SEMINARSKI RAD

Vještina održavanja higijene kao metoda samostalne vještine slijepih osoba

Sadržaj :

1. Uvod ...................................................................................................................................... 2

2. Savjeti u kupaonici ................................................................................................................ 3

2.1. Pranje zubi ..................................................................................................................... 3

3. Kupanje ................................................................................................................................. 4

4. Brijanje .................................................................................................................................. 5

4.1. Depiliranje kod žena ....................................................................................................... 5

5. Pranje kose ............................................................................................................................ 6

5.1. Njegovanje kose .............................................................................................................. 6

5.2. Češljanje kose ................................................................................................................. 6

5.3. Razdjeljivanje i friziranje kose ......................................................................................... 6

6. Njega kože ............................................................................................................................ 7

7. Njega noktiju ......................................................................................................................... 8

7.1.Obrezivanje noktiju ........................................................................................................... 8

8. Useknjivanje ......................................................................................................................... 9

9. Kapanje u oči .......................................................................................................................10

9.1. Mast za oči .................................................................................................................... 10

10. Primjena kozmetike ........................................................................................................... 11

10.1.Crvenilo za usne ........................................................................................................... 11

10.2. Maskara ...................................................................................................................... 12

10.3. Nakit ............................................................................................................................ 12

11. Uporaba toalete ................................................................................................................. 13

12. Istraživanja ........................................................................................................................ 14

12.1. Usporedba karijesa i oralne higijene među slijepom djecom školskog uzrasta i djece sa urednim vidom .................................................................................................................... 14

12.2. Istraživanje o brizi za oralnu higijenu ........................................................................ 15

13. Zaključak ........................................................................................................................... 16

14. Literatura ........................................................................................................................... 17

1. UVOD

Jedan od najvažnijih ciljeva odgoja, obrazovanja ili rehabilitacije slijepih je njihovo

osposobljavanje za samostalan i nezavisan život. Nezavisno od stupnja oštećenja vida, dijete

se razvija po istim zakonitostima kao i sva druga djeca. Slijepe i slabovidne osobe imaju iste

predispozicije za psihički i fizički razvoj kao i druge osobe, ali zahtjevaju podršku uže i šire

društvene sredine, za dostizanje ravnopravnosti u svim segmentima života, i ispoljavanje

posebnih vještina, sposobnosti i stvaralaštva. Postoje velike varijacije u biopsihosocijalnim

karakterisitikama u populaciji osoba sa oštećenjem vida, kao i kod osoba intaktnog vida. Te

specifične karakteristike, variraju u ovisnosti od : spola, uzrasta, saznajnim, motornih ,

senzornih sposobnosti, oštećenja vida kao uzroka sljepoće ili slabovidnosti, vremena

nastanka, stupnja oštećenja vida, širine i drugih odlika vidnog polja, percepcije, prisutnost

drugih oštećenja. Usvajanjem novih sadržaja obogaćuju se životna iskustva ove djece te tako

smanjuju razlike koje se odnose na njihove osobine, sposobnosti i mogućnosti, a koje se često

javljaju između djece s oštećenjem vida i njihovih videćih vršnjaka. Za slijepu je djecu veoma

važno da usvoje čitav niz praktičnih umijeća te da nauče vladati tehnikama što ih videče

osobe brzo i sigurno primjenjuju u svakodnevnom životu.Učenje osobne higijene i neovisnost

u dotjerivanju važni su za sve učenike sa oštećenjem vida. To je jednako važno i za slijepe i

za slabovidne osobe. Nekim osobama treba više vremena za usvajanje nekih vještina, ali je

bitno da se potiče neovisnot, i da se izbjegava opcija da mi uradimo posao za njih. Treba imati

na umu da su osobe ojsetljive i da se poštuje privatnost osobe kod podučavanja osobne

higijene. Mnogo od tih vještina se steknu kod kuće, dok je za neke potrebno podučavanje

ukoliko nisu usvojene ili nisu pravilno usvojene.

Ključna riječ: lična higijena, metode održavanja higijene, vještina samostalnosti.

2.

2. SAVJETI U KUPAONICI

Obitelji može uveliko pomoći osobi radeći jednostavne prilagodbe u kupaonici kako bi se

osoba mogla kretati, identificirate tražene predmete i osjećati se sigurno.Koristiti ne klizajuće

prostirke na podu i u kadi. Ako je osoba slabovidna koristiti ručnike sa jarkim

bojama.Ugraditi drške na zid, i na rub zida od kade, kako bi se osoba mogla pridržavati i

orijentirati. Govoreća vaga za mjerenje težine može pomoći slijepoj osobi za praćenje tjelesne

težine. Koristiti plastične boce za šampone i ostale kozmetičke preparate, a ne staklene boce.

Ako je u pitanju slabovidna osoba kupovati šampone i sapune sa kontrasnim bojama.Uvijek

ostavljati stvari na isto mjesto kako bi ih slijepa osoba mogla identificirati. Tijekom

obavljanja toaleta obučiti osobu da uvijek koristi svoj ručnik za brisanje ruku. (1)

2.1. Pranje zubi

Tubu treba ispravno otvoriti i zatvoriti. Sadržaj se mora odozdo istiskivati iz tube. Teško je

odmjeriti pravu količinu. Kad dijete stavlja zubnu pastu na četkicu, treba je mazati uz prste.

Nadalje je potrebno izravno iz tube metnuti malo paste između usana i zubi.Potom se prelazi

na pranje. Zubi se trljaju četkicom u vertikalnom pravcu idući od mjesta otkuda počinju desni;

pere se i gornja i donja vilica s unutarnje i vanjske strane. Pjenu izbacivati u umivaonik, a ne

mimo njega ili čak na odjeću. Potom četkicu za zube - za što je potrebno vježbati upravljanje

vodenog mlaza na četkicu - valja isprati te je (s drškom nadolje) staviti u čašu. Kad je pranje

zubi završeno, vanjski se dio usta krpom za brisanje ili ručnikom očisti i osuši. Za slijepe je

najprikladnija tuba pričvršćena za četkicu. Time se na četkicu veoma lako metne potrebna

količina.

Opažene pogreške: slijepi često zaprljaju zubnom pastom lice i odjeću, ne isperu četkicu,

moraju tražiti kapicu za zatvaranje tube ili ne operu umivaonik. (2)

_____________________________

(1)Janis, Ireland, K. (2013.) Daily living skills for children whit Visual Impairments or Blindness (on line); Objavljeno: 2013, Dostupno na: www.rnib.org.uk

(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

3.

3. KUPANJE

Učenici moraju naučiti kako se rukuje slavinom, ručnom prskalicom. Kabinu i kadu za

kupanje treba pred početak pripremiti za upotrebu, a po završetku ih opet dovesti u red. Sapun

treba bez pjene vratiti na njegovo mjesto, krpu za pranje i ručnik uredno spremiti, a prljavo

rublje skloniti. Učenike je prije svega potrebno navikavati da sustavno peru čitavo tijelo, da s

njega ispiru sapunicu i da ga brišu. Treba ih uputiti da se moraju osobito pažljivo prati dijelovi

tijela kao: pupak, genitalije, koljena, laktovi itd. Treba ih upozoriti na neke osnovne stvari kao

što su podešavanje vode za kupanje kako ne bih došlo do povrijeđivanja. Prilagoditi im

šampone, tj.označiti šampone za tuširanje i za pranje kose, kako bi ih mogli identificirati.

Mogu se označiti oznakama na Brailovom pismu, ili gumicama, npr dvije gumice na šampon

za kosu, jednu za tuširanje, a mogu ih razlikovati i po mirisu. (2)

Organizacija je vrlo važna za kupanje i odijevanje poslije kupanja. Treba razmislite o tome

kako možemo postaviti prilagoditi kupatilo za slijepu osobu, tako da su stvari na

predvidljivim mjestima. Na primjer, u ormaru koristiti razdjeljke, odvojiti gaće od čarape.

Stavljanjem svih proizvode na potrebno mjesto vezano za kupanje u jednoj košari, učinit

ćemo olakšicu za slijepe da pronađu ono što žele. (3)

________________________________

(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

(3)American foundation for the blind (2014), Teaching Bathing and Dressing Skills (on line); Objavljeno: 2014, Dostupno na : www.afb.org/

4.

4. BRIJANJE

"Bio je pravi užitak imati na licu sapun za brijanje. Pjena mi je prodirala čak u nos, usta i uši,

zaprljao sam i košulju, ali sve to nije značilo ništa. Sada sam, eto, morao upotrijebiti brijaći

nožić. A to je, kako god se uzme, već radnja koju treba izvoditi veoma savjesno, osobito kada

dršću ruke. Ali, valjalo je produžiti. I produžio sam. Lijevom rukom vješto sam slijedio put

nožića po mome licu, kako bih ustanovio nisam li se gdjegod porezao. Uspješno sam

manevrirao vršcima prstiju, koje bih od časa do časa liznuo, jer sam računao da ću po razlici

okusa moći ustanoviti krv ako mi se pojavi na nožiću. Na taj način stalno sam uzimao uzorke,

pa da sam porezao nos, bio bih to primijetio. Bitka je napokon bila dobivena. Lice mi je bilo

glatko poput dječje "ritice" i, kako sam se nadao, izgledalo je dvaput ljepše. Oprao sam

umivaonik i zdjelicu za brijanje, uvjerio se da su slavine zavrnute, očistio i u torbicu složio

brijaći pribor, prebacio preko ramena ručnik i pošao prema kutiću gdje mi je bio krevet".

I doista: naš naputak glasi: vršcima prstiju pomno kontrolirati. Lijevom rukom potpomagati te

štititi oči, nos i uši. Razumije se da treba preporučiti električni brijaći aparat. I brijanje je

radnja koju treba sustavno obavljati. (2)

4.1. Depiliranje kod žena

Kod depiliranja pazuha treba korisiti lagane poteze i ide se od vrha prema dnu. Prije toga je

potrebno nanijeti sapun.Nakon završenog brijanja isprati vodom, i pod rukom osjetiti da li je

posao dobro obavljen, ako nije ponovit postupak, ali laganim pokretima da ne bi doslo do

povrijedivanja.

Kod depiliranja nogu, nanosi se sapun, kao i kod pazuha, i ide se laganim pokretima od

gležnja prema koljenu. Nakon toga isprati vodom i provjeriti rukama, da li je posao dobro

obavljen. (3)

______________________________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

(3)American foundation for the blind (2014), Teaching Bathing and Dressing Skills (on line); Objavljeno: 2014, Dostupno na :

www.afb.org/

5.

5. PRANJE KOSE

Kod pranja kose, potrebno je prepoznati šampone za kosu, koji smo prethodno označili,

namjestiti vodu, i pripremiti ručnik za kosu.Treba posebno ukazivati na važnost temeljita

ispiranja, jer se ponekad baš to zaboravi.

5.1. Njegovanje kose

Učenici obaju spolova moraju upoznati razliku između masne i suhe kose te postupak koji je s

time povezan.

5.2. Češljanje kose

Prvo se očisti češalj i četka. Trebalo bi preporučiti uporabu frizerske kreme. Nakon češljanja

(četkanja) kose mora se iščetkati odjeća; to treba postati navikom. Perut je pahuljasta, pa se po

tome može prepoznati opipom.

5.3. Razdjeljivanje i friziranje kose

Ponajprije treba vidjeti kakva je frizura najprikladnija za dotičnu djevojčicu. Valjalo bi prije

svega preporučivati frizure koje se daju lako urediti, dakle uglavnom kratke, glatke modele.

Da bismo razdijelili kosu, treba je prvo prebaciti naprijed i onda je - idući odakle se ima

praviti razdjeljak - razmjestiti lijevom rukom na lijevu, a desnom na desnu stranu. Na to treba

prstima prekontrolirati kako stoji razdjeljak, a onda kosu zagladiti rukama. Rutina, koja je za

to potrebna, može se steći samo intenzivnim vježbanjem.Učenicama odnosno učenicima valja

ucijepiti naviku da s vremena na vrijeme prijeđu rukom po kosi, kako bi mogli provjeriti

stanje svoje frizure. Kosu je prijeko potrebno dati pravodobno šišati.Spretne djevojčice mogu

naučiti da same prave uvojke. To je veoma korisno. Jer tek pošto se zaposle, one možda neće

imati dovoljno novaca da često odlaze k frizeru. (2)

_____________________________________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

6.

6. NjEGA KOŽE

Učenica mora najprije saznati koje su osobine njezine kože. Potom je valja poučiti u redovitoj

njezi kože na licu, vratu i rukama. U njegu kože ide čišćenje, hranjenje i stimulacija kože.Da

bi mogla ustanoviti čime joj se koža odlikuje, slijepa djevojčica mora prstima opipavati

vlastito lice. To je ponekad teško, jer od čitanja Brailleova pisma mnoge djevojčice znaju

dobiti žuljeve na jagodicama prstiju.

U takvim slučajevima treba opipavati drugim dijelovima prstiju. Tu jednostavnu radnju valja

više puta dnevno ponavljati, što će reći smatrati je svakodnevnom rutinskom radnjom. Na taj

način djevojčice upoznavaju svoju kožu, pa mogu znati gdje im je ona masna ili manje masna

te što je potrebno za njezinu njegu.

Krema za kožu nanosi se uobičajenim načinom. Najprije se odvrne kapica za zatvaranje i

odloži na određeno mjesto. Potom se malo kreme metne na oba obraza, nos, bradu i čelo te u.

nastavku sustavno razmaze trljanjem.(2)

_____________________________________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

7.

7. NJEGA NOKTIJU

Nokte treba čistiti i njegovati u fiksiranim vremenskim razmacima te nakon radnji kojima se

onečišćuju ruke. Slijepi ne mogu primijetiti da su im nokti prljavi. Zato slijepa djeca mlađe

dobi ni nisu kadra shvatiti važnost dobro njegovanih noktiju. Ali ako ih tome ne naučimo,

doživljavat će kasnije neugodne posljedice u svome socijalnom životu. Zbog toga im njega

noktiju mora postati čvrstom navikom. To jednako vrijedi i za redovito pranje ruku.

7.1.Obrezivanje noktiju

Dokle se nokat može odrezati, moguće je osjetiti krakom škarica koji klizi između nokta i

jagodice. Rezati treba uvijek od prsta prema vanjskoj strani nokta. Tako će se izbjeći zarezi u

kožu. Obrezivanje noktiju ide još bolje ako se slijepi služi tzv. "rezačem za nokte". Ipak je,

općenito uzevši, struganje rašpicom lakše od obrezivanja. To je tako i u videćih. I njima je

lakše rezati nokte na nedominantnoj nego na dominentnoj ruci. Oni očima procjenjuju i

kontroliraju koliko im širok komadić nokta valja odrezati. Pri brzu rezanju sitni komadići

nokta frcaju ponekad naokolo. Obrezivanje noktiju na nedominantnoj ruci relativno je lakše i

zbog toga što je dominantna ruka vješta u rezanju po određenoj crti.

Znatno je tegobnije rezati nokte nedominantnom rukom. U tom se slučaju katkada duž željene

crte otkidaju srpasti komadići. To dugo vremena ne ide tako glatko. (2)

__________________________________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

8.

8. USEKNJIVANJE

Rupčić treba izvaditi iz džepa tako da sa sobom ne povuče ostali džepni sadržaj. Moramo

naučiti slijepog učenika da osjeti koji je dio rupčića već upotrebljen. Ako on to umije, treba

upotrebljeni dio saviti i držati ga, a useknuti se u dio koji se na nj nastavlja. Onda se rupčić,

koji pri tom ne smije "lepršati", opet spremi u džep.

Opažene pogreške: često iziđe na vidjelo cjelokupni sadržaj džepa ili se pak razmatanje

rupčića i useknjivanje obavljaju suviše napadno. Ponekad nosna sluz dospije i na lice, ili se

nos ne obriše do kraja. (2)

______________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

9.

9. KAPANJE U OČI

Prvo valja temeljito oprati ruke. Prije nego što dijete počne kapati, mora točno provjeriti jesu

li to doista njegove kapljice. One se mogu označiti naljepnicom, znakom na Brailleovu pismu

itd.

Da bi se napunila kapaljka, treba uvijek pritisnuti mali gumeni cilindar. Vrh kapaljke ne smije

se držati prema gore, jer inače u gumeni valjak dođe tekućina, a nije sigurno da u njemu nema

kakvih klica bolesti.

Sada kapaljku treba držati tik uz samo oko, paralelno s rubovima kapaka. Veoma osjetljiva

rožnica kao ni kapci ni trepavice ne smiju se pri tom dodirivati, jer bi inače u cjevčicu mogle

dospjeti bakterije. Kapaljku će dijete najbolje držati u tome položaju ako kažiprstom jedne

ruke bude tiskalo prema korijenu nosa i ujedno na pobočni brid kapaljke. Onda kažiprstom i

srednjakom druge ruke treba oprezno povući donji kapak naniže te u tako nastalu spojničnu

vrećicu očne jabučice ukapnuti jednu ili dvije kapi. Napokon valja oko oprezno zatvoriti, kako

bi tekućina došla u doticaj s čitavom površinom spojnične vrećice i rožnice. Prije svega je,

dakle, važno ne stisnuti oko, jer bi tada iz njega iscurile kapljice. (2) (4)

9.1. Mast za oči

Očna se mast - s unutarnje strane očnoga ugla prema vanjskoj - izravno iz tube ubrizga u

spojničnu vrećicu. Pri tom valja paziti da tuba ne dodirne oko. Onda se oko oprezno zatvori. (2)

_____________________________________________(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

(4)Hrvatski savez slijepih (2009), Savjeti (on line), Objavljeno (2009.), Dostupno na: www.savez-slijepih.hr

10.

10. PRIMJENA KOZMETIKE

S obzirom na dana svojstva kože, u djevojčica treba razvijati diskriminativnu sposobnost i na

kozmetičkom području. Slijepe ne mogu čitati različite upute za upotrebu, pa ih već zbog

toga, pod vodstvom kozmetičarke, treba podvrći intenzivnim vježbama u stavljanju pristojne

"šminke".Boje se ponekad mogu raspoznati po različitim kapicama za zatvaranje, a u

protivnom se moraju obilježiti.

"Šminka" u obliku tekućine: najprije se malo tekućine iz tube uzme u ruku te nešto od toga

vršcima prstiju nanese na obraze, nos, bradu i čelo. Potom se sa tri srednja prsta desne ruke

posve ravnomjerno razmazuje po obrazu, dok u isto vrijeme tri srednja prsta lijeve ruke

napinju kožu na obrazu. Onda pak treba još malo tekućine nanijeti zrakasto na vrat i oko

ušiju.Kod mjesta gdje počinje kosa, kod čela i ušiju potrebno je posebno paziti, jer one, koje

se "šminkaju", lako naginju tome da na ta mjesta, stavljaju predebele naslage "šminke".Na

kraju valja reći da i ovdje treba sustavno postupati te da se ne smije zaboraviti gdje je već

jedanput stavljena tekućina.

"Šminka" u obliku praška: da bi se koža mogla što bolje osjetiti, kozmetička sredstva u obliku

praška treba nanositi s nešto gaze ili pak pomoću tanka rupčića. Na kraju se lice mora planski

očetkati četkom. Opažene pogreške: "šminka" se često ne rasporedi ravnomjerno, ili se

kozmetička sredstva skupe na mjestu gdje počinje kosa. (2) (5) (6)

10.1.Crvenilo za usne

Radi izbora prave boje treba zamoliti za pomoć pouzdanu prijateljicu. Kad se crvenilo stavlja

na usne, tri srednja prsta lijeve ruke moraju razgraničiti usnenu od ostale kože. Kod gornje je

to usne jednostavnije nego kod donje.Kraj usnene kože u mnogih je djevojčica veoma teško

napipati prstima. Stoga je za te djevojčice bolje da u tu svrhu upotrebljavaju svoj jezik. One

treba da vrhom jezika osjete gdje se koža mijenja. Tu onda trebaju položiti kažiprst, pa potom

nanositi boju i to najprije na to mjesto, a nakon toga, komadić po komadić, na preostali dio

usnene kože.Djevojčica može također pritisnuti usne jednu na drugu, u sredini povući potez

crvenilom te onda usne tiskati jednu prema drugoj i pokretati ih. (2)

11.

10.2. Maskara

Da bi stavili pravu količinu maskare na četkicu , uviti četkom unutar boce jednom ili dva

puta. Potom povući kist iz boce . Držati ručku od maskare poput lista za olovku sa placem i

dva prsta (kažiprst i srednji prst). Staviti suprotnu ruku, zavisno od otga koja vam je

dominantna ispod oka, i laganim pokretima nanijeti maskaru. Ta nam ruka pomaže da bih

ruka kojom nanosimo maskaru bila mirna. Pokušati što polaganij trepćati. (5)

10.3. Nakit

Ovdje ne valja ništa što je suviše. Nošeni komadi moraju biti jednostavni i nenametljivi.

Djevojčicama treba savjetovati neka uvijek zamole koju (videću) prijateljicu da iskreno kaže

da li im pristaje određeni komad nakita. (2)

______________________________________________

(2) Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb.

(5) Living blind, Applying Make up (on line), Objavljeno (2009), Dostupno na www.livingblind.com

(6) Cyral Miller, Taking up Makeup (2010), (on line), Objavljneo: (1.11.2010), Dostupno na: www.tsbvi.edu

12.

11.UPORABA TOALETE

Mnogi rodeitelji ne uče svoju djecu upotrebi toaleta do druge godine života. I mnoga djeca ne

usvojene na vrijeme navike koje su vezane za upotrebu toaleta. Stoga treba početi djecu

pripremati od ranije dobi da usvajaju navike svakodnevne upotrebe toaleta kako bi na vrijeme

sprijelili nježeljene poteškoće.

Ovdje se osobito važnom čini navika da se sjedalo preventivno obriše toaletnim papirom. Isto

tako čvrstom navikom mora postati i kontroliranje odjeće po uporabi toalete. Djecu treba

upoznati s raznim uređajima za ispiranje, jer inače u praksi mogu nastupiti poteškoće.

Uostalom, kome od videćih može pasti na pamet da mora povući za pritisno dugme ili pak

dolje potegnuti cijev između rezervoara za vodu i klozeta da bi isprao WC? Manju djecu često

uznemiruje šum od ispiranja. Stoga bi im trebalo više puta dati da opipaju odakle dolazi voda

i što se to tu zapravo zbiva. Mlađe valja upućivati da je najbolje ako uriniraju sjedeći ili u

"jahaćem sjedu".

Slične poteškoće javljaju se ponekad i kod pranja ruku u restoranima i sl. Ako na umivaoniku

nema slavine, tada negdje ispod njega može, npr., biti montirana pedala ili, na podu, gumena

polukugla, na koje treba stati nogom.

___________________________

(2). Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih Hrvatske, Zagreb. (7) Getting Ready for Potty Training, Objavljeno: 2014, Dostupno na: www.familyconnect.org

13.

12. ISTRAŽIVANJA

12.1. Usporedba karijesa i oralne higijene među slijepom djecom školskog uzrasta i

djece sa urednim vidom

Istraživanje je proveo Universal Research JournalDentistry, 2012 godine. Ciljevi istraživanja

bili su procijeniti prevalenciju karijesa i oralne higijene između slabovidne djece i usporediti

te parametre s onom grupom djece bez vizualnih smetnji.

Materijal i metode : Ukupno je bilo 704 djece,na uzrastu od 6-15 godina, i izabrano je 354

slijepe djece i 350 videće djece. Podatci su preuzeti od strane analize WHO iz 1997 godine.

Podaci su analizirani pomoću jednostavne statistike, uključujući srednju vrijednost i postotke.

Rezultati :Istraživanje je pokazalo da je prevalencija karijesa kod videće djece bila 60 % , a

31,5 % u slijepih i slabovidnih. Status oralne higijene su pokazali da je prosječna vrijednost u

kategoriji dobro stojeće djece bila 0,19 i 0,67 , u srednjoj kategoriji bio je 0,22 i 0,1 i u lošoj

socijalnoj kategoriji bio je 0,40 i 0,23 u slabovidne djece u odnosu na djecu bez oštećenja.

Zaključak : Ako se stomatološke zdravstvene mjere savjesti higijene zuba prenesu na

roditelje, uključujući tehnike četkanja zuba i održavanja higijene zuba i savjeta vezanih za

zdravu prehranu , incidenca karijesa može se svesti na najmanju moguću mjeru, te može

smanjiti dentalne bolesti i ublažiti proces uništavanja zuba. Dentalno zdravlje može se

poboljšati redovnim stomatološkim pregledim i pomnim praćenjem zdravstvengo stanja. (8)

__________________________________________(8)Wolters Kluwer Health, Universal Research Journal of Dentristry, (Online), Objavljneo: 20 Decembera, 2012, Dostupno na: www.urjd.org

14.

12.2. Istraživanje o brizi za oralnu higijenu i paradontološki status slijepih i videćih

osoba

Istraživanje je proveo stomatološki fakultet u Malaziji. Ispitivali su praksu oralne higijene i

parodontni status slabovidnih osoba. Ispitanici su bili odrasle slabovidne osobe koje su bile

članice Udurge za slijele MAB. Podatci su prikupljani direktnim kontaktom sa članovima

udruženja i kliničkim stomatološkim ispitivanjem.

Trideset i devet odraslih osoba bilo je je podvrgnuto pregledu (65%), od toga većina je bila

žene njih oko 56,4%, te su pripadale dobnoj skupini od 66,7 %. Oko polovine bile su slijepe

osobe, 20,5 % ima ostatke vida na oba oka, ili bar jedno oko sa urednim vidom.

Oko 82,1 % ispitanika četka barem jedan put dnevno svoje zube, 97,4% koristi četkicu i pastu

za zube, ali ne koriste zubni konac.

53,8% ispitnaika je imalo simptome osjetljivih zuba, a 43, 6 % je imalo upaljene desni.

Prosječni postotak mjesta s plaketom i krvarenja su 81,7 % , a 35,1 respektivno .

Iako su se izjasnili da imaju dobre higijenske navike, parodontni status bio je siromašam i

periodontala potrebe liječenja bile su visoke .

_________________________________________(9) Global Journal of Health Science, Self-Reported Oral Hygiene Practices and Periodontal Status of Visually Impaired Adults, (Online), Objavljeno: 2.Octobar,

2010, Dostupno na: www.ccsenet.org/gjhs

15.

13. ZAKLJUČAK

Oštećenje vida je samo jedan od mnogobrojnih činilaca koji multipliciranim interekacijama

determinišu razvoj djeteta. Nezaivisno od stepena oštećenja vida dijete se razvija po istim

zakonitostima kao i sva druga djeca. (10) (Tulumović, str 5.)

Da bi neka osoba bila neovisna neophodno je osigurati nužne preduvjete. Jedan od najvažnijih

preduvjeta neovisnog življenja je mogućnost samostalnog obavljanja svakodnevnih životnih

zadaća. U današnje vrijeme, ubrzane modernizacije života, sve veći broj ljudi ima poteškoća u

uspješnom savladavanju životnih zadaća. Taj problem je još izraženiji kod osoba s

oštećenjima vida; koje zbog svog vizualnog oštećenja nisu u mogućnosti uspješno savladavati

svakodnevne zadaće.

Samo područje higijena je kod mlađe populacije (djece, srednjoškolaca) bitna samim tim jer

je to period intenzivnog rasta i razvoja i period kad su djeca preosjetljiva, sklona izbjegavanju

stečenih higijenskih navika, a pri čemu je potreban i poseban pristup u savladavanju

određenih novih higijenskih navika.

Pod ličnom higijenom podrazumijeva se skup postupaka za zaštitu i unaprijeđenje zdravlja

koje provodi pojedinac, osiguravajući uslove za njihovo provođenje. Dobra lična higijena

jedna je od najvažnijih prepreka pojavi zaraznih, a i drugih bolestima među cijelom

populacijom.

„Samo zato što čovjek ne koristi svoje oči, ne znači da nema dobru viziju."

-Stevie Wonder-

16.

14. LITERATURA

1. Janis, Ireland, K. (2013.) Daily living skills for children whit Visual Impairments or

Blindness (on line); Objavljeno: 2013, Dostupno na: www.rnib.org.uk

2. Hesling, K. (1979), Osposobljavanje slijepe djece za svakodnevni život, Savez slijepih

Hrvatske, Zagreb.

3. American foundation for the blind (2014), Teaching Bathing and Dressing Skills ( Online);

Objavljeno: 2014, Dostupno na : www.afb.org/

4. Hrvatski savez slijepih (2009), Savjeti (Onlline), Objavljeno (2009.), Dostupno na:

www.savez-slijepih.hr

5. Living blind, Applying Make up (Online), Objavljeno (2009), Dostupno na

www.livingblind.com

6. Cyral Miller, Taking up Makeup (2010), (Online); Objavljneo: (1.11.2010), Dostupno na:

www.tsbvi.edu

7. FamilyConnect, Getting Ready for Potty Training, Objavljeno: 2014, Dostupno na:

www.familyconnect.org

8. Wolters Kluwer Health, Universal Research Journal of Dentristry, (Online), Objavljeno:

20 Decembera, 2012, Dostupno na: www.urjd.org

9. Global Journal of Health Science, Self-Reported Oral Hygiene Practices and Periodontal

Status of Visually Impaired Adults, (Online), Objavljeno: 2.Octobar, 2010, Dostupno na:

www.ccsenet.org/gjhs

10. Tulumović Š., Usmena i pismene komunikacija djece sa oštećenjem vida, Tuzla OFF-

SET, 2013

11. BreakingBlind, Blind Makeup Perfection, Objavljeno 1.1.2013, Dostupno na :

www.youtube.com

17.