HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I

  • View
    245

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 1

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I TREBINJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI prof.dr.sc. Mijo Vranje, dipl.ing.gra. Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu doc. dr. sc. Maja Prskalo, dipl. ing. gra. Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru mr. sc. Tatjana Deba, dipl. ing. gra. Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru Saetak: Otjecanje sa slivova rijeke Neretve i Trebinjice dogaa se u vrlo sloenim uvjetima razvijenog kra, gdje je teenje uglavnom podzemno kroz razgranati pukotinski i kanalski sustav okrene stijene. Vodni reim uvjetuje sve bitne odrednice ivota na slivu. Prostorni poloaj i raspored oborina na slivovima daje im veliki energetski potencijal, to je jo u proteklom stoljeu prepoznato i do dananjih dana tehnikim rjeenjima veim dijelom iskoriteno. Izgradnjom na slivu, naroito hidroenergetskih sustava, bitno se promijenio vodni reim.

    Kljune rijei: sliv, otjecanje na slivu, kr, hidrogeologija, hidroenergija, vodoprivreda. urbanizacija HYDROLOGY AND HYDROGEOLOGY OF THE NERETVA AND TREBINJICA BASINS, OVERVIEW OF THE CONSTRUCTION OF PART OF THE HE SYSTEM - UPPER HORIZONS Abstract: Runoff from the basins of Neretva and Trebinjica rivers takes place in very complex conditions of developed karst, where flows are mainly subsurface through an extensive cracked and channeled system of karstified rock. Water regime determines all essential characteristics of life in the basin. The spatial position and distribution of precipitation in the basins gives them a high energy potential, which was recognized back in the last century and mostly used by technical solutions to the present day. Construction in the basin, especially of hydroelectric systems, has significantly changed the water regime. Key words: basin, runoff in basin, karst hydrogeology, water energy, water management, urbanization

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 2

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

    1. UVOD Na istonoj obali Jadranskog mora rijeka Neretva je najvei vodotok, na ijem slivu se zbog vrlo povoljnih uvjeta dogodio intenzivan razvoj i izgradnja. Procjenjuje se da je povrina sliva 8000 do 10000 km2 (orografski ili hidrografski), od ega je 280 km2 u Republici Hrvatskoj. Duina rijeke je 215 km, od ega je 22 km u RH. Rijeka Neretve tee priblino sredinom sliva dijelei ga na istoni i zapadni dio. Apsolutne visinske kote terena znatno su vie na istonom dijelu, pa taj dio ima vei hidroenergetski potencijal. To je razlog da je na tom dijelu detaljnije istraena hidrogeologija i procesi otjecanja sa sliva. Istraivanje, planiranje, projektiranje te izgradnja hidroenergetskih kao i vodoprivrednih sustava traje jo od prve polovice prolog stoljea, a u podruju delte jo od 17. stoljea. Nekadanje prirodno stanje na slivu potpuno je izmijenjeno izgradnjom, posebno hidroenergetskog sustava uz znatno pogoranje na niim dijelovima sliva. Daljom izgradnjom tog sustava, a da se zahvat ne uskladi s ostalim sektorima navezanim na vodni reim, moe dovesti samo do jo veeg pogoranja. U ovom radu kao osnovni izvor podataka i informacija koriten je arhiv Hrvatskih voda, Vodnogospodarsko podruje Split, vie od 500 elaborata.

    2. OTJECANJE SA SLIVA U prosjenoj hidrolokoj godini oborine su vremenski i prostorno neravnomjerno rasporeene, 70% padne zimi (studeni - travanj). Na slici 1 nacrtane su izohijete za prosjenu godinu, dobivene na osnovi meteorolokih mjerenja do 1996. godine. U pravilu zimsko razdoblje je naglaeno kiovito, a ljeti su sue. Meutim, u posljednih nekoliko godina vrijeme se bitno mijenja. Dogaaju se izuzetno sune zime, kao npr. 2003., 2009. i 2010/2011., dok su zima i proljee 2013. godine izuzetno kioviti.

    Slika 1. Sliv Neretve i izohijete

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 3

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

    Slika 2. Prosjene godinje oborine na istonom dijelu sliva

    Pala oborina sa sliva otjee prema moru ovisno o morfologiji i hidrogeolokim odnosima na slivu. Openito otjecanje sa sliva se moe podijeliti na dva karakteristina podruja (slika 3): A- gornja Neretva preteito u trijaskim formacijama sa iroko razgranatom mreom povrinskih vodotoka koji utjeu u rijeku Neretvu B- srednja i donja Neretva preteito u vapnencima velike vodopropusnosti, gdje je otjecanje uglavnom podzemno prema rijeci Neretvi i prema moru.

    Slika 3. Dva karakteristina podruja otjecanja

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 4

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice Na slivu je niz krkih polja, koja su povremeno plavljena obino u najniim dijelovima, a neka i u cijelosti. Otjecanjem pale oborine dogaaju se erozijski procesi, a u geolokoj prolosti bili su izuzetno naglaeni, pa se na uu rijeke u more u dubokom morskom zaljevu stvarala delta (slika 4).

    Slika 4. Delta rijeke Neretve prije izgradnje na slivu

    Dugogodinjim i detaljnim istranim radovima na istonom dijelu sliva utvreni su tokovi podzemne vode (slika 5 i 6). Uglavnom su obuhvaeni plii slojevi kra. to se dogaa u dubljim slojevima, ostaje nepoznanica. U krkim poljima su na sjeveroistonom kraju izvori, a na jugozapadnom ponori uz pojavu vie estavela u samom polju. U podruju Popovog polja i korita rijeke Trebinjice, koja je bila najdua evropska rijeka ponornica, je ovakvo stanje teenja naroito istaknuto.

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 5

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

    Slika 5. Tokovi podzemne vode na istonom dijelu sliva, situacija

    Slika 6. Tokovi podzemne vode na istonom dijelu sliva, popreni presjek

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 6

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

    3. IZGRAENOST NA SLIVU Raznom izgradnjom potpuno je izmijenjen vodni reim otjecanja sa sliva. Budui da pala oborina vrlo brzo ponire osnovna zamisao je to vie i to due zadrati vodu na povrini. Usvojen je koncept izgradnje akumulacijskih jezera i njihovo povezivanje u cilju osiguranja vode za potrebe hidroenergetike, poljoprivrede i vodoopskrbe Postavljen je kriterij da se prirodni minimalni protoci uvaavaju ili po mogunosti poboljaju. Dominira sektor hidrenergetika i upravo izgradnja hidroenergetskih sustava je bitno izmijenila vodni reim. Izgraeno je (slika 7): HIDROENERGETSKI SUSTAV 1. Neretva 9 hidroelektrana a) Izgraeno HE Jablanica (1954.), HE Rama (1969.), HE Grabovica (1981.), HE Salakovac (1981.), HE Pe-Mlini (2004.) - rijeka Tihaljina, HE Mostarsko Blato (2012.) b) Planirano HE Konjic, HE Ulog 2. Trebinjica 7 hidroelektrana a) Izgraeno - Donji horizonti HE Dubrovnik i brana Gorica (1965.), HE Trebinje 1 i akumulacija Bilea (1968.), RHE apljina (1979.), HE Trebinje 2 (1981.) b) Planirano - Gornji horizonti HE Dabar, HE Bilea, HE Nevesinje AKUMULACIJE I JEZERA a) Izgraeno Riice, Tribistovo, Rama, Jablanica, Bilea b) Planirano Konjic, Ulog, Zalomka, Nevesinje, Klokun U Popovom polju izbetonirano je korito Trebinjice, ime je bitno promijenjeno funkcioniranje ponora i izvora, naroito izvora u Donjoj Neretvi i na dijelu obale Dubrovakog primorja. Uraena je melioracija dijela krkih polja, ali najveim dijelom se tek planira. Navodnjavanje se moe provoditi tek nakon to se izgradi sustav odvodnje. Smanjena je produkcija nanosa i on je uglavnom zadran u akumulacijama, tako da rijeka Neretva vie ne obnavlja korito i podruje delte.

  • Vranje, M., Prskalo M., Deba, T. 7

    Broj 5 lipanj, 2013

    Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

    Slika 7. Izgraenost na slivu rijeke Neretve

    4. PREVOENJE VODE IZ SLIVA NERETVE U SLIV TREBINJICE Da bi se to vie energetski iskoristila oborina pala na istonom dijelu sliva, kroz izgradnju Gornjih horizonata (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bilea), planira se izravno odvesti vodu iz podruja Nevesinjskog, Dabarskog i Fatnikog polja u akumulaciju Bileko jezero te dalje do HE Dubrovnik (slika 8). Time se oduzima dio vode koji pripada Buni, Bunici, i Bregavi, a posredno preko ponora u Popovom polju svim izvorima u Donjoj Neretvi i na Dubrovakom primorju. To se ve dogaa, jer su izgraeni tuneli (sli