HITNA STANJA U PSIHIJATRIJI ( VEZANA uz alkoholizam i ovisnosti)

HITNA STANJA U PSIHIJATRIJI ( VEZANA uz alkoholizam i ovisnosti)Mentor: Prof. dr. Dragan BabiStudentice: Mijana Boki, Milena Mihaljevi, Fani Roi Hitna stanja u medicini openito su ona stanja koja neposredno ugroavaju bioloki integritet bolesnika i zahtijevaju neodgodivu medicinsku intervenciju.

U psihijatriji su to stanja koja snano remete bolesnikovu psihosocijalnu egzistenciju i predstavljaju opasnost po bolesnika ili njegovu okolinu.

Hitan prijem u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu moe biti dragovoljan ili prisilan, uz pomo obitelji, medicinskog tima hitne pomoi ili policije. Cilj je lijenike intervencije: Bolesnik nee pokuati samoubojstvo Bit e sprijeen pri pokuaju Zapoet e proces rjeavanja problema i razloga koji su do njega doveliHitna stanja u psihijatriji : SINDROM SAMOUBILAKOG PONAANJA STANJE PSIHOMOTORNE UZBUENOSTI SINDROM AKUTNE ANKSIOZNOSTI (ustraenosti) PATOLOKO PIJANO STANJE ALKOHOLNA INTOKSIKACIJA DELIRIUM TREMENS APSTINENCIJSKA KRIZA OVISNIKA PSIHIKI POREMEAJI KOD INTOKSIKACIJA JATROGENO IZAZVANA URGENTNA STANJA

SINDROM SAMOUBILAKOG PONAANJA Samoubilako ponaanje i potencijalno samoubojstvo u svezi je s osnovnom boleu. Oituje se mogunou da bolesnik poini samoubojstvo, samovoljno ili namjerno, prethodno koristei izravne ili neizravne verbalne poruke kojima ga najavljuje.

STANJE PSIHOMOTORNE UZBUENOSTI U medicini, oznaava svaki nemir, svako stanje unutarnje napetosti koje se ne moe protumaiti vanjskim utjecajem; uurbana uzrujanost. Agresivnost je ponaanje koje se oituje neprijateljskom akcijom prema osobama ili predmetima. Agresiju mogu izazvati zapreke (frustracije), konflikti i doivljaji osobne ugroenosti (interpretacija odreene situacije). Agresija moe biti: oevidna tj. manifestna (fizika ili verbalna)pasivna agresijalatentna (fantazije, afekti i emocije)

SINDROM AKUTNE ANKSIOZNOSTI Termin anksioznost se u klinikoj praksi koristi kada je prisutan strah ili zabrinutost koji prelaze uobiajen strah i zabrinutost koji proizlaze iz ivotnih situacija. Bitno su obiljeje povratni napadaji teke anksioznosti (panike), koji nisu ogranieni ni na koju odreenu priliku ili skup okolnosti i stoga su nepredvidivi.PATOLOKO PIJANO STANJE patoloka reakcija i na male doze alkohola, kao preosjetljivost, uz razvoj sumranog stanjaALKOHOLNA INTOKSIKACIJA Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pia, koja u srazmjeru s koliinom unesenog alkohola dovodi do poremeaja razine svijesti, kognicije, poremeaja opaanja, poremeaja raspoloenja i drugih oblika poremeaja ponaanja. Blaga intoksikacija moe producirati odreeno ponaanje, pri emu bolesnik postane oputen, priljiv, euforian, teka intoksikacija esto dovodi do tekih poremeaja, kao to su agresivnost, labilno raspoloenje, pogreno prosuivanje te socijalna i radna nesposobnost. DELIRIUM TREMENS

Delirij je akutna nespecifina psihoza, organski uvjetovana funkcionalnim poremeajem u SS-u.Karakterizira ga: fluktuirajui poremeaj svijesti, (zbunjenost, delirantna svijest, somnolencija, sopor, koma) poremeaj percepcije, (vidne i slune halucinacije) formalni poremeaj miljenja (usporeno, inkoherentno miljenje - nema ciljne tendencije)

poremeaj ciklusa budnost - spavanje, halucinacije, poremeaj psihomotorike (nemir), poremeaj orijentacije i pamenja poremeaj afektiviteta (strah, razdraljivost, agresivnost) neurovegetativni poremeaji (tremor, profuzno znojenje, tahikardija,hipertenzija ) Tipine klasine slike delirija: Halucinantna slika: nemir, iluzije, halucinacije, intenzivan strah (opasnost od nekontroliranog bijega) Anksiozno-panina slika: nemogunost kognitivne kontrole s posljedinom anksioznou i paninim reakcijama na beznaajne podraaje (nemir, tahikardija, crvenilo lica, znojenje, hiperventilacija, uestalo mokrenje) Slika smetenog stanja: miran, smjeka se, usporenost, povrnost, konfabulacije, zbunjenost, openiti odgovori.APSTINENCIJSKA KRIZA OVISNIKA javlja se nakon prekida uzimanja droga hiperaktivnost sredinjeg i autonomnog ivanog sustava ovisnik se tui na bol, neraspoloenje, uznemirenost, midrijaza, suzenje oiju, proljevi udnja za sredstvom ovisnosti Nakon apstinencije gubi se tolerancija na uinke droge (mogua smrt pri ponovnom uzimanju istih koliina kao prije prekida).PSIHIKI POREMEAJI KOD INTOKSIKACIJA

Mogu biti prourokovani : lijekovima, metalima, gljivama... Promjene stanja svijesti (somnolencija, sopor, koma) Insuficijencija disanja Halucinacije Promjene kvalitete svijesti (psihotina stanja, derealizacije) Munina, glavobolja Grevi miia Poremeaj rada srcaJATROGENO IZAZVANA URGENTNA STANJA nestruno ili zadesno danim farmacima, ili nekim nuspojavama, kao to je npr. agranulocitoza; uz disulfiram (Tetidis, Antabus), iza EKT., edemi, urtikarija, guenje, anafilaktiki ok,promjene krvnog tlaka i sranog ritma PSIHIKA ILI PSIHOSOCIJALNA KRIZA = stanje u kom se pojedinac ne snalazi u novoj situaciji i li ne javlja adekvatan odgovor na stres. Dolazi do remeenja psiholoke ravnotee. Najvaniji znaci i simptomi suicidalnog rizika su:1. raniji pokuaji ili fantazirani suicid2. anksioznost, depresija, iscrpljenost3. dostupnost sredstva izvrenja4. zabrinutost za efekt suicida na lanove obitelji 5. verbaliziranje suicidalne ideje 6. rezignacija nakon agitirane depresije 7. znatne krize i bolesti 8. obiteljska anamneza suicida 9. pesimizam i bespomonost

TERAPIJA:Pomo u stjecanju intelektualnog razumijevanja krize, u pokazivanju aktualnih osjeanja, u prisjeanju ranijih dogaanja, novog drutvenog ivota; anksiolitici i antidepresivi te: spokojna sigurnost teraputa, optimistiki stav terapeuta, aktivno voenje ovjeka u krizi, biti pomalo nametljiv, otvoreno empatian, iskreno suosjeati s razumijevanjem.

PSIHIKI SLOM karakteriziraju: 1. faza: poviena anksioznost, strah, razdraljivost, nemir, bojazan od samoe ili smrti, nesanica, uestalo mokrenje, drhtavica, e, munina, povraanje, znojenje 2. faza: poveano povjerenje u sebe i druge 3. faza: umor, nesanica, iracionalno miljenje, neprimjerenost, provale bijesa, nesvrsishodnost 4. faza: psihika iscrpljenost, osjeaj bespomonosti, beznadnosti, apatija, nemogunost koncentracije, oteano pamenje, gubitak svakodnevne funkcionalnostiLITERATURA http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/hitna-urgentna-stanja-u-psihijatriji.html