HIDROLOGIJA DELTE NERETVE

Dr. Sc. Ognjen BONACCI prof. emeritus

Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, Split University, Croatia

E-mail: obonacci@gradst.hr

PROLINE-CE – Efficient Practices of Land Use Management Integrating Water

Resources Protection and Non-structural Flood Mitigation Experiences

U srpnju 2016. godine započeo je trogodišnji projekt PROLINE-CE

usredotočenog na pripremu transnacionalnih smjernica vezanih na

učinkovitu zaštitu resursa pitke vode. Cilj bi trebao biti postignut

razvojem održivih i odgovarajućih mjera korištenja zemljišta i

upravljanja kojima će se nastojati ublažiti i smanjiti suše i poplave

uzimajući u obzir klimatske promjene. Predložene nove mjere biti će

primjena i testirane na odabranim pilot područjima. Jedan od vidova

ovog projekta, kojem se treba posvetiti velika pozornost, je jačanje i

poticanje bliske suradnje svih uključenih zemalja, regija te općina u

pogledu razvoja zajedničkih, učinkovitih i održivih strategija za

budućnost.

01.12.2010. Vodostaj Neretve u Metkoviću danas je premašio 330 centimetara pa se rijeka izlila, a pod vodom su

ulice na desnoj obali rijeke - Zagrebačka ulica, Ulica Matije Gupca i druge. Poplavljene su ulice i

vrtovi, ali voda nije prodrla u obiteljske kuće kao u siječnju ove godine.

26.12.2010.

03.04.2013.

„NUISANCE“ POPLAVE - POPLAVE NEUGODE

Ramsarsko područje – delta rijeke Neretve

Vlaţno područje (močvarno područje) od

međunarodnog značenja

1. Name of wetland: Neretva delta Wetland general type: Wetland complex (A, H, J, )

2. Municipality, Country: Dubrovnik-Neretva County, Croatia

Coordinates: 43° 01' 40" N; 17° 34' 25" E

3. Wetland surface (km2): 127.42 Elevation (m): 0.5

Average depth/length/width (m): 0.5/20000/3000

4. Contributing surface area (km2): 3000 (?)

5. Contributing aquifer area (km2): 500 (?) Aquifer type: Water Table

6. Mean rainfall (mm/y): 1250 Mean T (ºC): 15.7 Mean ET (mm/y): 880

7. Underlying lithology : Carbonate rocks and carbonated sediments

8. Wetland genesis: Delta/estuary and floodplain

9. Wetland sediments: Sandy and organic-rich

10. Water source: Rainfall on the wetland, fluvial inundation and shallow groundwater

11. Groundwater flow type: Flow through and discharge area, closed, non saline Groundwater dependence: Shared

12. Hydroperiod: Seasonal and variable

13. Hydrochemistry: Electrical conductivity (mS/cm) (100-300); Dominant (>50 %) anion or two anions (Cl, SO4); Dominant (>50 %) cation or two cations (Na, Ca)

14. Dominant vegetation: Halophytic vegetation

15. Trophic state: Eutrophic vegetation

16. Functionality: Partly moderately altered (30%) and partly highly altered (70%)

17. State of knowledge: Water quality monitoring, biological information

18. Management status: Ramsar site; Management Authority

Opća svojstva vlaţnog područja delte

Situacija Ramsarskih područja Hutovo Blato i

delta rijeke Neretve

Usluge koje pruţa vlaţno područje delte

Neretve (1/2)

High ↑ Very rapidly increasing

Moderate ↗ Moderately increasing

Low → Continuing

Non-existent ↘ Moderately decreasing

Unknow n ↓ Very rapidly decreasing

Service's trendsService's status

Poljoprivreda

Stočarstvo

Ribarstvo

Voćarstvo

Lov i ribolov

Akvakultura

Agrokultura

Opskrba kvalitetnom pitkom vodom

Opskrba vodom za razne potrebe

Produkcija bioloških tvari

Produkcija mineralnih tvari

Genetska raznolikost i biotehnologija

Proizvodnja energije

Usluge koje pruţa vlaţno područje delte Neretve (2/2)

High ↑ Very rapidly increasing

Moderate ↗ Moderately increasing

Low → Continuing

Non-existent ↘ Moderately decreasing

Unknow n ↓ Very rapidly decreasing

Service's trendsService's status

Prirodne vrste bitne za zdravlje

Hidrološki režim (poplave, suše)

Prirodno pročišćavanje vode

Reguliranje sedimentacije

Biološka kontrola

Reguliranje ugljičnog dioksida

Reguliranje čistoće zraka

Utjecaj na lokalnu klimu

Turizam

Obrazovanje i znanost

Lokalna znanja i praksa

Vrijednost krajolika i estetika

Kulturni identitet

Religioznost i duhovnost

Geografija

Rijeka Neretva formira jedinstvenu deltu u kršu u kojoj pritoci

utječu u lagune i jezera kroz podzemni krški vodonosnik.

Delta se nalazi na jugu Hrvatske i pripada obali Jadranskog

mora.

18. siječnja 1993. delta vlaţno područje delte rijeke Neretve

(NRDW) upisano je kao Ramsarsko područje.

Površina mu iznosi 12.742 ha. Nadmorske visine se kreću između ±0 i 135 mnm.

Izvan 12.742 ha Ramsarskog područja u Hrvatskoj zakonom o

zaštiti prirode zaštićeno je još 1.724 ha. Postoji još više od

3.000 ha vlaţnog područja koje nije zakonski zaštićeno.

Klima Klima je Mediteranska s blagim kišnim zimama i toplim i relativno suhim

ljetima. Prosječna godišnja temperatura iznosi 15,7°C. U posljednjih

dvadesetak godina opaţen je značajan porast temperatura

zraka. Statistički značajan trend porasta temperatura pojavio

se od 1990. Minimalna dnevna temperatura u razdoblju prosinac-veljača kreće se oko 7°C. Rijetko pada ispod 0°C. Maksimum temperature se

javlja u srpnju i/ili kolovozu i moţe preći 40°C.

Prosječna godišnja oborina iznosi 1.250 mm. Prosinac je najkišovitiji, a

tijekom srpnja padne najmanje oborina.

Evapotranspiracija je procijenjena na oko 1000 mm.

Broj sati sijanja sunca godišnje prelazi vrijednost od 2.400 sati.

Krajobraz

Kao posljedica specifičnog načina ţivota lokalnog stanovništva koje

je prilagođeno stoljećima ţivota u vlaţnom području krajobraz delte

predstavlja jedinstveni u svijetu i stoga posebno vrijedni pejzaţ koji treba

štititi. Karakteriziran je mješavinom prirodnog vlaţnog područja s

poljoprivrednim zemljištem okruţenim krškim breţuljcima i morskom

obalom.

Poljoprivredno zemljište tradicionalno je kreirano procesom kopanja

kanala i formiranja malih poljoprivrednih površina od vlaţne zemlje

iskopane iz kanala.

Farmeri se kroz to područje kreću s tradicionalnim čamcima

nazvanim “trupa” i/ili “lađa”.

Osim tradicionalne poljoprivredne proizvodnje postoje i veliki

kompleksi intenzivne moderne proizvodnje prije svega mandarina i

lubenica. Postoji i intenzivna staklenička proizvodnja povrća.

Vidrice

Desna obala

Trupa i maraton lađa

Start u Metkoviću

Mandarine i lubenice

Rijeka Neretva

Rijeka Neretva protječe kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Ukupna

duţina iznosi 230 km, od čega je 208 km u Bosni i Hercegovini, i

zadnjih 22 km u Hrvatskoj. Površina sliva Neretva procijenjena je na

10.380 km2 od čega u Bosni i Hercegovini 10.110 km2 (uključujući

i sliv rijeke Trebišnjice). Površina sliva u Hrvatskoj iznosi 280 km2 (oko

2,7%).

Vode iz slivova rijeka Neretve i Trebišnjice međusobno su povezane kroz

duboke i neistraţene krške terene. Zbog toga je za sada praktički

nemoguće pouzdano definirati njihove slivove i definirati hidrološke i

hidrogeološke procese unutar i između njih. Cijelo područje slivova

Neretve i Trebišnjice predstavlja razvijeni Dinarski krš u kojem se javljaju

duboke vrtače (na pr. Crveno i Modro jezero), podzemni vodotoci i

povremeno plavljena krška polja.

Delta Neretve

(hidrološko-hidrogeološki aspekt)

Qmin≈60; Qpr≈355; Qmax≈2200 m3/s

Biološki minimum

HE MOSTAR 50 m3/s

Prirodni izrazito varijabilni hidrološki

reţim rijeke Neretve uvelike je

reguliran izgradnjom četiri HE na

samoj Neretvi. Na samoj rijeci

postoje četiri HE: (1) HE Jablanica;

(2) HE Grabovica; (3) HE Salakovac;

(4) HE Mostar. Izgradnja je započela

1977. godine.

Taloţenje lebdećeg i vučenog

nanosa u njihovim akumulacijama

uzrokovalo je eroziju na nizvodnim

riječnim dionicama.

HE na Neretvi

Gornji horizonti ???!!!

GORNJI

HORIZONTI !?

Trebišnjica kroz Popovo polje

Srednje godišnje protoke izvora Omble

Maksimalne i

minimalne

godišnje protoke

izvora Omble

Uvrđeno je da se slana voda pojavljuje u Metkoviću pri

protocima slatke vode 150 m3/s, dok je za protoke veće od

500 m3/s slana voda potpuno istisnuta iz korita rijeke.

Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom zajednički je projekt Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine čija je svrha osigurati mehanizme za

učinkovitu raspodjelu vode među korisnicima riječnog sliva

na prekograničnoj razini i poboljšati stanje ekosustava i

biološke raznolikosti.

Gospodarenje ovim sustavom je teško zbog sloţenih

prirodnih procesa i antropogenih aktivnosti te činjenice da

sustav pripada dvjema drţavama, a osobito zbog činjenice

što je sustav nedovoljno praćen u hidrološko-

hidrogeološkom smislu.

Hidroelektrana Peć Mlini nalazi se na području općine Grude (Bosna i Hercegovina).

Puštena je u rad 2005. godine.

Hidroelektrana Mostarsko blato je derivacijska HE koja se nalazi jugozapadno od

grada Mostara. Elektrana je svečano puštena u rad 13. svibnja 2010.

HE i ostali zahvati u slivu Neretve ???!!!

Vodopad Kravice

Mogu li zajedno male hidroelektrane i turizam? Dok Europska unija preko fondova IPA financijski

pomaže razvoj turizma uz troimenu rijeku Tihaljinu-Trebižat-Mlade, županijska vlast planira izgradnju

mini-hidroelektrana na ovoj rijeci.

Hidroelektrana i suše uništile prekrasnu rijeku Trebiţat, stanje teško popravljivo

Piše: R. Durkić/Klix.ba 11.8.2017. u 12:03

Vodostaji se ne mjere kako bi se zaobišle zabrane!

„Osim proizvodnje struje osigurati će se razvoj poljoprivrede na Mostarskom blatu - polju

smještenom između Mostara i Širokog Brijega. “Izgradnjom HE Mostarsko blato znatno će

se povećati brzina evakuacije voda iz Mostarskog blata u rijeku Jasenicu i Neretvu, smanjiti

broj dana plavljenja ovog područja i stvoriti preduvjeti za korištenje ovog zemljišta u

poljoprivredne svrhe”, kaţe direktor Elektroprivrede HZ HB Matan.

Funkcija tunela značajno je smanjila

trajanje poplava, ali ih nije eliminirala

u potpunosti

Maksimalne godišnje razine vode u Vrgorskom polju

San Joaquin valley

(California –USA)

1925-1977

SUBSIDENCE 9 m

Osnovni ekološki problemi

Glavni uzroci ugroza ekoloških svojstva delte Neretve su: (1)

širenje i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje; (2)

korištenje pesticida i gnojiva; (3) fragmentacija staništa

vlaţnog područja; (4) širenje urbanih područja na račun

vlaţnih područja; (5) zagađenje vode s nepročišćenim

urbanim i industrijskim vodama: (6) neriješeni vlasnički

odnosi nad zemljištem; (7) nelegalno korištenje

poljoprivrednog zemljišta; (8) neregulirane turističke i

rekreacijske aktivnosti, osobito na samom ušću; (9) nelegalni

lov i ribolov; (10) česti poţari u trščacima; (11) eutrofikacija

etc.

Vrste

Prema International Union for Conservation of Nature Red

List of Threatened Species, u delti rijeke Neretve ţivi

značajan broj globalno ugroţenih vrsta sisavaca, ptica, riba,

gmazova, vodozemaca i mekušaca raznih kategorija

ugroţenosti (CR, EN, VU,NT).

Delta je također značajna i zaštićena prema Birds Directive,

Habitats Directive, te Convention on the conservation of

European wildlife and natural habitats.

U delti ţivi 60 vrsta navedenih u Hrvatskoj Crvenoj List.

Delta rijeke Neretve je predloţena za listu mjesta NATURA

2000, a radi se na organizaciji PARKA PRIRODE.

Vrste riba

Delta rijeke Neretve pruţa staništa za oko 150 ribljih vrsta i to onih

koje ţive u morskim, slatkim i bočatim vodama.

Među 49 vrsti slatkovodnih riba 19 su endemske u Jadranskom moru,

a 4 su hrvatska endema. Jedna podvrsta i pet vrsta obitavaju samo u rijeci

Neretvi i njenim pritokama.

Zbog velike biološke produkcije delta rijeke Neretve sluţi kao stanište

i za brojne druge vrste, prije svega ptica.

Sama delta, lagune i prostori ispunjeni bočatom vodom predstavljaju

prostore u kojima se mrijeste brojne ribe i rakovi koji ostali dio svog

ţivota provode ili u slatkim ili slanim vodama.

Ovi su prostori bitni za procese migracije. Najpoznatija i

karakteristična za to područje je europska jegulja (Anguilla anguilla).

Odrasle jedinke migriraju u jesen u more, dok se mlade jedinke tijekom

ljeta vraćaju u deltu i tu ţive do doba zrelosti.

Ribe i ptice

Španjolski vrabac se

mnoţi u delti Neretve

pastrva

Kulturno i povijesno nasljeđe

Delta rijeke Neretve ekstremno je

bogata kulturnim i povijesnim

nasljeđem. Područje su naseljavali

Iliri još u ţeljeznom dobu. Puno je

arheoloških artefakata iz

prethistorije, a osobito iz doba stare

Grčke i Rima.

Muzej u Naroni

Glavni uzroci promjena (1/2)

Very rapidly decreasing

Moderately decreasingNon-existent

Low

Moderate

↓

↘

Driver's trendsDriver's impact

↑High Very rapidly increasing

↗

→

Unknow n

Continuing

Moderately increasing

Pretjerana eksploatacija resursa (vode, bioloških resursa, minerala)

Promjene u korištenju zemljišta

Glavni uzroci promjena (2/2)

Very rapidly decreasing

Moderately decreasingNon-existent

Low

Moderate

↓

↘

Driver's trendsDriver's impact

↑High Very rapidly increasing

↗

→

Unknow n

Continuing

Moderately increasing

Promjena hidrološkog ciklusa

Zagađenje

Promjene u strukturi bioloških zajednica i ekosustavu

Globalne klimatske promjene

Opće stanje zaštite je dobro.

Prihranjivanje vlaţnog područja kvalitetnim podzemnim

vodama iz krških područja koja nisu gusto

naseljena i nemaju intenzivnu poljoprivrednu

proizvodnju za sada je zadovoljavajuće.

Razvoj procesa između površinskih i podzemnih voda

nedovoljno se kontrolira. Područje bi moglo, u

bliskoj budućnosti, biti značajno ugroţeno

prodorom slane morske vode, dotokom zagađenih

podzemnih voda, poplavama i sušama uzrokovanim

prirodnim i antropogenim čimbenicima.

Zaključci

Hvala na paţnji !

HVALA NA PAŢNJI