18
I Od praindoevropskog ka baltoslavenskom Promjena/proces Zakon/uvjeti Prikaz Slav. Neslav. 1. Deaspiracija eksploziva Slabi obilježje aspiriranosti, odnosno postaje nefunkcioanlno. Zadržava se u skr., lat., grč... bh>b, ph>p, dh>d, th>t, kh>k, gh>g, k'h>k', g'h>g', kwh >kw, gwh>gw, k'wh>k'w, g'wh>g'w *bher- > ber-, widh- > vьdova, g'hans- > gų 1 sь skr. bharami skr. vidhava 2. Delabijalizacija velara Opća tendencija ka delabijalizaciji kw >k, gw>g, k'w>, g'w>g' wlkwo- > vlьkь, gwou- > govųdo lit. vilkas, got. wulfs, lat. bovis, skr. gaus 3. Devokalizacija sonanata (gubljenje slogotovornih sonanata Slogotvorni sonanti se devokalizuju tako što se sonant, kao jedan fonem, cijepa na samostalni samoglasnik visokog reda i obični sonant. ŗ>ir/ur, ļ>il/ul, m>im/um, n>in/un * u se ne javlja iza palatovelara *tŗg- > *turg > tьrgь > trg, *tŗp- > *tirp- > tьrp- > trp- II Prijelazna faza u toku baltoslavenske jezičke prazajednice Promjena/proces Zakoni/uvjeti Prikaz Slav. Balt. 1. Pravilo „ruki“ (6 – 5. st. p. n. e.) Prva promjena koja odvaja slavenske jezike od baltičkih, i time ih čine zasebnom dijalekatskom grupom u sistemu 1. SLAV. : r, u, k, i + s + VZR* > h (r, u, k, i + s + VPR** > š) *aus- > *ūs- > uho, *mais- > mēs- > mijeh *virs- > vьrhь *reks- > rēkh- > rēh- lit. ausis, let. maiss, lit. virsos,

Historija fonetika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Historijska gramatika

Citation preview

  • I Od praindoevropskog ka baltoslavenskom

    Promjena/proces Zakon/uvjeti Prikaz Slav. Neslav. 1. Deaspiracija eksploziva

    Slabi obiljeje aspiriranosti, odnosno postaje nefunkcioanlno. Zadrava se u skr., lat., gr...

    bh>b, ph>p, dh>d, th>t, kh>k, gh>g, k'h>k', g'h>g', kwh >kw, gwh>gw, k'wh>k'w, g'wh>g'w

    *bher- > ber-, widh- > vdova, g'hans- > g1s

    skr. bharami skr. vidhava

    2. Delabijalizacija velara Opa tendencija ka delabijalizaciji kw >k, gw>g, k'w>, g'w>g'

    wlkwo- > vlk, gwou- > govdo

    lit. vilkas, got. wulfs, lat. bovis, skr. gaus

    3. Devokalizacija sonanata (gubljenje slogotovornih sonanata

    Slogotvorni sonanti se devokalizuju tako to se sonant, kao jedan fonem, cijepa na samostalni samoglasnik visokog reda i obini sonant.

    >ir/ur, >il/ul, m>im/um, n>in/un * u se ne javlja iza palatovelara

    *tg- > *turg > trg > trg, *tp- > *tirp- > trp- > trp-

    II Prijelazna faza u toku baltoslavenske jezike prazajednice

    Promjena/proces Zakoni/uvjeti Prikaz Slav. Balt. 1. Pravilo ruki (6 5. st. p. n. e.)

    Prva promjena koja odvaja slavenske jezike od baltikih, i time ih ine zasebnom dijalekatskom grupom u sistemu

    1. SLAV. : r, u, k, i + s + VZR* > h (r, u, k, i + s + VPR** > )

    *aus- > *s- > uho, *mais- > ms- > mijeh *virs- > vrh *reks- > rkh- > rh-

    lit. ausis, let. maiss, lit. virsos,

  • *VZR vokal zadnjeg reda **VPR vokal prednjeg reda

    III Praslavenska faza

    Promjena/proces Zakon/uvjeti Prikaz Primjer 1. Delabijalizacija vokala/ slabljenje labijalnosti vokala/ stapanje a i o

    Slabi obiljeje labijaliziranosti vokala o i u, pa se tako o gubi i stapa sa a. Visoki vokal u prelazi u y, ali tek u kasnijoj fazi (Mihaljevi). Promjene se dogaju i u sluaju diftonga reda o. va vokali se nakon izjednaavanja, takoer, stapaju sa a.

    o, stapanje sa ve postojeim vokalima a

    * > y (dugo i kratko)

    1, 2 > > a

    oi > ai, ou > au

    *g'n- > znati, *snus > syn, *gordoi > gordai

    2. Zakon otvorenog sloga

    Opta tendencija k tome da svi slogovi zavravaju vokalom. Proces je dugotrajan i obiljeava cijelu praslavensku fazu, od 1. mil. p.n.e. pa do 9. st. n.e. Vidljiv je kroz: a. gubljenje finalnih kons., b. pomjeranje granice sloga i c. uproavanje kons.

    praie. jezike zajednice 2. BALT.: s > s (msi > mi > my) 2. Satemizacija, razvoj palatovelara

    Palatovelari se u satemskim jezicima spirantiziraju, dok u kentumskim ostaju nepromijenjeni. Razlog je tome to je obiljeje palatalizrianosti bilo tek koriteno za dva para fonemaa te je i tako prestalo biti funkcionalno, dakle izgubljeno je distinktivno obiljeje palataliziranosti velara.

    1. S: k' > s, g' > z

    2. B: k' > , g' >

    *g'no- > zna-ti, (u stlat. gnosco; uporedi rijei gnoza, gnoseologija, engl. know...) *dek'imti > dest. *g'irno > zrno *k'irdas- > srdce

    lit. deimt, irnis, irdis

  • skupina i ukidanjem geminata. 2.1. Gubljenje finalnih konsonanata

    U prvoj fazi ZOS-a, prije I palatalizacije, gube se samo nesonorni C, a poslije I palatalizacije ZOS djeluje i na sonante i diftonge. (ZOS ne djeluje na finalne C u prefiksima, odnosno prefiksalnim prijedlozima.)

    CVC > CV rakad > raka, padet > pade, padont > pad, padoit > padait > padai > padi, rakos > rak, materes > matere

    2.2. Pomjeranje granice sloga/ preslogovljavanje

    ZOS djeluje tako da slog ne moe zavravati sa C, pa ako ne dolazi do gubljenja u sredini rijei onda se granica sloga pomjera.

    VC-CV > V-CCV gnez-do > gne-zdo

    2.3. Uproavanje kons. skupina

    Nakon pomjeranja ganice sloga nastaju neke konsonantske skupine teke za izgovor, te su one podvrgnute procesu uproavanja. U dvoslonim ispada prvi konsonant, a u troslonim, pored ostalih, najee prvi. Skupine pv i bv se ne uproavaju zbog sonornosti fonema v, dok se skupine dt i tt uproavaju disimilacijom. Geminacija se ukida.

    *rekh- > rh, veds- > vs, plekt- > plet-, supn- > san, gibn- > ginuti; *mettei > mesti vedtei > vesti *skattaz (got.) > skot

    3. Razvoj proteze i sprjeavanje zijeva

    Nakon uinka ZOS-a veina rijei zavrava vokalom, i ukoliko takva rije dolazi ispred oblika koji poinje vokalom, taj oblik dobijva protetski suglasnik v (ispred visokih vokala zadnjeg reda: u, (tvrdi) i y), ili j (ispred niskih vokala prednjeg reda: e, , ). Ispred dugog a nekada se umee j, a nekada v. Ispred kratkog a nema protetskog suglasnika.

    CVC V... > CV V... > CV Cprot.V...

    zeti > vzeti, *est > jest, ajce > jajce (e. vajce)

  • 4. Prva palatalizacija (400 475, 25)

    Usljed tendencije ka slogovnoj harmoniji vokali prednjeg reda nisu mogli biti u direktnom kontaktu sa velarima. Rezultati su isti na cijelom slavenskom terenu, osim u sluaju skupina sk i zg.

    k, g, h + VPR (i j) > (k', g', h') > , , *sk + VPR > rus: , polj: szcz, sln: , slk, SJSL2, mak, bug: t *zg + VPR > rus: , blr, ukr, polj: d, slk, stsl, bug: d

    gena > ena, kelo > elo, kto > to, duhja > dua

    5. Prijeglas/apofonija (istovremeno s I pal.)

    Usljed tenje ka slogovnoj harmoniji, nemogue je da iza palatalnog kosonanta bude vokal zanjeg reda, te on alternira sa vokalom prednjeg reda. Dakle, progresivna promjena.

    Pal. + VZR > Pal. + VPR a > e, u > i

    sjuti > sjiti > iti jaga > jega

    2 SJSL, sredinji junoslavenski

  • 6. Monofotngizacija diftonga (525 600, 25)

    U drugoj fazi ZOS-a i sonanti i diftonzi se uproavaju. U tautosilabikom poloaju diftong se monoftognira tako to daje obini vokal, a u heterosilabikom poloaju difotnzi reda i rezultiraju kombinacijom vokala i sonanta j, dok diftonzi reda u rezultiraju kombinacijom vokala i sonanta v.

    ai> > ei> i au> u eu> ju, u *ai> i (N pl., m.r., O-osn.; N pl., m.r. pridjeva i zamjenica; imp. sing. sve zbog akutske intonacija)

    paina > pena > pna eitei > iti raudas > raud > rud leubas > leub > ljub *stalai > stali > stoli navai > navi > novi berai > beri

    VI Opeslavenska faza

    Promjena/proces

    Zakon/uvjeti Refleks JSL Refleks ZSL Refleks ISL

    1. Druga palatalizacija/ sibilirizacija (575 650, 25)

    Promjenu velara k, g, h u c, z, s uvjetuju rezultati monoftongizacije diftonga ai: i, > . Rezultati procesa II palatalizacije nisu isti na cijelom slavenskom terenu, s obzirom na palataliziranje grupa kv i gv: u jsl. i isl. rezultat je cv i zv, a u zapadnoslavenskim te grupe nisu podlijegale procesu II palatalizacije. Grupa hv se palatalizira samo u jednom sluaju: v

    kaina > kna > cna gaila > gla > glo > zelo (stsl.) > zelo (sln.) hairas > haira > hr > sr > ser (sln.) /siv/

    * kvaitas > kvtas > kvt > cvt (stsl.) SJSl: cv(ije)t, sln: cvet, bug: cvjat

    *gvaizd > gvzda > zvezda, zvijezda

    *kvaitas > kvtas > kvt > polj: kwiat, slk: kvet, e: kvt,

    *gvaizd > gvzda > polj: gwiazda, e: hwzda, slk: hviezda

    *kvaitas > kvtas > rus, blr: cvet, ukr: cvitka/kvitka

    *gvaizd > gvzda > rus: zvezda

    2. Trea palatalizacija

    Tradicionalno se smatra da je najmlaa, ali dokazi ipak svjedoe

    Najooitiji primjeri jesu sa nominalnim formantima za muki rod -k i ik, koji alterniraju u -c i -ic: otk > otc. U s.r. javlja se formant ce (

  • da je najstarija: njena progresivnost, i injenica da ne zahvata fonem h, koji je davno bio alofon fonema s. Mareova formula: i/ + k, g, (h) + (N) >>> c, z, (s). Ovaj proces je pun nedosljednosti i odstupanja.

    drvce, a u .r. se rijetko javlja promjena na relaciji ika > ica. esta je promjena i u posuenicama: kuningas > knz. Imenica sa zavrecima na ink, -ing i ig, takoer, su obuhvaene promjenom: zajinkas > zajc, mesinkas > msc... Najdosljednja je njena primjena na slavenskom jugu, u Makedoniji i Bugarskoj, a naroitih razlika meu slavenskim jezicima u pogledu rezultata III pal. nema.

    3. Jotovanja/ jotacije/ jotiranja

    Jotovanje uopte podrazumijeva fonetski proces koji se sastoji od toga da fonem u kontaktu sa fonemom j u postpoziciji dobiva obiljeje palatalnosti i nastaje sasvim novi fonem. U historiji slavenskih jezika nekoliko puta se proces jotovanja zbivao u razliitim vremenskim takama, pa tako imamo tri jotovanja: staro (praslavensko) jotovanje, novo i najnovije (ijekakavsko jotovanje). S obzirom na strukturu procesa jotovanje moe biti: 1. integrativno: fonema j u kontaktu s drugim fonemom daje novi fonem, i 2. interpolativno: izmeu fonema j i drugog fonema epentetira se fonem l pri emu fonem ostaje isti a iza njega nastaje palatal lj.

    3.1. Praslavensko jotovanje (675 750, 25)

    Starom jotovanju podlijeu svi fonemi osim, naravno, fonema j. ak i suglasnike skupine skj, zgj, stj i zdj podlijeu jotovananju. Labijali i labijodentalni jotiraju su putem epenteze fonema l pri emu se javlja opet palatal lj. Rezultati na slavenskom jezikom terenu su tek razliiti u pogledu upravo pomenutog epentetskog l (nema ga u ZSL, ponekad u mak i bug) i jotacije dentala t i d. kj > , gj > , hj > (jednako rezultatima I pal.): plakie > plae, lgie > le, dyhie > dye sj > (pisie > pie), zj >

    - *zem-ja > SJSL, sln: zemlja, bug, mak: zemja *kapie > kaplje *zobie > zoblje *dozyvie > dozyvlje

    - *svtja SJSL: tj > (sva), mak: tj > k' (svek'a), bug, stsl: tj > t (sveta), sln: tj > (svea)

    - *medja SJSL: dj > /j, dijalek/ (mea), mak: dj > g' (meg'a), bug, stsl: dj > d (meda), sln: meja

    - Epent. l izgubljeno e: zem, polj: ziemia, lsrp: zemja (Ipak, poljske rijei kropla i grobla idu u prilog tezi da je epent. l u procesu jotovanja bilo opteslavenska pojava ali se kasnijim dijalekatnim razvojem gubilo.)

    - tj > c polj: swieca, e: svice, slk: svieca

    - Epent. l je uglavnom stabilno.

    - tj > rus: svea, ukr: svia

    - dj > , d rus: mea, ukr: mea, meda

  • (lizie > lie) rj > (orie > or'e), l+j > lj (kolie > kolje), n+j > nj (nie > nje)

    - dj > dz, z polj: miedza, e: meze, slk: medza

  • 3.2. Novo jotovanje (15 17 st.)

    Mnogo je mlae i javlja se tek nakon procesa gubljenja poluglasa, jer je poluglas bio granica izmeu fonema koji je podloan jotaciji i fonema j. Dakle, na terenu (staro)bosanskog jezika proces novog jotovanje je mogao poeti tek s krajem 14. stoljea jer je tek tada okonan proces gubljenja slabih poluglasa (i vokalizacije jakih). Pod ovaj proces jotovanja ne potpadaju skupine sj, zj i rj /zbog ve izgubljenog palatalnog r/ (klasje, lozje, borje) sloenice (odjaviti), i starim jotovanjem dobiveni palatali , , .

    Mogu se ustanoviti morfoloke kategorije koje su zahvaene ovim procesom: 1. zbirne imenice: trn > trnje, trn > trnje, grm > grmlje, bun > bunje 2. I sing., .r, I-vrste, ukolike se Ins. tvori nastavkom ju: mast + ju > masu > mau, krv + ju > krvlju 3. prisvojni pridjevi sa nastavkom ji: telet + ji > telei, krav + ji > kravlji 4. glagolske imenice koje se tvore nastavkom je: oran + je > oranje, raspee, nadahnue 5. imenice koje se tvore nastavkom ()jak: rod+jak > rodjak, net+jak> neak 6. redni broj 3: tret+ji > trei

    3.3. Podnovljeno/ podmlaeno jotovanje

    Odnosi se samo na skupine stj i zdj, koje su u starom jotovanju imale reflekse t i d, a sada se javljaju i naporedni refleksi i . Jasno je da ove skupine prvo alterniraju sa s i z, ali se daljim procesom alterniranja suglasnika po zvunosti dolazi do konanog rezultata.

    Morfoloke kategorije: 1. zbirne imenice: list + je > lise > lie, grozd + je > groze > groe 2. gl. pridjev trpni sa nastavkom en: puen, ugnijeen 3. komparativ: est + ji > ei (pridjeva sa zavetkom zd nema)

    3.4. Najnovije jotovanje

    Uvjetovano je ijekavskom zamjenom jata (refleks je) iza sonanata l i n.

    sngovi > snjegovi (ekav: snegovi), lpota > ljepota (ekav: lepota, ikav: lipota)

  • 4. Nastanak nazalnih vokala (750 825, 25)

    Nakon to su djelovanjem ZOS-a uklonjene sve konsonatske grupe osim grupa tipa CVnazalC. Sekvenca vokala i nazalnog sonanta (n, m) postaje nazalni vokal. Ako je vokal koji je ispred naz. son. prednjeg reda, onda nastaje nazalni vokal prednjeg reda : *desimti > dest, klinti > klti, penti > pt, tremsti > trsti. Ukoliko je vokal zadnejg reda, onda nastaje nazalni vokal zadnjeg reda : *ranka > rka, kampina > kpina, bundom > bd. Na morfolokom nivou, vidljivo je da ovaj proces nije dosljedno sproveden, npr. praslav. nastavak za 1. l. sing. prez. i aorista bio je om, pa je novi nastavak za prezent , a za aorist nije. Problematini su i nastavci tipa V+ns i V+nts. Ako je vokal zadnjeg reda, onda je rezultat skupine > y: *vilkans > vlky, sns > syny... a ako je vokal prednjeg reda onda je rezultat i: *pantins > pnti... Ali, ukoliko je ispred vokala palatalni suglasnik, onda je rezultat : *kanjans > kan'ans > kon', znajants > znaj. Meutim ukoliko se pomenute skupine ne pojavljuju kao nastavak, u finalnoj poziciji, oba nazala se opet pojavljuju po standardnom pravilu: berantji > berti... Zbog ovakve opozicije vidljiv je i neki vid korijenskog prijevoja nazala, pri emu se u jednom obliku javlja nazalni vokal a u drugom nenazalni vokal: byti : bd, sjesti : sd... Tu je, zapravo, rije o tzv. nazalnim dubletima, koji se javljaju ak i kao dvije varijante istog oblika u stsl. jeziku: nuditi : nditi... Trei nivo dubletizma jeste na relaciji slavenski neslavenski jezik: sknti : sekti (lit.), pga : pingo (lat.)... Ovakav razvoj skupina CvnazalC uglavnom je istovjetan na cijelom slavenskom podruju.

    REFLEKS JSL

    SJSL, bug, mak, sln: > e: pt > pet

    SJSL, sln: > u: pt > put bug, mak: > a

    *Nazalni vokali su se zadrali u slovenakim govorima u Bleiburgu i Podjunu, kao i u makedonskim govorima oko Prespanskog jezera.

    REFLEKS ZSL

    e, slk: zamjena je istovjetna sredinjoj junoslavenskoj

    *u poljskom i kaupskom nazali su ouvani

    REFLEKS ISL

    zamjena je istovjetna SJSL-oj

  • Refleks JSL Refleks ZSL Refleks ISL 5. Uproavanje skupina tl i dl (700 850, 25)

    Ova glasovna promjena je takoer dio djelovanja ZOS-a. Promjena se dogaa samo unutar rijei. Premda nije posebno znaajna sa fonolokog i morfolokog aspekta, zanimljiva je to je izvrena u ISL i JSL, a nije u ZSL, pri emu dolazi do pomjeranja izoglosa. Ne odnosi se na one skupine koje su nastale tek kasnije ispadanjem poluglasa. Neki slavisti je ipak tumae kao disimilaciju, a ne kao rezultat djelovanja ZOS-a.

    dl > l: SJSL, sln, bug, mak: modliti s > moliti se

    dl > dl: polj: modli si, e: modliti se, slk: modlit' sa

    dl > l: rus: molytsja

    6. Metateza likvida (8 -9 st.)

    I ova promjena je, opet, uslovljena djelovanjem ZOS-a, koji sada djeluje i na likvidne sonante r i l. Tako se skupine ColC, CorC, CerC, CelC mijenjaju premetanjem likvida i vokala s kojim je u kontaktu. Ukoliko su skupine na poetku rijei, znai alC, arc, onda je metateza ovisna o akcentu. Ako slog ima akutsku intonaciju, rezultat je u svim slav. jezicima laC i

    U JSL jezicima metateza je proirena duljenjem vokala.

    CorC > CraC: gord- > grad ColC > ClaC: balt- > blato CerC > CrC: berg- > brg, bug: brjag CelC > ClC: melk- > mlko, bug: mljako

    lC > laC: alkomu > lakom rC > raC: ardla > ralo

    lC > laC: alkutu > lakat rC > raC: arkuta > rakita

    Istovjetno JSL-im - e, slk: hrad, blato, breh, mleko/ slk: mljako

    - polj: CorC > CoRC:gord, ColC > CloC: bloto, CelC > CleC: mleko, CerC > CreC: brzeg

    lC > laC: alkomu > lakomy rC > raC: ardla > radlo

    lC > loC: alkutu >

    Pleofonija/punoglasje

    - rus: CorC > CoroC: gorod ColC > ColoC: boloto CerC > CereC: bereg CelC > ColC > ColoC: moloko

    lC > laC: lakomyj rC > raC: ralo

    lC > loC: lokot rC > raC/roC: rus: ardtei > rasti (ali rosla)

  • raC. Ukoliko je slog imao cirkumfleksnu intonaciju onda su rezultati razliiti.

    lokie rC > roC: arkuta > rokita

    ukr: rostu, blr: rastu

  • IV Praslavenski konsonantski sistem

    V Praslavenski vokalski sistem

    Vokalski sistem sa poetka praslavenskog perioda sadravao je duge i kratke vokale: a, e, i, u, o. Diftonge: ai, ei, oi, au, eu, ou, koji su mogli biti i dugi i kratki. Takoer je imao i vokalne sonante, i nazalne i likvidne, koji su mogli biti i dugi i kratki, ali su se brzo izgubili. Tako je i praie. vokal va alternirao sa vokalom a. kasnije je oslabilo obiljeje labijaliziranosti pa se izgubio vokal o, odnosno stopio se sa ve postojeim vokalom a, pa su i diftonzi sa vokalom o preli u diftonge sa vokalom a. povrh svega dobiveni su i nazalni vokali. Nadalje se tei ka ukidanju obiljeja kratkoe vokala, odnosno napetosti, pa kratki vokali uvijek tee pobjei iz sredine trougla, jedni ka gore drugi ka gore. Otuda moemo pratiti slijedee promjene. > o > > y > > , r > r, r, r > r, r, l > l, l, l > l, l

    Moe se zakljuiti da je klasini praslavenski, zakljuno sa staroslavenskim imao: 1. pet pravih vokala: a, e, i, o, u

    Mjesto/nain artik. labijali dentali palatali velari eksplozivi p, b t, d k, g frikativi s, z , h nazali m n nj likvidi r, l, lj, r' sonanti v j afrikati c , ,

  • 2. dva nazalna vokala: , 3. dva vokalna sonanta: r, l 4. dva poluglasa: , 5. vokal diftonke prirode: y 6. niski prednji vokal jat:

    Visok, prednji Visok, zadnji Nizak, prednji Nizak, zadnji Nosni, prednji i, u, , y e, a

    Vokalni likvidi Zadnji Nosni zadnji r, l, r', l' o

    VI Razvoj vokala

    Vokal Praslavensko porijeklo Novo, SJSL, porijeklo a (, )

    1. od praie. : *brther > bratr, *mtr > mati/mater 2. od praie. : *dw- > dva, *g'hno- > znati (pri emu je odnos prisutan i u prijevoju: roditi > raati) 3. od praie. iza palatala dobivenih procesom prve palatalizacije: *bgti > bati, ksos > as 4. metatezom likvida sa duljenjem: *gord- > grad, *korva > krava

    1. vokalizacijom poluglasa u jakom poloaju: dn > dan, sn > san 2. u nekim dijalektima uproavanjem vokalske grupe: doao > doa 3. saimanjem vokala koji su odvojeni sonantom j: pojas > poas > paas > pas 4. u ak. dij. procesom palatal + > a: kati > akati

    o (, )

    1. od praie. : wi- > ovca, k'- > osm 2. od diftonga eu u heterosilabikom poloaju: *neuos > nov

    3. od praie. : *mr- > more (lat. mare), *sl- > sol (lat. salis) 3a. od iz stranih rijei: Slna > Solyn > Solun

    1. od l na kraju rijei: dol > doao 2. od udvojenog o: sol > soo > so 3. dij. uproavanje vokalske grupe: doao > doo

    e (, )

    1. od praie. : *bhr- > berei, *dek'- > dest 2. od o iza palatala (prijeglas): *otkom > otcom >

    1. denazalizacijom : dest > deset 2. ekavskom zamjenom jata: lpo > lepo

  • otcem 2. a. poziciono u ijekavici: prdati > predati u (, )

    1. monoftongizacijom diftonga reda u u tautosilabikom poloaju: *sauso- > suh, *koupouati > kupovati

    1. denazalizacijom : pt > put 2. od skupina v, v u otvorenom slogu: vdova > udova, v njem > u njemu 3. gubljenjem vokalnog l: vllk > vuk, sllza > suza

    i (, )

    1. od praie. : *giv- > iv 2. monoftongizacijom difotnga ei: *eitei > iti 3. monoftongizacijom difotnga ai ( stoli 4. od skupina ins i er u zatvorenom slogu: *mater > mati, *gostins > gosti

    1. od y: syn > sin, kryti > kriti 2. refleks u ikavici: dte > dite 2. a. dugi refleks u ijekavici: dte > dijete 2. b. kratki reflek u sva tri narjeja: novji > noviji

    Refleks JSL Refleks ZSl Refleks ISL 1. od praie. : *do- > dva 2. od u pozajmicama: stuba (stvisnjem.) > istba, kuning (germ.) > knz 3. od skupina us ( grad 4. od vokalnog m i n (iako je opet poluglas zamijenjen nazalnim vokalom): *-nti > -nt > -nt 5. od skupina sn ( sn (>s > sa); vn > vn (> vn > v > u)

    , > : 1. jaki poloaj: - SJSL, sln: > a (dn > dan) - mak: > e, > o - bug: > e, - sauvan

    - slk, e: , > > e (dn > den)

    - polj: , > > e (dn > den)

    > e, > o

    1. od praie. u korijenu: *mihle > mgla, *kid > kd > k > /to 2. od praie. u nastavcima: *gosti > gost, *gostimi > gostm, *esmi > jesm 3. od diftonga ei u heterosilabikom poloaju: *gosteies > gostje 4. od neakcentovanog e: reti rci, rcte 5. prijeglasom u mekim osnovama: m - grad

    , > : 1. jaki poloaj: - SJSL, sln: > a (dn > dan) - mak: > e, > o - bug: > e, - sauvan

    - slk, e: , > > e (dn > den)

    - polj: , > > e (dn > den)

    > e, > o

    (jat) 1. od praie. : *begos > bg 2. monoftongizacijom diftonga ai: *kaina > kna >

    - SJSL: > i, je, ije

    - e: dugo > i; kratko > 'e (iza t,

    - rus: > e

  • cna, *dait- > dte; *gordai > grad (osim u 3 kategorije kad se javlja i) 3. metatezom skupina erC i elC sa duljenjem korijenskog vokala: berg- > brg, melk- > mlko 4. od ukoliko je ovaj ispred nazalnog sonanta: kamn > kamn

    - bug: > a (ako je naglaeno i ispred sloga u kojem nije VPR): mlko > mljako; > e (ako je nenaglaeno i ispred sloga u kojem je VPR): bli > beli

    - mak: > e: mleko

    d, n); kratko > je (iza labijala); kratko > e (druge okolnosti)

    - slk: dugo > ie, kratko > e

    - polj: > 'a (ispred nepalatala), > e (drugdje)

    - ukr: > i

    - blr: > e

    y (I) /jeri/

    1. od praie. : sunus > syn, -uns > y: gorduns > grady 2. od u pozajmicama iz romanskih jezika: Salona > Solyn

    y > i - e, slk: y > i, (y > ei, u nekim korijenima)

    - polj: veina dijalekata: y je ouvano

    - rus, blr: y alofon fonema i iza nepalatalnih

    - ukr: y > y (sredinji, srednje viskoi samoglasnik mogu samo iza nepalatalnih)

    (vok.) Razvija se iz praie. vokalnog r kroz nekoliko faza: 1. praie. > ur, ru, ir, ri > r, r, r, r > r, r

    r, r > r > (krv > krv)

    r, r > r > rus: r > er (smrt > smert), r > ro (krv > korv)

    (vok.) il, ul, li, lu > l, l, l, l > l, l l, l > u (vlk >

    vuk) l, l > ol (dlg >

    dolg) , Vidjeti naprijed, pod: Nastanak nazalnih vokala

    VII

  • Porijeklo pojedinih konsonanata

    Kons. Porijeklo h 1. od praie. s putem praviloa ruki: *porsu > porhu > porh > prah

    2. posuenice: hljeb, hvala, hvatati 3. onomatopeja: hrkati 4. orijentalizmi, kontakt s orijentalnim jezicima

    v 1. monoftongizacijom diftonga red u u heterosilabikom poloaju: koupouati > kupovati 2. od vokala u u intervokalnom poloaju: duua > dva 3. protezom *gubi se u konsonantskim skupinama E + v: dvizati > dizati

    f *nema ga u staroslavenskom, pa se posuenice iz grkog, npr. Stefanos, mijenaju u Stevan, Stjepan 1. onomatopejski: fijuk, frktati, fukati 2. orijentalizmi

    j 1. monofotongizacijom diftonga reda i u heterosilabikom poloaju: gosteies > gostije 2. skraivanjem vokala u intervokalnom poloaju: nosi-en > nosjen > noen 3. intervokalno j: tvoego > tvojego 4. protetsko j: az' > jaz' 5. od praie. j: jusa > juha; junoa... 6. ijekavskom zamjenom jata: snijeg

    VIII Razvoj starobosanskog jezika

    Prva faza, do kraja 10 st. Druga faza, do kraja 12. st. Trea faza, 13 14. st. 1. Ujednaavanje poluglasa , > (dn > dn)

    1. Promjena y > i (syn > sin)

    1. Zamjena > i, e, je, ije (13 -14 st.)

    2. Depalatalizacija vokalnih likvida: r', r > r, l', l > l

    2. Jedna oznaka za poluglas u oba poloaja:

    2. Ispadanje poluglasa u slabom poloaju

    3. Gubljenje nazalnih vokala: > e, > u (pt > pet, pt > put)

    3. Poluglas u jakom poloaju: > a (dn > dan)

  • 4. Promjena > u (pn > pun)

    IX Ostale glasovne promjene i karakteristinosti

    Promjena Opis / zakon Primjeri 1. Jednaenje suglasnika po mjestu artikulacije

    suglasnici razliiti po mjestu tvorbe alternacije ne mogu se ostvariti jedni pored drugih, pa tako se prvi prilagoava drugom. Nekada je ova promjena bila fonoloka, a danas nije.

    1.1. s, z, h + palatali , > ,

    Glasovi s, z i h ne mogu se ostvariti ispred palatala pa stoga alterniraju sa i . Do takvih promjena dolazi ve i u praslavenskom, i to ispred onih palatala koji su nastali jotovanjem: pomisljati > pomisljati > pomiljati. Kasnije do te promjene dolazi zbog ispadanja poluglasa: slati > *slje > lje > alje : slati; ili usljed novog jotovanja: listje > lise > lie. Izuzetak jeste u sluaju kada se s i z nau ispred lj ili nj, i to na granici prefiksa i osnove: ratljutiti; ali ako su ovi palatali nastali zamjenom jata: snjegovi.

    - listje > lise > lie - slati > *slje > lje > alje : slati - pomisljati > pomisljati > pomiljati. - kruh + i > kuri - Bih + anin > Bianin

    2.1.n + b, p > m Fonem n nije gravisan, a b i p jesu, zato n alternira sa m koji jeste gravisan ali oba su nazalni. Izuzeci su prisutni tek u pisanju: a. u izvedenicama: vanbrani, b. u sloenicama, na granici prefiksa i osnove (jedanput a ne jedamput), c. vlastita imena i prezimena (Sinanpai)

    zelen + ba > zelemba, crn + purast > crmpurast.

    3. Disimalacije suglasnika

    U nekim dijalektima esta je disimalicija nazala: mnogo > mlogo, tamnica > tavnica. Disimilacija se ak zbiva i kada su glasovi u razliitim slogovima: srebro > slebro, meimar > neimar. Ve

  • se i u staroslavenskom zbivala sporadnino: lovk > ovjek, bratr > brat, to > to 4. Metateze vsa > vsa > sva, veth > veht, mogila > gomila, ovdje > vodje, manastir > namastir

    5. Umetanje suglasnika Izmeu dva eksplozivna esto se umee frikativni: pletti > plesti;izmeu frikativa i likvida umee se eksplozivni: rijebe > drijebe, zrak > zdrak (dijalek.)

    6. Pokretni vokali U nekim sluajevima vokal se u finalnoj poziciji u nekom obliku moe javljati, a moe oblik biti i bez njega: sada : sad, kada : kad... Ovakve i sline promjene deavaju se zbog prirode reenice, odnosno prozodije, pa se u ekonominosti jezikog iskaza gube finalni vokali.