Historijska traganja [broj 9, 2012.]

8/11/2019 Historijska traganja [broj 9, 2012.]

1/174

ISSN 1840-3875UDK 94 (497.6)

INSTITUT ZA ISTORIJU Br. 9,1-172, Sarajevo 2012.INSTITUTE FOR HISTORY No 9,1-172, Sarajevo 2012

Historijska

traganjaHistoricalSearches


2/174


3/174

3Historijska traganja Historical searches

Sadraj Content

Rije redakcije ................................................................................................ 5

lanci Articles

Sedad Belija

MEHTERHANA I MEHTERI PRILOG HISTORIJI OSMANSKE VOJNEORGANIZACIJE (S POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU)

MEHTERHANE AND MEHTERS A CONTRIBUTIONTO THE HISTORY OF OTTOMAN MILITARY ORGANIZATION(WITH SPECIAL EMPHASIS ON BOSNIA).................................................. 9

Aida Liina

STIPENDIRANJE U BOSNI I HERCEGOVINI (1878-1990)

SCHOLARSHIPS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA (1878-1990)............ 31

Ivana DobrivojeviSNABDEVANJE I STANDARD U FNRJ 1945-1955.

PROVISIONS AND STANDARD IN THE FEDERATIVE PEOPLESREPUBLIC OF YUGOSLAVIA 1945-1955 ..................................................... 65

Admir MulaosmanoviNASTANAK AUTONOMNE POKRAJINE ZAPADNA BOSNA

THE CREATION OF THE AUTONOMOUS PROVINCE

OF WESTERN BOSNIA..........................................................................................87

UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875Historijska traganja, Br. 9, Sarajevo, 2012. [ str. 1-172 ]


4/174

4 Historijska traganja Historical searches

Merisa Karovi

ZLOINI NAD CIVILIMA U SARAJEVSKOM NASELJU DOBRINJACRIMES AGAINST CIVILIANS IN THE SARAJEVO SUBURBDOBRINJA ...............................................................................................................105

Predavanja sa Tribine Instituta za istoriju u Sarajevu

Lectures at the Tribine of Institute for History in Sarajevo

Robert J. DoniaHISTORIJA I SUD: ULOGA HISTORIJE NA HAKOM TRIBUNALU

HISTORY AND THE COURT: THE ROLE OF HISTORYIN THE HAGUE TRIBUNAL ........................................................................ 161

Upute autorima priloga ........................................................................ 171

UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875Historijska traganja, Br. 9, Sarajevo, 2012. [ str. 1-172 ]


5/174


Rije Redakcije

Cijenjeni itatelji !

Sosobitim zadovoljstvom predstavljamo vam deveti broj asopisa Hi-storijska traganja za 2012.godinu s pet znanstvenih radova u rubricilanci i zanimljivo izlaganje Roberta J. Donie o ulozi historije na Ha-

kom tribunalu u rubrici Predavanja sa Tribine Instituta za istoriju u Sarajevu.

Mada su i u ovom broju lanci iz razliitih povijesnih perioda, ipak do-miniraju oni koji se odnose na problematiku devedesetih godina 20. stoljea.

Prvi rad odnosi se na vrijeme Osmanskog carstva u kojem nam SedadBelija pribliava vojno-muziki ivot kod Osmanlija, s posebnim osvrtomna zastupljenost mehtera i mehterhane na podruju Bosne od prvih pisanihtragova pa do ukidanja ove institucije u okviru osmanske vojne organizacije1826. godine.

Odlaskom Osmanskog carstva s bosanskohercegovakog prostora otvo-rilo je vrata Austro-Ugarskoj monarhiji, a kako je teklo kolovanje, stipendi-ranje i potpora srednjokolcima i studentima od 1878. do kraja 20. stoljeaupoznaje nas Aida Liina.

Oskudica i siromatvo bilo je najea odrednica ivota na jugoslaven-skim prostorima. O tome kako se ivjelo poslije Drugog svjetskog rata starijegeneracije podsjea na vrijeme takica, a mlaima objanjava Ivana Dobri-vojevi na primjerima dirigirane distribucije hrane i robe loeg kvaliteta nakoje se moralo ekati vie sati, a nekada i cijelu no.

Ostala dva rada bave se devedesetim godinama. Admir Mulaosmanovianalizira bosanskohercegovaku dramu pravei presjek politikog djelovanjaFikreta Abdia i njegovog odnosa prema vodeim linostima domae i meu-

narodne politike scene u vremenu izmeu 1992. i 1994. godine, a Merisa Ka-rovi pie o potresnim dogaajima opsade Sarajeva na primjeru sarajevskog

RIJE REDAKCIJEHistorijska traganja, 9, 2012. [ str. 5-7 ]


6/174


naselja Dobrinja. Na utemeljen nain autorica donosi dokumentirane podatke

o stradanjima civilnog stanovnitva u razliitim ivotnim situacijama.Nakon ovih kratkih uputa o sadraju asopisa pozivamo vas na surad-nju u istraivanju tragova prolosti, njihovom prezentiranju i uenju o namai drugima.

Redakcija

RIJE REDAKCIJEHistorijska traganja, 9, 2012. [ str. 5-6 ]


7/174

lanci Articles


8/174


9/174


UDK 355.343.8 (497.6+496.02) 14/18Izvorni nauni rad

MEHTERHANA I MEHTERI PRILOG HISTORIJI

OSMANSKE VOJNE ORGANIZACIJE

(S POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU)

Sedad BelijaInstitut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Ovaj rad ima za cilj donijeti nekoliko podataka o vojno-muzikom seg-mentu kod Osmanlija i na taj nain skromno doprinijeti izuavanju

tog, u domaoj historiografiji, evidentno zanemarenog aspekta os-manske vojne organizacije. Na osnovu dostupnih objavljenih izvora iliterature, data je rekonstrukcija poloaja i uloge jedne od ustanova koja

je sainjavala osmansku Dravnu mehterhanu, a koja je poznata podimenom Tabl ve alem mehtera. U tom kontekstu, doneseni su podacio prisustvu mehtera i mehterhane na podruju Bosne od prvih pisanihtragova pa sve do ukidanja ove ustanove 1826. godine.

Kljune rijei: Dravna mehterhana (Mehterhane-i Amire), Tabl vealem mehterleri, mehter, mehterhana, nevbet, vojna muzika, muzikiinstrumenti, Bosna.

P vojnih organizacija razliitih drava i civiliza-cija zna za svoju muziku komponentu. Predmeti i instrumenti korite-ni prilikom vojnih pohoda uli su u sastav kultura dotinih naroda. Na

primjer, predislamski Arapi su u ratovima svirali def i zvono (inele). Tako su

Sedad Belija, MEHTERHANA I MEHTERI PRILOG HISTORIJI OSMANSKE VOJNEORGANIZACIJE (S POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU)Historijska traganja, 9, 2012. [ str. 9-30 ]


10/174


turski narodi prije islama u vojnoj muzici koristili bubanj.1Tradicija vojno-

muzikog sastava koji je u odreenim prilikama svirao mareve uz pomoraznih instrumenata i time svjedoio duhovnu i materijalnu dominaciju ilisuverenitet nad odreenim podrujem zabiljeena je i u arapskim zemljamanakon pojave islama Emevije i Abasije, zatim kod Memluka i Ilhanija, te uturskim zemljama kod Karahanija i Selduka. Kod Selduka je npr. bila jasnopropisana sluba sviranja mareva (nevbet) u ast vladara s obzirom na njihovrang vlasti, a povodom raznih dogaaja. Tako je osmanski bejluk dok je jobio u bliskim odnosima sa Selducima od Selduke drave dobio dozvolusviranja mareva u odreenim prilikama.2

Dravna mehterhana (Mehterhane-i Amire) je kod Osmanlija bila sastavnidio Vanjske slube Dvora (Birun). Nastala je spajanjem dvije zasebne organi-zacije adr (Hayme) mehterleri (mehteri zadueni za pravljenje i podizanjeatora) i Tabl ve alem mehterleri.3Ova druga organizacija, koja je posjedovalavane vladarske simbole vlasti, zauzimala je vano mjesto u osmanskom dr-avnom protokolu. Njen naelnik uvar zastave (emir-i alem), do vremenavladavine sultana Murata III (1574-1595), po rangu je u okviru vanjske slube(birun) dolazio odmah iza age jeniera i spadao u osobe koje su hodale uz

sultanovog konja (rikab-age). U Dravnoj mehterhani nalazili su se sultanskiator, vladarske zastave (sandak), tugovi i mehteri. U njenom okviru, na eluprve organizacije nalazio se mehterbaa atora (adr mehterbas), a na elumuzikanata Tabl ve alem mehterbaa (tabl ve alem mehterbas). Broj za-poslenika u Dravnoj mehterhani bio je razliit do kraja 16. stoljea. Najveizabiljeen broj Tabl ve alem mehterado konca 16. stoljea bio je 600 osoba, apripadnika organizacije adr (Hayme)mehterleri do 1200 osoba.4

Ustanova Tabl ve alem mehtera kao sastavni dio Dravne mehterhane

(Mehterhane-i Amire) predstavljala je, moe se kazati, prvu vojno-muzikukolu Osmanlija potpomognutu od strane same drave. Iznjedrila je mnoge

vojne muziare i muzike sastave (mehter) diljem Osmanske drave. Oni su

1Smatra se da je tug najstariji naziv za mehterhanu, i da je koriten i u kineskom jeziku.Detaljnije: Jaarevi A. 1999. 64.2 Bozta F. 2009. 5-24.3Ova ustanova je imala vie naziva:Mehteran- alem,Mehteran- alem-i hassa,Mehteran- tabl

u alem,Mehteran- tabl u alem-i hassa.4 Bozta F. 2009. 24-48.



11/174


bili prisutni u veini gradova i tvrava pod osmanskom vlau. Predstavlja-

li su jedan dio administrativno-upravnih slubenika koji bi bili atairani uosmanske gradove. To su bili kolovani muziari u okviru osmanske ustanovepoznate pod nazivom mehterhana. Mehteri su imali vrlo znaajno mjesto uokviru vojne organizacije. Bili su sastavni dio osmanskih vojnih snaga u svimpohodima i ratovima. Ono to im daje jo vei znaaj je to to su predstavljalisimbol osmanske vlasti nad odreenim podrujem. Inae, ustanovu Tabl vealem mehtera, koja je kod Selduka nosila naziv Nevbethane, Osmanlije sunaslijedile i dalje razvile. One koji su proizvodili muziku nazvali suMehteran-

tabl ve alem, dok su oni koji su bili zadueni za izgradnju atora i njihovu upo-trebu prilikom vojnog pohoda dobili nazivMehtera- hayme.5

Inae, rije mehter mn. mehteran (perz. mihter) sadri znaenje dvijerijei: ekber(jo vei) i azam(visok, ogroman, silan). Terminoloki oznaavadravnog dvorskog kurira, osobu koja hitno obavjetava one koji su stekli nekiin ili poloaj (mutulugdija), sastav koji svira mar na Porti vezira, sluguvisokog ina, te slugu zaduenog za atore. Premda se u ranijim islamskim dr-avama pojam mihterili mihtarkoristio za vezira ili nekog slubenika, iako ukorijenu ima znaenje ponos, u Osmanskoj dravi se koristio za imenovanjeosobe zaduene za brigu o atorima, muzikanta ili za melodiju koju je kom-ponovao muzikant. U daljoj turkizaciji ove rijei dolo se do znaenja osobeili slubenika koji vodi brigu o simbolima vlasti (insignije) kao to su bubanj,sultanski ator i konjski rep privezan na vrhu dugakog koplja (tug). Nakonto navodi razna miljenja, Mehmet Zeki Pekalin zakljuuje da je pojam mih-ter u perzijskom jeziku superlativ (ism-i tefdil) i da ima znaenje najveii ve-oma uzvien. U turskom jeziku ovaj termin se udomaio kao mehter.6Hazimabanovi je termin mehterpreveo kao muzikant, svira, lan vojne glazbe, a

mehterhanukao vojnu muziku.7Upravitelj Dravne mehterhane zvao se emir-i alem. On je do tog zvanja

prolazio Linu odaju sultana (Has oda), in glavnog kapidije, te jenierskogage. Nakon toga mogao je postati sandak-beg Kastamonije, anadolijski i ru-melijski beglerbeg, te vezir i na kraju veliki vezir. Osim u centru, emir-i alem

5Isto. 3-5.6Pakaln M. Z. 1983. 444-451. I u nekim drugim rjenicima navedeni pojam ima istovjetna

znaenja: Redhouse J.W. 1856. 824; Sami . 1882. 1105; Somel S. A. 2003. 186.7elebi E. 1967. 628.



12/174


bio je i u pokrajinama (ejalet). Na prijedlog beglerbega drava ga je imenovala

u odreeni ejalet. Najprije bi dobivao tezkeru od beglerbega, a potom i be-rat. Nakon toga bi postao timarnik. I u sandacima su postojali emir-i alemikoji su bili na elu Tabl ve alem mehteratog sandaka i imali vano mjesto ugradskom protokolu odreenog sandaka. Osoblje Dravne mehterhane inilisu i Sinovi robova (Kul oullar), tj. sinovi iji su oevi u bilo kojem odakuvrili slubu kao Sluge Porte (Kap kulu). U Dravnu mehterhanu su uzimana idjeca jeniera i orbadija koji su se od vremena sultana Selima I (1512-1520)enili i zasnivali porodice.8

U Tabl ve alem mehtereuzimana su djeca mehtera, tj. mehteri-uenici(a-kirt mehter)bilo da su ivi ili poginuli na bojnom polju ili djeca iz ademij-skog odaka koja su imala sluha za muziku. Oni su u organizaciji bili obuava-ni i odgajani, a zatim po potrebi rasporeivani diljem Osmanske drave. Ovimehteri-uenici dobijali su jednu ili pola ake dnevno, dok drugi nisu nitaimali. Ukoliko bi mehter-uitelj poginuo, njegova plaa bi se razdijelila meumehterima-uenicima po jednu aku. Mehteri koji bi zavrili kolovanje imalibi plau izmeu 4 i 6 aki.9

Osim emir-i alemapostojala su dva upravnika mehterhane mehterbae,jedan za adr (Hayme)mehtere, a drugi za Tabl ve alem mehtere.Mehterbaaili Ser-mehterandje bio biran unutar same ustanove. U sandacima ili u tvr-avama je takoer bio prisutan mehterbaa na elu tamonjih mehtera. Plaamu je varirala od pola dukata u doba sultana Mehmeda II Fatiha do 30 aki1525. godine ili 20 aki 1555. godine. Redovno je dobijao novac i poklone, kaoi ostatak organizacije, prilikom imenovanja sandak-begova, beglerbegova iliimenovanja prineva (ehzade) u odreeni sandak na slubu. Mehterbaeobje organizacije dobijali su fermane o pripremi za vojni pohod na kojem su

zajedno uestvovali.10Na pojavu mehtera kod Osmanlija nailazi se jo u doba Erturul Beya. No,

prvi muziki sastav zabiljeen je u doba Osmana Gazija 1288. godine u vezi sosvajanjem Karadahisara i slanjem vladarskih simbola od strane seldukogsultana Alaeddina III Keykubada. Nakon toga, oni e se postepeno razvijati dabi u doba sultana Mehmeda II Fatiha (1451-1481) zadobili oblik organizacije.

8Bozta F. 2009. 24-48.

9Isto.24-48.10Isto. 43-47.



13/174


Uporedo sa irenjem Osmanske drave razvijala se i organizacija Tabl ve alem

mehtera. Ve u doba sultana Murata I (1362-1389) oni su imali ulogu u vojnimpohodima. U doba sultana Bajezida I (1389-1402) svirali su mareve i himneprilikom objave rata, pred pohod, tokom pohoda i nakon osvajanja tvrava nasamim kulama. ak su zabiljeeni i u Bici kod Angore 1402. godine. Prisustvomehtera zabiljeeno je i u kasnijem periodu, ali je u doba sultana Mehmeda IIFatiha, putem njegove kanunname, Tabl ve alem mehterhanazadobila kvali-tetnije mjesto u dravnoj organizaciji.11

Mehteri su se nalazili u svakom gradu, na vanim tvravama i na klanci-

ma (derbent). Prilikom uspostavljanja derbendijskog naselja mehterbaa jeodlazio kadiji tog mjesta i raspitivao se o potrebi uspostave mehterske slube.Obino je u tim mjestima imenovan manji sastav mehtera sa dva bubnja. Veu doba sultana Sulejmana I Kanunija (1520-1566) mehteri su uestvovali usvim vojnim pohodima.12

U ustanovi Tabl ve Alem Mehterhanebilo je sedam odreda (buljuka) i to:Zurlai (Zurnazenler/Surnaylar), Bubnjari (Tablzenler/Davulcular), Bubnjarivelikog bubnja (Kszenler/Kscler13), Talambasai (Nakkarzenler), Trubai(Nefirciyan14), Zvonari (Zilzenler) i Zastavnici (Alemdarlar). Na elu svakogodreda bio je aga buljuka (ser blk). Mehterbaa je bio biran izmeu njih.Najee su mehterbae postajali lanovi odreda zurlaa (Zurnazenler). Agebuljuka je postavljao sultan na prijedlog emir-i alema.15

Veliina vojnog orkestra mehtera mijenjala se ovisno o broju svih poje-dinanih instrumenata, koji se naziva terminom kat. Sultani su imali mehteresa po 12 kata (u kojemu je bilo po 12 komada svakog instrumenta), veliki vezi-ri sa po 9, veziri i pae sa po 7, a prilikom interpretacije bi u borbi bili poredani

11zcan A. 1982. 31.12Zirojevi O. 1995. 25-26; Bozta F. 2009. 24-48. Iz zapisa francuskog putopisca aka Gasoa,novembra 1547. godine, uoavamo prisustvo mehtera-derbendija u okolini Foe: ume [su]

vrlo opasne, pune razbojnika; u njima uvijek ima seljaka koji su osloboeni svih nameta, a unaknadu za to moraju cio dan da strau uvaju i obilaze umu, u potrazi za razbojnicima, iudaraju u mali bubanj kako bi prolaznike obavijestili da u umi vlada mir i ne prijeti nikakvaopasnost. Vidi: ami M. 1966. 20.13Jedan najvei bubanj kszen. Ovaj odred je bio u sklopu odreda Tablzenler. Inae, nazivks ili ks potjee od sumerskog jezika i znai koa. Vidi: Jaarevi A. 1999. 68.

14Nefir je poseban duhaki muziki instrument koji je spravljen od rogova planinske koze.15Bozta F. 2009. 49-56.



14/174


u red (saf), a u svakodnevnim okolnostima u polukrug.16Inae, broj mehtera

je varirao. Uzrok tome je praksa da se po osvojenju odreenog mjesta i njego-vom pripajanju Osmanskoj dravi, prilikom imenovanja novih sandak-bego-va ili beglerbegova, istovremeno s njima rasporeivan i odreeni broj mehterana ta mjesta iz Dravne mehterhane. Time bi se broj mehterasmanjio, nakonega bi se regrutovali novi lanovi.17

Naprimjer, bubanj se svirao prilikom objave vojnog pohoda kao i prili-kom oglaavanja pobjede (tabl- bearet). Kada je 1521. godine osvojen Be-ograd, u ast sultana Sulejmana I Zakonodavca, udarano je u veliki bubanj

kao proglas pobjede (ks-i bearet). Isto tako, na nefir (vrsta trube) se sviralou trenucima kada su u begovi vrili upad (akn) na teritorij one zemlje kojaje suprotno postojeem mirovnom ugovoru isto uinila na teritorij Osmanskedrave. Takoer, ovaj instrument se oglaavao kao uzbuna vlastitom stanov-nitvu grada na koji su neprijatelji htjeli napasti.18S druge strane, veliki bubanj(ks), koji se udarao samo s jedne strane, nekada je oglaavao odmor za vojskukoja se nalazila na vojnom pohodu (ks-i rihlet). Takoer, u njega se udaraloi onda kada je trebalo uliti strah meu neprijatelje prilikom vojnog okraja(ks-i mehabet). I u mnogim drugim prilikama koristio se ovaj vojno-muzikiinstrument.19

Mehterski sastav (tablhane) imali su veliki veziri i ostali veziri.Veliki ve-zir je imao mehterski sastav od 60 osoba. Oni su bili zadueni da poslijepodne(ikindi vakti) sviraju mareve (nevbet) pred rezidencijom velikog vezira i nje-govim atorom. Oni su pred ikindijski divan svirali mareve, nakon ega bi seprouila dova i zapoelo sa sastankom. Isto tako su i veziri pojedinano imalisvoje sastave koji su ih pratili u vojnim pohodima, ali i na putovanjima. Nada-lje, prilikom postavljanja beglerbega u jednu pokrajinu njemu je dodjeljivan

jedan broj jeniera i jedan sastav mehtera. Prve sigurne podatke o mehterimabeglerbegova nalazimo 1434. godine u doba sultana Murata II. Na elu po-krajinskih mehtera nalazio se pokrajinski emir-i alem koji je bivao imenovan

16Tanrkorur C. 2008. 459-460.17Bozta F. 2009. 26-27.18Isto.59. i 65-66.19Isto.68-69. I u Mohakoj bici 1526. godine zabiljeeni su zvuci bubnjeva i zvona. Vidi:Peevija I. A. 2000. 111.



15/174


od strane sultana na prijedlog namjesnika.20U okviru beglerbegovog dvora,

pod neposrednim starjeinstvom mir-alemabio je i i mehterbaa starjeinadvorske glazbe. On je bio starjeina brojnih sviraa koji su obino nazivanimehteri, a ponekad i alkidije (tur. alkc svira).21

Mehtere su imali i sandak-bezi. Prilikom imenovanja sandak-begadodjeljivao mu se i jedan mehterski sastav. U svakom sandaku bio je jedanmehterski sastav. Oni su ili za sandak-begom prilikom njegove etnje krozgrad ili putovanja sultanu. Na nekim mjestima, na putu, svirali su mareve ta-monjem stanovnitvu. Na elu mehtera jednog sandaka bio je i mehterbaa.

Onje uestvovao i u korespondenciji sandaka sa centralnim vlastima. Osimtoga, i jenierski aga,koji je bio u istom rangu sa sandak-begom, pri imeno-vanju je dobivao i sastav mehtera koji je zajedno s njim uestvovao u vojnimpohodima. Takoer, prilikom davanja namjesnitva prinevima (ehzade) u

jednom od sandaka, kako bi stekli potrebno iskustvo za prijestolje Osmanskedrave, dodjeljivani su im jedan emir-i alem i mehterski sastav koji je iaozajedno s princom na vojni pohod. Pored toga, putem je svirao mareve kadaje trebalo ii u Istanbul ili iz Istanbula u dotini sandak. Kada bi princ postaosultan, on bi neke od slubenika poveo sa sobom u Istanbul. Tako je sultanBajezid II, dok je bio princ-sandak-beg u Amasiji, Jakub-pau, koji mu je po-slan kao slubenik, postavio na poloaj i age. Nakon to je zasjeo na prijesto,Jakub-pau je imenovao za emir-i alema. Nakon toga Jakub-paa je obavljao islubu sandak-bega Bosne.22

U Osmanskoj dravi mehteri su u odreenim vremenskim periodima iraznim povodima izvodili i svirali mareve i himne (nevbet alnd/vurulduili nevbet dld). Izvoenje mareva (nevbet) u normalnim okolnostima naosmanskom dvoru bilo je ozakonjeno u ikindijsko doba. Osim toga, u Ista-

nbulu je na raznim mjestima bio upranjavan nevbet pet puta dnevno. Obinose samo pred vojne pohode izvoenje mareva pratilo u stojeem poloaju.Smatra se da je takav obiaj stajanja na nogama dokinuo sultan Mehmed IIFatih. Mehterisu svojim marevima pomagali i vremenskoj orijentaciji (s ob-zirom na vrijeme pet dnevnih namaza-molitvi), ali su nekada znaili i ogla-avanje vremena objeda za siromahe. Kako su radne obaveze u to doba poi-

20Bozta F. 2009. 75-77.

21abanovi H. 1973. 31.22Hadihuseinovi-Muvekkit S. S. 1999. 85-92; Bozta F. 2009.76-82.



16/174


njale ranije, to se i vrijeme objeda razlikovalo od dananjeg. Ruak je bio prije

podne, prije podnevne molitve, a veera nakon ikindije. Nakon none molitve(jacija-namaz) odlazilo bi se na poinak.23

Nevbet se izvodio i za bajrame. Mehteri su bili neizostavni dio bajramskihsveanosti i estitanja na osmanskom dvoru.24Takoer, i prilikom osvajanjatvrava izvodili su se marevi i himne. Prilikom opsade tvrave vojska koja bise po zadacima razdvojila ponovo bi se nalazila na zbornom mjestu uz marmehterskog sastava (tabl u asayi). Oglaavali su i stanku prilikom opsade(tabl-i arami). Prilikom zauzea tvrave na kulu bi se izvisila zastava, a nakon

toga svirali mareve. Tako je bilo i prilikom zauzea tvrave Jajce. Upravo jeta zastava na vrhu tvrave i veliki mehterski bubanj prekidao svaku nadu upobjedu preostalom dijelu branilaca tvrave i doprinosio njihovoj predaji. Sdruge strane, ti simboli su osmanskim vojnicima davali kljunu moralnu sna-gu u dovravanju osvojenja tvrave.25U svaku veu tvravu je nakon njenogosvojenja atairan mehterski sastav. Oni su bili neizostavni faktor u tvravi.Ukoliko ih ne bi bilo, brzo bi se od centralnih vlasti trailo njihovo slanje.26

Dakle, mehteri su bili neizostavni dio vojne organizacije i prilikom vojnihpohoda. Na samom putu svojim marevima davali su moral svim vojnicimakoji su doprinosili prohodnosti puta popravkom mosta, puta ili tvrave. Po-injali su sa sviranjem neposredno prije ulaska u zemlju koja se namjeravalapohoditi ili osvojiti. Ta muzika, kao prethodnica vojske, ulijevala je pometnjumeu redove neprijatelja. Zabiljeeno je da je takav scenarij bio i prilikomjednog od pohoda osmanske vojske po naredbi sultana Bajezida I na Bosnukrajem 14. stoljea.27Mehterani su izvodili mareve skoro pri svakom ulaskuili izlasku iz grada, to je dodatno ohrabrivalo stanovnitvo u pogledu snage i

23Bozta F. 2009. 82-87; Tanrkorur C. 2008. 459.24Primjer bajramskih sveanosti u Travniku na kojima uestvuju i mehteri poetkom 19. sto-ljea spominje i Pjer David, francuski konzul u Bosni od 1807. do 1814. godine: Muslimanski

vjerski praznik Bajram proslavljen je na dosta svean nain u gradovima, naroito u Travniku:njega su nagovjetavale topovske salve; na sam praznik gradom je obilazila paina muzika sasvojim zurlama, koje su francuskom konzulu parale ui, i sa svojim zaglunim bubnjevima;i tri dana su Turci, obueni u svoju najljepu odjeu, ili u damije, dolazili jedni drugima uposjete, i nisu obavljali nikakav posao. Vidi: ami M. 1966. 275.25Gelibolulu M. A. 2003. 140. Vidi: Bozta F. 2009. 88-89.

26Isto. 88-89.27Kemalpaazade. 2000. 51. Vidi: Bozta F. 2009.92.



17/174


sigurnosti same drave. Objava rata je takoer oglaavana preko mehterskog

sastava (mehter ks- azmi).28

Prilikom zapoinjanja boja izmeu dvije vojske oglaavali su mar poznatpod imenom eng-i harbi.29Zabiljeeno je da su u Bici na Kosovu 1389. go-dine neprestano svirali mareve, odravajui na taj nain moralnu gotovostkod vojnika. Kada se ambijentu vojnog dvoboja, punog vriske i galame kao izvukova oruja i orua, pridoda i vojna muzika koju su svirali, onda se dodat-no ulije strah meu neprijateljske redove. Tako je bilo, npr., u Bici na Mohau1526. godine, u vrijeme sultana Sulejmana I Zakonodavca, kada je i ustanova

mehtera bila na vrhuncu razvoja. Kada bi se izvojevala pobjeda, uz mehterskezvuke bi se napisalefeth-namei slale na sve etiri strane svijeta.30Osim toga,mehteri su imali performans i prilikom sultanskih svadbi, suneenja prineva,oblaenja hilata, dolaska na prijestolje sultana, na proslavama vojnih pobjeda.Marevi bi se izvodili i prilikom grupnog kanjavanja zarobljenika kojima jebilo presueno za razna zlodjela.31

Osmanski vojno-muziki sastav je imao zasebnu izvedbu. Svaki detalj izscenografije mehterskog sastava imao je svoju simboliku i znaenje. Tako je,prilikom postrojavanja radi izvoenja performansa, oblik stajanja u polukrug32

28Bozta F. 2009. 90-92.29On je zapoinjao uenjem 217. ajeta sure El-Beqare: Pitaju te o svetom mjesecu, o ratova-nju u njemu. Reci: ratovanje u njemu je veliki grijeh; ali je nevjerovanje u Allaha i odvraanjeod Njegova puta i asnih mjesta i izgonjenje stanovnika njegovih iz njih jo vei kod Allaha. Azlostavljanje je gore od ubijanja! Oni e se neprestano boriti protiv vas da vas odvrate od vjere

vae, ako budu mogli. A oni meu vama koji od vjere svoje otpadnu i kao nevjernici umru, njihova djela bie ponitena i na ovom i na onom svijetu, i oni e stanovnici dehennema biti,u njemu e vjeno ostati. Kuran s prevodom. II/217. Prilikom intoniranja refrena uio bi se

78. ajet sure El-Hadd: I borite se, Allaha radi, onako Kako se treba boriti! On vas je izabraoi u vjeri vam nije nita teko propisao, u vjeri pretka vaeg Ibrahima. Allah vas je odavnomuslimanima nazvao, i u ovom Kuranu, da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vibili svjedoci protiv ostalih ljudi. Zato, molitvu obavljajte, i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte;On je Gospodar va, i to kakav Gospodar i kakav Zatitnik!Kuran s prevodom. XXII/78. Naovaj nain zapoela je borba Hasan-pae Predojevia protiv Habsburgovaca 1593. godine nagranici Bosne. Poznato je da je u tom pohodu bosanska vojska pretrpjela poraz pod Siskom22. juna 1593. godine, gdje je poginulo 7000 najelitnijih bosanskih spahija kao i vojskovoaHasan-paa Predojevi.30Bozta F. 2009. 91-96.

31Isto.91-96.32To ne znai da su mehteri dobili ime po tom nainu stajanja. Detaljnije: Pakaln M. Z. 1983.



18/174


oznaavao polumjesec na turskoj zastavi, dok je veliki bubanj (ks) u sredini

polukruga oznaavao zvijezdu na istoj zastavi. Isto je bilo i sa nonjom i boja-ma pojedinih odjevnih predmeta.33

Mehterhana i mehteri u Bosni

Analizom dostupnih izvora i literature o historiji Bosne u osmanskomperiodu mogu se uoiti odreeni, ne tako esti podaci o postojanju mehterau bosanskim tvravama, na dvoru bosanskih sandak-begova i beglerbegovaili o njihovim aktivnostima u vojnim pohodima ili nekim drugim povodi-

ma. Premda su podaci nedovoljni za znaajniju i detaljniju rekonstrukciju oveosmanske ustanove u Bosni, ipak pruaju mogunost njenog djeliminog sa-gledavanja. Oni daju osnovu za zakljuak da Bosna ni u ovom pitanju nije bilaizuzetak, ve samo jedna od pokrajina u kojoj je osmanski vojni sistem biouspostavljen i u segmentu vojne muzike.

Naveli smo podatak koji potvruje da se mehterska muzika razlijevala bo-sanskim dolinama prilikom mnogobrojnih osmanskih upada u Bosnu tokomprve polovine 15. stoljea. To je nastavljeno i u vrijeme sultana Mehmeda II

Fatiha. Naime, osvaja Konstantinopolja je prilikom pohoda na Bosnu 1463.godine, u toku borbi i jagme (pljakanja), izmeu predaje Visokog i drugihtvrava i postavljanja atora u Travniku, zapovijedao bubnjaru da oglasi po-bjedniki znak.34

Na prve podatke o mehterima u bosanskim tvravama nailazi se u pri-mjeru tvrave Zvornik tokom 1464. godine. U pokuaju ponovnog osvajanjatvrave Jajce od strane osmanske vojske ugarska vojska je nastojala ovladati iZvornikom tvravom, na to je reagovao veliki vezir Mahmud-paa Anelo-

vi. On je zajedno sa Umur-begom i Isa-begom Ishakoviem pokuao pruitipomo Mihal-zade Skender-begu, koji se grevito borio protiv opsade. Kadasu opkoljeni muslimani u tvravi uli za pomo koja im dolazi, (...) udaralisu, u znak radosti, u bubanj i svirali trube i tako dali do znanja nevjernicimada dolazi u pomo veliki vezir.35

445.33Yaldr A. A. 2009. 24-25. i 45.34tabl-bz- zafer turrasn urur idi (...). Vidi: Tursun bey. 1977. 124.35n bu vz kfir kulana iriti ve kala erenleri glbng-i Allah Allah idp adlk tabln

ve neferin aldlar (...).Tursun bey. 1977. 137; Hadihuseinovi-Muvekkit S. S. 1999. 72.



19/174


Nadalje, iz nekih drugih izvora osmanske provenijencije uoljivi su po-

daci o mehterima i mehterhanama u Bosni. U Zbirnom katastarskom popisuKrajita Isa-bega Ishakovia iz 1455. godine stoji precrtana biljeka: U vila-jetu Kalkandelen (Tetovo) selo Dobri dol je 15. reibul-ahira 873. godine ili 2.novembra 1468. godine kao timar dato Rustemu, sinu sviraa Iljasa.36U Su-marnom popisu sandaka Bosna iz 1468/69. godine, prema jednoj biljeci, unahiji Zagorje u vilajetu Hersek, timar ulufedije Mahmuda, seraskera cijelogvilajeta Kova, koji je obuhvatao sela Dolani, Brda i Mazlina (okolina Konjicai Ustikoline), 26. zil-kadeta 879. godine ili 3. aprila 1475. godine dat je, na

osnovu carske naredbe, mehteru Iljasu.

37

U Poimeninom popisu sandakavilajeta Hercegovina iz 1477. godine, u nahiji Popovska (Popovo), dio selaMazline (okolina Foe), Marevo (Zaselak), Koevo, ivanica i Sokolac dati sumuziaru Iljasu.38Postoji vjerovatnoa da se u ova tri sluaja radi o istoj osobi.U Sumarnom popisu Zvornikog sandaka iz 1519. godine naknadno je za-biljeeno da su sela Zapluani i Blaevo u nahiji Brvenik u posjedu Ahmeda,sina mehteraAlagza, mazula od 21. muharrema 938. godine (4. septembar1531. godine).39Takoer, u nahiji Poega, u istoimenoj kasabi, u Mahali HadiDaferovog mesdida, 1579. godine ubiljeen je Ferhad truba, a u Varoi Ve-lika selu Veliki Zarilac spominje se Alija bubnjar.40

S druge strane, poznato je da je Isa-beg Ishakovi Dubrovanima slaosvoje svirae za vrijeme proslave Sv. Vlaha.41 Meu zvaninicima na dvoruFiruz-bega (1505-1512) bilo je i mehtera. Kada je u proljee 1521. godine zabosanskog sandak-bega postavljen Bali-beg, Dubrovani su poslali MarinaZamanjevia da ga pozdravi. Bali-beg je ovom izaslaniku pripremio sjajan do-ek i gozbu. Na njoj je svirala muzika. Po zavretku izaslanik je svirae, kapid-iju i vojvode nagradio sa 8 dukata i 20 groa.42

36Krajite Isa-bega Ishakovia zbirni katastarski popis iz 1455. godine . 1964. 71.37Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/1469. godine.2008. 133.38Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina. 1985. 350-351.39Dva prva popisa Zvornikog sandaka iz 1519. i 1533.1986. 34.40Popis sandaka Poega iz 1579. godine. 2001. 27. i 61.

41Skari V. 1985.59.42Isto. 64-65.



20/174


Prilikom vojnog pohoda sultana Mehmeda III (1595-1603) protiv Vlake

u njemu je uestvovao i tadanji bosanski namjesnik Hafiz Ahmed-paa savie od 30 zastava i sa mehterskim sastavom (tablhane).43

U Opirnom popisu Bosanskog sandaka iz 1604. godine u popisu naseljanahije Banja Luka zabiljeen je i zemin Mustafa-age, sermehtera Ferhad-pae.Ovo zemljite je poznato kao dvor Galuna Radonjinog.44Kada je 1574. godinedoao u Banju Luku, sjedite Bosanskog sandaka, zapisano je da se pred Fer-hat-paom Sokoloviem nosilo 700 bajraka i da ga je pratilo do tri stotineleventa u odijelu od vuine, pod eljeznim kalpacima.45S obzirom na podatak

da mu je dvorska svita bila mnogobrojna, pretpostavljamo da je imao i zavi-dan mehterski sastav, to potvruje i ovaj podatak o njegovom sermehteru iz1604. godine. U vakuf-nami Sefer-spahije, sina Ferhada iz Banje Luke, iz 2.muharrema 1028. ili 20. decembra 1618. godine meu svjedocima ina nalazise i Mehmed, muziariz Banje Luke.46

I u kasnijem periodu osmanske vladavine Bosnom zabiljeeno je prisu-stvo vojne muzike. Izvor iz 17. stoljea koji obiluje podacima o mehterimana podruju skoro cijelog Osmanskog carstva, pa tako i jugoistone Evropeje PutopisEvlije elebije.47to se Bosne tie, on spominje kue vojnih svira-a (mehtera) u sarajevskoj tvravi (na Vratniku) pored kua imama damijeEbul-Feth Mehmed-hana i dvojice mujezina. Zatim, biljei da u Livanjskojtvravi svaku veer svira vojna muzika (mehterhane), a strae uzvikuju musli-manske ratne poklie. U Prusakoj tvravi (Akhisar) je, takoer prema zapisuelebije, svaku veer svirala vojna muzika.48

Kada opisuje jedan dogaaj u vezi s pripremom osmanske vojske da plije-ni ibenik, Split i Klis nakon polaska sa Kuprekog polja, Evlija elebi navodirazgovor straara sa jednim uskokom koji je pokuao ubiti namjesnika na spa-

vanju, ali se pretvarao da je izaslanik. U razgovoru se spominje oglaavanje di-

43Er-Rmi Mehmed b. Mehmed (Edirneli). 1859. 183.44Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine. 2000. Sv. III. 412; Kupusovi A. 1996.154.45Baagi-Redepai S. 1900. 39; Zlatar B. 1998. 109.46Vakuf-name iz Bosne i Hercegovine (XVII stoljee). 1996. Prevela Bisera Nurudinovi. 343.47Neke primjere vidi detaljnije: elebi E. 1970.6. tom: 72, 74, 170, 191, 208, 224, 240, 242, 245,261, 289, 291. i 299; 7. tom: 157, 262. i 286; 12. tom: 90, 102, 222, 239, 272, 293. i 298; 13. tom:

172. i 292. i 14. tom: 12, 146, 154., 156. i 165.48elebi E. 1967. 102, 132. i 138.



21/174


vana: Nema divan-efendije. Zato dolazi ovako nou. Kad svane bie divan.

Bubanj i truba e zasvirati dum-dum, pa onda pripremi i donesi svoju albu.49

Neki zapadni putopisci, takoer, daju podatke o bosanskim mehterima.Francuski putopisac Quiclet prilikom putovanja po Bosni biljei 1658. godinepripremu Melik Ahmed-pae za jedan vojni pohod i kae: Dobiv paa odPorte da se poetkom maja sa svojim ljudima digne na vojsku i bivi ado-ri i bajraci spremni, a dan za polazak ustanovljen, otpratie ga sveano svagospoda, asnici dvora i svi graani, svaki zanat sa svojim bajrakom, svojomdruinom i svojim orujem; a paa i asnici, oruani gvoem od pete do

glave, na konjima odoe uz zvuke bubnjeva od sedam do osam vrsti, od koe,drveta i bakra itd., svirala oboa (hautbois) i dviju argija ili turske vrsti lauta sapet ica; a dvojica koja su do njega svirala, pjevali su, pratei ga, pobjednikepjesme turskim jezikom. Pred njim nosile se dvije zlatne jabuke, koje se zovutug, a to je znak generalskog stepena i njegove vojske u ratu.50

Iz podataka koji se nalaze u jednom jajakom sidilu s kraja 17. stoljeavidljivo je da su pogranini gradovi kao to su Gradika, Cernica, Poega, Pa-krac, Jasenovac, Kostajnica i Novi imali svoje svirae. Takoer, uoljivo je i toda su pojedini gradovi imali svirae posadnu glazbu koji su svirali u timgradovima i bili osloboeni plaanja mehterije i od poreza zvanog teftilemekoja se plaala kod pregledbe cigana. U tvravi Jajcu bilo je est sviraa, a imali grad Vinac na Vrbasu imao je isto est sviraa.51Hamdija Kreevljakovi

je pisao da su gradovi imali svoje muzike i da o tome sigurne vijesti postoje tekiz sredine 16. stoljea. U tom kontekstu spominje svirku i pjesmu kojom su sebavili Cigani, za to su plaali bosanskom valiji porez, tzv. mehteriju.52Podacio sviraima koji se odnose na Cigane i njihove poreze ne ulaze u problematikumehtera, tj. posadne glazbe ve predstavljaju posve odvojeno pitanje.

Kada je u zimu 1779. godine dolazio vezir Niandi Mehmed-paa, pa jestigao na Koziju upriju, njemu u poast skoilo je 40 ljudi s uprije u vodu.On ih je obdario novcem. Veziri su obino dolazili s pratnjom i muzikom.53

49Isto. 176.50ami M. 1966. 39; Skari V. 1985.118.51Truhelka . 1918. 166. i 175.

52Kreevljakovi H. 1952. 143.53Skari V. 1985.151.



22/174


Zabiljeeno je da je u poetku osmansko-ruskog rata 1768. godine (koji je

trajao do 1774. godine) doao jedan carski turandija sa pet aua i zatraio dase pokupi 70-80 bajraka serdengetija, svaki bajrak po 50 ljudi. Poto taj brojne bi skupljen, 76 jenierskihaga i bajraktara razvi bajrake i s bubnjevima isviralama skupljae dobrovoljce uz ramazanske noi (9. januar 7/8. februar)1769. godine. Ni jedan ne skupi vie od 15-20 momaka, te tako 16. aprila odena Rusiju oko 1200 ljudi.54Takoer, poznato je da su majstori koarskog zana-ta iz Visokog pripremali kozije koe za bubnjeve vojnog orkestra bosanskognamjesnika.55

Neki drugi podaci potvruju da su i kapetani imali vojno-muziki sastav.Tako se u stihu narodne pjesme kae: Igraju l se ati Atlagia / I paripi esto-krilovia / Buba l bubanj Tuzle-kapetana? 56

U tahmisu stolakog pjesnika Vehbije Bonjaka na gazel Ahmeda HatemaBjelopoljaka s kraja 18. stoljea itamo mnoge muzike instrumente koji sutada koriteni u irokoj upotrebi, pa i u mehterhani. Vehbija Stoanin Bo-njak, kao kadija, boravio je dugo vremena u Travniku, vezirskoj prijestolniciBosanskog ejaleta, i njegovi stihovi daju indicije o prisustvu mehtera na tompodruju.57

Iz kazivanja Mula Mustafe Baeskije 1786. godine o jednom sukobu iz-meu skadarskog pae Mahmut-pae Buatlije i sarajevskih prvaka nailazimona spomen bajraka i bubnjeva u Sarajevu. Zapisano je: Salih Keno, alemdariz 97. demata, hadi Osman Hemzanija iz 10. buluka i Mehmed, alemdar45. demata razvie bajrake uz bubnjeve i sveano krenue.58Baeskija i nadrugim mjestima spominje mehtere. Tako meu umrlima 1756/57. biljei iOsman-agu, agu mehtera, starca, a 1757/58. godine i mehterbau.59

U popisu oruja, municije i hrane u 67 bosanskih gradova koji je izvren

1833. godine (Sarajevski sidil br. 73, str. 58-61. u Gazi Husrev-begovoj biblio-

54Baeskija M. 1968. 112; Skari V. 1985.169.55ar H. 1989. 260.56Kreevljakovi H. 1991.I tom. 195.57Jedan stih, u prijevodu, glasi: Zar ne moe REBAB biti BUBNJEM grudi, DEFOM zagrijanihaika / Sa kiselim raspoloenjem veliki RATNI BUBANJ sluao je tvoj MEHTER rajskih ljepoti-ca.(Detaljnije: Kadri A. 2006. 152).

58Baeskija M. 1968. 112; Skari V. 1985. 330.59Baeskija M. 1968. 36. i 44.



23/174


teci) u etiri grada se navode muziki instrumenti kojima su se sluili mehteri.

Vjerovatno se radilo o zaostavtini klasinih mehterskih sastava iz 18. stolje-a. U Hlivnu su naena etiri ahenkahena i sedam truba (rogova). U BanjojLuci jedno trempe, u Travniku 95 truba (rogova), dvije stare borije ili trube,tri kalufa za borije, tri bakrene trube, devet starih bubnjeva i jedno tempe. UGradacu je zabiljeeno 14 ampara.60

I nakon ukinua mehterhane 1826. godine neki podaci svjedoe o vojnojmuzici u Bosni. Ipak, radilo o reformiranom vojnom orkestru koji je popri-mao karakter alla francai koji nije imao sutinske slinosti sa klasinim meh-

terskim sastavom iz 16. ili 17. stoljea. O tome svjedoi podatak iz vremenaTopal erif Osman-pae, bosanskog namjesnika u periodu od 1861. do 1869.godine: Pripovijedaju, da se nije nikad u Sarajevu teferiavalo toliko kolikou Osman-paino doba, jer je i on uvijek prisustvovao teferiima Sarajlija. Ovonam potvruje i dr. Kaet, lijenik Osman pain, koji je opisao njegovo veziro-vanje u Bosni. On govorei o proslavljanju Jurjeva i Aliuna u Sarajevu kae:Osman paa nije nikada proputao da bude prisutan sveanostima sa svimasnicima i vojnom glazbom.61Nekoliko godina kasnije, tokom posjete Bosni1877. godine, Artur D. Evans pie: im sam naiao, vojnici su me pozdravili.Zatim je grupa doboara i trubaa, obrazovana ispred mene, duvala i udara-la ono vraje bosansko trubetanje. Ovo sjajno i pompezno sviranje zavrenoje tek kad sam pred slubenom rezidencijom sjahao sa svog kao ugalj crnogkonja.62

Predanja o vojnoj muzici

U vezi sa osmanskom vojnom muzikom zabiljeena su i neka zanimljivapredanja ili kazivanja. Naime, nakon to je osvojen, Istanbul je svojim sja-

jem i tradicijom postao sredite svijeta. Zasigurno je da je vladavina sultanaMehmeda II Fatiha poluila veliki razvoj u svakom smislu. Tome su dopri-nos dali velikani poput Akemseddina, Molla Guranije, Ali Kuua i drugih.Odgovor koji je sultanu Fatihu dao Husejin Efendi, poznat pod nadimkomUmmu Veled, moda na najbolji nain pokazuje zbog ega je tadanja ule-

60Kreevljakovi H. 1952. 116, 143, 148, 150, 156-157. i 167.

61Tralji S. 1937-38. 228.62Evans A. D. 1967. 83.



24/174


ma bila vrijedna svake pohvale. Naime, Ummu Veled Husejin Efendi je bio

predava na Sahn-i Semanmedresi koju je dao sagraditi sultan Fatih. Svojimkarakterom, stanjem i djelima bio je poseban. Cijeli vijek je proveo u itanjui poduavanju. Za novac koji mu je ostajao od plae kupovao bi nove knjige.Sultan je volio ovog uenjaka i bivao poaen njegovim prisustvom. ak jesultan, kako navodi Tak przade, dok bi iao na kabur Ebu-Ejjuba Ensarije,obavezno prolazio pored kue Ummu Veleda i uzimao erbe koje bi mu ovajiznosio.

Molla Ummu Veled je bio od onih koji bi hitro i precizno odgovarali na

postavljena pitanja. Jedne prilike, dok se sultan pripremao za vojni pohod, bioje u drutvu uenjaka koji se ga ispraali na pohod. Dok je vojska napredovalauz himne mehtera, sultan je u jednom trenutku zauo ajet iz usta mehterbae:O vjernici! Vjerujete u Allaha i Njegova poslanika! Sultan je nakon toga upi-tao uenjake koju sreu donosi ovaj ajet. Jer, obraa se vjernicima, a istovre-meno ih poziva da vjeruju. Nakon to su mu uenjaci protumaili ajet, sultanse okree Molla Ummu Veledu i od njega zatrai odgovor na isto pitanje.

Ummu Veled je sultanu ponudio izvanredan odgovor: Padiahu! Odgo-vor na vae pitanje daje sam mehterski sastav.Sultan se na ove rijei zbuni.Da bi to otklonio, Ummu Veled odmah nastavi: Naime, bubnjevi proizvoderijei dum, dum. Na arapskom jeziku, dum znai nastavi, nastavi. Tj. kao da isami bubnjevi poruuju: O vi koji vjerujete, budite vrsti u vaem vjerovanju,do posljednjeg daha nastavite biti vjernici i na taj nain ispustite duu! Ovaizvanredna paralela koju niko nije oekivao, te objanjenje koje je uslijediloveoma se svidi sultanu i povea njegovo potovanje i simpatiju prema MollaUmmu Veledu za jo jedan stepen.63

Takoer, Evlija elebi je zabiljeio i ovo kazivanje. U doba vladavine sul-

tana Murata IV (1623-1640), na jednom od esnafskih sastanaka izbila je ra-sprava oko toga ko ima prednost kod postrojavanja mimarbaa ili mehter-baa. Nakon to se nisu mogli usaglasiti, krenuli su na audijenciju kod sultana.Mimarbaa je kazao: Padiahu! Mi smo plesai Habib-i Neddara. Mehte-ri su skupina bez pira iz dedalovog naroda koji su se prihvatili umjetnostiDemida. A mi padiahu gradimo dvore, sultanske damije, turbeta, te po-pravljamo tvrave, pravimo mostove. Imamo svoje mjesto i svrhu u islamskojvojsci, tu su nae usluge, i naravno da trebamo stati ispred mehtera. Nakon

63 http://tarihvemedeniyet.org/2011/10/davuldan-al-cevabi(24.10.2011).



25/174


toga, rije dobije mehterbaa te ukratko predstavi specijalne zadatke i nae-

la mehterskog sastava. Padiahu! Gdje god krenete, mi sa vama poemo iudaramo u bubanj, kudume, sviramo trube, i naspram prijatelja i neprijatelja,sve za vau ljubav, veliinu, snagu i slavu. Na bojitima, mi udaramo u velikibubanj kako bi vojsku moralisali, mi smo ti koji ih oivimo za boj. Kada sepadiah nekim povodom rastui, mi ga oraspoloimo izvedbom 12 mekama,24 odsjeka, 24 manira i 48 kompozicija. Mudraci bi kazali saz, rije i pjevarazgaljuju duu ovjeka. I mi smo esnaf koji hrani duu. A esnaf mimarbaeine grki i ermenski cigani; irgeti i vodoinstalateri; imaju i kopae tunela i

smetljare. Padiahu, ne mogu oni ispred nas! (...) Jer, gdje god ima sljedbenikaBoijeg poslanika a.s., tu je potrebno da bude bubanj Osmanovih potomaka(tabl-i Al-i Osman). Kada je ovo uo, sultan Murat IV je naredio da mehteristanu ispred graditelja (mimara).64

Dakle, mehteri su imali znaajnu i efikasnu ulogu u okviru osmanske voj-ne organizacije. U konkretnoj vojnoj strategiji bodrili su vojnike na akciju,drali ih budnim na strai, ulijevali strah u neprijateljske redove. Muzika kojase svira u odreenim okolnostima, a koja je komponovana u skladu sa duhov-nim i tjelesnim elementima ovjeka, moe imati poseban utjecaj na moralnostanje kako ljudskog tako i ivotinjskog bia. U ratnim prilikama zvuci kojeproizvode instrumenti poput bubnja, zurle i zvona mogu imati fantastianutjecaj na propinjanje konja, koji je u ondanjim okolnostima bio veliko oru-je i orue u rukama vojnika. Muvekkit je takav trenutak u toku Mohake bitke1526. godine zapisao ovim rijeima: Od zvukova bubnjeva, zvona, zurni, gla-sova ljudi, njiskanja konja i vijenja zastava, neprijetelju je u pucala.65

Svrha vojne muzike, koja je bila neizostavni segment turske tehnike rato-vanja, jo od vremena Huna bila je da se neobinom muzikom, koja se uje

izdaleka i koja slii grmljavini to postaje sve bliom, oslabi borbeni moral iratna gotovost neprijetelja, te da se borba to prije okona predajom neprijate-lja i da se na taj nain u odreenom smislu sprijei ubijanje ljudi.66

Muzika mehtera je imala i svoj umjetniki karakter. Ona je zaslugom kom-pozitora i interpretatora iz 16, 17. i 18 stoljea dostigla vrhunac u umjetnostivojne muzike, te je neizbjeno ostavila utjecaja najprije na vojne jedinice, a

64Yaldr A. A. 2009. 18-19.

65Hadihuseinovi-Muvekkit S. S. 1999. 115.66Tanrkorur C. (ur.) 2008. 458.



26/174


potom i na kompozitore u Evropi, u kojoj je bila poznata i kroz ratove, i preko

raskonih orkestara koji su pratili osmanske izaslanike i delegacije.67

Poljaci su prvi poeli koristiti mehtere 1741. godine, koje su Evropljaniveinom nazivali terminima u znaenju jenierska muzika (Yenieri mzii),a slijedile su ih Austrija, Rusija, Prusija i Engleska. U vrijeme slabljenja voj-ne moi Osmanske drave, u 18. stoljeu, modni trend postaje komponiranjeopera, simfonija i koncerata u maniru turske vojne muzike alla turca. Ten-dencija stvaranja turskih operakoja poinje sa Handelovim operama Timur-lenk i Bayezid iz 1724. i 1743. godine, nakon Glucka i Haydna ulazi u modu,

s Mozartom i Beethovenom dostie svoj vrhunac, te s Istanbulskom ruom(1916) austrijskog kompozitora opereta Lea Falla ulazi i u poetak dvadesetogstoljea. Mehterhanu je 1826. godine zatvorio sultan Mahmud II, a namjestonje je, preko G. Donizettija, Napoleonovog umirovljenog zapovjednika voj-nog orkestra, inae bliskog prijatelja sultana Selima III, formirao evropskukopiju dvorske kole za orkestralnu muziku, pod nazivomMzka-i Hmayn.Kasnija nastojanja Enver Pae da se oivi turska vojna muzika koja je potje-cala iz centralne Azije nisu uspjela, da bi 1952. godine zalaganjem jednog oddirigenata uspostavljen Zbor mehtera (Mehter Takm), koji danas djeluje kaoturistiki zbor simboline vrijednosti koji odrava periodine koncerte.68

IZVORI I LITERATURA

IZVORI

a) Objavljeni izvori

Dva prva popisa Zvornikog sandaka iz 1519. i 1533. 1986. Deifrovao, preveoi obradio: Adem Handi. Graa, knj. XXVI. Odjeljenje drutvenih nauka, knj.22. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Krajite Isa-bega Ishakovia zbirni katastarski popis iz 1455. godine. 1964.

67Evropski kraljevi su esto slali i svoje profesionalne muziare u Osmansku dravu da bi

prouili organizaciju i nain izvoenja u mehterhanama. Vidi: Jaarevi A. 1999. 65.68Tanrkorur C. 2008. 461-462.



27/174


Uvod, turski tekst, prevod i komentari: Hazim abanovi. Sarajevo: Orijentalniinstitut.

Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine. 2000. Sv. III. Obradila: Ami-na Kupusovi. Zrich/Sarajevo: Bonjaki institut, Orijentalni institut.

Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina. 1985. Priredio: Ahmed S. Ali-i. Sarajevo: Orijentalni institut.

Popis sandaka Poega iz 1579. godine. 2001. Prevela: Fazileta Hafizovi. Osijek:Dravni arhiv.

Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/1469. godine.2008. Deifrirao, preveo,nauno obradio i za tampu pripremio: Ahmed S. Alii. Mostar: IKC.

Vakuf-name iz Bosne i Hercegovine (XVII stoljee). 1996. Prevela: Bisera Nurudi-novi. Prilozi za orijentalnu filologiju44-45, Sarajevo: Orijentalni institut.

Baeskija Mula Mustafa. 1968. Ljetopis (1746-1804). Sarajevo: Veselin Maslea.

elebi Evliya. 1970.Evliyelebi Seyhatnmesi. Prilagodio: Zuhuri Danman,Istanbul: Zuhuri Danman Yaynevi.

elebi Evlija. 1967. Putopis odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo, uvodi komentar: Hazim abanovi. Sarajevo: Svjetlost.

Er-Rmi Mehmed b. Mehmed (Edirneli). 1859. Nuhbett Tevrih vel- Ahbr.Istanbul: Takvimhne-i mire.

Evans D. Artur. 1967. Ilirska pisma. Preveo: Milutin Drecen. Sarajevo: VeselinMaslea.

Gelibolulu Mustafa Ali. 2003. Knhl Ahbar. II tom. Priredio: H. entrk. An-kara: Trk Tarih Kurumu.

Kemalpaazade. 2000. Tevrih-i l-i Osman. IV. Defter, Priredio: Koji mazawa.Ankara: Trk Tarih Kurumu.

Kuran s prevodom. Preveo: Besim Korkut.

Peevija Ibrahim Alajbegovi. 2000. Historija 1520-1576. I tom. Predgovor, pri-jevod i biljeke: Fehim Nametak. Sarajevo: El-Kalem.

ami M. 1966. Francuski putnici u Bosni na pragu XIX stoljea. Sarajevo: Vese-lin Maslea.

Tursun bey. 1977. Trh-i Ebl-feth. Priredio: Mertol Tulum. Istanbul: BahaMatbaas.



28/174


RJENICI

Pakaln Mehmed Zeki. 1983. Osmanl Tarih Deyimleri ve Terimleri Szl. IItom. Istanbul: Milli Eitim Bakanl.

Redhouse James Wiliam. 1856. English and Turkish Dictionary. London: BernQuaritch.

Sami emseddin. 1882. Kamus-i Fransevi. Istanbul: Mihran Matbaas.

Somel Seluk Akin. 2003. Historical Dictionary of the Ottoman Empire, AncientCivilizations and Historical Eras. No. 7. Lanham, MD: The Scarecrow Press.

LITERATURA

Baagi-Redepai Safvet-beg. 1900. Kratka uputa u prolost Bosne (1463-1850). Sarajevo: Vlastita naklada.

Bozta Frat. 2009. Onaltnc Yzyln Sonuna Kadar Osmanl Devletinde TablVe Alem Mehterler Tekilat. Istanbul:T.C. stanbul niversitesi Sosyal Bilimler

Enstits Tarih Anabilim Dal. 127. (neobjavljenja magistarska radnja). ar Hatida. 1989. Sidil visokog kadiluka (1755-1810) kao istorijski izvor.Prilozi za orijentalnu filologiju38. Sarajevo: Orijentalni institut.

Hadihuseinovi-Muvekkit Salih Sidki. 1999. Povijest Bosne. I tom. Preveli: Ab-dulah Polimac et al. Sarajevo: El-Kalem.

Jaarevi Aida. 1999. Turski vojni orkestri-mehterhane. Muzika. asopis zamuziku kulturu,god. III, br. 2 (10). Sarajevo: Muzika akademija u Sarajevu iMuzikoloko drutvo FBiH.

Kadri Adnan. 2006. Muziki struni registar u tahmisu stolakog pjesnikaVehbije Bonjaka na gazel Ahmeda Hatema Bjelopoljaka. Slovo Gorina 28. Sto-lac: Udruenje Slovo gorina.

Kreevljakovi Hamdija. 1952. Prilozi povijesti bosanskih gradova pod tur-skom upravom. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda

pod turskom upravom II. Sarajevo: Orijentalni institut.

Kreevljakovi Hamdija. 1991. Izabrana djela. I tom.Priredili: Avdo Sueska iEnes Pelidija. Sarajevo: Veselin Maslea.

Kupusovi Amina. 1996. Nahija Banja Luka u opirnom popisu Bosanskog

sandaka iz 1604. godine. Prilozi za orijentalnu filologiju44-45. Sarajevo: Ori-jentalni institut.



29/174


zcan Abdlkadir. 1982. Ftihin Tekilt Kannnmesi ve Nizm- lem inKarde Katli Meselesi. Tarih DergisiXXXIII. Istanbul: stanbul niversitesi Ede-biyat Fakltesi.

Skari Vladislav. 1985. Izabrana djela. I tom. Izbor i redakcija: Milorad Ekme-i. Sarajevo: Veselin Maslea.

abanovi Hazim. 1973. Bosanski divan. Prilozi za orijentalnu filologiju XVIII-XIX. Sarajevo: Orijentalni institut. (posthumno objavljen rad).

Tanrkorur Cinuen. 2008. Osmanska muzika. u: Historija Osmanske drave icivilizacije. II tom. Priredio: Ekmeleddin hsanolu, prevela: Amina iljak-Je-senkovi, Sarajevo: Orijentalni institut. Istanbul: IRCICA.

Tralji Seid. Sjeanje Sarajlija na Osman paino doba. Novi behar, god. XI-1937-38, br. 13-16.

Truhelka iro. 1918. Pabirci iz jednog jajakog sidila. Glasnik Zemaljskogmuzeja XXX. Sarajevo: Zemaljski muzej BiH.

Yaldr A. Aysun. 2009. Askeri Mzik Topluluu Mehter, Geleneksel Kyafet VeMzik Enstrmanlarnn Plastik Adan Seramik Sanat Objelerine Dnm.T. C. Dokuz Eyll niversitesi Gzel Sanatlar Enstits Seramik Cam TasarmAnasanat Dal. 126. (neobjavljena magistarska radnja).

Zirojevi Olga. 1995. Srbija pod turskom vlau 1459-1804. Novi Pazar: Damad. Zlatar Behija. 1998. Bosna i Hercegovina u okvirima Osmanskog carstva

(1463-1593), u: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugogsvjetskog rata. Sarajevo: Bosanski kulturni centar.

Zubovi Alma. 1999.Muzika Bonjaka u Bosni i Hercegovini u doba turske upra-ve izvori.Univerzitet u Sarajevu. Muzika akademija. Odsjek za muzikologiju.192. (neobjavljenja magistarska radnja).

INTERNET http://tarihvemedeniyet.org/2011/10/davuldan-al-cevabi (24.10.2011)



30/174


Summary

MEHTERHANE AND MEHTERS A CONTRIBUTION TO THE HISTORYOF OTTOMAN MILITARY ORGANIZATION

(WITH SPECIAL EMPHASIS ON BOSNIA)

Within the Ottoman military organization there existed, modelled on

earlier Eastern states, the institution of the State mehterhane (Mehter-hane-i Amire). It was created by the merging of two distinct organiza-tions: adr (Hayme) mehterleri and Tabl ve alem mehterleri. In this pa-per the focus is on the latter.Tabl ve alem mehterlerirepresented a kindof an Ottoman military music school which had a manifold role andimportance. It provided many military musicians and music ensembles(mehter) throughout the Ottoman state. They were present in mosttowns and fortresses under Ottoman government and were a symbol ofOttoman rule. Beside the many duties and forms of activities which theyundertook, and the artistic character of the music they produced, we

also opted to focus on their role in military campaigns and wars. As partof the military strategy they encouraged soldiers to action, kept themawake on guard, and filled the enemy ranks with fear. The presence ofmentherhane and mehters was recorded on the territory of Bosnia fromthe first half of the 15th century until this institution was abolished in1826. We based our paper on available published sources and literature.

Key words: State mehterhane (Mehterhane-i Amire), Tabl ve alemmehterleri, mehter, mehterhane, nevbet, military music, musical instru-ments, Bosnia



31/174


UDK 371.217.4 (497.6) 1878/1990Pregledni rad

STIPENDIRANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

(1878-1990)

Aida LiinaInstitut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

U ovom radu predstavljen je kratak pregled stipendiranja na prostoruBosne i Hercegovine od 1878. do 1918. godine. U tom periodu Bosnai Hercegovina se nala u etiri razliita dravno-politika, prosvjetno-kulturna i drutveno-ekonomska sistema koja su utjecala na potpunorazliitu prosvjetnu politiku u svakom od njih, a s tim u vezi i na stipen-

diranje. U svakom od spomenutih perioda autorica predstavlja politikustipendiranja, u ovisnosti o tome ko je bio davalac stipendija, kao drav-nu i nedravnu. Glavni nosioci nedravnog stipendiranja bila su kultur-no-prosvjetna drutva: Gajret, Prosvjeta, Napredaki Narodna uzdanica.Stipendiranje je imalo razliite ciljeve i namjere, od oni su se kretali odobrazovnih preko socijalnih i kadrovskih do politikih.

Kljune rijei: stipendiranje, Bosna i Hercegovina, Austro-Ugarska,Kraljevina SHS, SFRJ, Gajret, Narodna uzdanica, Prosvjeta, Napredak,Titov fond za stipendiranje mladih radnika i radnike djece SR BiH.

Uvod

P u Bosni i Hercegovini nije bila temaneke posebne naune studije, pa ju je stoga vrlo teko istraivaki slije-diti. Osim toga, interpretacija prosvjetne politike u Bosni i Hercegovi-

ni ne moe biti cjelovita bez sagledavanja i pitanja stipendiranja kao njenog

sastavnog dijela. S obzirom na injenicu da nema posebne naune studije ostipendiranju, osnovno polazite bili su nauni radovi u kojima se problema-

Aida Liina, STIPENDIRANJE U BOSNI I HERCEGOVINI (1878-1990)Historijska traganja, 9, 2012. [ str. 31-64 ]


32/174


tiziraju ope politike, ekonomske i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini,1

te radovi o kolstvu i prosvjetnim prilikama u Bosni i Hercegovini u dravno-politikim okvirima kojima je u razliitim periodima pripadala.2

U prvom redu, osnovnu podjelu moemo napraviti na osnovu toga ko do-djeljuje stipendije, i to na: dravno i nedravno stipendiranje. Veina literatureopeg karaktera prezentira dravno stipendiranje, mada su najvanije institu-cije na prostorima Bosne i Hercegovine u dodjeli stipendija bila kulturno-pro-svjetna drutva: Prosvjeta, Napredak, Gajreti Narodna uzdanica.Prema tome,upravo su monografije i radovi koji tretiraju djelatnost ovih drutava bile od

velike koristi za istraivanje naina stipendiranja u Bosni i Hercegovini.

3

U literaturi o socijalistikom periodu napravljeni su izvjesni pomaci uprouavanju ove problematike. Najvei broj radova biljei srpska historiogra-fija koja ovo pitanje razmatra na opoj jugoslavenskoj razini, ali i na uem po-druju Srbije. Autori Miroslav Perii i Dragomir Bondi u svojim radovimabavili su se prosvjetnom politikom Jugoslavije, napose Srbije, do konca 60-ihgodina, s akcentom na politiku stipendiranja u kontekstu vanjskopolitikihdogaaja. Posebnu panju posvetili su kako pitanju stipendiranja domaihstudenata iz fondova stranih drava tako i stipendiranju stranih studenataod strane jugoslavenske vlade. Dragomir Bondi se u svom radu Prosvetai nauka u Srbiji i Jugoslaviji 1945-1990.4opirnije osvre na politiku dodjelestipendija u Jugoslaviji domaim studentima od vremena donoenja Petogo-dinjeg plana 1947. godine. Tokom istraivanja ove problematike za Bosnui Hercegovinu literatura se pokazala nepotpunom, stoga je bilo potrebno upopunjavanju praznina osloniti se na izvore uglavnom statistike prirode, kojisu, bez sumnje, najbolji pokazatelji jer ukazuju na brojnost, izvore i politikustipendiranja. Austrougarsko i meuratno razdoblje ne nudi adekvatne stati-

stike podatke, ali zato socijalistiki period obiluje razliitim pokazateljimao kolstvu i stipendiranju u sljedeim publikacijama: Statistikom godinjaku

Jugoslavije,Statistikom godinjaku SR BiHi Statistikom biltenu.

1Bondi D. 2008. 391-437; Enciklopedija JugoslavijeSR Bosne i Hercegovine (separat).1983;Katz V. 2011. 172-176; Kraljai T. 1987; Petranovi B. 1989.2 ardarovi M. 2007. 587-603; Daja M. S. 2007;Iek T. 2002; Katz V. 2007. 155-187; KemuraI. 1983; Kemura I. 2002; Madar B. 2001.

3 Kemura I. 1983; Madar B. 2001; Kemura I. 2002; Iek T. 2002.4Objavljen u: Istorija 20 veka,2/2008. Beograd, 391-437.



33/174


Bosna i Hercegovina je u vremenu od 1878. do 1990. godine promijenila

etiri razliita dravno-politika, prosvjetno-kulturna i drutveno-ekonom-ska sistema. Od 1878. do 1918. bila je u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, anakon Prvog svjetskog rata formiranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,odnosno Kraljevine Jugoslavije, od 1918. do 1941. godine u njen dravni okvirula je i teritorija Bosne i Hercegovine. Vrijeme Drugog svjetskog rata i Neza-

visne Drave Hrvatske bile su posebne okolnosti u kojima je bosanskoherce-govako podruje bilo neposredno poprite velikih ratnih operacija. U radue meuratni i period Drugog svjetskog rata biti obraeni u jednom poglav-lju. Posljednje razdoblje u ovom radu je vrijeme socijalistike Jugoslavije od

1945. do 1990. godine. U svakom navedenom periodu na snazi je bio posebandravno-politiki sistem, te u vezi s tim i prosvjetna politika, te naini stipen-diranja. To je uvjetovalo tematsko organiziranje ove teme u tri dijela: Stipen-diranje u austrougarskom periodu (1878-1918), Stipendiranje u meuratnomi periodu Drugog svjetskog rata (1918-1945) i Stipendiranje u socijalistikom

periodu (1945-1990).5Unutar tri navedena dijela problematika je rasporeenapo hronolokom principu.

Stipendiranje u austrougarskom periodu (1878-1918)lanom 25. Berlinskog ugovora u Bosni i Hercegovini 1878. godine na-

stupio je sasvim novi period potpuno drugaijeg drutveno-politikog, eko-nomskog i kulturnog preobraaja u odnosu na prethodno osmansko raz-doblje.6 Spomenutim lanom Ugovora Austro-Ugarska Monarhija dobila jepravo uspostaviti svoju upravu, s tim to je, kako je utvreno Novopazarskomkonvencijom 1879. godine, sultan i dalje zadrao suverenitet nad Bosnom iHercegovinom. Austrougarska vlast je na sve naine nastojala ostvariti svoje

osnovne okupacijske ciljeve suzbijajui posebne nacionalne interese u Bosnii Hercegovini uporedo sa irenjem vlastite propagande.7 Ovi ciljevi jednimdijelom ostvarivali su se i putem prosvjetne politike koja je bila usmjerenaka ubrzanom i organiziranom razvoju kolstva u Bosni i Hercegovini, a iji jejedan od instumenata bilo i stipendiranje uenika i studenata.

5Odluili smo se da stipendiranje u Bosni i Hercegovini pratimo do 1990. godine jer podaciseu najdalje do te godine.6Stojkovi M. 1998. 123.7Papi M. 1972. 7-21, 41; Kraljai T. 1987. 252-262; Papi M. 1979. 115-121; Bogievi V.1965. 135-145.



34/174


Prema definiciji, stipendije su oblik materijalne pomoi koje daju poje-

dinci, grupe ili organizacije za unapreivanje kolovanja putem kriterija kojise moraju ispuniti, ime se nastoje ostvariti odreeni interesi (socijalni, poli-tiki, kulturni i mnogi drugi), ovisno o tome ko dodjeljuje stipendije i u kojesvrhe se one koriste.

Pitanje stipendiranja u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarskevladavine mogue je predstaviti hronoloki, kroz dva razdoblja: od 1878. do1902, prvi period kada je stipendiranje bilo iskljuivo u rukama Zemaljskevlade i opina, i drugi, od 1902. do 1918, kada bosanskohercegovaka kultur-

no-prosvjetna drutva zapoinju svoju politiku stipendiranja uporedo s do-djeljivanjem dravnih stipendija.8

Stipendiranje od 1878. do 1902. godine

Vrlo brzo nakon uspostavljanja, austrougarska uprava u Bosni i Herce-govini otvara dravne kole, a od konfesionalnih ostavlja samo one za koje jevlada odluila da ih iz politikih razloga treba ostaviti, ali u potpunosti podnjenom kontrolom. Drava ih je finansirala, imenovala kadrove, utvrivala

nastavne planove i programe, udbenike i slino.9

Otvaranje dravnih kolanije nailo na pozitivno miljenje kod domaeg stanovnitva, primljeno je snepovjerenjem, pa je zato u poetku upis u njih bio izuzetno spor. Poseban

8Mitar Papi je to predstavio na sljedei nain: Stipendije prema razlogu njihove dodjele su:

stipendije koje se dodjeljuju kao podsticaj za upis u kole uglavnom siromanoj djeci.Ove stipendije su se dodjeljivale na poetku austrougarske vlasti kada je vladao izrazit

otpor prema novouspostavljenom kolskom sistemu; stipendije koje se dodjeljuju iz politikih razloga, na primjer, za kolovanje na duhovnimzavodima, koji su pod dravnim nadzorom;

stipendije koje se dodjeljuju u cilju stvaranja neophodnog strunog kadra, na primjer, zauiteljske kole, jer je nedostajalo kvalifikovanih uitelja.

Stipendije se mogu podijeliti i prema tome ko ih dodjeljuje na: zemaljske, opinske i stipendije kulturno-prosvjetnih drutava (od 1902. godine, kada ona poinju sa ra-

dom).Zbog parcijalnih podataka, u dostupnoj literaturi, ovu tematiku nije mogue pratiti kroz jed-

nu od ponuenih podjela. Vidi: Papi M. 1972. 167.9Papi M. 1972. 150-158.



35/174


otpor prualo je muslimansko stanovnitvo.10 Jedan od oblika pridobijanja

stanovnitva za novouspostavljeno kolstvo bila je pomo prilikom kolova-nja, uglavnom dodjelom stipendija, ali i na druge naine, kao npr. dodjelombesplatnih udbenika i besplatnog smjetaja u konviktima, te slinim pogod-nostima. Ovo se najbolje oituje na primjerima pohaanja srednjih kola. Od-mah po otvaranju pojedinih kola, na primjer gimnazija, zapoela bi dodjelastipendija za siromane uenike, to se zadralo do kraja austrougarske upraveu Bosni i Hercegovini.11

Pored stipendiranja siromanih uenika sa sela, to je imalo socijalnu i

humanitarnu osnovu, jedan dio vladinih i opinskih stipendija imale su ka-drovski karakter, posebno na primjerima kolovanja uitelja. Osim to su seotvarale dravne i privatne uiteljske kole, velika finansijska sredstva bila suusmjeravana za pomo djeci koja se koluju za ovo zanimanje. Tako su ueniciuiteljskih kola, naspram drugih kolaraca, bili u povlatenom poloaju, jersu primali vei broj stipendija, nisu plaali upisninu i kolarinu, a esto suimali besplatne knjige kao i neke druge pogodnosti. Uiteljska struka bila jedeficitarna, pa je nova politika otvaranja uiteljskih kola obrazovala odgova-rajui kvalificiran i lojalan kadar za ovu vrlo vanu vrstu poslova.12Jedan odprimjera bio je organiziranje kursa Dar-ul-mualim u trajanju od tri godine, sciljem obrazovanja bonjake djece za uiteljski posao, koji je vlada u potpu-nosti podravala.13 Takoer, dodjeljivane su stipendije od strane Zemaljskevlade koje su imale jednim dijelom i politiki interes, to se vidi na primjerimaza odreene konfesionalne kole koje su nastavile s radom poslije 1878. go-dine. To su bile Srpska pravoslavna bogoslovija u Reljevu, erijatska sudakakola u Sarajevu i Rimo-katoliko sveeniko sjemenite u Sarajevu, koje jedrava djelomino ili potpuno finansirala, ime je vlast iskazivala brigu prema

sve tri konfesionalne skupine u Bosni i Hercegovini.14U poetku, austrougarska vlada ne dodjeljuje stipendije za visokokolske

studije, zato to prvih godina nije bilo svrenih srednjokolaca iz reda doma-eg stanovnitva koji bi mogli nastaviti kolovanje. Prve visokokolske stipen-

10uri H. 1982. 189.11Papi M. 1972. 8512Isto. 92.

13Isto. 97.14uri H. 1982. 258-267; Papi M. 1982. 140-141; Papi M. 1972. 150-159.



36/174


dije dodjeljuju se osamdesetih godina 19. stoljea. To je, uglavnom, bio mali

broj stipendija, s obzirom na mali broj kandidata. Mada se u tom perioduu gimnazije upisuje zadovoljavajui broj uenika, ipak, veoma mali broj njihzavrava kolovanje, ali se iz godine u godinu taj broj poveavao. Meu oni-ma koji zavre gimnazijsko kolovanje najvei broj je onih iji su roditelji bilistranci, odnosno doseljenici iz austrougarskih pokrajina.15U gimnazijama senisu uvijek stipendirali najsiromaniji uenici, ve esto i oni koji su pripada-li bogatijim drutvenim slojevima, poto je vlast oekivala njihovu lojalnost.Takve stipendije su, takoer, vie imale karakter nagrada za uspjeno pohaa-

nje kola iz reda bogatijih i uglednijih slojeva nego to su bile sam poticaj zakolovanje.16Stipendisti nisu mogli birati univerzitetski centar u kojem e stu-dirati. To su mogli biti studiji u Beu ili Gracu, ponekad u Zagrebu, meutimnisu zabiljeeni sluajevi odlaska na studij u Beograd, a za visoko obrazovanjepravoslavnog svetenstva dodjeljivane su stipendije za kolovanje u Atini iliernovicima (Bukovina).17Zemaljska vlada dodjeljivala je stipendije i musli-manskim studentima koji su bili spremni za ulemanski stale, zatim za erijat-sku sudaku kolu ili teoloke studije u Carigradu ili Kairu. Pored Zemaljskevlade, za ovaj studij sredstva je davao i Vakufsko-mearifski saborski odbor.Odbor je dodjeljivao stipendije i za odlazak na studije u Be, Grac, Prag ili Za-greb, i to samo onim uenicima koji su imali pisanu odluku Zemaljske vladeda im nije dodijeljena njihova stipendija.18Bosanskohercegovaki studenti ikolarci koji su se kao vladini stipendisti kolovali izvan Bosne i Hercegovinestrogo su kontrolirani kako bi se izbjegao njihov neposluh ili stupanje u poli-tike pokrete neprihvatljive za austrougarsku vlast. Zbog toga je 1899. godineu Beu osnovan Intitut za bosansko-hercegovake velikokolce.19Ipak, pored

15Papi M. 1972. 167; Kraljai T. 1987. 247.16Tomislav Kraljai naveo je primjer bega koji je svoga sina poslao na studij jer je visinastipendije nadmaila treinu prihoda od njegovog kmeta. Vidi: Kraljai T. 1987. 247. (Napo-mena br. 33).17Papi M. 1972. 168.18uri H. 1982. 280.19Od 1899. do 1905. godine vlada je potroila 353.000 kruna za izdravanje ove institucije.U prvoj godini u njoj je bilo svega etiri studenta, a kasnije se broj poveavao. Broj studenata

u kolskoj 1900/1901. bio je 34, u 1901/1902. 42, 1902/1903. 43, u 1903/1904. 51, u1904/1905. 46. Vidi: Madar B. 2001. 33, 34; Papi M. 1972. 168; Kemura I. 1983. 106; IekT. 2002. 30.



37/174


stalnog nadzora, Zemaljska vlada nije mogla sprijeiti politike aktivnosti

bosanskohercegovakih studenata. Kao primjer mogu se navesti Muslimanina kolovanju u Zagrebu.20Veina studenata islamske vjeroispovijesti koji suboravili u Zagrebu koncem XIX i poetkom XX stoljea bili su usko povezanis Antom Stareviem i Strankom prava, te u periodu, sve do Prvog svjetskograta, mnogi od njih bili su politiki aktivni.21

Razvoj kolstva u Bosni i Hercegovini podstican je od strane austrougar-skih vlasti iz dva razloga. Prvi razlog bio je osigurati potreban kvalificiran kadarza vladinu slubu u zemlji iz reda domaeg stanovnitva, a drugi se sastojao u

tome to je trebalo austrougarsku vladavinu u Bosni i Hercegovini predstavitikao civilizacijsku misiju. Prosvjetna politika bila je usmjerena ka kontrolira-nom formiranju domae inteligencije, naroito kada su bile u pitanju srednje ivisoke kole.22Veina studenata na evropskim univerzitetima bili su stipendistiZemaljske vlade i to iz bogatijih drutvenih slojeva, ime se nastojao formirativlastiti privreni kadar iz reda veinskog dijela domae inteligencije. Meutim,prilike su se promijenile nakon 1902. godine kada je zapoelo osnivanje i dje-lovanje kulturno-prosvjetnih drutava u Bosni i Hercegovini.

Stipendiranje od 1902. do 1918. godine

U bosanskohercegovakoj prosvjetno-kulturnoj politici, pored austro-ugarskih vlasti koje su najveim dijelom oblikovale ovu politiku, znaajnuulogu imali su predstavnici domaeg stanovnita, ija se politika suprotstav-ljala vladajuoj. Pripadnici razliitih nacionalnih zajednica nastojali su for-mirati domau inteligenciju i struni kadar iz svojih redova. Prvo razdobljenjihove djelatnosti trajalo je do kraja XIX stoljea, kada su se aktivnosti na

prosvjeivanju obavljale putem nacionalnih pjevakih drutava i itaonica20Odlukom hrvatsko-slovenske Zemaljske vlade iz 1892. godine donesena je odluka da seuenicima sarajevske erijatsko-sudake kole dopusti upis na Pravni fakultet i polaganje dr-avnog ispita u Zagrebu. Vidi: Hasanbegovi Z. 2007. 32.21Jedan od politiki aktivnih studenata u Zagrebu bio je Osman Nuri Hadi. On je bio po-litiki orijentiran prema pravaima i sudjelovao je u paljenju maarske zastave 1895. godineprilikom posjete Franje Josipa Zagrebu. Za ovaj in dobio je zatvorsku kaznu, a morao je na-staviti kolovanje u Beu. U Zagreb se vratio 1987. godine. Vidi: Hasanbegovi Z. 2007. 29-48.22

Do 1903. godine u Bosni i Hercegovini otvorene su etiri gimnazije: u Sarajevu (1879),Mostaru (1893), Banjoj Luci (1895) i Tuzli (1899). Veina djece koja je pohaala gimnazijebila je stranog porijekla.



38/174


(kiraethana).23Prve generacije domae inteligencije kolovane na evropskim

univerzitetima vratile su se u domovinu u posljednjem desetljeu XIX stolje-a, te doprinijele otvaranju novih oblika narodnog prosvjeivanja i osnivanjukulturno-prosvjetnih drutava. Tako su se u vremenskom razmaku od dvijegodine osnovala kulturno prosvjetna drutva Srba - Prosvjeta24, Hrvata - Na-

predak25i Bonjaka - Gajret.26 Jedan od osnovnih zadataka ovih nacionalnihdrutava bio je dodjela stipendija i potpora acima i studentima. Kasnije su seposlovi kulturno-prosvjetnih drutava irili u rasponu od analfabetskih tea-jeva do izdavake djelatnosti. Drutva se nisu uplitala u tekuu austrougarsku

politiku, to je bio dobar taktiki potez za njihov opstanak i odravanje uvjetaza nesmetanu djelatnost i svakako stvaranje domae inteligencije.27Ukljuiva-nje nacionalnih drutava u proces stipendiranja srednjokolaca uinilo je po-rast broja srednjokolskih i visokokolskih stipendista. Mitar Papi tabelarnoje prikazao stanje dodijeljenih stipendija po davaocima za pojedine vrste kolau kolskoj 1914/1915. godini.28

23Sve do osnivanja Gajretaitaonice (kiraethane) su bile ustanove narodnog prosvjeivanjaMuslimana. Srbi su od 1888. godine imali pjevako drutvo Slogu, Hrvati od 1893. pjevakodrutvo Trebevi,a Jevreji 1900. godine osnovali su La Liru. U prvo vrijeme ta drutva su bilacentar kulturno-prosvjetnog i nacionalnog rada.24 Osnivaka skuptina Srpskog kulturno-prosvjetnog drutva Prosvjetaodrana je 18. au-gusta 1902. godine. Potpisnici molbe za osnivanje ovog drutva bili su 29 visokobrazovanihSrba. Ovo je postalo sredinje mjesto kulturno-prosvjetnog rada Srba u Bosni i Hercegovini.Vidi: Madar B. 2001. 63-69.25Hrvatsko kulturno-prosvjetno drutvo Napredakosnovano je udruivanjem dva slina kul-

turno-prosvjetna drutva,Mostarskog hrvatskog potpornog drutva za pomaganje aka sred-njih kola(14. septembra 1902) i Sarajevskog drutva za namjetanje djece na zanat i trgovinu.Prema Tomislavu Ieku sporan je datum osnivanja ovoga drutva: 1902. ili 1903. godina. Dvadrutva su se ujedinila 1907. godine, a osnivni cilj bio je formiranje domae hrvatske inteli-gencije. Vidi: Iek T. 2002. 30-50.26Kulturno-prosvjetno drutvo Gajretosnovano je 12. januara 1903. godine kao izraz kultur-ne politike Austro-Ugarske Monarhije prema domaem stanovnitvu u BiH. Ovo drutvo naj-prije je organizirano s namjerom prosvjeivanja muslimasnkog stanovnitva, naroito mladihljudi, dodjeljivanjem stipendija, ali u skladu sa austrougarskom kulturnom politikom. Vidi:Kemura I. 1983. 27-42.

27Kemura I. 1983. 103-121; Iek T. 2002. 85-94; Madar B. 2001. 99-109.28Papi M. 1972. 167.



39/174


Vrsta kole Davalac stipendija

Zemaljska vlada OpinaKulturno-prosvjetna

drutva

Gimnazije 115 255 305

Trgovake kole 20 87 66

Trgovake akademije 6 30 18

Vie djevojake kole - 38 7

Uiteljske kole 148 26 25

Svega 289 437 421

Tabela 1.Pregled broja dodijeljenih stipendija srednjokolcima prema davaocima za kolsku 1914/1915. godinu

Iz priloene tabele vidi se da je 1914. godine Zemaljska vlada dodijelilamnogo manje stipendija nego opine i kulturno-prosvjetna drutva. Opinei kulturno-prosvjetna drutva najvie stipendija dodijelile su gimnazijalcima(255 i 305), dok je Zemaljska vlada najbrojnije stipendije davala za uiteljskekole (148). Druga dva davaoca za uiteljske kole izdvajala su simbolian brojstipendija. S jedne strane, Zemaljska vlada podsticala je kolovanje potrebnihstrunih kadrova, ali nije zapostavljala ni gimnazijalce (115), ime je nastoja-la kontrolirati brojnost domae inteligencije, a s druge strane, kulturno-pro-svjetna drutva veinom su dodjeljivala stipendije za polaznike gimnazija, aza ostale kole dosta skromnije. Prema tome, kulturno-prosvjetna drutvaprvenstveno podupiru kolovanje domae inteligencije. Potrebno je napome-nuti da je Zemaljska vlada vodila rauna o potivanju nacionalne ravnoteeprilikom raspodjele stipendija. Takoer, osim osnovnih kriterija za dodjelustipendija, uspjeha u uenju i vladanju, pratila se i politika podobnost kandi-data, odnosno politiki stavovi stipendista i njihovih roditelja.29Osnivanjemnacionalnih kulturno-prosvjetnih drutava zapoinje ciljana dodjela stipendi-ja prema nacionalnoj pripadnosti.

U poetku Srpsko kulturno-prosvjetno drutvo Prosvjetaprvenstveno jepodupiralo kolovanje srednjokolaca i visokokolaca, a tek kasnije i zanatlijaiz novanih sredstava od kojih su dvije treine bile namijenjene za stipendije.

29Papi M. 1972. 167.



40/174


S obzirom da su prihodi Prosvjeteiz godine u godinu rasli, uporedo je rastao i

broj zahtjeva za dodjelu stipendija, te su stoga modificirani i kriteriji za njiho-vu dodjelu. U periodu od 1902. do 1914. godine Prosvjetaje podijelila ukupno1.867 stipendija, i to 1.360 srednjokolcima i 507 studentima. Svake godineravnomjerno je rastao broj dodijeljenih stipendija za obje kategorije. Poet-kom Prvog svjetskog rata, 1914. godine, ovo drutvo prestalo je s radom.30

Osnovni cilj Hrvatskog kulturnog drutva Napredakbio je potpora dje-ci, acima srednjih i visokih kola, odnosno onima na zanatima i trgovini.Napredakje prvenstveno vodio brigu o stipendiranju aka, ali nije zanemari-

vao stipendiranje studenata u Beu, Pragu, Gracu i u nekim drugim univerzi-tetskim centrima. Tokom Prvog svjetskog rata ovo drutvo je nastavilo svojudjelatnost, ali u znatno manjem obimu nego ranije, zbog nedostatka ljudstvai sredstava za rad.31

Gajretov rad je od osnivanja 1903. godine bio usmjeren na pomaganjekolovanja muslimanske djece, srednjokolaca i studenata, te zanatlija, zato se izdvajalo 60% prihoda. Od 1903. do 1914. godine Gajretje podijelio je1.215 stipendija, a od toga 69 za studente. Stipendije za studente se smanju-ju od 1908. godine, jer je uvedena praksa davanja zajmova za studije. Gajretje dodjeljivao i stipendije za teoloke studije u Kairu i Istanbulu na osnovuodluke donesene 1908. godine kako bi se sprijeili komentari opozicije i ne-zadovoljstvo dijela naroda njegovim radom. Meutim, i dalje je glavni cilj biostvaranje moderne inteligencije evropskog profila iz reda bonjakog naroda.U toku burnih deavanja 1914-1918. godine Gajretje vladinom naredbom ujulu 1914. godine prestao s radom. Njegova sredstva prenijeta su u nadlenostVakufsko-mearifskog sabora,koji je nastavio dodjeljivanje stipendija.32Djelo-vanje kulturno-prosvjetnih drutava obnovljeno je Naredbom vlade Narod-

nog vijea za Bosnu i Hercegovinu 10. novembra 1918. godine.33Tokom Prvogsvjetskog rata Zemaljska vlada nastavila je podjelu stipendija, a stipendije surealizirane ak i u kolskoj 1918/1919. godini.34

30Madar B. 2001. 99-109, 173-190.31Iek T. 2002. 85-94, 191-200.32Kemura I. 1983. 103-122; uri H. 1982. 280.

33Kemura I. 1983. 146.34uri H. 1982. 280.



41/174


42/174


stipendijama podrazumijevale su se one koje dodjeljuje vlast putem svojih or-

gana, a pod privatnim su bile one koje su dodjeljivali pojedinci privatna licaili nevladine organizacije. Dravne stipendije su u poetku dodjeljivane odZemaljske, a kasnije od Pokrajinske vlade u Bosni i Hercegovini i to uenici-ma u srednjim kolama i studentima na fakultetima. Ove stipendije imale suviestruki karakter. Mitar Papi je istakao kako su dravne stipendije imalesocijalni i kadrovski karakter. S jedne strane, socijalni momenat ogledao se utome to su dodjeljivane najsiromanijim kategorijama stanovnitva, a s drugestrane, dodjeljivane su stipendije i u skladu sa razvojem i potrebama dravne

slube, to ukazuje da su imale i kadrovski karakter.

37

Ipak, ne treba ostati nastanovitu kako su ove stipendije imale samo socijalnu i kadrovsku funkciju.Stipendije su imale i politiko obiljeje, to potvruje jedan konkretan primjerkoji se moe uoiti u Obznani,koju je donio Ministarski savjet 29. decembra1920. godine, u kojoj se u sedam taaka zabranjuje svaka komunistika propa-ganda i rasputanje komunistikih organizacija, a posljednja, sedma stavka od-nosila se na stipendiranje: (...)da se oduzme pomo za kolovanje svim studen-tima komunistima.38Kao i sve ostale odredbe Obznane, i ova je sprovoena.39

Taan broj ukupno dodijeljenih stipendija u Bosni i Hercegovini od stra-ne drave za period od 1918. do 1941. godine nije nam poznat. Mitar Papi jeiznio podatke o 302 dravne stipendije koje su dodijeljene za studente u kol-skoj 1921/22. godini i 695 stipendija za srednjokolce u 1922/23. kolskoj go-dini.40S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nije postojao nijedan fakultet,studenti su se uglavnom kolovali u Zagrebu i Beogradu. U prvim godinamaposlije Prvog svjetskog rata jedan broj studenata kolovao se u Pragu i Beu, tesu se zbog toga tamo osnovale organizacije koje su materijalno pomagale stu-dente. U Beu je bila formiranaMenza udruenja akademiara, a u Pragu Za-

druga akademiara iz Bosne i Hercegovine.41U narednom periodu najvei brojmladih se orijentirao prema Zagrebu i Beogradu. Prema nekim podacima, naovim univerzitetskim centrima kolovalo se izmeu 800 i 1000 studenata iz

37Isto.38Petranovi B. - Zeevi M. 1985. 143;Istorija Saveza komunista Jugoslavije. 1984. 76-77.39Enes S. Omerovi navodi primjer Mustafe Dulepa iz Stoca kojem je Zemaljska vlada BiHoduzela stipendiju jer se nalazio na kandidatskoj listi KPJ. Vidi: Omerovi S. E. 2012.

40Papi M. 1984. 191-192.41Papi M. 1984. 191.



43/174


Bosne i Hercegovine.42Ovi podaci se najvjerovatnije odnose na prvu deceniju

meuratnog perioda. Prema nekim drugim podacima, na Beogradskom uni-verzitetu 1925. godine kolovalo se 189 studenata iz Bosne i Hercegovine, atrinaest godina kasnije, kolske 1939/40. godine 1.297 studenata.43

S obzirom na orijentaciju vlasti ka centralizaciji drave, i prosvjetna po-litika postepeno je poela prelaziti s pokrajinskih na organe centralne vlasti.Takva politika umanjivala je i dravnu brigu o materijalnom poloaju ueni-ka, pa je postepeno opadao i broj stipendija koje je dodjeljivala drava. Poreddravnih stipendija, dodjeljivane su i stipendije nacionalnih kulturno-pro-

svjetnih drutva koja su nastavila djelovati u Bosni i Hercegovini, a to su biliGajret, Prosvjeta, Napredaki Narodnauzdanica.44Gajretje nastavio rad poslije Prvog svjetskog rata, dodjeljivao je stipendije

i potpore, a svoju djelatnost je i proirio. Zbog znatno veih izdataka u vezis organiziranjem niza novih aktivnosti, stipendiranje nije vie bila osnovnastavka u finansijskim izvjetajima ovog drutva, kao to je bila u ranijem peri-odu. Stipendije su se i dalje dodjeljivale uenicima srednjih kola i studentima,u prosjeku izmeu 60 i 100 stipendija godinje (vidi Tabelu br. 2), to nije bil

Documents

Historijska traganja [broj 9, 2012.]