HIGIJENA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Prof. dr. sc. Marko Ivanković • Prof. dr. sc. Ivan Bogut • Silvija Zelenika, dipl.ing.agr.

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

HIGIJENA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Mostar, 2016.

Federalni agromediteranski zavod Mostar

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Prof. dr. sc. Marko IvankovićProf. dr. sc. Ivan Bogut

Silvija Zelenika, dipl.ing.agr.

IZDAVAČ:Federalni agromediteranski zavod Mostar, 2016.

AUTORI:Prof. dr. sc. Marko IvankovićProf. dr. sc. Ivan BogutSilvija Zelenika, dipl.ing.agr.

GLAVNI UREDNIK:Prof.dr.sc. Marko Ivanković

UREDNIK:Silvija Zelenika, dipl.ing.agr.

ILUSTRACIJA:Silvija Zelenika, dipl.ing.agr.

TISAK:Suton d.o.o., Široki Brijeg

NAKLADA:400 komada

1. Uvod .......................................................................................................................................... 7

2. Mlijeko kao sirovina i proizvod .................................................................................... 8

3. Proizvodnja i lučenje mlijeka ........................................................................................ 103.1. Građa vimena ............................................................................................................... 103.2. Nastanak mlijeka u vimenu ..................................................................................... 133.3. Izlučivanje mlijeka ...................................................................................................... 133.4. Suhostaj .......................................................................................................................... 143.5. Čimbenici koji utječu na količinu mlijeka .......................................................... 16

4. Mužnja ...................................................................................................................................... 184.1. Ručna mužnja ............................................................................................................... 194.2. Strojna mužnja ............................................................................................................. 21

4.2.1. Podtlačna crpka ............................................................................................. 234.2.2. Podtlačni spremnik ....................................................................................... 244.2.3. Sigurnosni ventil ............................................................................................ 244.2.4. Kondenzatni ventil ........................................................................................ 254.2.5. Vakuummetar ................................................................................................. 254.2.6. Pulzator ............................................................................................................. 254.2.7. Regulator podtlaka ....................................................................................... 264.2.8. Muzna garnitura (sisni sklop za mužnju) .............................................. 264.2.9. Stavljanje sisnih čaša na sise i njihovo skidanje ................................. 27

4.3. Dezinfekcija vimena nakon mužnje ..................................................................... 284.4. Mlijeko s nepravilnostima ........................................................................................ 28

5. Postupak s mlijekom nakon mužnje .......................................................................... 30

6. Higijena u proizvodnji mlijeka ..................................................................................... 316.1. Higijena staje ................................................................................................................ 31

6.1.1. Čišćenje i dezinfekcija staje ....................................................................... 326.1.2. Mikroklima staje ............................................................................................. 336.1.3. Prašina u zraku staje i prozračivanje ....................................................... 34

6.2. Održavanje higijene muzne krave ........................................................................ 35

SADRŽAJ

6.3. Muzač .............................................................................................................................. 376.4. Higijena opreme za mužnju .................................................................................... 386.5. Izmuzište – održavanje higijene izmuzišta ........................................................ 406.6. Prostorija za čuvanje mlijeka .................................................................................. 416.7. Tankovi za skladištenje mlijeka .............................................................................. 42

7. Mastitis ..................................................................................................................................... 447.1. Uzročnici upale vimena ............................................................................................ 457.2. Čimbenici koji pogoduju nastanku mastitisa ................................................... 457.3. Preventivne mjere za suzbijanje mastitisa ......................................................... 477.4. Oblici upala vimena (mastitisa).............................................................................. 48

7.4.1. Poremećaj sekrecije vimena ...................................................................... 497.4.2. Latentne infekcije vimena .......................................................................... 507.4.3. Akutna kataralna upala vimena ............................................................... 507.4.4. Kronična kataralna upala vimena ............................................................ 507.4.5. Akutna žljezdana upala ............................................................................... 517.4.6. Gnojna upala vimena (holsteinska zaraza) ........................................... 51

7.5. Pregled mlijeka na crnoj podlozi ........................................................................... 537.6. Mastitis-test ................................................................................................................... 54

8. Literatura ................................................................................................................................ 58

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

7

1. Uvod

Ova je brošura namijenjena i prilagođena proizvođačima mlijeka na obi-teljskim gospodarstvima. Želja nam je da vam ove informacije i upute budu od koristi u vašem odgovornom poslu kako bi proizveli što više i što kvalitetnije mlijeko, bez obzira da li ga koristite za osobne potrebe ili ga proizvodite za prodaju. Da bi ste u tom poslu bili što uspješniji potrebno je:

osigurati pravilnu hranidbu muznim kravama, izgraditi odgovarajuće staje i pružiti udoban smještaj kravama, dobro poznavati građu vimena, poznavati funkciju mliječne žlijezde, pravilno obavljati mužnju, pravilno održavati muzilicu i ostali mljekarski pribor i posuđe, ispravno čuvati mlijeko do otkupa.

Na sve navedene čimbenike presudan utjecaj ima čovjek, uzgajivač i stoga od njegovog postupaka ovisi da li će se proizvesti kvalitetno mlijeko koje od-govara zahtjevima tržišta. U današnje vrijeme veliki broj uzgajivača ima proble-ma sa postizanjem kvalitete, odnosno higijenske kakvoće mlijeka u skladu sa strogim propisima. Međutim mora se imati na umu to da ukoliko svakodnevno činite propuste prilikom držanja muznih krava i pri mužnji, onda ni dobra mli-ječna krava, zatim prikladna i skupa oprema za mužnju, a ni skupa i modreno izgrađena staja vaše propuste neće ispraviti. Stoga ćemo mi u ovom priručni-ku približiti proizvođačima što sve utječe na kvalitetu mlijeka, te kako isprav-no postupati u proizvodnji mlijeka kako bi se proizvelo kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

8

2. Mlijeko kao sirovina i proizvod

Mlijeko je jedina živežna namirnica čiji sastav i oblik pogoduju izravnoj po-trošnji. Ono sadrži sve hranjive sastojke potrebne čovječjem organizmu, a pogo-tovo organizmu u razvoju. Sadržaj hranjivih tvari u mlijeku naveden je u tablici 1.

Ovdje ćemo se vrlo kratko osvrnuti na pojedine hranjive tvari koje sadrži mlijeko. Mliječna mast je uz bjelančevine najvredniji sastojak mlijeka. Razlikuje se od svih ostalih biljnih i životinjskih masti. Mast je u mlijeku u obliku vrlo sitnih kuglica. Specifi čna masa masti je manja od mlijeka i zato se nakon nekog vremena skupi na površinu. Od sastojaka mlijeka bjelančevine su vrlo važne u pogledu ishrane ljudi, jer su biološki vrlo vrijedne i visoko probavljive. Navedi-mo i to da je bjelančevina mlijeka albumin odgovorna za bijelu boju mlijeka. U pogledu mineralnih tvari mlijeko sadrži više od 30 elemenata. Bitno je navesti kako u mlijeku od mineralnih tvari manjkaju željezo i jod, ali je bogato kalcijem koji je vrlo važan za mladi organizam. Ako se krava pravilno hrani u mlijeku su zastupljeni svi vitamini. Što znači da je mlijeko potpuna i punovrijedna namir-nica za ljudski organizam.

Tablica 1. Prosječan sastav mlijeka nekih domaćih i divljih životinja

Kemijski sastojak Kravlje mlijeko Kozje mlijeko Ovčje mlijekoVoda 87,4 88,7 80,99Suha tvar 12,6 11,3 19,01Bezmasna suha tvar 8,5 8,0 11,19Mast 3,9 3,3 7,71Bjelančevine 3,3 2,9 5,92Laktoza 4,7 4,4 4,55Popeo 0,8 0,7 0,8

Izvor: Mioč, B, Vesna, Pavić. (2002.)

Koliko se mlijeko cijeni u narodu svjedoče poslovice: «Mlijeko je za bolesnike lijek, a za zdrave dugi vijek» ili «Više mlijeka manje lijeka». Ipak sve to vrijedi samo ako je mlijeko uzorne kakvoće. Ne smijemo zaboraviti da je mlijeko idealna hrana za ljude sve dotle dok je higijenski i prema sadržaju hranjivih tvari besprijekorno, što pred farmere mliječnih krava postavlja izuzetno veliku odgovornost.

Osim za ljude, mlijeko je jednako tako pogodna hrana i za različite mikroor-ganizme koji svojim rastom i razmnožavanjem uzrokuju različite promjene u nje-govom sastavu. Konzumiranjem takovog mlijeka potrošači se mogu razboljeti. U mlijeko mogu dospjeti različiti patogeni mikroorganizmi (najčešće bakterije) koji se mogu nalaziti u oboljelom vimenu ili bakterije s nedovoljno čistih ruku muza-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

9

ča zatim bolesnih muzača, ali i s nečistih ruku ljudi koji rukuju s mlijekom tijekom i nakon mužnje. Patogeni mikroorganizmi u mlijeko mogu dospjeti s nečistog posuđa i pribora. Svi takvi patogeni mikroorganizmi kada dospiju u mlijeko brzo se razmnožavaju, jer je mlijeko odlična podloga za rast, razvoj i razmnožavanje bakterija. Opasnost je u tome što se korištenjem takvog mlijeka u prehrani ljudi može ugroziti zdravlje potrošača. Održavanjem pravilne higijene mužnje i drža-nja mlijeka nakon mužnje sprečava se ulazak i razmnožavanje velikog broja bak-terija u mlijeku.

Nadalje, na kvalitetu mlijeka mogu utjecati i nesavjesni proizvođači i prerađi-vači koji patvore mlijeko tako što u njega dodaju vodu ili obiru mliječnu mast. Na taj način se značajno smanjuje hranidbena vrijednost, odnosno kvaliteta mlijeka.

Mlijeko je zdravo ako ne sadrži ništa što bi moglo štetno djelovati na zdravlje potrošača, a dobro je ako ga se dopremi do potrošača u njegovom prirodnom sa-stavu. Samo takvo mlijeko može se trošiti u sirovom obliku bez straha od bolesti.

Za higijensku i kvalitetnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda potrebna je:

zdrava krava, odnosno zdravo vime, pravilno držanje i hranidba krava, pravilan postupak s kravom i mlijekom prilikom mužnje, pravilan postupak s mlijekom nakon mužnje, održavanje pravilne higijene prostora, krava i opreme.

Prema novijim podacima u Svijetu se proizvode oko 557 milijuna tona mli-jeka. Od toga na kravlje mlijeko otpada 85,5 %, bivolje 10,7 %, kozje 1,5 %, a na ostala mlijeka 0,2 %. Navedimo i to da mali broj ljudi ima poteškoće u probavi mlijeka i mliječnih proizvoda. Najčešća je poteškoća u probavi mliječnog šeće-ra jer ti ljudi ne mogu probaviti taj sastojak. Najčešći znaci nakon konzumiranja mlijeka kod tih ljudi su: mučnine u želucu, osjećaj nadutosti, a katkad i proljev. Većina ljudi koji ne podnose mliječni šećer mogu jesti različite mliječne prerađe-vine, a mlijeko uzimati više puta dnevno u malim količinama. Na taj način može se mliječni šećer probaviti, a osoba opskrbiti ostalim hranjivim tvarima. Neki ljudi su alergični na kravlje mlijeko, jer njihovo tijelo negativno reagira na mliječne bjelančevine. Oko 2,5 % ljudi ima ovakve alergije i oni moraju jesti hranu koja nije proizvedena od kravljeg mlijeka.

Važnost kravljeg mlijeka za ljudsko zdravlje vidi se i iz činjenice da su upravo mliječne krave zaslužne za spas milijuna ljudi od opake bolesti malih boginja ili kozica, jer je vakcina za zaštitu ljudi od malih boginja proizvedena upravo kori-štenjem kravljeg mlijeka.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

10

3. Proizvodnja i lučenje mlijeka

3.1. Građa vimena

Slobodno se može reći da je vime jedno od velikih čuda živog svijeta, a da je krava simbolično rečeno stroj za proizvodnju mlijeka (slika 1). Sama činje-nica da je za proizvodnju jedne litre kravljeg mlijeka potrebno da kroz vime protekne 300 do 500 litara krvi najbolje svjedoči o zamršenoj građi, složenom i napornom radu kravljeg vimena.

Svatko od nas zna kako vime krave izgleda izvana. No ipak ćemo napome-nuti kakvo vime obzirom na vanjski izgled krava treba imati. Vime mliječnih pasmina krava treba biti prostrano s dobro razvijenim žljezdanim tkivom. Ra-zvijenost žljezdanog tkiva vimena muzne krave lako možemo procijeniti pri-likom mužnje. Veliko vime ne mora uvijek značiti i dobro razvijeno žljezdano tkivo koje će dati dosta mlijeka. Ako je u vimenu dobro razvijeno žljezdano tkivo koje luči mlijeko, tada se uočava velika razlika u veličini vimena prije i po-slije mužnje. Kvalitetno vime nakon mužnje postaje mlohavo i značajno manje veličine. Nasuprot tome veliko vime krave koje se značajno ne smanji nakon mužnje, znači da je u vimenu jako razvijeno vezivno tkivo (mesnato vime) i ono ne jamči visoku proizvodnju mlijeka. Nadalje vime dobre mliječne krave treba biti visoko, dugačko, široko i dobro vezano za tijelo krave. Poželjno je da se pruža daleko naprijed ispod trbuha, te da popunjava prostor između stra-žnjih nogu krave ( slika 2). Odnos prednjih i stražnjih četvrti vimena je najčešće različit. Međutim, najpovoljnije je ako su četvrti ujednačene. Za sise vimena se

Slika 1, Farmeri znaju reci da je krava stroj za proizvodnju mlijeka

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

11

smatra povoljnim ako su dovoljno duge i debele, te cilindričnog oblika te da odgovaraju za strojnu mužnju.

Što se tiče unutrašnje građe vimena, obično je manje poznata. No kako bi se ozbiljnije shvatila važnost pravilnog obavljanja mužnje, što je inače važan preduvjet očuvanja zdravlja vimena, ovdje ćemo ukratko opisati unutrašnju građu vimena.

Vime krave je jednom uzdužnom pregradom podijeljeno na lijevu i desnu polovinu, a jednom poprečnom pregradom na prednju i stražnju stranu. Znači kravlje vime se sastoji od četiri četvrti od kojih svaka čini posebnu cjelinu. Vime krava je izvana prekriveno tankom kožom koja je labavo povezana sa podlo-gom i zbog toga je pomična. Koža na sisama je deblja, bez dlaka i nepomična. U koži sisa nema lojnih ni znojnih žlijezda pa stoga ona lako puca.

Uslijed potpune odvojenosti jedne od ostalih četvrti, upala ili mastitis jed-ne četvrti vimena u većini slučajeva ne prelazi na ostale. Što znači, ako oboli jedna četvrt vimena ostale mogu biti zdrave. Svaka četvrt vimena završava si-som. Na vrhu sise nalazi se kanal koga izvana zatvara kružni mišić (slika 3 i 4). Kružni mišić sprječava izlazak mlijeka iz sisa i ulazak nečistoće i mikroorganiza-ma iz vanjske sredine u vime. Sisni kanal je važan za protok mlijeka, sisanje te-leta i obranu četvrti vimena od upale. Kod nekih visoko mliječnih krava kružni mišić može popustiti pa mlijeko povremeno istječe prilikom hodanja, lijeganja i ustajanja. Ovo je nepovoljno jer kružni mišić ima važnu ulogu u zaštiti vimena od ulaska patogenih mikroorganizama. Stoga ako je kružni mišić slab, onda će krava tj. njeno vime biti sklono oboljenjima. Iz tog razloga je važno da prilikom mužnje pazimo na vrh sise kako taj nježni mišić ne bismo oštetili.

Slika 2, Vime visokomliječnih pasmina goveda treba biti dugačko, široko i visoko

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

12

Slika 3, Izgled kravlje sise Slika 4, Sisni kanal

Sisni kanal prema unutrašnjosti proširuje se u sisnu cisternu koja služi za sakupljanje mlijeka.

Unutrašnjost kravljeg vimena je žljezdane građe. Žljezdano tkivo sastoji se od alveola oko kojih se nalazi splet krvnih žilica. Alveole imaju oblik malih mjehurića, čija je unutrašnjost obložena slojem mliječnih stanica, a uloga tih mliječnih stanica je primanje hranjivih tvari iz krvi i njihovo prerađivanje u mli-jeko (Slika 5). Kada izlučuju mlijeko mliječne stanice su povećane i ispupčene prema unutrašnjosti alveola. Prostor koji okružuju mliječne stanice nazivamo šupljinom alveola. U tu šupljinu se izlučuje mlijeko.

Slika 5, Alveola s krvnim žilicama i mliječnim stanicama

Veći broj alveola zajedno sa svojim kanalićima stvara žljezdane grozdiće, a ovi grozdove i režnjiće. Više režnjića čini režnjeve. U svakoj četvrti vimena ima 8 do 12 režnjeva. Mlijeko se preko kanalića alveola slijeva u kanaliće grozdova,

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

13

pa zatim u veće kanale režnjića i režnjeva da bi se naposljetku ulilo u mliječnu cisternu. Dakle, preko takvog sistema kanala mlijeko se slijeva iz šupljina alve-ola u mliječnu cisternu. Mliječna cisterna je šupljina koja ima zapreminu od 2,5 decilitra pa sve do pola litre.

3.2. Nastanak mlijeka u vimenu

Mlijeko nastaje u mliječnim stanicama koje se nalaze oko alveola, a krv donosi materijal za nastanak mlijeka. Od sastojaka koje donosi krv važni su: glukoza, krvni albumin i globulin, fosfolipidi, masti, mineralne tvari i vitamini. Od navedenih tvari u mliječnim stanicama nastaje mlijeko. Prerađivačku moć mliječnih stanica vidimo u tome da iako mlijeko nastaje iz krvi, sastav mlijeka se bitno razlikuje od sastava krvi. Čak mlijeko sadrži kazein, laktozu i mliječnu mast, koje u krvi uopće ne postoje.

S druge strane pak, mineralne tvari i vitamini izravno prelaze iz krvi u mlijeko.

3.3. Izlučivanje mlijeka

Mlijeko nastalo u mliječnim stanicama izlučuje se u šupljinu alveola, a ka-nalićima i kanalima se slijeva u cisterne vimena. Tijekom laktacijskog razdoblja mlijeko u mliječnim stanicama neprestano nastaje. S tim što se mlijeko stvara najbrže u prvih 6 sati nakon mužnje, a zatim kako u cisterni vimena i mliječnim kanalima biva sve manje prostora za primanje novog mlijeka, mlijeko se stvara sve sporije. Kada se cisterna vimena i mliječni kanali upotpunosti napune mli-jekom i mlijeko više nema gdje otjecati, tada poraste tlak u alveolama i prestaje lučenje mlijeka. Čim se mužnjom vime oslobodi nakupljenog mlijeka i oslobo-di se prostor za novo, tada se ono ponovno počne izlučivati.

Iz tog razloga se trokratnom mužnjom, u odnosu na dvokratnu može dobiti i do 20% više mlijeka,

Prije početka mužnje gotovo polovica nastalog mlijeka već je u većim mli-ječnim kanalima i cisternama, a polovica u alveolama i manjim kanalima. Da bi se izmuzla cijela količina mlijeka, mora se mlijeko iz alveola i kanalića spustiti u cisterne. Osnovni poticaj za izlučivanje mlijeka iz vimena jest početak mužnje, a možemo ga pojačati masiranjem vimena i dodavanjem koncentrata kravama.

Kada tele siše kravu ili kada joj muzač lagano masira vime i sise, tada se podražuju živci pa mozak prima od njih podražaj da je nastupio trenutak za mužnju, odnosno ispuštanje mlijeka iz vimena. Posljedica masiranja vimena je izlučivanje hormona oksitocina koji uzrokuje pražnjenje vimena (slika 6). Izluči-vanje oksitocina traje 7 do 10 minuta. Na izlučivanje oksitocina negativno dje-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

14

luje uznemiravanje krave prije i za vrijeme mužnje (grub postupak s kravama, galama u staji, promjena muzača). U tom slučaju kaže se da su krave «ustegle ili zadržale» mlijeko. To je nepovoljno jer se zaostajanje mlijeka u vimenu nakon mužnje negativno odražava na količinu proizvedenog mlijeka, ali i kemijski sa-stav odnosno kvalitetu mlijeka. Poznato je da se u zadnjim mlazovima mlijeka nalazi najviši postotak mliječne masti, a zaostajanje mlijeka može pogodovati i pojavi upale vimena. Za vrijeme galame i grubog postupanja s kravama tije-kom mužnje izlučuje se hormon adrenalin, koji sprečava djelovanje hormona oksitocina.

Ukoliko se krava pripremi za mužnju tj. kad se vime opere i izmasira, a mu-žnja zakasni pomusti će se oko 10 % manje mlijeka nego pri pravovremenoj mužnji. Razlog manjoj količini pomuzenog mlijeka je ograničeno djelovanje oksitocina. Treba znati da lučenje oksitocina potiče sve što je vezano za pri-premu krave za mužnju, npr zveckanje kanti, uobičajeno hranjenje prije muže, dok je masaža vimena samo dodatni poticaj. Razina oksitocina u krvi opada već nakon 8 minuta od početka njegovog izlučivanja, a njegovo djelovanje traje oko 10 do 12 minuta. Stoga je jako važno mužnju obaviti spretno, brzo i bez prekida nakon što smo započeli s pripremom krave za mužnju.

Slika 6, Masažom vimena pospješuje se izlučivanje oksitocina i njegovodjelovanje na izlučivanje mlijeka

3.4. Suhostaj

Suhostaj je razdoblje u kome mliječna krava ne proizvodi mlijeko, međutim to je razdoblje od velike važnosti za nadolazeću laktaciju.

Proizvođačima često puta teško pada odlučivanje na uvođenje krave u su-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

15

hostaj, bojeći se da pri tome gube dobit od mlijeka koje bi krave inače proizvele kada nebi prolazile kroz suhostaj prije naredne laktacije. No upravo suprotno, dopuštajući kravi da se odmori od proizvodnje mlijeka uvodeći je u suhostaj (ukoliko sama nije zasušila), postižemo višu proizvodnju mlijeka u narednoj laktaciji. Odnosno izgubljena proizvodnja mlijeka u suhostaju, se u narednoj laktaciji višom proizvodnjom višestruko vrati.

U prosjeku je poželjna dužina suhostaja u trajanju od 60 dana, tako da se krava u suhostaj treba uvesti 60 dana prije očekivanog teljenja. Bez pravovre-menog uvođenja krave u suhostaj ne samo da će proizvodnja mlijeka u nared-noj laktaciji biti manja, nego se neće stvoriti niti dovoljna količina kolostruma koji ima iznimnu važnost za odgoj teladi.

Suhostaj ima višestruku važnost u proizvodnom ciklusu mliječne krave. Ti-jekom suhostaja omogućava se obnova i oporavak mliječne žlijezde, odnosno u tom razdoblju dolazi do zamjene starih i oštećenih alveola, o čijem broju ovisi proizvedena količina mlijeka. Na taj način se održava normalan ciklus mliječne žlijezde pa krava u narednoj laktaciji ostvaruje istu ili višu proizvodnju mlijeka. Ukoliko krava ne prođe razdoblje suhostaja proizvodnja mlijeka naredne lak-tacije biti će manja.

Nadalje, tijekom zadnja dva mjeseca bređosti (steonosti), razvoj teleta je najintenzivniji, stoga sprečavanjem krave da proizvodi mlijeko u tom razdoblju pomažemo teletu u normalnom rastu i razvoju. Inače proizvodnjom mlijeka, krave bi iz svog organizma putem mlijeka izlučivale veliku količinu hranjivih tvari koje su teletu od iznimne važnosti za razvoj.

Suhostaj također ima veliku važnost kao period u kome bi krava pravilnom hranidbom trebala u svom organizmu stvoriti potrebne zalihe energije i drugih tvari za nadolazeću laktaciju.

Tijekom suhostaja idealno je vrijeme i za prevenciju zdravstvenih proble-ma mliječnih krava. Ako se u uzgoju često pojavljuju upale mliječne žlijezde, tada je preporučljivo da se nakon posljednje potpune mužnje u vime aplici-ra antibiotska mast širokog spektra djelovanja, a tretman ponovimo mjesec dana prije očekivanog teljenja. Primjenom takvog tretmana smanjiti će se broj mikroorganizama u vimenu i umanjiti mogućnost pojave mastitisa u nadolazećoj laktaciji. Na taj način smanjuje se vjerovatnost potrebe liječenja vimena tijekom laktacije, kada bi mlijeko bilo neupotrebljivo za ljudsku upo-trebu i preradu u mljekarama sve dok period karence za upotrjebljeni lijek ne istekne.

Konzumacijom mlijeka koje sadrži antibiotike ili ostatke antibiotika izazi-va preosjetljivost, probavne probleme, te rezistentnost ljudskog organizma na antibiotike. Prilikom prerade, takvo mlijeko ima i lošije preradbene osobine.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

16

3.5. Čimbenici koji utječu na količinu mlijeka

Mliječnost krave ovisi o utjecaju vanjskih čimbenika (60 do 70 %) i o na-sljednim svojstvima (30 do 40 %). Od vanjskih čimbenika na mliječnost važ-nu ulogu ima: hranidba, dužina servis razdoblja, dužina sushostaja, dob krave, zdravlje krave, klimatski čimbenici i dr.

Hranidba kraveOna je vrlo važna za proizvodnju mlijeka. Tako npr. 9000 kg mlijeka godiš-

nje može dati krava koja ima nasljednu osnovu za tako visoku mliječnost, no ipak samo ako se hrani krmivima koja sadrže dovoljno energije, bjelančevina, minerala i vitamina za toliku proizvodnju. Ako se krava ne hrani dovoljno dati će samo 6000 kg mlijeka, a ako se hrani loše tek oko 3000 kg mlijeka. Visoka mliječnost je važna i za novčanu isplativost proizvodnje mlijeka. To se vidi iz primjera da se za hranidbu krave teške 600 kg, a koja daje samo 1500 kg mlije-ka čak 68% hrane utroši na uzdržne potrebe, a za proizvodnju samo 32 %. Na-suprot tome za hranidbu krave teške 600 kg, koja daje 6000 kg mlijeka uzdržna hrana čini samo 33%, a 65% hrane krava utroši u proizvodnju.

Dužina servis razdobljaPoželjno je da servis razdoblje traje 70 do 80 dana, ali u praksi često traje

duže i to oko 120 do 140 dana. To povećava proizvodnju mlijeka samo u te-kućoj laktaciji, jer je produžava. No time se smanjuje sveukupna proizvodnja mlijeka, koju bi krava ostvarila tijekom njenog cjelokupnog korištenja u proi-zvodnji da je imala redovna teljenja (idealno svako 12 mjeseci). Produljivanjem servisnog razdoblja smanjuje se i broj teladi od jedne krave tijekom njenog životnog vijeka.

Dužina suhostajaZasušenost ili suhostaj treba trajati 60 dana, kako bi se krava i njeno vime

oporavili od prethodne, te pripremili za nadolazeću laktaciju. Uravnotežena hranidba visokomliječnih krava u vrijeme suhostaja uvjet je visoke mliječnosti u idućoj laktaciji.

Dob kraveU mlađih krava mliječnost raste do treće pa čak i pete laktacije kada posti-

gne vrhunac. Nakon dostizanja vrhunca proizvodnosti mlijeka krava zadržava tu razinu jedno vrijeme, a zatim proizvodnost počne blago opadati.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

17

Veličina kraveZa očekivati je da krave veće tjelesne mase i okvira obično daju i više mli-

jeka. Razlog tome je što veće krave zahvaljujući većoj biološkoj masi imaju i veću površinu probavnog sustava pa stoga mogu koristiti više hranjivih tvari i prerađivati ih u mlijeko. Osim toga veća krava obično ima i veće vime, što opet povoljno utječe na mogućnost proizvodnje većih količina mlijeka.

Zdravlje kravaOno je uvjet visoke mliječnosti i visoke sveukupne proizvodnje mlijeka.

Prilikom pojave velikog broja bolesti (Bangov pobačaj, mastitis i neplodnost) dolazi do manjeg ili većeg smanjenja proizvodnje ili čak prestanka proizvodnje mlijeka. Zbog toga se i veliki broj krava prije vremena izlučuje iz proizvodnje. Stoga im se dakle moraju omogućiti pravilne smještajne, hranidbene i higijen-ske prilike za očuvanje dobrog zdravlja.

Klimatski i mikroklimatski čimbeniciNiske temperature, ispod 00C i visoke iznad 250C smanjuju proizvodnju mli-

jeka to tim više više što su ekstremnije. Boravak na zraku i suncu vrlo povoljno djeluje na zdravlje i apetit krava. Vlaga zraka u stajama veća od 80% negativ-no djeluje na mliječnost osobito zimi. Niži tlak zraka, a veća nadmorska visina smanjuju mliječnost, tako na svakih 100 m veće nadmorske visine mliječnost se smanjuje za oko 65 kg mlijeka godišnje. Ipak boravak mliječnih krava na planinskim pašnjacima se ne može uzeti kao nepovoljno, obzirom da je on-dje prehrana relativno jeftina, a sami boravak u planinama povoljno djeluje na zdravlje, otpornost i plodnost krava.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

18

4. Mužnja

Mužnju krava može biti ručna ili strojna. Ručna mužnja je težak fi zički posao pa sve veći broj uzgajivača koristi strojeve za mužnju. Strojna mužnja može se obavljati u kante (slika 7) ili mljekovode.

Slika 7, Strojna mužnja u kantu

Na početku laktacije kravu bi bilo najpovoljnije musti 3 puta na dan (do dva mjeseca trajanja laktacije), u sredini muznog razdoblja dva puta, a pred zasu-šenje jedanput dnevno. Dakako, tri dnevne mužnje treba prakticirati ukoliko je utrošak dodatnog rada opravdan sa dobivenom količinom mlijeka, jer utvrđeno je kako se trokratnom mužnjom u odnosu na dvokratnu dobiva oko 20% više mlijeka. Mužnju treba obaviti u miru bez uznemiravanja krave, buke, galame i grubih postupaka. Poželjno je i to po mogućnosti da mužnju uvijek obavlja ista osoba, u isto vrijeme. Ako krava tijekom mužnje jede, stvara se prašina koja dos-pijeva u kantu sa mlijekom. Stoga prilikom mužnje krave ne treba hraniti, osim manjim količinama koncentriranih krmiva. U prašini iz staje nalazi se velika ko-ličina mikroorganizama koji dospiju u mlijeko pa takvo mlijeko postaje manje kvalitetno. Osoba koja muze krave treba prije mužnje oprati ruke sapunom ili deterdžentom, zatim dezinfi cirati te obrisati ih čistom ručnikom, krpom ili papir-nim ubrusima. Nakon pranja ruku, muzač više ne smije dirati prljave predmete, jer pranje i dezinfekcija ruku su sasvim beskorisni ukoliko muzač nakon toga do-diruje prljavu kožu krava ili nečistu opremu u staji. Isto tako muzač treba podre-zati nokte i biti u čistoj odjeći, a krave i staja trebaju biti što čistije. Slijedeći korak prije mužnje je da se iz svake sise izmuze po dva do tri mlaza mlijeka u posebnu

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

19

posudu sa crnom podlogom. Na njoj se lako uoče promjene mlijeka kao što su grudice, krv ili gnoj, a pokazatelj su upalnih procesa u vimenu. Prvi mlazovi mli-jeka mogu imati i veliki broj mikroorganizama (bakterija) i nečistoća koje prodiru kroz sisni otvor u sisni kanal. Na ovaj način sisni kanal se u velikoj mjeri očisti, a pomuzeno mlijeko nakon pregleda (prvi mlazovi) se prosipa izvan staje, a nikako u staju ili ispod krave. Mlijeko je izvrsna podloga za razvoj mikroorganizama i njegovo prolijevanje uz ležište krava povećava njihov broj.

4.1. Ručna mužnja

Prije mužnje, kako smo već naveli, potrebno je izmusti prve mlazove mlije-ka u posudicu s tamnim dnom. Ova se radnja obavlja prije pranja vimena, jer prvi mlazovi mlijeka koji se nalaze u sisnoj cisterni, sadrže i najviše bakterija, pa ako bi pranje vimena obavljali prije njihovog izmuzivanja, tada bi bakterije iz sisa (sisne cisterne) lako mogle dospjeti dublje u vime i uzrokovati upale. Tek poslije izmuzivanja prvih mlazova dakle treba oprati vime i sise mlakom vodom, a naposljetku ga obrisati suhom čistom krpom ili što je još povoljnije papirnim ubrusima (slika 12). Jako je važno da se nikada isti ubrus ne koristi za dvije ili više krava, dakle jedan ubrus – jedna krava. Dobro je koristiti i vlažne maramice sa dezinfi cijensom koje služe za jednokratnu uporabu. Ipak najbolji način predstavlja čišćenje i dezinfekcija sisa zapjenjivanjem (slika 11). Noviji je u odnosu na prethodno navedene i obavlja se na način da se sise zapjene aktivnom pjenom uranjanjem, pričeka se 15 do 30 sekundi da pjena djeluje, a zatim se sise i dio vimena iznad sisa temeljito obrišu papirnatim maramicama za brisanje vimena. Prilikom pranja i brisanja vimena i sisa ujedno treba lagano masirati vime. Masiranje vimena treba trajati oko jednu do dvije minute.

Slika 8 Ispravan položaj muzača za vrijeme ručne mužnje

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

20

Prilikom ručne mužnje muzač sjedi s desne strane krave, tako da mu ko-ljeno skoro dodiruje nogu krave, a posudu u koju muze drži među koljenima (slika 8). Prvo se muzu prednje četvrti vimena jer se iza njih lakše muze mlijeko iz zadnjih četvrti. Nepravilni načini mužnje rukom jesu mužnja podvijenim pal-cem (slika 9). i mužnja sa dva prsta. Mužnja podvijenim palcem izaziva ozljede sisa, a mužnja sa dva prsta uzrokuje vrlo štetno istezanje sisa i ozljede.

Slika 9, Nepravilna mužnja podvijenim palcem

Jedini ispravan način je mužnja cijelom šakom, odnosno prstima i dlanovi-ma. Da se izmuze 1 litra mlijeka potrebno je prstima stisnuti do 200 puta sisu krave. Postupak mužnje cijelom šakom provodimo tako da počinjemo palcem i kažiprstom, a zatim postupno i po redu zatvaramo ostale prste (slika 10 )

Slika 10, Pravilna ručna mužnja zatvorenom šakom

Krave s malim sisama ne mogu se musti cijelom šakom već povlačenjem palca i kažiprsta po sisi prema dolje. Tijekom mužnje sise se ne smiju istezati.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

21

Pogrešan način ručne mužnje dovodi do manjeg protoka mlijeka čime se mogu oštetiti sise. Pogreške prilikom mužnje mogu dovesti do pojave mastitisa.

4.2. Strojna mužnja

Strojna mužnja može se obavljati u kantu ili mljekovod. Sisne čaše stavlja-mo na sise nakon što izmuzemo prve mlazove mlijeka, operemo, obrišemo i izmasiramo vime. Ukoliko vime nije prljavo mogu se koristiti vlažne maramice s dezinfi cijensom ili aktivne pjene za čišćenje i dezinfekciju sisa. Potrebno je paziti da muzač ne vuče sisne čaše po podu staje jer se s prljavim čaškama u muzilicu unose mikroorganizmi koji onečišćuju mlijeko. Sisne čaške treba pra-vilno staviti na sise (slika 13), a tijekom mužnje pratiti protok mlijeka.

Slika 11, Pjena za čišćenje i dezinfekciju Slika 12, Papirni ubrusi za jednokratnu uporabu

Kada vidimo da se protok počinje smanjivati muznu jedinicu jednom ru-kom povučemo prema dolje, a drugom rukom nježno masiramo vime. Time potičemo otpuštanje zaostalog mlijeka, pa se tako mlijeko potpuno izmuze i sprečava se zaostajanje mlijeka u vimenu nakon mužnje. To je važno jer tako se povećava količina dobivenog mlijeka, a i kvaliteta mlijeka jako ovisi o tome obzirom da zaostalo mlijeko ima i najveći postotak mliječne masti. Kao što se i u posudama u kojima se nalazi pomuzeno mlijeko mliječna mast izdvaja na površinu, tako i vime možemo zamisliti kao neku posudu u kojoj se također mliječna mast u najvećem omjeru nalazi na vrhu. Prvi mlazovi mlijeka tijekom mužnje imaju postotak mliječne masti od 1 do 2%, trajanjem mužnje postotak masti u mlijeku raste tako da pred kraj mužnje mlijeko može sadržavati od 5 do 10% mliječne masti. Preostalo mlijeko, nakon mužnje može sadržavati čak do

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

22

20% mliječne masti. Stoga je jasno kako nepotpunom mužnjom lako možemo negativno utjecati na kvalitetu mlijeka. Osim toga, zaostajanje mlijeka nakon mužnje može povoljno djelovati i na nastanak upale vimena.

U praksi se često preporuča i ručno izmuzivanje posljednjih mlazova mlije-ka nakon skidanja sisnih čaša.

Nakon izmuzivanja zadnjih mlazova mlijeka, vrh svake sise potrebno je zaro-niti u sredstvo za dezinfekciju (slika 14) ili ih poprskati otopinom dezinfi cijensa.

Slika 13, Postavljen sisni sklop za mužnju Slika 14, Uranjanje sisa u dezinfekcijsko sredstvo Stroj za mužnju mora raditi tako da potiče istjecanje mlijeka iz vimena i da

je ugodan za kravu, a istodobno da je prilagođen anatomskoj građi i fi ziološ-kim zahtjevima vimena. Osim toga stroj ne smije utjecati na smanjenje količine pomuzenog mlijeka, njegovu higijensku kakvoću, niti ugrožavati zdravlje vi-mena krava.

Sisnim čašama mogu se prenijeti patogeni mikroorganizmi sa bolesnih kra-va na zdrave. Iz tog razloga ukoliko postoji sumnja u zdravstveno stanje pojedi-nih krava u proizvodnji, sisne čaše se moraju prije stavljanja na slijedeće vime umočiti u otopinu dezinfi cijensa za vime. Nakon toga ih se treba dobro ocjediti pa tek tada staviti na slijedeću kravu. Krave kod kojih je potvrđena upala vime-na moraju se musti zadnje.

Sustav za mužnju potrebno je redovno kontrolirati, servisirati i mijenjati do-trajale dijelove, jer nepravilan rad i dotrajali dijelovi, napose sisne gume lako mogu izazvati oštećenja sisa i upale vimena kod muznih krava.

Prvenstveni cilj strojne mužnje je da se ljudima olakša obavljanje tog ni malo laganog posla, a nikako da zamijeni iskusna i školovana muzača. Za obav-ljanje strojne mužnje potrebno je poštivati slijedeće zahtjeve:

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

23

strojem se trebaju musti samo krave koje imaju zdravo vime, muzač treba dobro poznavati i ručnu mužnju, mužnja se može obavljati samo tehnički ispravnim strojem, stroj, ruke i odjeća muzača trebaju biti čisti.

Strojevi koji se danas koriste za mužnju rade na principu isisavanja mlijeka iz vimena putem podtlaka, a sastoje se od slijedećih glavnih dijelova:

1) Pogonskog dijela: pogonskog motora, podtlačne crpke, podtlačnog spremnika (podtlačnog lonca), podtlačnih vodova, regulatora podtlaka, mjerača visine podtlaka, pulzatora,

2) Muzne garniture: sisne čaše, kolektor (sabirnik, spremnik), duge mliječne i duge pulsacijske cijevi.

3) Opreme za prihvat i hlađenje izmuzenog mlijeka

Prije strojne mužnje potrebno je provjeriti da li stroj ispravno radi, to znači provjeriti podtlačnu crpku, sigurnosni ventil, kondenzatni ventil, vakummetar i pulzator. Njih i još neke dijelove ukratko ćemo opisati.

4.2.1. Podtlačna crpka

Potreban podtlak za strojnu mužnju osigurava podtlačna crpka, koju nazi-vamo «srcem» svakog muznog uređaja. Osnovni preduvjet za uspješno obav-ljanje strojne mužnje je da podtlačna crpka ima dovoljnu snagu. Postoji više izvedbi podtlačnih crpki, no u osnovi se dijele na klipne i rotacijske. U širokoj praksi na govedarskim farmama najviše se koriste rotacijske crpke.

Svaki put prije stavljanja crpke u pogon potrebno je provjeriti da li su svi priključci na vakuumskoj cijevi zatvoreni. Zatim treba paziti na razinu ulja. Za podmazivanje podtlačnih crpki treba koristiti ulja klase viskoznosti SAE 20, a zimi SAE 10. Zamjenu ulja treba obavljati najmanje dva puta godišnje, a pro-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

24

vjeru razine ulja svakih 10 do 14 dana. Nakon mužnje posljednje krave, a pri-je nego se zaustavi rad podtlačne crpke treba obavezno otvoriti jedan ili više otvora na vakumskoj cijevi i pustiti da podtlak padne na nulu, a tek nakon toga isključiti rad motora. Ako se tako ne postupi oštetit će se lamele na podtlačnoj crpki, a posljedica toga je gubljenje snage motora. Osim toga treba paziti da je podtlačna crpka spojena s gumenom cijevi za metalnu cijev. Gumena cijev prekida tok električnog napona u staji, pa je na taj način zaštićeno osoblje i krave od električnog udara.

Kako tijekom rada može doći do oštećenja i kvarova, a najčešće je to nedo-voljna visina podtlaka, potrebno je učiniti slijedeće:

provjeriti broj okretaja pogonskog motora, ako je crpka na pogon preko remena provjeriti njegovu zategnutost, provjeriti sustav podmazivanja, ukoliko rotor i klizači ne brtve dovoljno, istrošene klizače zamijeniti jer propuštaju zrak iz jedne komore u drugu, ako se za vrijeme rada crpke čuje lupanje, crpku zaustaviti, a najvjerojat-

niji uzrok je lom rotora ili ležaja, ako podtlak opada treba provjeriti ispravnost spojnica, podtlačnih vo-

dova, brtvi i gumenih cijevi.

4.2.2. Podtlačni spremnik

Instaliran je u neposrednoj blizini podtlačne crpke, a kapacitet mu ovisi o broju muznih jedinica koje istovremeno rade. Pričuvna količina zraka bitna je zbog moguće pojave nepredviđenih gubitaka, jer u tom slučaju crpki ostaje dovoljno snage da obavi mužnju do kraja. Osnovna uloga podtlačnog spre-mnika je:

održavanje stalne pričuve podtlaka, ujednačavanje mogućeg kolebanja podtlaka uzrokovanog iznenadnim

povećanjem potrošnje u sustavu, sprječavanje ulaska kondenzata vode ili mlijeka u crpku, sprječavanje ulaska mehaničkih nečistoća uzrokovanih nepažnjom mu-

zača ili drugim kvarovima.

4.2.3. Sigurnosni ventil

Podtlačna crpka obično proizvodi viši podtlak od onog koji je potreban za mužnju. Mužnja pri visokom podtlaku šteti zdravlju vimena. Da bi se to spri-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

25

ječilo postoji na muzilici sigurnosni ventil koji podešava podtlak za vrijeme mužnje, propuštajući veće ili manje količine zraka u vakuumvod. Zadatak je muzača da povremeno provjeri propusnost sigurnosnog ventila tj. da utvrdi da li ventil slobodno propušta.

4.2.4. Kondenzatni ventil

Treba biti postavljen na najnižem mjestu vakuumvoda da bi se nakupljena tekućina mogla ispuštati. Za vrijeme mužnje taj se ventili automatski zatvara, a nakon mužnje kada nestane podtlaka otvara se te nakupljena tekućina istječe iz vakuumske cijevi.

4.2.5. Vakuummetar

To je naprava za mjerenje vakuuma koja je obično instalirana na vidljivom mjestu vakuumske cijevi. Vakuummetar pokazuje razinu podtlaka u muzilici. Ta je razina tvornički označena i treba je za vrijeme rada muzilice kontrolirati da ne koleba.

Ako vakuummetar pokazuje preniski podtlak potrebno je provjeriti;

da li su vakumski otvori (pipci) zatvoreni, da li je poklopac na ispusnom loncu podtlačne crpke zatvoren, da li je klinasti remen na podtlačnoj crpki dovoljno napet. Kad je je re-

men labav crpka radi s manjim brojem okretaja pa daje mali podtlak), da li sigurnosni ventil pravilno radi,

Kada vakuummetar pokazuje previsoki podtlak treba provjeriti da li sigur-nosni ventil radi kako treba ili je vakuumska cijev začepljena. Ako smo sve pro-vjerili, a podtlak u muzilici je i dalje prenizak razlog tome može biti da podtlač-na crpka pravilno ne radi ili je dotrajala.

4.2.6. Pulzator

Pulzator je jedan od važnijih dijelova uređaja za strojnu mužnju. Osnovna mu je uloga da prekida stalno djelovanje podtlaka, odnosno da naizmjenice osigura podtlak (takt sisanja) i atmosferski tlak (takt kompresije) u prostoru iz-među sisne čaše i sisne gume. Tijekom uporabe kod pulzatora dolazi do kvaro-va te je potreba za čišćenjem, zamjenom dijelova ili cijelog pulzatora neizbjež-na. Najčešće pogreške i nedostaci u radu pulzatora su:

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

26

neodgovarajući broj otkucaja koji može biti prebrz ili prespor, ulazni zračni pročistači začepljeni nečistoćom, ovlažen fi lter, oštećeni i napukli ventili, istrošene zaptivne gumice ventila, olabavljena ili istrošena membrana, istrošenost podešivača broja pulzacija (vijak i opruga), mehanička oštećenost kućišta pulzatora.

Da bi pulzator imao što duži vijek trajanja tijekom uporabe potrebna je pra-vilna njega i održavanje, a očituje se u slijedećem:

poslije mužnje pulzator se ne smije ispirati tekućinom, poslije mužnje pulzator ostaviti u suhu prostoriju po mogućnosti iste

temperature kao u staji, radi stvaranja kondenzata ili smrzavanja, pulzator zaštititi od prašine, ako nepažnjom dođe do ulaska mlijeka ili vode u pulzator, potrebno ga

je odmah rastaviti i očistiti, jedanput mjesečno pulsator rastaviti i očistiti, a dotrajale dijelove zami-

jeniti, pulzator ne smije raditi bez fi ltra, jer tada u kućište ulaze vrlo lako česti-

ce nečistoće koje remete pravilan rad pulzatora, a time i mužnje.

4.2.7. Regulator podtlaka

Funkcija regulatora je da održava stalanu razinu podtlaka u rasponu od ± 2 kPa ili nešto manji. Regulator to obavlja na način da propušta veće ili manje količine zraka u zatvoreni podtlačni sustav. Tako, ako podtlak postane viši od poželjnog, regulator tada propusti veću količinu vanjskog zraka i na taj način snizi previsoki podtlak. Održavanje stalnog podtlaka je važno za mužnju, jer variranje podtlaka u toku mužnje lako može dovesti do infekcije vimena i po-jave mastitisa.

4.2.8. Muzna garnitura (sisni sklop za mužnju)

Čine je sisne čaše, kolektor (sabirnik), duge mliječne i duge pulsacijske cije-vi. Sisna čaša sastoji se od metalnog dijela i sisne gume koji zajedno čine pul-sacijsku komoru. Metalni dio obično je izrađen od nehrđajućeg čelika, a sisne gume moraju biti od prirodne gume, silikona ili sintetike. U današnje vrijeme

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

27

sve rjeđe se koriste one od prirodne gume, a sve više sisne gume načinjene od silikona. Gumeni dio sisne čaše mora biti takav da se lako rastavlja, pere i sastavlja, te mora zadovoljavati principe kvalitetne i sigurne mužnje. Sisna čaša je kratkom cijevi za pulsaciju povezana sa kolektorom. Kolektor čini komora za mlijeko koja služi za protok i sakupljanje mlijeka iz sisnih čaša. Dakle kolektor mora osiguravati neometano protjecanje mlijeka, ali i sprečavati povratni tok mlijeka prilikom mužnje. Preko kolektora se spajaju kratke cijevi sisnih čaša sa dugim cijevima za mlijeko i pulsaciju.

Slika 15. Muzna garnitura

4.2.9. Stavljanje sisnih čaša na sise i njihovo skidanje

Stavljanje i skidanje sisnih čaša zahtjeva određenu praksu i rutinu muzača. Unatoč velikoj pažnji u neiskusna muzača sisne čaške lako usisaju čestice ne-čistoće ili zrak te onečišćuju mlijeko, a i neiskusno rukovanje uznemirava kravu pa time može dovesti do manje količine pomuzenog mlijeka. Kada se stavljaju sisne čaše potrebno je otvoriti ventil na kolektoru, a priključnu gumenu cijev lagano presavit. Na taj način se sprječava izlazak zraka u muzilicu. Također se mora paziti prilikom pokretanja sustava za mužnju, da se sisne čaše čim prije postave na sise kako bi se usisalo što manje nečistog stajskog zraka. Na taj na-čin sprečavamo onečišćenje mlijeka nečistoćama iz zraka staje.

Prilikom skidanja sisnih čaša potrebno je provjeriti je li svaka četvrt pra-zna odnosno je li izmuzena. Kada to utvrdimo zatvaramo kolektor i čekamo da čaše same skliznu sa sisa u podmetnutu ruku. Ne smije se sisni sklop skidati sa

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

28

sisa prije nego se isključi podtlak. Time se opet sprečava onečišćenje mlijeka prašinom, ali i izbjegavaju se oštećenja sluznice mliječnih kanala i cisterne vi-mena, koje pogoduju nastanku upale vimena.

4.3. Dezinfekcija vimena nakon mužnje

Nakon što se obavi mužnja krava treba znati da sisni kanal ostaje otvoren oko 15 do 30 minuta nakon mužnje. To predstavlja idealnu priliku za ulazak patogenih mikroorganizama iz okoliša u vime, gdje izazivaju nastanak upale vi-mena ili mastitisa. Kako bismo to spriječili, obavezno je svaki put čim obavimo mužnju uroniti sise u dezinfekcijsku otopinu (slika 14.). Dezinfekcijsko sredstvo štiti otvor sisnog kanala ne samo u tom periodu, nego njegova privremena zaštita traje kroz 6 do 8 sati. Iako se nekada čini kako rutinske mjere higijene vimena prije i poslije mužnje, uključujući i održavanje higijene muznih ure-đaja oduzima dosta vremena u radnom danu u proizvodnji mlijeka, ipak ih se nikada ne smije zaobilaziti i smatrati nekim gubitkom bilo vremenskim ili novčanim budući da se pravilnim pridržavanjem smanjuje mogućnost po-javljivanja novih infekcija vimena za čak 44 %. Mastitis je ustvari najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka jer uzrokuje gubitke u oblicima: odbacivanja zaraženog mlijeka, razaranju sekrecijskog tkiva vimena čime krava trajno gubi na proizvodnosti, zatim povećan je broj izlučenih krava iz proizvodnje, a gubitci nastaju i u novcima utrošenim na hranjenje , te liječenje bolesnih grla. Stoga je jasno kako je doslovno “bolje spriječiti nego liječiti”, k tome na sve moguće načine umanjiti mogućnost pojave upala vimena kod muznih krava u uzgoju.

4.4. Mlijeko s utvrđenim nepravilnostima

Prilikom organizacije mužnje, važno je da se bolesne krave te krave koje su izliječene ali period karence nije istekao, kao i krave kod kojih postoji sumnja na upalu vimena muzu zadnje, i to u zasebne posude. Njihovo mlijeko se nipo-što ne smije miješati s mlijekom za konzumaciju, odnosno prodaju. Krave kod kojih postoji sumnja na postojanje latentnih upala vimena ili je vidljiv početak početak upale vimena, ali još uvijek ne pokazuju kliničke znakove bolesti, po-sebnu važnost ima predmužnja tj. izmuzivanje prvih mlazova mlijeka u posu-dicu s tamnim dnom. Predmužnja se mora obaviti kod svake krave i pri svakoj mužnji, jer osim što se na taj način uklanja veliki broj bakterija i nečistoća koje se mogu nalaziti u sisnom kanalu, ovim putem se lako uočavaju nepravilnosti u konzistenciji i boji mlijeka, u odnosu na “normalno” mlijeko zdravih krava.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

29

Bitno je uočiti prisutnost krvnih ugrušaka, grudica i krpica u mlijeku. Predmu-žnjom se uočava i mlijeko vodenaste konzistencije. Ovo je jasan znak da krava ima početak upale vimena ili, iako se to još uvijek ne očituje drugim vidljivim znakovima da je krava bolesna.

Osim mlijeka dobivenog od krava koje imaju upalu vimena odbacivati treba, kako smo već naveli, i mlijeko koje u sebi sadrži ostatke antibiotika. Antibiotici, odnosno njihovi ostatci najčešće dolaze u mlijeko nakon intra-mamarne aplikacije (ubrizgavanja u vime) antibiotika prilikom liječenja ma-stitisa. No, mogu doći i iz bilo kojeg drugog dijela tijela ako su se pri liječenju koristili. Mlijeko s ostatcima antibiotika se ne smije koristiti u ljudskoj pre-hrani, jer izaziva rezistentnost, zatim preosjetljivost na određeni antibiotik, te probavne smetnje. Mlijeko koje sadrži antibiotike ima i loše preradbene osobine, pa proizvodi dobiveni od takvog mlijeka imaju loš kvalitet, a uma-njuje se i terapeutska vrijednost probiotičkim fermentiranim proizvodima. Loše preradbene osobine proizilaze iz toga što antibiotici negativno utječu na bakterije mljekarskih kultura koje se koriste pri proizvodnji fermentiranih mlijeka, maslaca, vrhnja i sireva.

Stoga kada se upotrijebe u liječenju, veterinar je dužan upozoriti proizvo-đača na dužinu trajanja karence za korišteni antibiotik, a proizvođač ga se mora strogo pridržavati odnosno odbacivati mlijeko dok period karence ne istekne.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

30

5. Postupak s mlijekom nakon mužnje

Mjerenje mlijeka.Na manjim gospodarstvima mlijeko se mjeri u posebnim pocinčanim kan-

tama s plovkom. Kad se u takvu kantu ulijeva mlijeko, plovak se diže, a na skali se očita koliko je mlijeka u kanti. Na većim farmama s izmuzištima, postavljene su automatske vage za mjerenje mlijeka koje registriraju količinu mlijeka dobi-venu prilikom mužnje.

Cijeđenje mlijeka.Mlijeko se cijedi pomoću cjedila. Dosta se upotrebljava Ulanderovo cjedilo.

Na gornjem dijelu posude nalazi se žičana mreža koja zadržava krupne čestice. Ispod žičane mreže nalaze se sita između kojih se umeće kolut od vate. Vata za-ustavlja sitnije čestice nečistoće. Uložak od vate mijenja se nakon procijeđenih 100 litara mlijeka.

Hlađenje mlijeka.Ako se mlijeko odmah ne troši ili ne prerađuje, odnosno ako se mora tran-

sportirati na dužu relaciju, osobito ljeti, potrebno ga je što prije ohladiti. Ohla-đeno mlijeko se bar privremeno osigurava od kvarenja, zapravo kvarenje se usporava.

Ondje gdje ima dovoljno hladne vode mlijeko se može hladiti tako da se kante stave u bazene kroz koje protječe hladna voda. Dobro je hlađenje mlije-ka pomoću rebrastih hladionika. No u današnje vrijeme, ipak se sve više koriste uređaji za hlađenje mlijeka tzv. laktofriz. Mlijeko se odmah nakon muže mora ohladiti na temperaturu od 8 do 9 oC, i to ako se mlijeko sakuplja dnevno. Uko-liko se sakupljanje i transport mlijeka ne obavlja svakodnevno onda ga treba ohladiti na 4 oC.

Do isporuke mlijeko treba čuvati na navedenoj temperaturi i paziti da strani mirisi ne dospiju u mlijeko jer ih ono lako prima i dugo zadržava. Isto tako mli-jeko treba biti dobro zaštićeno od prašine.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

31

6. Higijena u proizvodnji mlijeka

U proizvodnji mlijeka, cilj je dobivanje mlijeka visoke higijenske i zdrav-stvene ispravnosti, bilo da se mlijeko ili proizvod od mlijeka plasira na tržište s vlastitog gospodarstva ili se mlijeko daje u otkup većim otkupljivačima mlijeka koji će ga dalje prerađivati i pripremiti za tržište. Da bi se to postiglo potrebno je poznavati glavne uzroke onečišćenja mlijeka i svesti ih na najmanju moguću mjeru. Bitno je da u mlijeko uđe što manje nečistoće i što manji broj mikroorga-nizama, kojima je ustvari mlijeko odličan medij za razmnožavanje.

Iako je nemoguće proizvesti mlijeko bez mikroorganizama, jer i mlijeko potpuno zdravih krava bez ikakvih okolnih onečišćenja sadrži do 1000 MO/ml, važno je znati da svaki pojedinačni čimbenik onečišćenja mlijeka broj mikroor-ganizama u njemu višestruko povećava.

Na higijensku ispravnost mlijeka utječe niz različitih čimbenika. Čak može-mo reći kako na higijensku ispravnost ili neispravnost utječe sve što dolazi u bilo kakav doticaj s mlijekom. Prvenstveno životinja, zatim staja, muzač, sustav za mužnju, kante za mlijeko, pribor i oprema korištena u mužnji, naposlijetku laktofriz i prostorija za čuvanje mlijeka. Znači, treba voditi brigu da se mlijeko ne onečisti prilikom mužnje, pretakanja, prenošenja i čuvanja do isporuke.

Svakom mogućem izvoru onečišćenja mlijeka treba posvetiti veliku i jedna-ku pažnju i jednako ozbiljno pristupiti, kako bi se mogućnost onečišćenja svela na najmanju moguću mjeru. Nije dovoljno voditi brigu samo o pojedinačnim izvorima onečišćenja, a druge zanemarivati. Dovoljno je da jedan izvor oneči-šćenja, primjerice nečist sustav za mužnju ili nehigijena muzača onečisti mli-jeko mikroorganizmima, i da sav trud koga smo uložili u održavanje higijene drugih komponenti proizvodnje bude uzaludan,

U narednom dijelu (priručnika) navesti ćemo glavne čimbenike onečišće-nja mlijeka, te ćemo obrazložiti na koji način se može postići da se umanji one-čišćenje mlijeka od strane svakog od njih, odnosno da postignemo svoj cilj proizvodnje, a to je kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko.

6.1. Higijena staje

Jedan od bitnih preduvjeta proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka je održavanje čistoće staja. Higijenske prilike i mikroklima u stajama imaju veliki utjecaj na kvalitetu i higijensku ispravnost proizvedenog mlijeka. Čak i ako se mužnja ne odvija u staji nego u izmuzištima, jer higijenske prilike u stajama izravno utječu na čistoću muzne krave i njenog vimena.

Osim toga povoljni mikroklimatski uvjeti i higijenski ispravno održavanje

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

32

staja povoljno utječe na zdravstveno stanje životinja, čime se opet omogućava proizvodnja kvalitetnog mlijeka.

Stoga je važno prakticirati redovno čišćenje i dezinfekciju staje i opreme u staji, jer na taj način otklanjamo nečistoće i uništavamo mikroorganizme koji mogu izazvati brojne bolesti, kao što su upala pluća, upale vimena i druge.

Slika 16. Dobra higijena staje - OPG Slika 17. Dobra higijena staje – farmski uzgoj

6.1.1. Čišćenje i dezinfekcija staje

Za ispravno održavanje higijene u stajama potrebno je dva puta u toku go-dine obaviti temeljito čišćenje staje i kompletne opreme koja se nalazi u staji.

Prilikom provođenja temeljitog čišćenja staje prvo je potrebno izvesti sva goveda van staje i tek tada pristupiti čišćenju. Čišćenje treba započeti izbacivanjem tj. odstranjivanjem cjelokupnog gnoja iz staje i to ne samo sa podova, nego i sa zidova, te hranilica, pojilica i bilo kojeg mjesta u staji koje je zaprljano. Zatim se cjelokupna unutrašnjost staje: pod, zidovi, strop, uk-ljučujući opremu u staji, natopi hladnom vodom i ostavi tako jedno vrijeme dok se dobro namoči kako bi se poslije što lakše očistila. Nakon namakanja pristupamo ribanju prljavštine sa oštrim četkama, te zatim ispiranju hlad-nom vodom.

Umjesto ribanja staje oštrim četkama možemo koristiti visokotlačne prska-lice ako ih imamo na raspolaganju, budući da se njima jednako tako učinkovito može skinuti namočena prljavština iz staje uz nešto manji napor. Eventualno se četkama može poslužiti za temeljitije čišćenje dijelova u staji sa više pukotina, u kojima se inače može lako zadržati prljavština.

Jako je važno da se temeljito očisti i najmanja pukotina u staji. Inače bi u pukotinama koje nisu temeljito očišćene kao i ostatak staje, ostao dovoljan broj mikroorganizama koji bi se jako brzo, nakon provedenih mjera čišćenja,

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

33

ponovno namnožio. Pa bi tako učinak temeljitog čišćenja staje bio skoro nika-kav iako se u njega uložio veliki trud, ali i novac.

Tako očišćenu staju treba ostaviti da se osuši. Kad je u potpunosti suha, ci-jelu staju (pod, zidove, strop i opremu) treba dva do tri puta temeljito poprskati prethodno pripremljenom otopinom dezinfi cijensa.

Kada se staja i oprema očišćena, dezinfi cirana i osušena, tada se životinje mogu ponovno uvesti u staju.

Za smanjenje broja mikroorganizama u staji, a time i na koži muznih krava i u mlijeku, danas na tržištu postoje i mnoga dezinfekcijska sredstva u obliku praška koji suše i dezinfi ciraju. Spomenuta sredstva suše pod te tako onemo-gućavaju razvoj mikroorganizama u njemu, a također upijaju amonijak i suviš-nu vlagu u zraku čime popravljaju mikroklimu staje. Prednost korištenja praš-kastih sredstava koji suše i dezinfi ciraju je u tome što se vrlo lako primjenjuju posipanjem količine od oko 50g (jedna šaka) sredstva na m2 prostora poda , pri čemu iz staje nije potrebno niti izvesti životinje. Preporučuje se primjena ovih sredstava redovno u razmaku od tjedan dana, a u slučaju potrebe (povećan broj mikroorganizama u staji) mogu se primjenjivati i češće.

6.1.2. Mikroklima staje

Ukratko ćemo navesti potrebe mliječnih krava za mikroklimatskim čimbe-nicima, odnosno mikroklimatskim uvjetima u staji.

Obzirom da su i mikroklimatske prilike jako važne za proizvodnju mlijeka, jer nepovoljne mikroklimatske prilike ne samo što utječu na zdravlje krava, količinu proizvedenog mlijeka, nego i na njegovu kvalitetu, te higijensku ispravnost.

Svijetlo –Izuzetno je važno da mliječne krave u uzgoju, odnosno proizvodnji mlijeka, imaju dovoljnu količinu svijetlosti. Svijetlost preko očiju djeluje na hipofi -zu. Ona u mladih životinja regulira rast, a u odraslih rad spolnog sustava i utječe na lučenje spolnih hormona. Na ovaj način svijetlost ima direktan utjecaj na reproduk-tivnu vrijednost životinja u uzgoju. Osvjetljenje tako ne samo što utječe na proces proizvodnje mlijeka u vimenu, nego i na normalnu reprodukciju odnosno razmno-žavanje goveda, a znamo da bez redovitog teljenja (optimalno je da se krava teli sva-ko 12 mjeseci) nema ni visoke i redovne time i ekonomične proizvodnje mlijeka. Za osiguravanje optimalnog osvjetljenja u staji mora se voditi briga već prilikom njene izgradnje, na način da se osigura dovoljna prozorska površina. Pri tome je pravilno da se napravi omjer prozorske površine naspram površine poda od 1 : 15-20. Osim pro-zorske površine za osiguravanje potrebnog osvjetljenja u stajama je potrebno osigu-rati i električnu rasvjetu tj, žaruljama koje se u staji postavljaju u jačini od 30 – 40 lx.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

34

Vlažnost zraka – Za goveda je potrebno vlažnost zraka održavati na 65 – 80% (mjeri se psihrometrima). Previsoka vlažnost zraka u stajama dovodi do smanjivanja otpornosti goveda, pogoduje pojavama različitih bolesti dišnog sustava, te gljivičnih kožnih bolesti. Nasuprot tome, preniska vlažnost zraka omogućava stvaranje povećanih koncentracija prašine u zraku staje, što opet pogoduje bolestima dišnog sustava krava, ali i povećava mogućnost onečišće-nja mlijeka prašinom iz zraka staje ukoliko se mužnja obavlja u staji.

Temperatura zraka – Za optimalne uvijete proizvodnje potrebno je tem-peraturu zraka u staji održavati na 5 - 20ºC. Važno je napomenuti da krave bolje podnose nešto niže temperature od optimalnih nego previsoke temperature. Mnogi proizvođači ustvari redovito griješe zimi kada od straha da je kravama hladno u potpunosti zatvaraju staje, pri čemu ih izlažu previsokim koncentraci-jama štetnih plinova koji se disanjem krava, zatim isparavanjem i mikrobiološ-kom razgradnjom ekskreta (izmeta, mokraće, sline i dr.) redovito stvaraju sta-jama. Izloženost visokim koncentracijama štetnih plinova izravno se ugrožava zdravlje krava i smanjuje se proizvodnja mlijeka.

Strujanje zraka u staji – Strujanje zraka u stajama smije varirati u raspo-nu od 0,2 – 0,5 m/s. Strujanje zraka višeg intenziteta od dopuštenog dovodi do veće konzumacije hrane čime krave nadoknađuju pojačan gubitak tjelesne topline (više se energije troši za održavanje tjelesne topline), a da pri tome ne povećavaju proizvodnju. To dovodi do pada ekonomske dobiti u proizvodnji mlijeka. Osim toga, ukoliko se mliječne krave izlažu propuhu, tada dolazi do jednostranog hlađenja tijela krave na strani koji je izložena strujanju zraka. Re-zultat toga je smanjenje otpornosti tkiva (pad imuniteta) ohlađenog dijela ti-jela, te tako one postaju podložnije oboljenjima.

Preslabo pak strujanje zraka u staji dovodi do povećanja koncentracije štetnih plinova, mikroorganizama i prašine u zraku staje, što opet negativno utječe na zdravlje krava ali i na higijenu proizvedenog mlijeka, pogotovo ukoliko se mužnja obavlja u staji. Strujanje zraka u staji ispod 1m/s i difuzno strujanje zraka mjeri se katatermometrom po Hillu, a strujanje jače od 1 m/s se mjeri anemometrom.

6.1.3. Prašina u zraku staje i prozračivanje

Neizbježan sastavni dio zraka staje jest prašina koja se stvara svakodnev-nim poslovima u staji kao što su hranjenje, čišćenje i ostale aktivnosti ljudi, ali i goveda koja borave u staji. Iako je prašina nezaobilazan sastavni dio zraka

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

35

staje, ipak je potrebno poduzimati potrebne mjere da njena prisutnost u zraku bude što manja. Prašina ima jako sitne čestice koje disanjem krava lako dospiju u pluća gdje izazivaju razne alergije i bolesti.

Čestice prašine same po sebi nebi bile toliko opasne, nego veći problem je u tome što one na sebi nose različite mikroorganizme koji se nalaze u staji, i koji nošeni prašinom izazivaju pojavu različitih bolesti, uključujući i mastitis. Pove-ćana količina prašine u zraku staje zatim i doprinosi onečišćenju muznih kra-va, te povećavaju mogućnost onečišćenja mlijeka mikroorganizmima. Stoga je jasno kako je za dobrobit zdravlja muznih krava i higijensku čistoću mlijeka, potrebno poduzeti potrebne mjere smanjenja koncentracije prašine u zraku staje koliko god je to moguće.

Smanjenje koncentracije prašine u zraku staje postižemo pravilnim prozra-čivanjem (ventilacijom) staje. Prozračivanje staje je neophodno ne samo radi prašine u staji, nego i zbog uklanjanja štetnih plinova koji se neprestano stva-raju u staji disanjem krava (CO2) i mikrobiološkom razgradnjom balege (ugljični dioksid – CO2, amonijak – NH3, sumporvodik – H2S i ostali).

Prozračivanje staje možemo obavljati mehaničkim putem postavljanjem stropnih ventilatora, te gravitacijskim putem (što je još uvijek najčešći način) tako da se otvore prozori na suprotnim zidovima staje, ali na način da životinje nisu izložene propuhu. Također sistem ventilacije može se organizirati postav-ljanjem kombinacije okomitih stropnih odvodnih kanala “onečišćenog” zraka i postranih –zidnih dovodnih ventilacijskih otvora svježeg čistog zraka. Važno je da se staja mora prozračivati stalno, i u zimskim hladnim mjesecima bez iznim-ke kravama se mora osigurati svjež i čist nezagađeni zrak. Pažnju ipak treba obratiti na to, kako je i navedeno, da krave ne budu izložene propuhu jer im to umanjuje imunitet i čini ih podložnim bolestima.

Ukoliko se prozračivanje obavlja otvaranjem otvora na staji, preporučuje se da otvori sa sjeverne strane budu u potpunosti zatvoreni, a da se svi otvori koji se nalaze na južnoj strani staje otvore. Ventilacijski – stropni otvori nebi se uopće smjeli zatvarati tijekom cijele godine.

6.2. Održavanje higijene muzne krave

Čistoća muzne krave ima veliki utjecaj na higijensku ispravnost mlijeka, od-nosno ukupni broj mikroorganizama u njemu. To je razumljivo jer kako u bilo kojem obliku proizvodnje ne možemo očekivati dobivanje čistog proizvoda ukoliko su same tvornice prljave, tako i u proizvodnji mlijeka gdje su muzne krave male tvornice, treba očekivati da ukoliko su krave čistije, to će i mlijeko biti manje onečišćeno.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

36

Slika 18, Poželjna higijena muzne krave Slika 19, Loša higijena muzne krave

Pravilno održavanje krava čistim uključuje obavljanje više postupaka, a to su: čišćenje kože i papaka, pranje krava pa čak i kupanje.

Čišćenje krava poželjno je obavljati van staje, ukoliko je to moguće, jer se pri čišćenju stvara u zraku veća količina prašine ali i dlačica životinja koje po-novno padaju na životinje u staji, a i povećava se mogućnost onečišćenja mli-jeka ako se mužnja obavlja u staji. Ukoliko to nije moguće, onda bar čišćenje obavljati blizu otvora staje ili po mogućnosti otvoriti sve otvore u staji kako bi se ona čim brže izračila.

Životinje čistimo od glave prema repu (redoslijed: glava, vrat, tijelo, noge, vime i naposlijetku rep). Prvo se češalom skine osušena balega (ukoliko je pre-tvrda može se prvo skinuti pranjem) i to se ne smije raditi grubo inače će se povrijediti koža krave. Zatim se četkom, istim redoslijedom, životinja dobro očetka kako bi se skinula prljavština sa životinje. Dobro je četku prethodno na-močiti kako bi se prašina pri tome što manje dizala u zrak staje.

Ukoliko muzne krave čistimo postupcima pranja ili kupanja moramo paziti da se to obavlja samo pri toplom i mirnom vremenu. Temperatura zraka ne smije biti ispod 16 ºC i ne smije biti vjetra. Voda koja se koristi mora biti topla, eventualno mlaka, a nikako hladna. S tim da se treba životinje poslije kupanja čim prije uvesti u tople staje ili ostaviti na suncu kako bi se što prije osušile. Iako je kupanje povoljna higijenska mjera za goveda ( dakako ukoliko se pravilno provodi), ipak se u provedbi kupanja mora paziti. Nikako se nebi smjelo kupati goveda u visokom stupnju bređosti (steonosti), bolesne krave, krave koje su umorne od bilo kakvog fi zičkog napora, a treba izbjegavati i kupanje krava na-kon hranjenja (site krave).

Kao poželjnu higijensku mjeru u proizvodnji mlijeka moramo napomenuti i skraćivanje dlake muznih krava. Ta se mjera kod nas još uvijek ne primjenjuje

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

37

često u praksi, eventualno u pripremi krava za sajmove, iako se u naprednijim stočarskim zemljama redovno provodi u sklopu mjera za dobivanje higijenski ispravnoga mlijeka, ali i za omogućavanje boljeg zdravlja muznih krava, jer či-ste životinje su manje podložne bolestima. Potreba za skraćivanjem dlaka na govedima u navedene svrhe javlja se iz jednostavnog razloga što je manja vje-rovatnost da će se zalijepiti veća količina prljavštine, prvenstveno fekalija uko-liko je dlaka kraća. Stoga se preporučuje skraćivanje dlaka na repu, bedrima, trbuhu i vimenu krava. Tako će krave biti čistije, četkanjem će se lakše odstra-njivati nakupljena nečistoća, a i krave će privlačiti manje muha nego što to čine kad na sebi imaju debele nakupine prljavštine.

6.3. Muzač

Iako je danas još uvijek dosta uvriježeno mišljenje kako je mužnja krava jed-nostavan posao kojeg bi bilo tko mogao obavljati, ipak je važno napomenuti da i za taj posao, kao i svaki drugi osoba mora ispunjavati određene kriterije, kako bismo bili sigurni da je posao maksimalno dobro obavljen. Što opet re-zultira poželjnom higijenskom kakvoćom mlijeka, a i maksimalnom količinom mlijeka koje krave proizvedu.

Ustvari puno toga ovisi o tome da li se mužnja pravilno ili nepravilno obav-lja, kao npr. količinu dobivenog mlijeka pri mužnji, higijena mlijeka, sadržaj masti u mlijeku, zdravlje vimena itd. Jasno je dakle kako je muzač u proizvodnji mlijeka važna karika. Baš iz tog razloga u naprednim mljekarskim zemljama postoje i posebne škole za muzače u kojima oni stječu znanje, polažu ispite te stječu zvanje majstora muzača. Kod nas takve škole ne postoje, ali obzirom da se i kod nas sve rjeđe u proizvodnji koristi ručna mužnja, a sve češće strojna, potrebno je da osobe koje će obavljati strojnu mužnju u najmanju ruku prođu obuku koje će im dati potrebno znanje za pravilno obavljanje mužnje. Naime, jako je važno da muzač poznaje procese u vimenu koji se odvijaju pri lučenju i mužnji mlijeka, ali i tehnološki postupak mužnje, te tehnički sastav stroja za mužnju. Na taj način osim što se nauči pravilnom postupanju u procesu mu-žnje, on treba razumjeti i posljedice nepravilnog rukovanja muznim uređajem po vime i zdravlje krava. Nadalje, osim pravilnom rukovanju strojem za mužnju pri mužnji i održavanju njegove higijene nakon mužnje, muzač mora znati ra-staviti stroj za mužnju i kako smo već rekli tehnički sastav stroja kako bi u sva-kom slučaju i u bilo kojoj situaciji mogao brzo i spretno intervenirati.

Mužnju treba povjeriti osobama koje imaju dobre higijenske navike, tj. tre-baju biti uredne, ali i odgovorne osobe. Prilikom mužnje, osobe koje ju obavlja-ju moraju imati besprijekorno čiste ruke s kratko podrezanim noktima, a važno

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

38

je i da ruke ne budu hrapave. Prije same mužnje ruke i podlaktice treba teme-ljito oprati, i zatim dezinfi cirati. Najveći broj preparata za dezinfekciju ruku mu-zača, sadrže između ostalog i tvari koje štite kožu od prekomjernog isušivanja, stoga se njihovom redovnom primjenom sprečava hrapavost kože ruku.

Ruke treba održavati čistima tijekom cijelog procesa mužnje. Odjeća na muzačima također treba biti besprijekorno čista. Mužnju nebi smjele obavljati bolesne osobe, tako da se preporučuje u slučajevima bilo kakvog pobolijeva-nja, da se muzač zamijeni drugom osobom koja je vješta u mužnji, sve dok se muzač ne oporavi. Ukoliko je osoba koja obavlja mužnju pušač, nipošto ne smije pušiti tokom mužnje niti u izmuzištu uopće.

Osim navedenog jako je važno da osoba koja obavlja mužnju bude pažljiva blaga i da se strpljivo odnosi prema kravama. Znamo da je mužnja osjetljivi, ali i najvažniji dio procesa proizvodnje, prilikom kojeg u kravama dolazi do brojnih psihofi zičkih odnosa koji uvjetuju i omogućavaju otpuštanje mlijeka, pa time i samu mužnju. Ukoliko prilikom mužnje uznemirimo krave na bilo koji način, tada dolazi do inhibiranja otpuštanja mlijeka (sustezanja mlijeka). Tako se mu-žnjom dobiva manje mlijeka nego što su ga krave proizvele (dio mlijeka ostaje u vimenu i ne može se izmusti), a ukoliko su uznemiravanja krava tijekom mu-žnje česta pojava na gospodarstvu, tada je cjelokupna proizvodnja mlijeka re-dovno manja, mlijeko lošije kvalitete, češće su pojave upala vimena, a rezultat svega je manja ekonomska dobit u proizvodnji kravljeg mlijeka.

6.4. Higijena opreme za mužnju

Oprema za mužnju je nezaobilazno u dodiru sa mlijekom koje se proizvodi, te su poslovi čišćenja i dezinfekcije svakodnevni sastavni dio posla u proizvod-nji mlijeka isto kao i sama mužnja, te se mora najozbiljnije i shvaćati.

Na samom početku pri nabavci opreme za mužnju i odabiru posuda za mli-jeko treba se voditi briga da materijali od kojih su izrađeni moraju biti oni koji smiju dolaziti u izravan dodir sa hranom, odnosno mlijekom. Dobro je koristiti opremu za mužnju koja ima uglavnom glatke dodirne površine i što manji broj kutova i spojeva koji bi se mogli teže čistiti tj. u kojima bi nakon čišćenja lako moglo zaostati nečistoće i bakterija koje bi se u vremenu do iduće mužnje vrlo lako mogle umnožiti.

Pri odabiru posuda za mlijeko preporučuje se koristiti one koje su izgrađe-ne od nehrđajućeg inoks čelika oznake 18/10 ili 304, iz razloga što se navedeni materijal i inače smatra najpovoljnijim za korištenje u prehrambenoj industriji, ne samo radi lakšeg održavanja higijene posuđa nego i zbog trajnosti.

Aluminijske i plastične posude same po sebi nemaju negativan učinak na

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

39

mlijeko, no problem je u tome što se nakon višekratne uporabe, kod alumi-nijskih i kod plastičnih, ošteti površinski sloj stjenke posuđa što tada uvelike otežava temeljito čišćenje. Tako, iako naoko čiste posude mogu ipak u sitnim porama oštećenja zadržavati manje količine nečistoća i bakterija koje se do iduće mužnje još i namnože, te tako onečiste mlijeko. Ako se ipak koriste neke posude načinjene od aluminija, onda se mora imati na umu da se posude na-činjene od aluminija ne smiju prati sredstvima koja sadrže sodu, jod ili sumpor.

Pranje i dezinfekciju opreme za mužnju započinjemo temeljitim ispiranjem i to najbolje mlakom vodom. Ako koristimo prehladnu vodu, na stjenkama sustava se zadrže kapljice mliječne masti, a ako je pak voda prevruća tada se zadrže bjelančevine mlijeka. Kada završimo sa ispiranjem, tada treba rastaviti dijelove sustava za mužnju koji se mogu rastaviti i temeljito sve iščetkati kori-steći pri tome toplo alkalno sredstvo za čišćenje. U razmaku od tjedan dana pri pranju se treba koristiti i kiselo sredstvo za čišćenje. Nakon što se sve temelji-to iščetka i opere lužnatim sredstvom, svu mljekarsku opremu treba temeljito isprati vrućom vodom kako bi se uklonilo sredstvo za pranje.

Voda koja se koristi u pranju mljekarske opreme mora biti higijenski isprav-na i to treba redovito kontrolirati. Onečišćena voda u bilo kojoj mjeri za ovu svrhu ne dolazi u obzir.

Kada se završi sa pranjem, opremu je potrebno procijediti, odnosno odloži-ti do iduće mužnje u položaju okrenutom prema dolje, kako bi se do kraja i to što prije ocijedila.

Ustvari, bez obzira koliko temeljito pranje i dezinfekciju budemo obavljali, uvijek postoji opasnost da se manji (ili veći) broj bakterija ipak zadržao na opremi i posuđu za mužnju. Cijeđenje je bitno iz razloga što se bakterije u suhim uvjeti-ma neće razmnožavati. Ali ako se u sustavima zadrži voda, pogotovo ukoliko su i temperature više (niske temperature nisu pogodne za razmnožavanje mikroor-ganizama) tada i na vizualno čistim površinama može doći do velikog razmnoža-vanja bakterija koje idućom primjenom prilikom mužnje onečiste mlijeko.

Ukoliko se za mužnju koristi oprema koja ima oštećenu površinu ili pak ima puno kutova, zglobova ili bilo kakvih mjesta gdje se može zadržati voda izme-đu mužnji, tada se mora ponovno prije same mužnje isprati dezinfekcijskim sredstvom, zatim dobro iscijediti.

Preporučljivo je sisne gume i druge gumene dijelove sustava za mužnju, između dvije mužnje držati potopljene u otopini dezinfi cijensa, te ih temelji-to iscijediti prije početka mužnje. Također treba voditi brigu da se gumeni i plastični nastavci sustava za mužnju redovito mijenjaju, sukladno tome kako preporuča proizvođač koji ih je proizveo.

Dezinfi cijensi koji se koriste za dezinfekciju mljekarske opreme na tržištu

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

40

se uvijek nalaze u obliku koncentrata. Takvi koncentrirani oblici dezinfi cijen-sa su dosta korozivni, a u dodiru s kožom i očima mogu lako izazvati ošteće-nja. Stoga je važno da se pri upotrebi strogo pridržaje uputa proizvođača. Ako ipak takav koncentrirani oblik dezinfi cijensa prilikom primjene dođe u izravan kontakt s kožom ili očima, potrebno ga je što prije temeljito isprati većim količinama čiste vode. Ukoliko se u radu koriste kiseline, pri miješanju kiseline s vodom uvijek se kiseline dodaju u vodu, a ni u kojem slučaju se ne smije dodavati voda u kiselinu.

6.5. Izmuzište – održavanje higijene izmuzišta

U proizvodnji kravljeg mlijeka na farmama, ili obiteljskim gospodarstvima koja uzgajaju veći broj muznih krava, nezaobilazan sastavni dio gospodarstva su izmuzišta (slika 20 i 21). Potreba za izgradnjom izmuzišta pojavila prilikom prelaskom sa vezanog na slobodni način držanja krava, no danas zbog brojnih prednosti izmuzišta gradi svaki ozbiljan proizvođač. Osim što se njima ostvaru-ju brojne uštede u radu, jer se izbjegava prenošenje kanta za mužnju od krave do krave, a i transport mlijeka sa izmuzišta do tanka za hlađenje je automatizi-ran. Pri mužnji u izmuzištu umjesto u stajama, radni uvjeti za osobe koje obav-ljaju mužnju su daleko povoljniji budući da sav posao obavlja stojeći umjesto u pogrbljenim neprirodnim položajima kako se to inače odvija u stajama. Uz navedene, najveća prednost izmuzišta je u tome što omogućavaju daleko po-voljnije higijenske uvjete mužnje.

Izmuzište je posebno izgrađena i uređena prostorija na farmi koja služi is-ključivo za mužnju, i ni u koju drugu svrhu se ne smije koristiti. Pri mužnji u staji mlijeko se lako može onečistiti zrakom koji sadrži prašinu i mikroorganizme, a mogućnost takvog zagađenja mlijeka u izmuzištu ne postoji.

Slika 20, Izmuzište Slika 21, Stajališta za krave u izmuzištu

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

41

Pri planiranju izgradnje izmuzišta treba se paziti da ono bude smješteno u sklopu farme na način da bude dosta odvojeno od ostalih objekata na far-mi ili bar dobro odvojeno unutar staje. Na taj način smanjujemo mogućnost onečišćenja izmuzišta iz bilo kojeg izvora na farmi, uključujući onečišćenja od prašine. Treba ga izgraditi na način da osigurava mogućnost održavanja po-trebnih higijenskih uvjeta tijekom mužnje. Podovi moraju biti izgrađeni od vo-donepropusnog materijala i trebaju biti ocjediti. Potrebno je osigurati i dovo-ljan pad od područja koje se nalazi ispod vimena muznih krava, kako se voda nebi zadržavala nakon pranja vimena ili nakon pranja samog poda ispod krava. Pri izgradnji se mora omogućiti da sva otpadna voda otječe u poseban odvod.

Zidovi izmuzišta, ali i vrata moraju biti izgrađeni od glatkog i vodonepro-pusnog materijala, kako bi se mogli lako i temeljito čistiti. Preporučuje se zido-ve obložiti završnim cementnim slojem kojeg se može obojiti, a umjesto toga za oblaganje zidova mogu se koristiti i plastične obloge ili keramičke pločice. Stropovi također trebaju biti izgrađeni od nepropusnog materijala.

U izmuzištu se treba osigurati odgovarajuća ventilacija kako bi se omogu-ćio stalan dotok čistog zraka i onemogućila kondenzacija. Obavezno se mora osigurati crijevo i dovoljna količina čiste, tople, pitke vode u izmuzištima, na-ročito potrebne prilikom mužnje, kada je ona prijeko potrebna za čišćenje vi-mena, ruku muzača, opreme i podova. Nakon svake obavljene mužnje podove, opremu, zidove, sve dodirne površine, te gornje dijelove zidova i stropova po-željno je temeljito očistiti od nečistoće. Ukoliko postoji mogućnost, povoljno je da voda za pranje sadrži dezinfi cijens.

U izmuzištu treba biti smještena i kanta za otpatke, u koju se bacaju prljavi papirnati ručnici i ostali otpad nastao isključivo u procesu mužnje. Ona se mora isprazniti nakon svake završene mužnje.

6.6. Prostorija za čuvanje mlijeka

Prostorija za skladištenje mlijeka do isporuke (slika 23.), treba biti korištena jedino u svrhu skladištenja mlijeka, kako joj naziv i govori. Eventualno može poslužiti kao prostorija za čišćenje i skladištenje muzne opreme, iako je pre-poručljivo da se pranje muzne opreme obavlja u zasebnoj, za to namijenjenoj prostoriji. U prostoriji za skladištenje mlijeka se stoga nebi smjela skladištiti čak ni druga hrana, a ne preporučuje se niti smještaj kompresora i vakuum pumpi u njoj. Kanta za otpatke treba postojati, no otpaci u njoj smiju biti isključivo oni koji su proistekli iz redovnog posla u prostoriji za skladištenje, a nikako neki nastao u radu van nje i ona se mora svakodnevno prazniti.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

42

Slika 22, Laktofriz Slika 23, Prostorija za čuvanje mlijeka

Prostor za skladištenje mlijeka treba biti lociran i izgrađen na način da se umanjuje mogućnost onečišćenja, te omogućava lako održavanje njegove be-sprijekorne čistoće. Prilikom odabira položaja prostorije za čuvanje mlijeka u odnosu na ostale prostore na gospodarstvu, poželjno je pobrinuti se da ne po-stoji direktan kontakt prostorije za čuvanje mlijeka sa: prostorom u kome bo-rave krave, izmuzištem, toaletom i prostorom za skladištenje hrane za mliječne krave ili mehanizacije. Na taj način se uvelike smanjuje mogućnost onečišćenja prostorije za čuvanje mlijeka, a time je i lakše održavanje čistoće u njoj.

Nadalje, također je važno da prostorija bude izgrađena na način da se lako čisti. Što znači, zidovi i strop trebaju biti glatki i nepropusni. U tu svrhu prepo-ručuje se da završni slojevi zidova i stropa budu cementni ili prevučeni nekim drugim glatkim materijalom, najprikladnije pločicama. Zbog lakšeg čišćenja treba se pobrinuti i da svi priključci u prostoriji budu glatki i nepropusni, te ne smiju imati tragove hrđe i otpale boje. Podovi također trebaju biti nepropusni, s odgovarajućim nagibom prema prostoru za sakupljanje, kako bi se pri pranju i ispiranju voda mogla slobodno ocjeđivati. Vrata trebaju dobro prilijegati, a i prozori moraju biti kvalitetni i dobro prianjati, te ne smiju biti oštećeni. Prozore treba držati zatvorenima. Otvarati ih se smije samo ukoliko je na njih postavlje-na zaštitna mrežica protiv muha.

Prostorija za čuvanje mlijeka također treba imati osiguranu dobru ventila-ciju i osvjetljenje.

6.7. Tankovi za skladištenje mlijeka

Tankove za skladištenje mlijeka (slika 22.) u prostoriji za čuvanje mlijeka, treba smjestiti na način da se oko njega ostavi minimalno oko 60 do 70 cm slobodnog prostora. Prostora se može ostaviti i više, a na taj način se omogu-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

43

ćava dovoljno prostora za provedbu efi kasnog čišćenja tanka za skladištenje mlijeka, koji ne samo što treba biti besprijekorno čist iznutra, nego se i vanjska površina tanka treba održavati čistom. Pri tome se ne smiju zanemariti ni ma-nje dostupne površine ispod tanka za mlijeko.

Kao i oprema za mužnju, te posude za mlijeko, tako naravno i tankovi za skladištenje mlijeka trebaju biti izgrađeni od materijala koji smiju dolaziti u do-ticaj sa mlijekom i koji se lako mogu održavati čistima. Važno je i da tankovi budu dobro zatvoreni, kako bi se onemogućila kontaminacija mlijeka izvana.

Čišćenje unutarnje površine tanka mora se temeljito obaviti svaki put na-kon što se tank isprazni. Čišćenje se provodi na način da se unutrašnjost tanka prvo ispere čistom (pitkom) vodom, a zatim slijedi pranjem sanitacijskom oto-pinom.

Prati se može ručno, koristeći otopinu na bazi joda (vrijeme kontakta 10 mi-nuta). Potrebno je očistiti i teže dostupne dijelove, kao što su čepovi u okolini tanka i unutar odvodne cijevi.

Osim ručnog pranja može se provoditi i automatsko čišćenje, koje može biti vruće ili hladno.

Automatsko vruće čišćenje provodi se uz pomoć sanitacijskog sredstva na bazi hipoklorita.

Automatsko hladno čišćenje se obavlja otopinom na bazi joda ili kiseline, s tim da je potrebno bar jedan put tjedno provesti i ručno čišćenje hipoklornom otopinom.

Čišćenje se završava ispiranjem tanka obilnim količinama čiste (pitke) vode. Tankove za skladištenje mlijeka treba i redovno provjeravati na nakupine ka-menca, te se kamenac treba redovno odstranjivati (ovisno o dinamici nakuplja-nja kamenca češće ili rjeđe).

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

44

7. Mastitis

Kada govorimo o proizvodnji higijenski ispravnog i zdravog kravljeg mlijeka, jasno je kako se ono može dobiti samo od zdravih krava tj. iz zdra-vog vimena krava, dakako uz poštivanje ostalih pravila vezanih uz higijenu proizvodnje mlijeka.

Mastitis tj. upala vimena, kao bolest krava ima veliku važnost u proi-zvodnji kravljeg mlijeka, jer je ona najčešće uzrokom velikih ekonomskih gubitaka u proizvodnji. Gubitci se ogledaju u ranom izlučivanju krava iz proizvodnje ukoliko se radi o teškim oblicima mastitisa, te mogućim ugi-nućima čime raste postotak remonta stada odnosno rastu troškovi nabav-ke novih junica za proizvodnju. Nadalje gubitci se očituju i u smanjenju proizvodnje mlijeka, odbacivanju mlijeka zbog promjena u organoleptič-kom i kemijskom sastavu i radi neupotrebljivosti u razdoblju karence pro-pisanih lijekova.

Mlijeko izlučeno iz bolesnog vimena ne smije se upotrebljavati u pre-hrani, ne samo ljudi nego njime se ne smije hraniti ni telad, a ni druge vrste domaćih životinja jer takvo mlijeko ugrožava i njihovo zdravlje. Mlijeko bo-lesnih krava se mora odbaciti i to se ne smije uraditi na način da se prolije negdje u blizini površina na kojima borave krave, jer bi na taj način ponov-no moglo biti izvor novih infekcija.

Ekonomski gubitci uzrokovane mastitisom bilježe se i u troškovima lije-kova i liječenja bolesnih krava, troškovima veterinarskih usluga, povećanim troškovima rada, ali i u smanjenju plodnosti krava.

Mastitis (klinički i subklinički) ima veliki utjecaj na rasplodnu sposobnost krava (a bez redovnog teljenja nemamo ni redovne laktacije), obzirom da krave koje su oboljele od mastitisa imaju duži međutelidbeni period (veći je broj dana do prvog osjemenjavanja nakon teljenja, veći je broj osjeme-njavanja do začeća), a i dokazano je kako klinički mastitis povećava rizik od pobačaja u periodu prvih 45 dana gravidnosti.

Iz navedenog se jasno vidi kako je za ekonomski uspješnu proizvodnju zdravstveno ispravnog mlijeka mastitis doslovno “bolje spriječiti nego lije-čiti”. Iz tog razloga iznimno je važno da proizvođači budu dobro upoznati s čimbenicima koji pogoduju pojavi mastitisa, preventivnim mjerama za sprečavanje njegove pojave, te da znaju prepoznati na vrijeme bolesne kra-ve kako bi ih izdvojili od zdravih, posebno s njima postupali pri mužnji i da-kako što prije započeli liječenje. Sve to kako bi se spriječila ili što uspješnije umanjila pojava mastitisa među kravama u proizvodnji.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

45

7.1. Uzročnici upale vimena

Različiti mikroorganizmi su obično neposredni uzročnici upale vimena i to: bakterije, virusi, mikoplazme, gljivice i dr. Mikroorganizmi u vime krave gotovo uvijek ulaze putem sisnog kanala. Inače mogu ući, iako jako rijetko, kroz povrede na koži vimena, ili mogu biti dopremljene u vime krvlju iz bilo kojeg dijela tijela krave. Bakterije su najčešće uzrokom upala vimena i to u čak 95% slučajeva. Kada dakle uđu u vime, mliječne kanale pa sve do alveola, bakterije se razmnožavaju i izazivaju oštećenja sekrecijskog epitela, pri čemu nastaje upala – mastitis.

Ustvari, skoro svi mikroorganizmi kada uđu u vime izazovu obrambenu reakciju organizma, a obrana se prvenstveno očituje u povećanju neutrofi l-nih leukocita u mlijeku.

7.2. Čimbenici koji pogoduju nastanku mastitisa

Mužnja - Ukoliko se provodi nepravilno smatra se najvažnijim čimbe-nikom koji pogoduje nastanku mastitisa, iako uz nju još mnogi drugi fakto-ri kao npr. loša higijena mužnje, loša higijena muzne krave i njene okoline, kvarovi sistema za mužnju, nepovoljna mikroklima u staji, loša hranidba i dr. također lako mogu pogodovati nastanku mastitisa.

Pri mužnji se mora voditi briga da se provede pravilno i potpuno, te da se s njom prestane na vrijeme. Primjerice, ukoliko mužnju ne obavimo do kraja, tj. ako ne izmuzemo i zadnje mlazove mlijeka tada u vimenu zaostane manja količina mlijeka koja može uzrokovati nastanak mastitisa. Ako pak mužnju obavljamo predugo, te tako jedno vrijeme muzemo prazno vime, tada se unutar vimena događa trenje stjenki prazne cisterne vimena (dok u vimenu ima mlijeka između stjenki se nalazi sloj mlijeka koji sprečava trenje) koje dovodi do oštećenja sluznice cisterne vimena, a to opet pogoduje pojavi upale vimena.

Sluznicu cisterne vimena možemo oštetiti i ako ručno muzemo kravu sa-vinutim palcem (slika 9.) što je nepravilno, ili ako pri mužnji istežemo sise. Neredovita mužnja i isprekidana mužnja također pogoduju nastanku mastiti-sa. Ukoliko se provodi strojna mužnja krava važno je sisne čaše postaviti pra-vilno jer ako su npr. zasukane, također mogu dovesti do oštećenja sluznice vimena. Gumeni ulošci sisnih čaša nakon godine dana uporabe postaju kruti pa oštećuju sluznicu sisnog dijela cisterne, stoga se moraju redovno mijenja-ti. Nadalje važno je redovno provjeravati ispravnost, te servisirati sustav za mužnju krava. Prevelik broj pulsacija (optimum 45 do 65 u minuti), prenizak

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

46

podtlak (<50 kPa), kolektori nedovoljnog kapaciteta koji otežavaju otjecanje mlijeka, također lako mogu značajno doprinijeti nastanku mastitisa.

Higijena mužnje – Pod lošom higijenom mužnje, kojom možemo pogo-dovati nastanku mastitisa, podrazumijevamo nepridržavanje postupaka za održavanje optimalne higijene krave, muzača, prostora i opreme za mužnju, kako smo već ranije opisali u ovom priručniku. Primjerice loša higijena ži-votinje, prvenstveno vimena, te njegovo ne temeljito pranje i brisanje prije mužnje, loše održavanje higijene sustava za mužnju, nedovoljno čiste i nede-zinfi cirane ruke muzača itd. Sve ovo lako može dovesti do infekcije i razvoja upale vimena, jer ukoliko nisu čisti, na vimenu krava, rukama muzača, sisnim čašama, nalazi se veliki broj mikroorganizama, a među njima i oni koji izazi-vaju upale, te će ukoliko im se “dopusti” prilikom mužnje ući u vime i izazvati upalu vimena.

Higijena staje – Loša higijena prostora u kome borave krave također pogoduje nastanku mastitisa, jer neredovnim čišćenjem podovi ispod krava više obiluju štetnim mikroorganizmima, a i krave se lakše zaprljaju balegom, što opet dovodi do lakšeg ulaska patogenih mikroorganizama u vime. Osim toga, ako se staja ne čisti dovoljno često, tada je i koncentracija prašine u zra-ku gdje borave krave viša, a to opet povećava mogućnost da mikroorganizmi (koji su na česticama prašine) onečiste kravu i njeno vime.

U staji se također treba voditi briga o ispravnosti pojilica za krave, jer ako iz njih curi voda na pod, to tada stvara vlažnije uvjete koji su povoljni raz-množavanju mikroorganizama. Što znači da je za prevenciju razvoja i širenja bolesti vimena, potrebno uvjete smještaja krava održavati što je moguće či-stijim i sušim.

Mikroklima staje – Pojavi upale vimena može pogodovati i loša mikro-klima staje. To prvenstveno na način što loše mikroklimatske prilike npr, pre-visoka vlaga, nakupljeni štetni plinovi, propuh i dr., dovode do pada opće otpornosti tj. imuniteta organizma krave, te tako ona postaje podložnija obo-lijevanju.

Građa vimena – Ukoliko krava ima neku urođenu nepravilnost na vime-nu, to će je činiti podložnijom za obolijevanje od upala vimena. Tako npr. kružni mišić koji zatvara vrh sise, ako je prečvrsto zatvara tada je mužnju teže obaviti i mužnja traje duže (pogoduje nastanku mastitisa). Ako kruž-ni mišić pak prelabavo zatvara vrh sise tada postoji mogućnost da mikrobi

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

47

između mužnji lako uđu u vime, što također pogoduje nastanku mastitisa. Ako vime ima pasise ili fi stule, njihovim kanalima patogeni mikroorganizmi također mogu prodrijeti u vime, pa ukoliko ih krava ima tada će biti pod-ložnija upalama. Na ove urođene nepravilnosti dobro je obratiti pozornost kada biramo krave koje ćemo koristiti u proizvodnji mlijeka (nepoželjna svojstva). Nadalje bilo kakvo oštećenje kože vimena krava može pogodo-vati ulasku mikroba u vime, bilo da se radi o razderotinama, ili pak samo o ubodu kukaca.

Ovdje smo naveli samo neke od čimbenika koji ustvari najčešće pogoduju nastanku upalama vimena, iako postoje još mnogi kao npr.: nepravilna hra-nidba, prenapučenost staja, nepostojanje stacionara za bolesne krave kako bi se one pravilno izolirale od zdravih, dok se ne izliječe, i dr. Što je važno za uzgajivača, jest to da poznaje čimbenike koji pogoduju nastanku mastitisa, te kroz provođenje preventivnih mjera za suzbijanje pojave mastitisa, utjecaj svakog od njih svede na najmanju moguću mjeru.

7.3. Preventivne mjere za suzbijanje mastitisa

Kada sagledamo sve čimbenike koji utječu na nastanak mastitisa jasno je da se preventivne mjere za suzbijanje svode na smanjenje izloženosti mu-znih krava uzročnicima mastitisa i na podizanje opće otpornosti organizma krave čime će one postati manje podložne obolijevanju. Mjere koje će uveli-ke umanjiti pojavu mastitisa su:

Sprečavanje unosa uzročnika mastitisa u stado kupnjom krava koje su već oboljele i koje će ga lako prenijeti na zdrave krave.

Novo kupljene krave treba musti poslije zdravih krava, dok se sa sigur-nošću ne utvrdi da su zdrave.

Ukoliko se utvrdi oboljenje pojedinih krava potrebno ih je obavezno izdvojiti od zdravih (poželjno u stacionare za bolesne životinje) dok se ne izliječe.

Mužnju bolesnih krava obavljati nakon što se pomuzu zdrave, i to po-sebnim muznim aparatima. Mlijeko nipošto ne miješati sa mlijekom dobivenim od zdravih krava.

Izlučivanje iz proizvodnje krava sa teškim oblicima mastitisa. Obavezno uvođenje krava u suhostaj, ukoliko same nisu na vrijeme

zasušile, te korištenje intramamarnih antibiotskih preparata u tom razdoblju.

Primjena odgovarajućeg smještaja krava u staji i provođenje potreb-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

48

nih higijenskih mjera. Izgradnja ležišta odgovarajućih dimenzija, a pod da je suh i nasteljen suhom i svježom steljom. Dakle, što su krave čišće i suše to će opasnost od razvoja mastitisa biti manja.

Redovito i temeljito čišćenje i dezinfekcija objekta. Pravilna izvedba ventilacije prostora u kome borave krave, kako bi

se snizila vlaga i osigurala optimalna temperatura zraka u objektu, te smanjila koncentracija štetnih plinova i prašine u staji.

Provođenje pravilne higijene mužnje (dezinfekcija vimena prije mu-žnje, dezinfekcija vimena poslije mužnje, čiste i dezinfi cirane ruke mu-zača, čista i dezinfi cirana oprema za mužnju).

Redovni pregled mlijeka prije mužnje u posudama s crnim dnom i ko-rištenje mastitis-testa. Također, potrebno je redovno slanje uzoraka mlijeka u laboratorij na analizu (jednom mjesečno). Na taj način će se pravovremeno utvrditi klinički oblici mastitisa prije nego se na vime-nu pojave simptomi bolesti. Ili se otkrivaju latentni oblici upala vime-na koje na drugi način ne bismo mogli ni uočiti, a oni bi se neopaženo širili među kravama. Rano otkrivanje mastitisa je važno jer se na taj način ranije započinje liječenje, čime se smanjuje oštećenje vimena i ublažava se pad proizvodnje mlijeka.

Adekvatna hranidba krava (bakar i selen, te vitamin A, E i ß – karoten, povećavaju otpornost krave na nastanak mastitisa).

Umanjiti izloženost krava stresu. Kontrolirati i suzbijati brojnost kukaca u prostorima u kojima borave

krave.

7.4. Oblici upala vimena (mastitisa)

Ovisno o intenzitetu, dužini trajanja, simptomima i ishodu, tj. mogućno-sti izlječenja i posljedicama postojanja oboljenja postoje različiti oblici upale vimena. Tako upale vimena mogu biti subkliničkog, skrivenog ili latentnog oblika te ne pokazuju jasne simptome bolesti na kravi, vimenu, a i mlijeko je organoleptički nepromijenjeno.

S druge strane postoje klinički vidljivi oblici upale vimena kod kojih se jasno očituju znakovi upale na vimenu (bolno, crveno, nateknuto, povišena temperatura), promijenjeno opće zdravstveno stanje krave i u organolep-tičkom izgledu mlijeka vidljive su promjene. Mlijeko mijenja konzistenciju (grudvičasto, vodenasto, gusto, krpičasto), boju (crvenkasto, žuto, plavkasto, zelenkasto), miris (na trulež, lijekove, po izmetu, po silaži) i okus (slankast, gorak, kiselkast). Za proizvođače veću štetu pričinjavaju prikrivene upale vi-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

49

mena, prvenstveno zato što su učestalije (čak 90 – 95% upala vimena koje se dogode spadaju u prikrivene oblike), a iz razloga što se teže otkrivaju kroz duži (ili kraći) vremenski period bolest se može prenositi s bolesnih krava na zdrave.

Proizvođač ima manju proizvodnju mlijeka koje je lošije kakvoće, a da nije svjestan širenja oboljenja i njegovih štetnih učinaka u stadu. Za proizvo-đače je važno da poznaje uzročnike koji pogoduju nastanku mastitisa, i stro-go se pridržava preventivnih mjera za suzbijanje pojave mastitisa.

Nadalje da redovno provodi kontrolu zdravstvenog stanja vimena krava (pregled mlijeka na crnoj podlozi, mastitis-test) i da zna prepoznati pojavu upale vimena. Ovdje ćemo samo kratko opisati oblike upala vimena, polaze-ći od najlakših oblika pa sve do najtežih, kako bi se znale prepoznati ukoliko se dogode. Kada se pojavi upala vimena ili se posumnja u nju, potrebno je čim prije pozvati veterinara, jer oni provode liječenje i to na način da prvo uzmu uzorak mlijeka za bakteriološku pretragu, kojom se utvrđuje točan uzročnik oboljenja i izrađuje antibiogram, tj utvrđuje najdjelotvorniji lijek protiv uzročnika bolesti. Nije ispravno nasumično liječiti kravu antibiotici-ma, jer niti ne postoje antibiotici koji djeluju na sve mikroorganizme pa se za liječenje može potrošiti dosta novca a da i ne bude uspješno. Iznimno u slučajevima akutnih upala gdje je razvoj bolesti previše brz da bi se čekalo na izradu antibiograma veterinari vodeći se iskustvom trebaju odmah zapo-četi terapiju. Naravno pri tome uzimaju i uzorak mlijeka, koji šalju na analizu i utvrđivanje antibiograma, kako bi naknadno promijenili terapiju ukoliko to bude potrebno.

7.4.1. Poremećaj sekrecije vimena

Kod poremećaja sekrecije vimena ne mogu se opaziti promjene na vime-nu i mlijeku koje bi upućivale na bolest ali je broj somatskih stanica u mlijeku povećan, a bakteriološki nalaz je negativan. Najčešći uzroci ovog najblažeg oblika upale vimena su: neredovita, nepotpuna i gruba mužnja, mužnja pra-znog vimena, zatim nepravilna hranidba (naročito nagla promjena hrane), nagla promjena načina držanja i dr. Ovaj oblik mastitisa otkriva se mastitis-testom, a ukoliko je pozitivan precizniji nalaz dobivamo brojanjem somatskih stanica elektronskim brojačima u laboratoriju. Nakon što se točno utvrdi da se radi o poremećaju sekrecije vimena, liječenje se u klasičnom smislu ne provodi, dovoljno je utvrditi što je dovelo do poremećaja, te otkloniti uzrok.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

50

7.4.2. Latentne infekcije vimena

O latentnoj ili skrivenoj infekciji vimena govorimo kada patogeni mikro-organizmi, koji uzrokuju nastanak upala vimena (najčešće bakterije) uđu u vime, a obrambeni sustav krave još ne reagira na njih. Latentnu infekciju vi-mena uzrokuju različiti patogeni mikroorganizmi koji nakon završene mu-žnje, putem zaostale kapljice mlijeka na vršku sise pomoću podtlaka u vime-nu bivaju povučeni u vime i unutar njega razviju upalu.

Na kravi se uopće ne ispoljavaju znakovi bolesti, čak se i broj somatskih stanica u mlijeku ne povećava izvan fi zioloških granica, pa je utvrđivanje postojanja latentne infekcije vimena moguće jedino mikrobiološkom pre-tragom mlijeka. Ovakav oblik infekcije vimena često traje i više mjeseci, a najčešće s vremenom preraste u kroničnu kataralnu upalu.

U rijetkim slučajevima obrambeni sustav krave i vimena uspiju savladati uzročnika bolesti, pa krava ozdravi bez liječenja.

7.4.3. Akutna kataralna upala vimena

Uzrokuju je različiti patogeni mikroorganizmi, a bolest se pojavljuje pri-likom pada opće otpornosti krave i vimena. Ranije opisane prikrivene upale vimena, također mogu pri padu otpornosti organizma prijeći u akutni kata-ralni mastitis. Nastanku pogoduje i loša mikroklima u staji, velika vrućina i hladnoća, nepravilna hranidba, loša higijena držanja i mužnje. Ukratko svi čimbenici koji pogoduju nastanku mastitisa.

Čim se pojavi, bolest se brzo razvije. Vime ili četvrt (ovisno od toga što je zahvaćeno upalom) je osjetljivo, otečeno, toplo, bolno za kravu. Krava se bra-ni od dodira i nemirna je. Pri izmuzivanju prvo izlazi patološki sekret koga je više ili manje ovisno o veličini upalnog procesa, a zatim ide mlijeko. U sekretu se nalaze ugrušci mlijeka, gnoj, čak se mogu naći primjese krvi. U takvom slu-čaju čim prije pozvati veterinara, jer će uspjeh liječenja uvelike ovisiti o brzini veterinarske intervencije.

7.4.4. Kronična kataralna upala vimena

Ovaj oblik upale vimena je najveći zdravstveni problem mliječnih krava, čineći najveće štete proizvođačima mlijeka. Smatra se da privremenim ili učestalim pojavama dovodi do 20% pada proizvodnje mlijeka. Osim pada proizvodnje mlijeka gubitci se očituju i u izlučivanju krava iz uzgoja, neupo-trebljivosti mlijeka, liječenju i dr.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

51

Kroničnu kataralnu upalu vimena uzrokuju razni patogeni mikroorganiz-mi primjerice, bakterije, gljivice, virusi, mikoplazme, i dr. Navedeni mikroor-ganizmi najčešće u vime dospijevaju preko sisnog kanala. s bolesnih krava rukama muzača, sisnih čaša, onečišćene krpe ako se ne pridržava osnovnih pravila higijene i dezinfekcije. Ovaj oblik mastitisa može se prenositi neči-stoćom s poda staje, a mogu ga prenositi i kukci. Širenju bolesti posebno pogoduje nepravilna i nedostatna hranidba zatim loša mikroklima u staji, ali i nepravilno građeno vime te povrede vimena kao i nepravilna i nehigijenski obavljena mužnja.

Kronična kataralna upala je dugotrajna bolest. Mjesecima se lagano ra-zvija zahvaćajući cjelokupnu sluznicu vimena do alveola. Blage je prirode pa se dugo vremena razvija, a da se opće zdravstveno stanje krave ne mi-jenja. Vime također dugo vremena ne pokazuje znakove bolesti, tek jačim pritiskom na žljezdano tkivo vimena krava pokazuje znak boli. Mlijeko duže vremena ne pokazuje jasne organoleptičke promjene, međutim ima pove-ćan broj somatskih stanica i slankast okus koji je karakterističan za kroničnu kataralnu upalu vimena. Postupno se količina mlijeka smanjuje, postaje vo-denasto poprimajući plavkastu boju. Ukoliko upala duže traje u mlijeku se mogu naći i krpice gnoja. Kronična kataralna upala vimena dovodi do pro-padanja žljezdanog tkiva, a u vimenu se pojavljuje vezivno tkivo. Oboljelo vime ili jedan njegov dio (zahvaćena četvrt) postaju sve manji. U rijetkim slučajevima vime se poveća, a pipanjem vimena osjete se čvorići i odeblja-nja. Ukoliko se ne liječi vime se u potpunosti smanji (atrofi ra) i prestaje pro-izvoditi mlijeko.

Upala vimena je podmukla bolest jer se dugo i neprimjetno razvija u kravi i širi unutar stada. Krave kod kojih se vime smanji ili su počele izlučivati gnoj uopće nije ekonomski isplativo liječiti odnosno koristiti više u proizvodnji. Liječenje se uspješno može provesti samo ukoliko se sa liječenjem počme u početnim fazama bolesti.

Ovdje želimo naglasiti važnost redovnog provođenja mastitis-testa, kojim se lako može utvrditi oboljenje u početnim fazama, kada krava još uvijek ne pokazuje vidljive znakove oboljenja i dok se još uvijek liječenje može uspješ-no provesti.

7.4.5. Akutna žljezdana upala

Uzrokuju je različite patogene bakterije. Pojavi bolesti posebice pogoduje loša opća higijena, loša mikroklima, nepravilna hranidba, nepravilna mužnja, zaostajanje posteljice i poremećen puerperij krave (babinje). Akutna žljezda-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

52

na upala ima tri klinička oblika, a to su: fl egmonozni, gangrenozni i nekrotični. Bolest se brzo razvije, a kod svih oblika, krava jasno pokazuje poremećeno opće stanje organizma, tj. povišena tjelesna temperatura, slabost, dehidraci-ja, proljev, a bilo i disanje su ubrzani. Vime jasno pokazuje promjene uzroko-vane bolešću, mlijeko ima promijenjen izgled, a ubrzo se i prestane izlučivati. Teški simptomi bolesti naposljetku dovode do uginuća krave.

Flegmonozna upala vimena – oboljelo vime je jako natečeno, ima povišenu temperaturu i bolno na opip. Oteknuće se često proširi na tr-buh, sve do pupka. Umjesto mlijeka iz bolesnog vimena ili bolesnih četvr-ti izmuzuje se sekret koji podsjeća na pivo ili krvni serum. Nadvimeni lim-fni čvorovi su natečeni i bolni. Često se javlja proljev i uzetost stražnjeg dijela tijela krave.

Gangrenozna upala vimena – Krava je pospana skoro bez svijesti. Tje-lesna temperatura joj se naglo poveća, pa zatim padne ispod normalne fi ziološke vrijednosti. Vime poplavi, dobiva plavocrvenu boju, a na opip je vlažno i hladno. Iz oboljelog vimena ili oboljelih četvrti može se umusti malo sekreta u kojem se nalaze ugrušci krvi i komadići odumrlog tkiva vimena. Krava je bez svijesti i ugiba već nekoliko sati nakon što se opaze prvi znakovi bolesti.

Nekrotična upala vimena – također ima brzi tijek, tek iznimno može tra-jati duže, ako je kroničan oblik. Oboljeli dio vimena poplavi i to na način da je jasno naglašena granica, odnosno razlika, između oboljelog dijela i okolnog tkiva. Iz kože dijela zahvaćenog upalom izlazi tkivna tekućina, a upaljeni dio zatim otvrdne, te u toku nekoliko dana odumre i zatim otpadne s vimena. Ovi, teški oblici mastitisa se često nazivaju i toksični mastitis, jer simptome bolesti koje smo naveli ustvari uzrokuju toksini bakterija koje su infi cirale vime i izazvale bolest. Bolest se brzo razvije i mora se čim prije pozvati vete-rinara, kako bi hitno započeo sa liječenjem. Iako je cilj liječenja u ovim sluča-jevima spasiti kravu za ekonomsko iskorištenje klanjem, jer se vime najčešće ne može spasiti.

7.4.6. Gnojna upala vimena (holsteinska zaraza)

Najčešće se javlja na velikim govedarskim farmama gdje su loši opći higi-jenski uvjeti. Uzrokuje je bakterija Actinomyces pyogenes koja najčešće u vime krava uđe kroz sisni kanal. Od pogodovnih čimbenika za razvoj ovog oblika

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

53

upale vimena najvažniji su: umanjena opća otpornost vimena i krave, ozlje-de na sisama, infekcije na vimenu i infekcije spolnog sustava. Gnojna upala vimena može biti akutnog, subakutnog i kroničnog tijeka (brzog, polubrzog i sporog tijeka), a karakteristika ovog oblika upale je da se oboljelo žljezdano tkivo raspada uz stvaranje gnoja. Ako se oboljenje javi u stadiju pune lakta-cije, tada se javlja oteklina na cijelom vimenu ili oboljeloj četvrti, a mlijeko postaje vodenasto s primjesama grudvica gnoja. Sekret iz vimena ima neu-godan miris, te ga je sve manje i manje dok naposlijetku vime potpuno ne zasuši. Ako se javi kod zasušenih krava i gravidnih junica, tada je oboljelo vime postaje natečeno, toplo, bolno i tvrdo na dodir.

Krava prestaje jesti, vidno je neraspoložena i gubi na kilaži. Trajanjem bo-lesti, u oboljelim četvrtima vimena mogu se vidjeti i napipati kvrge (apscesi), žljezdano tkivo je djelomično tvrdo, djelomično mekano, a pipanjem se lako može osjetiti prelijevanje gnoja. U žlijezdanom tkivu se stvaraju gnojni ap-scesi (kvrge), koji pucaju te se izlijeva gnoj. Ponekad se apscesi mogu puknuti prema van, i tada puca koža vimena, a gnoj se izlijeva s vanjske strane vime-na. Sekret iz vimena je u početku upale žuti (kasnije zelen i crven), gusti gnoj (izmuzuje se u obliku rezanaca), koji kasnije bude vodenastiji s primjesama gnoja i propalog tkiva. Jako je neugodnog mirisa. Liječenje može donekle biti uspješno, ukoliko se s njim počme jako rano. No najčešći je jedini povoljn ishod izlječenje krave ekonomsko iskorištenje klanjem.

7.5. Pregled mlijeka na crnoj podlozi

Pregled mlijeka na crnoj podlozi je organoleptički pregled koji se treba provoditi prije svake mužnje, svake krave, tijekom cijelog razdoblja laktacije, a cilj mu je utvrditi moguće nepravilnosti koje upućuju na moguću upalu vimena. Posudica za obavljanje ovog pregleda ima crno dno jer se tako naj-lakše uoče promjene na mlijeku ukoliko se pojavila upala. Pregledom prvih mlazova određuje se konzistencij ili izgled, boja, miris, primjese i eventualno okus mlijeka.

Konzistencija – Mlijeko izmuzeno iz zdravog vimena je rijetko vodenaste konzistencije, a prirodno ima promijenjenu konzistenciju na početku lakta-cije (kolostrum) i pred kraj laktacije kada je gušće, te tijekom zasušenja kada je žitak poput meda. Prilikom pojave upale vimena redovno se mijenja kon-zistencija mlijeka, najčešće na način da se mlijeko zgusne, i da se u njemu mogu naći primjese gnoja, sluzi i crvenih krvnih tjelešeca. Kod kronične kata-ralne upale mlijeko postaje više vodenastog izgleda.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

54

Boja – Mlijeko je bijele boje. Prirodno ima žućkastu boju tijekom kolo-stralnog razdoblja i ako je bogato mastima sa većom količinom karotena. Pri pojavi upale vimena boja mlijeka se mijenja, postaje zelenkasto-žuto ako se u njemu nalazi gnoj i fi brin. Može biti crvenkasta ako sadrži krv, a pri teškim upalama može izgledati kao krvni serum. Za kroničnu kataralnu upalu karak-teristična je vodenasto-plavkasta boja sekreta. Boju mlijeka najtočnije ćemo procijeniti, ako ga pretočimo u prozirnu staklenu posudu.

Miris – Mlijeko dobiveno iz zdravog vimena je gotovo bez mirisa, no jako brzo i lako poprima mirise iz okoliša, primjerice staje, silaže, i dr. Potrebno je voditi brigu da se miris upijen iz okoliša ne zamijeni za miris koji nastaje prilikom upale vimena. Namuzeno mlijeko ne treba držati u otvorenim po-sudama i pretakati u stajama gdje bi moglo poprimiti neželjen miris. Mlijeko namuženo iz upaljenog vimena može promijeniti miris trulih jaja, slatkasto-truli miris ili miris po voću.

Okus – Okus mlijeka se ne smije testirati ukoliko već po mirisu, boji, konzistenciji ili po primjesama vidimo da je došlo do upale vimena. Čak se preporučuje da se mlijeko prvo prokuha, zatim ohladi pa tek tada procjeni okus kako bi bili sigurni da zdravlje osobe koja ga testira ne bude ugrože-no. Zdravo mlijeko može imati gorkast okus ako se krave hrane stočnim keljom ili repom, a hranidba silažom može utjecati na neugodan okus i miris mlijeka. Kronična kataralna upala vimena dovodi do slankastog oku-sa mlijeka.

Primjese u mlijeku – Postoje razne primjese koje se mogu naći u mlijeku, a upućuju na upale, kao što su: grudice ili krpice gnoja, ugrušci krvi i fi brin. One uvijek upućuju na teške upalne procese u vimenu.

7.6. Mastitis-test

Mastitis-test je postupak kojim se dijagnosticiraju prikrivene upale vime-na, i treba se redovno provoditi na svakom gospodarstvu pogotovo ukoliko se češće javljaju upale ili se određeni broj krava već liječi od upale ili ako su radi upala vimena pojedine krave izlučene iz uzgoja. Provedbom mastitis-testa lako se može otkriti pojava upale, dok se na kravama i vimenu još nisu javili nikakvi znaci koji bi upozorili na oboljenje.

Mastitis-testom se otkriva povišen broj leukocita u mlijeku, što je najče-šće jedan od znakova upale vimena.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

55

Postupak provedbe mastitis-testa počinje izmuzivanjem mlijeka u pose-ban testator sa četiri označene plitice za svaku sisu posebno ( prva lijeva – I, stražnja lijeva – II, stražnja desna – III, prednja desna – IV ).

Slika 24, Mastitis testator i reagens Slika 25, Izmuzivanje mlijeka u mastitis testator

Nakon izmuzivanja testator se nagne kako bi se izjednačile količine mlije-ka u svakoj plitici, i da u pliticama ostane oko 2ml mlijeka. Zatim se u svaku pliticu doda ista količina reagensa (2ml), i laganim križnim pokretima se mi-ješa mlijeko sa reagensom. Nakon toga se prati reakcija, odnosno promjene konzistencije mlijeka.

Slika 26, Apliciranje reagensa u mlijeko Slika 27, Promatranje reakcije mlijeka sa reagensom

Djelovanjem reagensa opna leukocita puca, pa se ovisno o broju leukoci-ta u mlijeku stvara više ili manje želatinozna konzistencija mlijeka nalik gelu ili bjelanjku jajeta (tablica 2.).

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

56

Tablica 2. Procjena zdravstvenog stanja vimena na osnovi izgleda smjese mlijeka i mastitis reagensa nakon provedbe mastitis testa

Vanjski oblik Reakcija Približan broj leukocitau 1 ml mlijeka

Ocjena zdravstvenog stanja vimena

Nakon 2 minute smjesa ostaje jednolična ili s

jasno vidljivim nitimanegativna

(-) od 0 do 300 000 vime je zdravo

U roku od minute stvori se mnoštvo krpičastih

tvorevina bez stvaranja stanja gela

slabo pozitivna(+)

od 300 000 do 500 000

latentna (skrivena) upala vimena

Nakon nekoliko sekundi nastaje zgrušavanja

poput bjelanjka, koji se pokretanjem testatora

kida na rubovima

pozitivna(++)

od 500 000 do2 000 000

latentne (skrivena) upala vimena

Naglo nastaje zgrušavanje

želatinoznog izgleda, koje daljim pokretanjem

testatora ne nestaje

jako pozitivna(+++)

od 2 000 000 do15 000 000

klinički vidljiva upala vimena

Izvor: Rupić, B., (2010.): Fiziologija i patologija reprodukcije

Mastitis test ne treba provoditi u kolostralnom razdoblju i pred kraj lak-tacije, jer tada je normalno povećan broj leukocita u mlijeku i sigurno bi se javila pozitivna reakcija koja ustvari nebi značila oboljenje, što znači da bi do-bili pogrešan rezultat. Za krave kod kojih je mastitis-testom utvrđen povećan broj somatskih stanica potrebno je pozvati veterinara i započeti s liječenjem. Prvo bi se uzeo uzorak mlijeka za mikrobiološku pretragu, kako bi se utvrdilo da se radi o upali izazvanoj patogenim mikroorganizmima ili je riječ o pore-mećaju sekrecije vimena. Nadalje je potrebno točno utvrditi koji je patogeni mikroorganizam uzrokovao upalu, te se na osnovu toga izrađuje antibiogram po kome se precizno određuje potrebna terapija liječenja.

Ponekad jedna ili više krava mogu pokazivati pozitivnu reakciju korište-njem mastitis-testa (povećan broj leukocita), a da se mikrobiološkom pretra-gom ne pronađu patogeni mikroorganizmi u mlijeku. To je znak da se krave muzu na pogrešan, grub način ili da se pojavio kvar na sustavu za mužnju, što je dovelo do najblažeg oblika upale vimena tzv. poremećaja sekrecije vime-na. Tada treba otkloniti kvarove na sustavu za mužnju.

Primjenom mastitis-testa na brz i jednostavan način mogu se otkriti po-

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

57

jave latentnog (prikrivenog) oblika mastitisa, što omogućava rani početak liječenja i pravovremeno sprečavanje širenja zaraze u stadu mliječnih krava. Rano otkrivanje i liječenje upale vimena je iznimno važno jer se tako skraćuje vrijeme liječenja, umanjuje ili sprečava širenje oboljenja u stadu, umanjuju se posljedice oboljenja vimena, rezultati liječenja su bolji, a novčani gubitci su manji. Stoga je opravdano da se njime koriste proizvođači mlijeka, a ne da to traže od veterinara. Svaki ozbiljan proizvođač mlijeka treba prakticirati provođenje mastitis-testa (za početak se trebaju obratiti veterinaru ili agro-nomu specijaliziranom za stočarstvo da im se praktično pokaže provedba te-sta), kako bi na vrijeme otkrivali oboljenja i pozvali veterinara da započne s liječenjem.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

58

8. Literatura

Asaj, A., (2003.): Higijena na farmi i u okolišu. ZagrebHavranek, Jasmina., V. Rupić., (2003.): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska

mljekarska udruga ZagrebCaput, P., (1996.): Govedarstvo. Sveučilišni udžbenik. ZagrebCaput, P., (1980.): Utjecaj dobi krava na proizvodnju mlijeka i točnost procje-

ne uzgojne vrijednosti. Stočarstvo.Rupić, V., (2010.): Zaštita zdravlja domaćih životinja – Fiziologija i patologija

reprodukcije. Sveučilišni udžbenik. ZagrebRupić, V., (2011.): Zaštita zdravlja domaćih životinja - Higijena smještaja i drža-

nja domaćih životinja. Sveučilišni udžbenik. ZagrebKralik, Gordana., Z. Adámek., Mirjana, Baban., I. Bogut., Veska, Gantner., S.

Ivanković., (2011.): Zootehnika. Poljoprivredni fakultet u OsjekuGlavić, M., (2010.): Dobra higijenska praksa u proizvodnji mlijeka. Stručni pri-

ručnik projekta FARMA ( Fosttering agricultural markets activity )Ivanković, S., I. Bogut., V. Batinić., M. Ćurković., (2013.): Sirovine animalnog

porijekla. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet. Sveučilište u MostaruMorgan, Terrig. G., et al., (2004.): Vodič za dobru farmersku praksu u proizvod-

nji mlijeka. Međunarodna mljekarska federacija (IDF) i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO)

Tomaše – Đuranec, Vesna., et al., (2008.): Higijena mlijeka od krave do tržišta. Stručni priručnik projekta “Mlijeko – higijena mlijeka od krave do tržišta”. Kopriv-ničko – križevačka županija

Domaćinović, M., Z. Antunović., P. Mijić., Marcela, Šperanda., et al., (2008.): Proizvodnja mlijeka. Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Majić, B., (1986.): Upute o mužnji za veću i bolju proizvodnju mlijeka. Poslov-ne zajednice za stočarstvo Zagreb.

Mendler, Z., (1995.): Zaštita zdravlja vimena. Poljodjelski vjesnik OsijekTrtovac, Zumreta., (2011.): Higijenski uslovi za dobijanje kvalitetnog mlijeka.

Poljoprivredna savjetodavna i stručna služba Novi Pazar d.o.o., Bilten br. 25.Vučemilo, Marija., Bara, Vinković., (2005.): Higijena mužnje. Krmiva 47, str. 327

– 332. ZagrebMašek, T., Vlasta, Šerman., Ž. Mikulec., Nora, Mas., H. Valpotić., (2005.): Hranid-

ba i postupak s mliječnim kravama u suhostaju. Krmiva 47, str. 127 – 135. ZagrebSamardžija, Dubravka., N. Antunac., (2002.): Važnost dokazivanja prisutnosti

antibiotičkih ostataka u mlijeku. Mljekarstvo 52, str. 61 – 70.

HIG

IJEN

A U

PRO

IZVO

DN

JI M

LIJE

KA

60