povezan gospodarskim dizalima. Jedno dizalo se

nalazi na zapadnom dijelu suterena i povezano je s parkiralištem te na taj način tvori zapravo

gospodarski ulaz. Drugi gospodarsko dizalo nalazi se na istočnoj starni i proteže se od

suterena do 2. kata, te služi za opskrbu kuhinje kao i dizalo katnog servisa.


13

Slika 10: Caffe bar Nautilus Slika 11: Soba za fitness

Slika 12 : Unutarnji bazen Slika 13: Soba za dvoje

Slika 14: Recepcija spa i welness centra Slike 15: Sanitarije caffe bara


14

3.3. STACIONAR HOTELA

Stacionar hotela je smješten na 1. i 2. katu objekta. Sastoji se od:

2 standard sobe,

18 superior soba,

9 deluxe soba,

1 apartman de luxe,

1 president suite

U smještajni (stacionarni) dio hotela dolazi se stubištem ili dizalom. Smještajne

jedinice su pozicionirane na južnu stranu objekta (osim soba tipa standard), a kat je

organiziran kao dvotrakt. U sjevernom dijelu dvotrakta smještene su pomoćne prostorije

spremišta, servis soba, prostor za odmor, te vertikalne komunikacije (posebno za goste hotela,

posebno za servis soba). Hodnik je širine 150 cm.

Standard sobe (svaka na jednom katu) su jedine smještajne jedinice koje nemaju

pogled na more, ni balkon ili tersau i zapravo su izmjenom glavnog projekta ubačene na uštrb

prostora za odmor i ureda na sjevernoj strani hotela. (slika 16).

Slika 16: Pozicija standard sobe u hotelu


15

Superior sobe su površine 26,00 m² kao i de luxe sobe. Razlika između njih je što superior

sobe imaju balkon, a de luxe sobe prostraniju terasu.

Slika 17: Organizacija sobe

Smještajne jedinice organizirane su dvostrano. Svaka jedinica je dvokrevetna

(dimenzije krveta za dvije osobe 180x210), te ima kupaonicu, balkon ili terasu. Širina soba

iznosi 340 cm. U slučaju potrebe postoji mogućnost dobivanja pomoćnog ležaja.


16

Apartman de luxe (2. kat) i president suite (1. kat) nalaze se na istočnoj strani hotela i

imaju zasebne terase. President suite također je dobiven izmjenom glavnog projekta te je

satavljem od aprtmana de luxe te jedne smještajne jedinice tipa de luxe sobe.

Slika 18: President suite dobiven spajanjem apartmana i sobe


17

4. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI

Građevina je izvedena mješovitim poprečnim i uzdužnim armirano-betonskim

zidovima i nosivim stupovima. Debljina AB zidova iznosi 20 cm. Debljina monolitnih AB

ploča je 22 cm. Krovna konstrukcija je ravna armirano-betonska ploča debljine 22 cm.

Unutarnji nosivi zidovi su debljine 20 cm međusobno povezani i ukrućeni vertikalnim i

horizontalnim serklažima. Temeljenje objkekta je izvedeno na temeljnoj AB ploči debljine 50

cm.

Toplinska izolacija izvedena je od polistirenskih XPS ploča s preklopom i to zidovi

debljine 8 cm i krov debljine 10 cm. Krov je izveden kao ravni neprohodni krov s završnom

obradom iz zaglađenog betona.

Pročelja hotela su izvedena od kamenih ploča koja su različito obrađena (štokavano,

brušeno i polirano). Vanjska bravarija prozori, vrata i staklene stijene izvedene su od

plastificiranog aluminija s izo staklom. Ograde terase prizemlja izvedena je u dvostrukom

lamistal staklu debljine 12 mm.

Unutarnji pregradni zidovi između soba, soba i hodnika, uprave hotela i hodnika

izvedeni su od dvostrukih gips kartonskih ploča s izolacijom od mineralne vune 2 x 5 cm.

Slika 19: Izvođenje objekta Slika 20: Izvođenje objekta


18

5. OBLIKOVANJE

Hotel Amabilis se satoji od suterena, prizemlja i dva kata. Radi se o izduženom

objektu koji svoj glavni pravac pružanja ima u smjeru istok – zapad, te koji je u potpunsoti

otvoren na južnu i istočnu stranu odnosno prema moru. Sjeverna strana objekta je prema

pristupnoj prometnici zatvorena i oblikovana u pravilnim pravokutnim površinama. Zapadnim

pročeljem, kojem se i prilazi hotelu, dominira natkriveni ulaz oslonjen na dva kosa velika

stupa. Najviša kota krova od ravnine terena iznosi 13,50 m tehotel svojom visinom ne smeta

okolnim objektima. Svojim položajem na samoj obali mora i svojim prostornim volumenom

zapravo oplemenjuje vizuru Selca te se iz daljine može stjeći dojam da se radi o jahti

usidrenoj na obali. Toj vizuri doprinose meke i zaobljene linije terasa južnog i istočnog

pročelja obrađene u staklo, inox i bijeli kamen koje na taj način liče na palube jahte.

Slika 21: Istočno pročelje Slika 22: Sjeverno pročelje

Slika 23: Anmabilis po noći (ili usidrena jahta?)


19

Nepravedno bi bilo ne spomenuti unutrnje uređenje hotela koje je izradila Onix Group

iz Zagreba, odnosno arhitekt Ante Vrban. Radi se o mladom arhitektu-dizajneru iza kojeg

stoje više desteak uspješnih ostvarenja u zemlji, ali i u svijetu (Vile Kempinski, Kosovo

Towers itd). Unutarnje uređenje u potpunosti prati vanjski izgled hotela te mu daje dodatnu

notu ekskluzivnosti. Meke i oble linije vanjskog izgleda prenesene su i u unutarnji prostor,

(npr. dnevni prostor-lounge), a do izražaja dolaze i dominatni kontrasti svijetlo-tamno, kojim

se autor poigrava dajući dodatnu eleganciju prostoru. Mogu istaknuti i pohvaliti uređenje

prostora južnog dijela prizemlja koje je uređeno različitim namještajem, stvarajući različiti

ambijentalni prostor, no ne narušavajući jedinstvo otvorenog slobodnog prostora. Dominatni

materijali koje koristi prilkom cjelokupnog uređenja hotela su kamen, koža, staklo i inox, a

dominatna boja je bijela.

Slika 24: Unutranje uređenje Amabilsa


20

6. DOMAĆE I SVJETSKE REFERENCE

Od domaćih objekata slične referece izabrao bih hotel Lone u Rovinju prvenstveno

zbog oblikovanja i dojma koji ostavlja (palube cruisera).

Slika 23: Hotel Lone u Rovinju

Od svjetskih hotela izabrao sam nešto specifično; hotel „The Ark“ po uzoru na Noinu

Arcu. Radi se o bioklimatološkoj zgardi koja ima mogućnost autonomno egzistirati na

površini vode te svojim stanarima nudi preživaljvanje više mjeseci u slučaju većih poplava.

Slika 24: Hotel The Arc


21

7. ZAKLJUČAK

Ako promatramo hotel Amabilis strogo secirajući svaku pojedinost uočit ćemo

nekoliko manjakvosti (nešto manje sobe po kvadraturi od propisanih za A kategoriju, širina

hodnika 150 cm, izmjenom projekta ubačene dvije standard sobe, nedostatak parkirnih

mjesta). Međutim, uvažavajući ograničenost lokacije kao i neizbježnu i nužnu potrebu za

ekonomičnosti hotela, a nadasve jedinstvenost i neponovljivost pozicije objekta kao i

njegovog unutarnjeg i vanjskog oblikovanja možemo reći da objekat s pravom nosi

kategorizaciju hotel s pet zvjezdica. Uz dobro osmišljenu promidžbu, ulaganjem u stručno

osoblje, izgradnjom palnirane manje marine za prihvat i nautičkih gostiju, uređenjem noćnog

kluba mislim da hotel ima perspektivu efikasnog i rentabilnog poslovanja unatoč relativno

malom broju smještajnih jedinica.


22

8. LITERATURA

[1] Studio Rubing - Glavni projekt hotela Amabilis, 2010.

[2] Onyx Grupa - Projekt unutarnjeg uređenja hotela Amabilis, 2011.

[3] Magaš O. - Pristup projektiranju hotela I. dio - predavanja

[4] Pravilnik o razvrstavanju, kategoritzaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz

skupine hoteli, NN br. 88/07

[5] Primorsko- goranska županija, magazin Zeleno i plavo br.29, 2012

[6] Grad Crikvenica – UPU-26 Uvala Slana (Selce) zajedno s zonom kampa-autokampa, 2011

[7] Grad Crikvenica – Kamik, čovik i more, 2008.

Documents

Hotel Amabilis u turističkoj izgradnji Selca