12
Letopis nauènih radova Godina 28 (2004), broj 1, strana 159–170 UDK: 556.04:502 (497.113 Fruška gora) Originalni nauèni rad Original scientific paper HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA VODNIH RESURSA Dragica Stojiljkoviæ REZIME Na osnovu hidrogeoloških kriterijuma i veæ usvojene namene prostora Fruške gore prema prostornom planu podruèja posebne namene do 2022. godine izvršena je hidrogeološka rejonizacija prema predloÿenoj trostepenoj zaštiti; dat je predlog tehnièkih mera zaštite po slivovima. Kljuène reèi: hidrogeološka rejonizacija, zaštita, sliv UVOD U toku 2003. godine dopunjen je postojeæi prostorni plan podruèja posebne namene Fruške gore sa tri zone zaštite svih prirodnih resursa pa i vode. Podruèje obuhvata u celini opštine Sremski Karlovci, Beoèin, Petrovaradin i 39% površine ostalih 6 opština, ukupne površine od 139.430 ha. HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA Kao osnovni parametri za rejoniranje terena usvojeni su sledeæi (Stojiljkoviæ, 2004; Stojiljkoviæ, Rajiæ, 2005): perspektivnost terena kao nosioca svih prirodnih resursa koji se mogu ko- ristiti kao privredni resurs; perspektivnost terena kao prostora bitnog za vodosnabdevanje naselja; perspektivnost terena posebno znaèajnih za turistièku valorizaciju, granice parka Fruška Gora, podruèja sa nelegalnom urbanizacijom, tektonske i geomorfoloske odlike. 163 Dr Dragica Stojiljkoviæ, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet, Departman za ureðenje voda, Novi Sad

HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

Letopis nauènih radovaGodina 28 (2004), broj 1, strana 159–170

UDK: 556.04:502 (497.113 Fruška gora) Originalni nauèni radOriginal scientific paper

HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJAI ZAŠTITA VODNIH RESURSA

Dragica Stojiljkoviæ

REZIME

Na osnovu hidrogeoloških kriterijuma i veæ usvojene namene prostora Fruškegore prema prostornom planu podruèja posebne namene do 2022. godineizvršena je hidrogeološka rejonizacija prema predloÿenoj trostepenoj zaštiti;dat je predlog tehnièkih mera zaštite po slivovima.

Kljuène reèi: hidrogeološka rejonizacija, zaštita, sliv

UVOD

U toku 2003. godine dopunjen je postojeæi prostorni plan podruèja posebnenamene Fruške gore sa tri zone zaštite svih prirodnih resursa pa i vode. Podruèjeobuhvata u celini opštine Sremski Karlovci, Beoèin, Petrovaradin i 39% površineostalih 6 opština, ukupne površine od 139.430 ha.

HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA

Kao osnovni parametri za rejoniranje terena usvojeni su sledeæi (Stojiljkoviæ,2004; Stojiljkoviæ, Rajiæ, 2005):

– perspektivnost terena kao nosioca svih prirodnih resursa koji se mogu ko-ristiti kao privredni resurs;

– perspektivnost terena kao prostora bitnog za vodosnabdevanje naselja;– perspektivnost terena posebno znaèajnih za turistièku valorizaciju,– granice parka Fruška Gora,– podruèja sa nelegalnom urbanizacijom,– tektonske i geomorfoloske odlike.

163

Dr Dragica Stojiljkoviæ, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet, Departman za ureðenje voda,Novi Sad

Page 2: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

Osnovni je kriterijum potencijalnost prostora za korišæenje voda za vodo-snabdevanje. U tom smislu na osnovu raspoloÿive dokumentacije (stare 30 godina)i analize kapaciteta izvora i razlièitih tipova vodozahvata, kao indikatora te poten-cijalnosti, osnovni zakljuèak je da se potencijalnost pojedinih zona poklapa sarasporedom stena sa razlièitom hidrogeološkom funkcijom i zonarnim rasporedomtektonskih dislokacija. Na zahtev prostornog planera prioritet za odreðivanjetrostepene zaštite i povlaèenje granica imala su tri poslednja kriterijuma.

Legenda:I zona – ne koristi se za vodosnabdevanjeII zona – lokalno vodosnabdevanje (mikrovodovodi)III zona – regionalno vodosnabdevanjeIV posebna zona – vrdnièki tercijarni bazen

– granica podruèja obuhvaæenog planom

Slika 1. Hidrogeološka rejonizacija (pregledna karta)Fig. 1. Hydrogeological zoning (survey map)

Na osnovu ovih parametara izdvojene su tri zone zaštite, specijalna zonavrdnièkog tercijarnog basena i èetvrta zona rekultivacije veæ degradiranih površinakoje su taèkasto rasporeðene u sve tri zone stepene zaštite vodnih resursa:

– I zona strogog reÿima zaštite svih prirodnih resursa– II zona zaštite vodnih resursa – lokalno vodosnabdevanje. U ove dve zone

nalazi se sliv Velikog potoka kao specificno podruèje zaštite svih prirodnihresursa

– III zona zaštite vodnih resursa – regionalno i lokalno vodosnabdevanje– IV zona posebnih taèkasto rasporeðenih veæ degradiranih površina u svakoj

od prethodne tri zone

Za ovaj nivo prostornog plana ne moÿe se dati i zonalnost po slivovima.Meðutim pri izradi lokalnih prostornih planova isti tip rejonizacije vaÿi i za slivove.Zbog dosta malih slivnih površina i velike izduÿenosti slivova moÿe se primenitiista rejonizacija na tri zone po hipsometrijskom poloÿaju i èetvrta zona koja zbogtaèkastog pojavljivanja nije karakteristièna za svaki sliv.

I zona strogog reÿima zaštite svih prirodnih resursa Fruške Gore obuhvatanajviše kote, uglavnom iznad 300 mnm od Dobrilovca na istok, Partizanskim

164

Page 3: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

putem preko Iriškog venca, Zmajevca, Èotova, do Rohalj baze na zapadu. To jeizduÿena uska zona, koja je izgraðena od najstarijih uglavnom vodonepropusnihstena, koje su u tektoniziranim zonama slabo vodopropustne. Osnovni tip porozno-sti je pukotinski. Stepen iskorišæenosti vodnih resursa je mali što je posledicamalog broja potencijalnih potrošaèa i izdašnosti izvora manje od 0,1 l/s. Praktiènosvi izvori se nalaze u usecima izvorišnih èelenki potoka na severnim i juÿnimpadinama Fruške Gore. U ovoj zoni valorizacija prostora je turistièka i ekološka.Zaštita je obavezna jer je to zona sa koje se slivaju sve površinske i podzemne vodeprema lokalnim i regionalnim erozionim bazisima. Neophodno je preduzimatisamo tehnièke mere melioracije terena (horizontalni i vertikalni vodozahvati zaretenciju površinskih i podzemnih voda) u cilju opstajanja ili obnavljanja auto-htonih biljnih i ÿivotinjskih vrsta i turistièke valorizacije prostora. Vodni resursi sene mogu koristiti za vodosnabdevanje.

II zona zaštite vodnih resursa kruÿno obuhvata niÿe kote terena od 200–300mnm. Izgraðena je od miocenskih slabo vodopropustnih do vodonepropustnihstena i dobro vodopropustnih lajtovaèkih kreènjaka na severnim padinama. U ovojzoni, na juÿnim padinama nalaze se i starije stene – trijaski kreènjaci kao specifièanakvifer u slivu vrdnièkog ugljonosnog basena i debele naslage lesa koji pokriva svestarije stene neposredno ispod trase Partizanskog puta. Objekti koji su registrovanikarakterišu se malom izdašnošæu od 0,16 do 0,33 l/s. Litološki sastav terena uslovioje formiranje pukotinske, pukotinsko-kavernozne i cevaste poroznosti. Poloÿajobjekata i naseljenost prostora (prvi krug naselja u unutrašnjosti Fruške Gore)uslovljava pojavu kaptiranih izvora za vodosnabdevanje na severnim padinama,naselja na juÿnim padinama prikljuèena su na regionalne vodovode Ruma, Srem-ska Mitrovica, Šid. Moguæa je selektivna privredna delatnost koja ne zahtevamnogo energije i vode i koja nema prljavu tehnologiju (pèelarstvo, farme puÿeva iÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoskiturizam) itd. U cilju retencije voda, neophodni su sledeæi tehnièki zahvati: izradapodzemnih ili nadzemnih popreènih vodonepropustnih brana. Naizmenièno stvara-nje bazena i stepenastih ispusta. U svim srednjim delovima slivova moguæa valo-rizacija postojeæih izvora, ali samo uz kompletnu regulaciju sliva – retenciju ipodzemnih i površinskih voda u turistièke, ekološke i privredne svrhe. Po neki slivmoguæe je valorizovati i u cilju vodosnabdevanja (naroèito gde se nalaze površinskiizdanci pliocenskih peskova), ali to se ne moÿe definisati na ovom nivou pro-stornog plana. U ovoj zoni predviðena je i specijalana valorizacija sliva Velikogpotoka, odnosno podruèje Jazak–Vrdnik. Ovo je specifièno hidrogeološko podru-èje sa pojavom pitke vode u kreènjacima (Jazak) i termalne vode duÿ tektonskogkontakta kreènjaka, miocenskih sedimenata i serpentinita (Vrdnik). Na granicinacionalnog parka kod manastira Jazak odobreno je istraÿno pravo i overeneeksploatacione rezerve u cilju flaširanja podzemnih voda, sa trÿišnim nazivomCARSKA VODA. Na podruèju Vrdnika termalne vode se verovatno u potop-ljenom delu rudnika mešaju sa hladnim vodama (prema istraÿivanjima u ciljuodvodnjavanja rudnika). Postoji i elaborat o rezervama u cilju ponovne eksploa-tacije bentonita i uglja. Ne postoji monitoring svih površinskih i podzemnih voda uslivu Velikog potoka, ali na osnovu raspoloÿivih istorijskih podataka, autor smatra

165

Page 4: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

da postoji indirektna hidraulièka i ravnoteÿa i veza svih površinskih i podzemnihvoda u slivu. U ovom trenutku se samo eksploatišu statièke rezerve termalnih vodaiz poplavljenog rudnika (1931), koji sluÿi kao retencioni rezervoar. U sluèajuodvodnjavanja rudnika (eksploatacija betonita ili uglja) i podizanja fabrike vode zaflaširanje došlo bi do poremeæaja i hidraulièke i hemijske ravnoteÿe podzemnihvoda, a moÿda i do urušavanja nekih podzemnih prostorija na kojim Vrdnik leÿi.Na ovom malom specifiènom prostoru u okviru I i II zone zaštite postoji oèigledansukob interesa više korisnika prostora (vodni resursi, nemetaliène mineralne siro-vine, rekreativni turizam). Osim specifiène zaštite i eksploatacije vodnih resursa, uVrdniku treba zaštititi geološko, religijsko, kulturno kao i nasleðe graditeljstva, asve u cilju valorizacije prostora za lovno-rekreativni, seoski turizam i oèuvanjeambijentalne celine rudarskog naselja.

III zona zaštite vodnih resursa je po površini najveæa i zahvata sve tereneFruške Gore ispod kote 200 mnm. Severna granica ove zone je Dunav, a juÿnaorijentaciono kota terena 100 mnm. Vodonepropusni miocenski laporci nalaze se udonjim tokovima potoka od Beoèina do Ledinaca, pa je valorizacija prostora ueksploataciji nemetala za cementaru Beoèin. U napuštenim površinskim kopovimaneophodna je rekultivacija. Zapadno od Beoèina u svim potoènim dolinama regi-strovani su peskoviti slojevi u povlati i podini uglja, sa artesko-subarteskim tipomzbijene izdani (Stojiljkoviæ,1980, 1981), što omoguæava valorizaciju prostora zapotrebe vodosnabdevanja uz odreðene uslove. Sledeæa zona nalazi se u oblastiPetrovaradin – Sremski Karlovci. Ostali prostor sa akumulacijama podzemnihvoda, koje se veæ eksploatišu, nalazi se po obodu Fruške gore (Krèedin–Beška,Maradik–Inðija, Pavlovci–Erdevik). U ovoj III zoni su i sve mikroakumulacijepovršinskih voda na juÿnim padinama Fruške Gore. Valorizacija prostora je prven-stveno u privredne svrhe, a zatim uz primenu nekih rekultivacionih mera i zavodosnabdevanje.

Ova zona je degradirana postojeæim industrijskim objektima, nelegalno izgra-ðenim naseljima i komunalnim otpadnim vodama koje se ne preèišæavaju, a uveæini sela nema ni izgraðene kanalizacije. U ovoj zoni osim preduzimanja reten-cionih zahvata neophodno je, pri ureðenju slivova u lokalnim prostornim plano-vima predvideti i biološko preèišæavanje površinskih voda potoka i Dunava. U tomsluèaju moguæa je valorizacija prostora u cilju vodosnabdevanja. Prema sadašnjimuslovima eksploatacije podzemnih voda uglavnom veštaèkim vodozahvatima ualuvijalnim peskovima i šljunkovima i starijim sedimentima, ne postoji moguænostpoveæanja izdašnosti za potrebe vodosnabdevanja bez preduzimanja mera zaštite,retencije i preèišæavanja. Valorizacija prostora za potrebe turizma i privrede.

IV zona je predstavljena malim degradiranim površinama, koje su uglavnombivši ili sadašnji površinski kopovi nemetaliènih mineralnih sirovina. Njihova valo-rizacija je prvenstveno u privredne svrhe. U pogledu hidrogeološke valorizacijeprostora bitno je preduzeti rekultivaciju svih napuštenih kopova jer predstavljajupotencijalne izvore zagaðenja svih vodnih resursa. Na dve lokacije površinskikopovi su ispunjeni podzemnim i površinskim vodama (slika 2).

166

Page 5: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

HIDROGEOLOŠKI ASPEKTI ZAŠTITE PODZEMNIH VODA

Generalno posmatrano zaštita vodnih resursa Fruške Gore, u cilju turistièke iprivredne valorizacije prostora, obuhvata dva aspekta:

– kvantitativne odlike vode– kvalitativne odlike vode

Kvantitativne odlike štite se racionalnim zahvatanjem svih voda u slivu (raznioptimalni tipovi kaptaÿa izvora, tipovi bunara ili drugih tehnièkih graðevina) uskladu sa zakonskom regulativom.

Racionalno zahvatanje podzemnih i površinskih voda u slivu podrazumevaeksploataciju obnovljivih kolièina vode koje se mogu dobiti optimalno sa datimvodozahvatom. Odnosno, deficit vodnog resursa se konstantno nadoknaðuje infil-tracijom padavina, podzemnim i površinskim doticajem. Znaèi ne eksploatišu sestatièke rezerve, nego samo dinamièke. Eksploataciju treba prilagoditi prirodnimhidrološkim i hidrogeološkim uslovima koji vladaju u slivu bez narušavanja biljnih iÿivotinjskih staništa. Eksploatacione kolièine koje nedostaju nadoknaðuju se recir-

167

Slika 2. Napušten površinski kop latita „Srebro” ispunjen podzemnom i površinskomvodom (snimila Zrniæ, 2004)Fig. 2. Abandoned surface mine of latite „Srebro” filled by surface and groundwater(foto Zrniæ, 2004)

Page 6: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

kulacijom, smanjenom potrošnjom, selektivnom potrošnjom i prikupljanjem i ot-padnih voda ili dovoðenjem voda sa drugih terena i ekonomskom cenom vode.Kod površinskih voda zakonska regulativa je ogranièavajuæi faktor, jer zahtevaispuštanje biološkog minimuma 10% od vodnog potencijala sliva, radi oèuvanjaekoloških parametara. Na ovaj naèin omoguæava prirodno obnavljanje površinskihi podzemnih voda uz minimalni uticaj na ÿivotnu sredinu u negativnom smislu.

Kvalitativne odlike vodnih resursa u slivu štite se zakonskom regulativom –precizno su definisani uslovi zahvatanja vode i maksimalno dozvoljene koncen-tracije parametara fizièko-hemijskog sastava voda kao turistièkog, prehrambenogili privrednog resursa (Stojiljkoviæ, Stojiljkoviæ, 2004). Meðutim na terenu se èestozanemaruje hidrogeološki aspekt zaštite kvaliteta podzemnih voda, koji se moÿesvesti na:

– definisanje reÿima eksploatacije;– definisanje mera zaštite od antropogenih uticaja.

Uzroci promene kvaliteta vode zbog neadekvatnog reÿima eksploatacije vodaiz postojeæih izvorišta za centralizovano vodosnabdevanje su (Stojiljkoviæ, Pavloviæ,1998):

– nije završen proces formiranja prirodnog filtra u toku izrade bunara ilidrugog tipa vodozahvata

– eksploatacija je uvek prema tehnièkim karakteristikama pumpe, a ne premahidrogeološkim parametrima sredine (uslovi prirodnog hranjenja). Zbog pre-komerne eksploatacije dolazi do poremeæaja hidraulièke ravnoteÿe, pre-raspodele pritisaka i potencijalno moguæe infiltracije iz udaljenih sredinamineralizovanih voda ili zagaðivaèa (primer izvorište Vrdnik)

– nepoznavanje hidraulike vodozahvata i materijala od kojih je izgraðen, moÿedovesti do pojave anjonskog-katjonskog efekta i promene kvaliteta vode. Istiefekat se pojavljuje i u razvodnoj mreÿi, što takoðe utièe na kvalitet vode.Neodrÿavanje mreÿe vodovoda (potrebno ispiranje mreÿe) i smanjenje pri-tiska zbog poveæane potrošnje, dovodi do akumulacije nepoÿeljnih para-metara u sistemu, do prodora zagaðenih otpadnih voda iz prve izdani naošteæenim cevima itd. (primer Èereviæ i Nova Pazova)

– neuvaÿavanje hidrogeoloških karakteristika terena pri izradi prostornih pla-nova i sukoba interesa korisnika, odnosno definisanje naèina korišæenja izaštite moÿe dovesti do promene kvaliteta vode i prodora zagaðivaèa uvodonosnu sredinu.

Da bi se definisale mere zaštite od antropogenih uticaja, potrebno je odreditiukupnu izloÿenost sistema površinskih i podzemnih voda, njihovu osetljivost nazagaðenje i prioritete u valorizaciji prostora (Stojiljkoviæ, 2000a, 2003a). Bezorganizovanog monitoringa nije moguæe na nivou ovog prostornog plana preciziratipovršine sa stepenom moguæe degradacije ili veæ degradirane, predloÿiti metodo-logiju zaštite i definisati kroz zakonsku regulativu ponašanje korisnika prostora nalokalnom nivou.

Preventivne mere koje se moraju i mogu organizovati su sledeæe: specifiènaorganizacija upravljanja vodnim resursima po slivovima, poštovanje zakonske regu-

168

Page 7: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

lative iz oblasti istraÿivanja i eksploatacije mineralnih sirovina, zaštite sredine,pridrÿavanja standarda kvaliteta ispuštenih otpadnih voda u vodotokove i stan-darda prilikom izvoðenja vodozahvata, kao i deponija (dislokacija inðijske deponijesmeæa).

Sa aspekta zaštite akvifera Fruške Gore treba voditi raèuna da su izdani sapukotinskim i pukotinsko-kavernoznim tipom poroznosti vrlo osetljive na infil-traciju zagaðivaèa (Stojiljkoviæ, 2000a, 2003a). Zbog velikog rasprostranjenja si-stema pukotina i kaverni i nemoguænosti adsorpcije zagaðivaèa, praktièno sezagaðenje prostire daleko od taèke ulaska u akvifer. Zbijene izdani formirane ualuvijalnim sedimentima sa intergranularnim tipom poroznosti su vrlo osetljive nazagaðenje zbog blizine Dunava, a i zato što su na najniÿim kotama u odnosu nacelu slivnu površinu. Zagaðivaè moÿe da prodre iz površinskih voda, ali i sapoljoprivrednih ili urbanizovanih površina u sliv. Itergranularni akvifer ima ogra-nièenu moæ prirodnog filtriranja zagaðenih voda. Najzaštiæenije su izdani podpritiskom koje su formirane na veæim dubinama jer imaju povlatni vodonepropusnisloj. Meðutim postoji moguænost antropogenog zagaðenja duÿ bunarske konstruk-cije, ugraðivanjem hidrofora kada se, zbog smanjenja pritiska u bunaru, uspostaviveza sa zagaðenim vodama prve izdani (jer veæina naselja nema izgraðenu kanali-zaciju).

Mere zaštite svih vodnih resursa u zoni nacionalnog parka, koje mogu davalorizuju prostor sa ekološkog, turistièkog i privrednog aspekta zavise od hidro-loških i hidrogeoloških uslova specifiènih za svaki sliv. Sve tehnièke mere mogu sepodeliti u 4 grupe: horizontalni i vertikalni vodozahvati, infiltracioni bazeni irazlièite kombinacije objekata iz prethodne tri grupe.

– Horizontalni vodozahvati (podzemni ili površinski) grade se popreèno nareène doline, sa ciljem retencije vodnih resursa i formiranja podzemnih ilipovršinskih akumulacija. Grade se od najjeftinijeg lokalnog materijala, uzkorišèenje aluvijalne sredine kao prirodnog filtra. Ako je aluvion glinovit,vrši se zamena materijala sa kvarcnim granulatom. U zavisnosti od zonezaštite i namene vodnog resursa, prostor se valorizuje ekološki (opstanak ilipovratak autohtonih biljnih i ÿivotinjskih vrsta), turistièki (izletišta, vodopadi,lokalna kupališta), privredno (navodnjavanje, ribnjaci, bazeni za kupanje,vodosnabdevanje). Naprimer ovaj tip tehnièkih mera treba primeniti u doliniCrnog potoka kod manastira Jazak u cilju formiranja zabarene potoènedoline, povratka barske vegetacije i crnih roda koje su nekada nastanjivaleovu dolinu (Stojiljkoviæ, 2003b).

– Vertikalni vodozahvati (podzemni i površinski) imaju osnovni zadatak da sepreko njih eksploatiše nezagaðena izvorska ili podzemna voda. Imaju ifunkciju drenova kod recirkulacije – fizièko-biološkog preèišèavanja zaga-ðenih voda. Najèešæe se primenjuju u kombinaciji sa horizontalnim objek-tima (slika 3), (Stojiljkoviæ i sar., 1999, Pavloviæ i sar., 1986, 1999).

– Infiltracioni baseni formiraju se u potoènim dolinama u cilju akumuliranjaveæih kolièina vode i korišèenja aluvijalnih peskova i šljunkova kao prirodnihfiltera za fizièko-hemijsko preèišèavanje reène vode koja se naliva. Usluèajuslabih filtracionih odlika aluviona, vrši se zamena kvarcnim granulatom

169

Page 8: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

(Stojiljkoviæ i sar., 2002). Rade se u kombinaciji sa horizontalnim i verti-kalnim zahvatima.Vremenom sredina gubi moæ filtriranja, pa je obaveznazamena materijala. Kada su vode optereæene nutrijentima koriste se infiltra-cioni baseni u kombinaciji sa biljnim filtrima za fizièko-biološko preèišæa-vanje voda bez obzira na njihovu namenu. U brdsko-planinskim podruèjima(kao što je podruèje nacionalnog parka) koristi se blaga padina za razlivanje,infiltraciju i biološku razgradnju otpadnih voda (slika 4). Kao biljni filtrikoriste se biljke koje su otporne na stres, imaju brzi porast zelene mase, lakose odrÿavaju i mogu da se koriste kao stoèna hrana ili protiverozionepregrade (Stojiljkoviæ, 2000b, Stojiljkoviæ, Zrniæ, 2004). U ravnièarskim tere-nima i u širokim aluvijalnim ravnima sa ritskim zemljištima kao prirodnibiljni filtri koriste se autohtone barske biljke samo se dovodi veæa kolièina

170

Slika 3. Kombinacija vertikalnih i horizontalnih podzemnih vodozahvata u plitkimaluvionima (snimio Pavloviæ, 1989)Fig. 3. Vertical and horizontal combination of underground screen area in the hallow allu-vium (foto Pavloviæ, 1989)

Page 9: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

kiseonika koji ubrzava prirodnu razgradnju nutrijenta (Stojiljkoviæ 2003b,Stojiljkoviæ i sar., 2005). Ovaj vid preèišèavanja voda u svetu se koristi umanjim naseljima i poznat je kao metoda mokrih polja (vetlandi). Elementimokrog polja su: baseni sa horizontalnim, vertikalnim ili kombinovanim

171

Slika 4. Zaštita izvorišta i reènih voda od otpadnih voda u brdsko-planinskim podruèjimasa horizontalnim, vertikalnim i biološkim tehnièkim rešenjima (Stojiljkoviæ, 2000)Fig. 4. Protection of sources and surface water from waste in mountains area with horizon-tal, vertical and biological technical solutions (Stojiljkoviæ, 2000)

Page 10: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

tokom i biljni filtri. Površina i broj mokrih polja zavise od kolièine i kvalitetaotpadne vode, hidrogeoloških, klimatskih, geomorfoloških odlika i zahteva-nog minimuma kvaliteta vode koja se ispušta u reèni tok. Biljni filtri koji sekoriste u mokrim poljima moraju da zadovolje sledeæe uslove: lako razmno-ÿavanje, brz i ujednaèen porast zelene mase, visoku produktivnost u razla-ganju otpadnih materija, otpornost na stres, sekundarnu primenu po ukla-njanju iz basena, moguènost obnavljanja barske flore i faune. Praktiènomokra polja u podruèju zaštitnih zona eko parka predstavljala bi ,osimekotehnološkog elementa, lovne rezervate, deo hidrološkog sistema ili priro-dan ekološki ambijent proširen botanièkom baštom autohtonih jednogo-dišnjih i višegodišnjih biljnih vrsta, ugraðen u prostorne i regulacione pla-nove naselja duÿ desne obale Dunava. Kod nas je prvi projekat mokrih poljarealizovan u Gloÿanu prošle godine.

ZAKLJUÈAK

Na osnovu vaÿeæih hidrogeoloških kriterijuma sve stene Fruške gore podeljenesu na vodonepropustne i dobro vodopropustne. Na osnovu analize stepena iskori-šæenosti svih vodnih resursa utvrðeno je da na podruèju Fruške Gore nema uslovaza formiranje regionalnog izvorišta za vodosnabdevanje. Dalji razvoj lovnog, rekre-ativnog, seoskog ili medicinskog turizma u okviru nacionalnog parka podrazumevaretenciju, zaštitu, biološko preèišæavanje i recirkulaciju vode uz maksimalnu kon-trolu svih korisnika prostora. Uz dodatne kriterijume: kote terena, naseljenost igranice nacionalnog parka izvršena je hidrogeološka rejonizacija na tri zone. Uprvoj zoni dominantna je zaštita svih vodnih resursa, u drugoj zoni mogu seformirati lokalni mikrovodovodi, a u treæoj zoni uz zaštitu i eksploataciju vodaneophodno je i fizièko-biološko preèišæavanje voda, kao i formiranje veæih izvorištau aluvijalnoj ravni Dunava. Naÿalost u nacrtu prostornog plana do 2022. godinezadrÿana je osnovna ideja iz prethodnog prostornog plana: dovoðenje vode sa ušæaDrine u vodoprivredni sistem Srem, pa i u nacionalnom parku „Fruške gora”.

Valorizacija prostora po zonama zaštite sa primenom tehnièkih mera retencijei biološko-fizièkog preèišæavanja svih vodnih resursa, kao i preduzimanje drugihmera zaštite ambijentalnih celina (Irig, Vrdnik, Sremska Kamenica, Petrovaradin,Sremski Karlovci) je sledeæa:

I Zona zaštite – ekološka, turistièka, nema privredne delatnosti;II Zona zaštite – ekološka, turistièka, selektivna privreda:III Zona zaštite – privredna, vodosnabdevanjeIV Zona – rekultivacija

Da bi se pravilno primenile sve tehnièke mere melioracija (retencija, bio-loško-fizièko filtriranje, recirkulacija, rekultivacija) po slivovima, u skladu sa speci-fiènim uslovima svakog sliva, nedostaje monitoring kvaliteta i kvantiteta svih vodau slivu, kao i monitoring zemljišta, vazduha, biljnih i ÿivotinjskih vrsta, antropo-genih uticaja itd. Zbog specifiènosti predlaÿe se organizacija osmatraèke stanice uvrdnièkom basenu, u slivu Velikog potoka i u Sremskim Karlovcima u slivu Eši-kovaèkog potoka.

172

Page 11: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

LITERATURA

1. Pavloviæ P., Stojiljkoviæ D.: Zahvatanje izdanskih voda vertikalnim kaptaÿama veæegpreènika u dubljim aluvionima, Jnl Vode Vojvodine 14/ 1986, str 123–132, Novi Sad,1986.

2. Pavloviæ P., Stojiljkoviæ D.: Zahvatanje izdanskih voda iz plitkih aluviona brdskihvodotoka, Vesnik – geologija, hidrogeologija i inÿenjerska geologija, knjiga 49, str319–326, Beograd, 1999.

3. Stojiljkoviæ D.: Prilog poznavanju hidrogeoloških karakteristika severnih padina FruškeGore, Jnl Vode Vojvodine 8/ 1980, str. 145–154, Novi Sad, 1980.

4. Stojiljkoviæ D.: Kratak prikaz hidroloških karakteristika podruèja opštine Šid, Jnl VodeVojvodine 9/ 1981, str. 261–268, Novi Sad, 1981.

5. Stojiljkoviæ D., Pavloviæ P.: Kontaktni otpori kao ogranièavajuæi faktor korišæenjavodozahvata u aluvijalnim šljunkovima, Jnl Letopis nauènih radova, 22/1998 Eds: Poljo-privredni fakultet, br 1–2, str 119–126, Novi Sad, 1998.

6. Stojiljkoviæ D., Pavloviæ P., Vasilijeviæ V.: Zahvatanje podzemnih voda iz aluvionasavršenim i nesavršenim bunarima velikog preènika, Jnl Voda i sanitarna tehnika, Ed.Udruÿenje za tehnologiju vode i sanitarno inÿenjerstvo, Beograd, god XXIX maj-avgust,N 3–4, str 55–60, 1999.

7. Stojiljkoviæ D.: Kategorizacija izvorišta prema osetljivosti na zagaðenje u ratnim uslo-vima, Jnl ECOLOGICA, posebno izdanje br 6, str 56–59, Beograd–Banja Luka, 2000a.

8. Stojiljkoviæ D.: Water protection and bioretention of pollutant in the source Brajkovac,in monograph 4th Int. Hidrology conference, Eds Kolakoviæ S., Hovany L., pp 325–332,Subotica, 2000b.

9. Stojiljkoviæ D., Komatina S., Šekularac G.: Use of alluvial gravels as natural filters,Inter. Ass. For Danube research of the Internat. Assoc., proc. Of the 34th conf., vol. 34,pp 75–80, Tulcea, Romania, avgust 2002.

10. Stojiljkoviæ D., Stojiljkoviæ M.: Contribution to history of legislation regarding waterprotection, procee. Enviromental problems of cities, pp 331–342,Beograd, 2004.

11. Stojiljkoviæ D., Zrniæ Z.: Tehnièka rešenja retencije i fizièko-biološkog preèišæavanjavodnih resursa, zbornik radova Vodovod i kanalizacija, str 125–129, Banja Koviljaèa,2004.

12. Stojiljkoviæ D.: Eko park Fruška Gora, Deo I, Jnl DIT, Eds NIS – NAFTAGAS NoviSad, godina XXII, broj 32, str 102–108, Novi Sad , oktobar 2004.

13. Stojiljkoviæ D.: Problemi zaštite izvorišta, Jnl ECOLOGICA, posebno izdanje br 8, str95–106, Beograd, 2003a.

14. Stojiljkoviæ D.: Podzemne vode, izveštaj za prostorni plan specijalne namene podruèjaFruške Gore do 2022.g, struèna dokumentacija zavoda za urbanizam Vojvodine, NoviSad, 2003b.

15. Stojiljkoviæ M., Lonèar L., Beliæ A.: Uloga mokrih polja u oèuvanju kvaliteta vodnihresursa, zbornik radova sav.Melioracije i odrÿivoj poljoprivredi, Poljoprivredni fakultet,Departman za ureðenje voda, str. 90–100, Novi Sad, 2005.

16. Stojiljkoviæ D., Rajiæ M.: Eko park Fruška Gora, Deo II, Jnl DIT, Eds NIS – NAFTA-GAS Novi Sad, godina XXIII, broj 33, str 70–78, Novi Sad, februar 2005.

173

Page 12: HIDROGEOLOŠKA REJONIZACIJA I ZAŠTITA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0546-8264/2004/0546...ÿaba, stoèarstvo – poluintenzivno, ribarstvo, lekovito bilje, stari zanati, seoski

HYDROGEOLOGICAL ZONINGAND WATER RECOURCES PROTECTION

Dragica Stojiljkoviæ

SUMMARY

Hydrogeological zoning is carried out at the basis of hydrogeologycal criterionsas well as by already adopted purpose of area according to land use plan of specialpurpose up to 2022. year. Proposal of technical protection measures for watershedis given according to threesteps protection.

Key words: hydrogeological zoning, protection, watershed

Primljeno: 16. 03. 2005.Prihvaæeno: 22. 03. 2005.Recenzent: Prof. dr Miæo Škoriæ

174