HE Mostarsko blato HE Mostar

HE Mostarsko blato

HE Mostar

Sadržaj

HE MostarUvod 6Neretva 9O HE Mostar 11Tehničke karakteristike 14Dijelovi HE Mostar 18Devastacija 1992.-1995. 35Radovi na obnovi, održavanju i modernizaciji 37Zaštita okoliša 45Turistički i gospodarski milje 46

HE Mostarsko blatoUvod 52O hercegovačkim kraškim poljima i vodnom potencijalu 54O HE Mostarsko blato 56Postrojenja 63Tehničke karakteristike 78S otvorenja 81Zaštita okoliša 85

Poštovani čitatelji,

već dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar priprema i objavljuje brošure o svojim proizvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani medij kojim se predstavljaju važni proizvodni objek-ti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do sada je objavljena: Brošura o CHE Čapljina (2009.); Brošura o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Pu-blikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (2012.).

I kroz ovu knjigu nastavljen je rad na predstav-ljanju Elektroprivrede HZ HB, posebice njezina vrlo važnoga organizacijskoga dijela – Proizvodnje elek-trične energije. O važnosti HE Mostar i HE Mostar-sko blato možete pročitati u nastavku, a razlog zašto tiskamo podatke o objema hidoelektranama zajedno je područje na kojem se nalaze. Uz općinu Jajce, još jedino Grad Mostar na svojem području ima dvije hidroelektrane koje se nalaze u elektroenergetskome sustavu ovoga poduzeća.

Svakako ćemo nastaviti s daljnjim predstav-ljanjem proizvodnih objekata tako da uskoro sli-jede brošure o hidroelektranama na slivu rijeke Vrbas i prve hidroelektrane koju je izgradila ova elektroprivreda.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

HE Mostar

tri godine bila je potpuno pod vodom, a zahvaljujući prvenstvo radnicima Proizvod-nje električne energije rekonstruirana je i sanirana u samo 7 mjeseci.

Za obnovu i puštanje u ponovni rad uloženo je oko 26 milijuna KM vlastitih i kreditnih sredstava. Instalirana je kompletna

nova oprema upravljanja, mjerenja, zaštite i signalizacije, naponske i turbinske regulacije, oprema pomoćnih pogona u elektrani i na brani, oprema izmjeničnoga i istosmjernoga razvoda, postrojenje 110 kV, 35 kV i 10 kV.

Od ponovnoga puštanja u rad 1997. godine kontinuirao se ulaže u njezinu

HE Mostar obilježila je već 25 godina rada. Puštena je u pogon

već sada davne 1987. godine kao jedna u nizu hidroelektrana koje pripadaju Sustavu hidroelektrana u slivnom području Neretve u tadašnjem sustavu Elektroprivrede BiH.

Svoju posebnost u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajedni-ce Herceg Bosne d.d. Mostar, potvrdila je uz svoje karakteristike kao posljednja elektrana na najatraktivnijem vodotoku za iskorištenje vodene snage u regiji, rijeci Neretvi. U pla-niranome projektu Srednja Neretva iz 1953. godine HE Mostar je uz HE Grabovica i HE Salakovac dio kompleksnoga projekta tri elektrane pribranskoga tipa gdje svaka ima različitu energetsku ulogu. Važnu ulogu ima HE Mostar u navedenome Projektu za regu-laciju ravnomjernijega rada i izravnavanja rada uzvodnih hidroelektrana.

HE Mostar ima tri agregata instalirane snage 72 MW sa srednjom godišnjom proi-zvodnjom od 310 GWh.

Od puštanja u pogon prvoga agregata da-leke 1987. godine ta je hidroelektrana radila

nepunih pet godina. U ratu od 1992. godine pretrpjela je ogromne gubitke.

Uz hidroelektrane na slivu Vrbas, HE Jajce i i HE Jajce II, ta je hidroelektrana bila potpuno uništena. Sva postrojenja bila su izvan funkcije, strojarnica je bila potpuno potopljena, a ostala oprema uništena. Dakle,

Uvod

6 7 HE MostarHE Mostar

Neretva

Neretva je rijeka duga 225 km, koja svojim najvećim dijelom protje-

če kroz BiH (203 km) te manjim dijelom, prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvat-sku (22 km).

Izvire ispod planine Jabuke u BiH koja je u dinarskim Alpama, planinskome lancu na 1.300 m n.m. To je najvažnija hercegovačka rijeka, veoma hladna tijekom cijele godine, ekološki čista s prekrasnim nijansama i pra-vi je simbol cijeloga hercegovačkog kraja.

Većim dijelom svoga toka, Neretva ima odlike planinske rijeke i veoma je bogata endemskim biosustavom. Zbog svojih ka-rakteristika na rijeci Neretvi izgrađene su hidroelektrane: Jablanica, Grabovica, Sala-kovac i Mostar.

Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Dre-žanjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava, Trebižat, Krupa i Trebišnjica.

Na svom putu k Jadranu Neretva protiče kroz gradove: Konjic, Jablanicu, Mostar, Počitelj i Čapljinu, a ulijeva se u more blizu hrvatskoga grada Ploče. Delta je Neretve jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dal-maciji. Određeni dijelovi toka Neretve pogodni su za rafting i ribolov, pa je u turi-stičkome smislu jednako zanimljiva kao i u gospodarskome.

modernizaciju i održavanje, a svoj doprinos elektroenergetskome sustavu JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar daje redovitom i kontinuiranom proizvodnjom električne energije. U svojih 14 godina rada u tome sustavu proizvela je 3.182 GWh električne energije, a vrhunac je postigla 2010. godine s proizvedenih 320 GWh. Danas HE Mostar ima visoku pogonsku spremnost.

Međutim, njezina vrijednost nisu samo proizvedeni kilovatsati električne energi-je, nego i važnost koju ima na tok rijeke Neretve.

Izdavanjem brošure o HE Mostar, želimo vas dragi čitatelji, informirati o njezinim tehničkim karakteristikama, njezinoj obnovi i važnosti u energetskome sustavu JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

generalni direktor


Nikola Krešić, dipl. ing. el.


O HE Mostar

Pogon HE Mostar nalazi se 6 km sjeverno od Mostara, pušten je

prvi put u pogon 1987., a ponovno je pušten u rad 1997. godine, nakon potpune devasta-cije u ratu 1992.

Pribransko je i akumulacijsko postro-jenje, izgrađeno kao najnizvodnije u nizu postrojenja na srednjoj Neretvi, koje u hi-droenergetske svrhe koristi vode rijeke Ne-retve. Nakon istražnih radova koji su počeli 1977. hidroelektrana je građena u razdoblju od 1983. do 1987. godine.



Osn

ovni

po

dat

ciBroj agregata 3 Instalirana snaga 72 MWInstalirani protok 360 m3/secTehnički minimum 12 MWSrednja godišnja proizvodnja 310 GWhStupanj korisnog djelovanja agregata (nt × ng × ntr) 91 %

Energija od 1 m3 vode 0,05 kWhKoličina vode za 1kWh 20 m3

Biološki minimum 50 m3/secSrednji godišnji dotok 197,4 m3/secEnergetska vrijednost akumulacije 0,4 GWhVolumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 10,9 hm3

Volumen korisne akumulacije 6,4 hm3

Bruto pad - maksimalni 24 mBruto pad - normalni 21,7 mBruto pad - minimalni 15 mKota donje vode 57 m.n.m

Gen

erat

ori

Tip Trofazni sinkroni S-6546-40Proizvođač Končar Godina stavljanja u pogon 1987./1988. Prividna snaga 30 MVAFaktor snage (cos φ) 0,8 Maksimalna reaktivna snaga 18 MVArNominalni stupanj iskorištenja 97,86 %Napon statora 10,5 kVNačin hlađenja statora Zrak Način hlađenja rotora Zrak Broj polova 40

Tehničke karakteristike

Turb

ine

Tip Kaplan K - 5Proizvođač Litostroj

Instalirana snaga 23,6 MWTehnički minimum 12 MWInstalirani protok 120 m3/secMinimalni protok 50 m3/secBroj obrtaja - nominalni 150 obr/minBroj obrtaja - pobjega 405 obr/minStupanj iskorištenja, nom. 93,5 %Promjer radnoga kola 4000 mmMaterijal radnoga kola čelik

Bra

na i

akum

ulac

ija

Građevinska visina brane 44 mGeodetska visina (visina brane od temelja) 28 m

Duljina u kruni brane 255,6 mKota krune brane 81 m n.mKota maksimalne razine akumulacije 78 m n.mVolumen akumulacije do kote maks. uspora 10,92 hm3

Kota normalne razine akumulacije 78 m n.mKota minimalne radne razine 72 m n.mKota dna akumulacije 53 m n.mVolumen brane bet. 256; nas. 110 103 m3

Površina jezera pri koti normalng uspora 1,908 km2

Maksimalna propusna moć preljeva 3070 m3/secMaksimalna propusna moć temeljnog ispusta 180 m3/sec

Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 3250 m3/sec

Zona plavljenja u slučaju rušenja brane 75 kmŠirina nasipa u kruni 7 m


Proizvodnja HE Mostar 17.11.1997. – 31.12.2012.

Godina AG1[kWh]

AG2[kWh]

AG3[kWh]

UKUPNO[kWh]

1997. 24.204.0001998. 187.569.0001999. 76.377.000 66.655.750 74.650.000 217.682.7502000. 71.926.000 57.306.000 62.060.750 191.292.7502001. 85.550.500 74.187.000 74.930.250 234.667.7502002. 47.456.250 76.973.000 74.626.000 199.055.2502003. 71.483.250 61.949.250 66.271.000 199.703.5002004. 97.682.500 65.878.500 93.751.000 257.312.0002005. 83.801.750 80.526.500 74.693.500 239.021.7502006. 87.127.250 85.694.750 69.649.250 242.471.2502007. 67.085.750 60.590.000 65.334.250 193.010.0002008. 90.559.500 79.021.250 80.665.500 250.246.2502009. 95.717.250 99.719.500 61.889.750 257.326.5002010. 115.632.750 122.832.000 81.844.500 320.309.2502011. 73.075.750 76.554.750 32.750.000 182.380.5002012. 84.488.750 64.560.000 46.734.250 195.783.000

UKUPNO: 3.392.035.500

Broj zaposlenih prema stupnju obrazovanja za HE Mostar po godinama

Godina 8 (VSS) 7 (VSS) 6 (VS) 5(VKV) 4(SSS) 3(KV) 2(PK) 1(NK) 0(NK)1996. 0 3 1 4 11 7 1 0 21997. 0 3 4 6 19 8 1 1 41998. 0 3 4 6 23 15 1 1 51999. 0 5 4 8 23 17 1 1 32000. 0 5 4 9 22 16 1 1 32001. 0 5 2 9 23 16 1 1 32002. 0 3 2 9 22 13 1 0 52003. 0 3 2 8 16 12 0 0 42004. 0 3 1 7 16 12 0 0 22005. 0 3 1 8 16 10 0 0 22006. 0 2 0 9 14 9 0 0 12007. 1 2 1 8 10 9 0 0 22008. 1 3 1 8 10 9 0 0 22009. 1 3 1 8 11 9 0 0 22010. 1 3 1 8 12 9 0 0 22011. 1 3 1 8 14 6 0 0 22012. 1 3 1 8 13 6 0 0 2


Građevinski objektiAkumulacijski bazen je smješten uglavnom u samom koritu rijeke Neretve na zapad-nom dijelu Bijeloga polja. Duljina je bazena oko 11,0 km, a proteže se od završetka regu-liranoga korita rijeke Neretve nizvodno od HE Salakovac do brane HE Mostar.

Korisni volumen akumulacije pri nor-malnoj koti uspora od 78,0 m n.m. iznosi 6,37 × 106 m3, te u normalnim hidrološkim

Dijelovi HE Mostar

uvjetima služi za dnevno izravnanje uzvod-no iskorištenih voda.

Brana HE Mostar je kombiniranoga tipa s dvije konstruktivne i funkcionalne cjeline. Prva je cjelina betonska gravitacijska brana sa strojarnicom uz branu smještena u samom koritu rijeke Neretve i evakuacijskim blo-kom u desnome boku, a druga je cjelina na lijevom boku u duljini od 106 m i nasuta je s vodonepropusnom dijafragmom koja u lije-vom boku kružno prelazi u obrambeni nasip.

Nasuti dio brane s vodonepropusnom di-jafragmom je trapeznoga oblika u ukupnoj duljini od 106 m u lijevom boku kružno prelazi u obrambeni nasip. Kao vodonepro-pusno jezgro izvedena je glineno-betonska dijafragma. Ukupna je duljina dijafragme 134 m.

Injekcijska vodonepropusna zavjesa brane izvedena je u ukupnoj duljini od 310 m, različite dubine u bokovima, ispod brane i u manjem dijelu lijevoga boka.

Ukupna je površina izvedene zavje-se 13.200 m2 s 183 bušotine izvedene od kote 39.00 m n.m. ispod brane do kote -1.00 m n.m. na najdubljem dijelu.

Karakteristike brane

Vodotok Neretva

Naziv postrojenja HE Mostar

Godina puštanja u pogon 1987.

Vrsta postrojenja pribransko

Srednji protok Qsr (m3/s) 197,4

Instalirani protok Qsr (m3/s) 360,0

Kota normalne radne razine (m n.m.) 78,0

Kota minimalne radne razine (m n.m.) 72,0

Kota donje vode (m n.m.) 56,3

Maksimalni bruto pad Hbr (maks. m) 21,7

Konstr. neto pad Hkon (neto m) 21,0

Ukupni volumen akumulacije Vuk (hm3) 10,92

Korisni volumen akumulacije Vkor (hm3) 6,37

Instalirana snaga Ni (MW) 76,5

Središnja godišnja proizvodnja Eg (GWh) 310,5

Tip brane i visina Huk (m) P 44,0

Visina brane od tla (m) 28,0

Duljina brane u kruni Lkr (m) 196,0


Obrambeni nasip duljine 2.065 m s dre-nažnim kolektorom duljine 2.460 m izveden je na lijevoj obali uzvodno od brane i vezan je za nasuti dio brane. Izgrađen je od terasna šljunkovita materijala, trapeznog je oblika i srednje visine 3 m.

Evakuacijski organi za velike vode su tri preljevna polja smještena na desnoj strani objekta, maksimalnoga kapaciteta 3.070 m3/s i temeljni ispust kapacite-ta 180 m3/s. Ukupna je propusna moć

navedenih organa 3.250 m3/s za normalnu kotu uspora 78,00 m n.m.

Kao pribransko postrojenje s betonskom branom formira akumulaciju volumena 10,92 milijuna m3. Ispušta se biološki mi-nimum od 50 m3/s u slučaju mirovanja agregata iz razloga što je elektrana zadnja na slivu rijeke Neretve.

U strojarnici se nalaze sva razvodna po-strojenja hidroelektrane kao i tri agregata s Kaplan-turbinama u armiranobetonskim

Preljevi su izvedeni sa segmentnim zatvaračima. Srednje preljevno polje ima ugrađenu re-gulacijsku klapnu.Parametri preljevnih polja

Kota praga zatvarača 64,11 m n.m.Kota krune preljeva 64,50 m n.m.Maksimalna otvorenost zatvarača 12,13 mUkupni protok kroz preljeve 3.070 m3/sOtvorenost zatvarača 1 m ≈ 100 m3/sDimenzije segmentnih zatvarača 10×14,08 mDimenzije regulacijske klapne 7×3,2 m

Temeljni ispust se sastoji iz tablastog zatvarača na ulazu, tunela duljine 35 m i segmentnog zatvarača na izlazu.Parametri temeljnoga ispusta

Kota praga temeljnoga ispusta 53,50 m n.m.Dimenzije tablastog zatvarača na ulazu 2,75×3,5 mDimenzije segmentnog zatvarača na izlazu 2,75×3,5 mUkupni protok kroz temeljni ispust 180 m3/s


spiralama. Instalirani protok agregata je 120 m3/s za maksimalnu snagu jednog agre-gata, a 360 m3/s za maksimalnu snagu sva tri agregata. Ukupna instalirana snaga izno-si 72 MW. Srednja je moguća proizvodnja 310 GWh.

Središnji dio gravitacijske betonske brane, koju čine blokovi 6, 7, 8 i 9 zajed-no sa strojarnicom, smješteni u samom koritu rijeke Neretve te čine cjelinu za

transformaciju energije.U okviru objekta brana-strojarnica

izgrađena je komanda, 35 kV, 10 kV i 0,4 kV postrojenje, pomoćna postrojenja kao i razvodno SF6 postrojenje 110 kV

Strojarnica je nadzemna pribranska smještena u centralnom bloku brane.

Poprečni presjek preljevnih polja

Poprečni presjek strojarnice

Dimenzije strojarnice 78×21 mDuljina strojarnice 23 mVisina strojarnice (montažni plato) 17 mUzvodni zid strojarnice 30 m


Turbine Litostroj - TK5 - 400

Tip KaplanBroj turbina 3 komNominalna snaga 23,6 MWMaksimalna snaga 25,85 MWMinimalna snaga 10 MWInstalirani protok 120 m3/sMinimalni protok 50 m3/sNominalni pad 21,5 mMaksimalni pad 24,7 mMinimalni pad 13,3 mNominalni broj obrtaja 150 o/minBroj obrtaja kod pobjega 405 o/minSmjer vrtnje desniStupanj iskorištenja 93,5 %Prečnik radnog kola 4 mTurbinski regulator - tip NOELL T2000 S4

DizaliceU strojarniciMosna dizalica: nosivost 125/25/5 t raspon dizalice 18,3 mNa kruni branePortalna dizalica: nosivost 2×10+2 t raspon dizalice 4 mNa difuzorimaPortalna dizalica: nosivost 2×16 t raspon dizalice 2,5/5,6 mU RP 110 kVMosna dizalica: nosivost 5 t raspon dizalice 6,7 m


AgregatiCentralni blok smješten je u koritu rijeke Neretve, strojarnica zajedno s ulaznim građevinama i branom predstavlja kon-struktivnu cjelinu. Instalirana su tri agregata snage 3×24 MW s instaliranim protokom 3×120 m3/s■ Preko unutarnjega metalom oklopljenoga

110 kV razvodnog postrojenja (SF6 – Si-emens), elektrana je vezana na elektroe-nergetski sustav.

■ Osnovno napajanje vlastite potrošnje elektrane osigurano je s odcjepa genera-torskih sabirnica sva tri agregata preko TVP 10,5/0,4 kV sabirnicama vlastite potrošnje.

■ Rezervno napajanje realizirano je preko DV 10 kV Raštani i dvostrano preko DV 35 kV Mostar 6 i DV 35 kV HE Salakovac.

■ Sigurnosno napajanje realizirano je pre-ko diesel-agregata 440 kVA; 0,4 kV dok je napajanje upravljačkih i pomoćnih krugova izvedeno preko IR 220 VDC i 24 VDC

Agregati HE Mostar se sastoje od Kaplan turbina (za veći protok, a manji pad; ima pokretno i privodno i radno kolo), trofaznih sinkronih generatora vertikalne izvedbe te blok-transformatora. Proizvođač je turbina Litostroj, a generatora i blok-transformatora Končar. Sve aksijalne i radijalne sile agregata

preuzimaju tri ležaja: dva vodeća (radijalne) i jedan noseći (aksijalne).

Turbinski regulator je proizvod tvrtke Andino Hydropower Engineering. Čine ga: ■ Elektronički digitalni turbinski regulator

tip NOELL T2000-s4 ■ Hidraulički upravljački dio ■ Uljno-tlačno postrojenje ■ Elementi zaštite

Osnovni je zadatak turbinskoga regula-tora da održava konstantnu brzinu vrtnje u praznome hodu i kod rada u izoliranoj mreži – regulacija brzine (frekvencije), odnosno da održava snagu ili otvor turbine kod rada pa-ralelno na mreži – regulacija snage. Pri tome regulator upravlja privodno i radno kolo koji određuju protok vode kroz turbinu. Poseban je način upravljanja izveden za režime kod pokretanja i zaustavljanja agregata.

Spoj generatora s turbinom ostvaruje se izravnim dosjedanjem generatorske zvijezde rotora na turbinsku osovinu, a prijenos mo-menta ostvaren je pomoću osam koničnih klinova. Izvodi generatora su naponske ra-zine 10,5 kV te su izravno spojeni na primar blok-transformatora 10,5/110 kV preko kojih HE Mostar daje energiju u elektroe-nergetski sustav. Sabirnice generatorskoga napona jednim dijelom vode do postrojenja generatorskoga napona preko kojeg je osi-gurana vlastita potrošnja elektrane.

Agregatima se može upravljati lokal-no-ručno i lokalno-automatski s ormara upravljanja te daljinski iz centralne koman-de. Moguća je regulacija snage i iz Centra upravljanja proizvodnjom (CUP-a).

Razvodna postrojenjaRP 110 kV Rasklopno postrojenje 110 kV je visokona-ponsko metalom oklopljeno (GIS) postro-jenje, koje kao izolacijski medij koristi plin SF6, odnosno sumporni heksafluorid. To je plin, koji ima izuzetno dobre izolacijske osobine, što tehnološki omogućuje proi-zvodnju električne opreme i aparata malih dimenzija. Zbog toga su takvi tipovi postro-jenja predviđeni za unutarnju montažu, od-nosno tamo gdje je ograničen prostor, kao što je slučaj na HE Mostar. Osnovna funkci-ja rasklopnog postrojenja 110 kV je da pro-izvedenu električnu energiju (tri agregata od po 24 MW) u svakom trenutku prihvati i proslijedi putem dva 110 kV dalekovoda


Trofazni uljni blok transformatori 1 TOP 30.000 – 123 sBroj transformatora 3 kom.Nominalna snaga 30 MVANapon kratkog spoja 11±10 %Nazivni napon VN/NN 121/10,5 kV/kVNazivna struja 143,1/1649,6 A/AGrupa spoja YNd5Hlađenje ONAN/ONAF

MOSTAR 1(1) i MOSTAR 1(2) u jedinstve-ni elektroenergetski sustav, a kada elektrana ne isporučuje električnu energiju, odnosno kada agregati miruju, rasklopno postrojenje služi kao spojna točka dva 110 kV dalekovo-da, kako tokovi energije ne bi bili prekinuti. Sastoji se od dvostrukog sustava sabirnica (BB 1 i BB 2) što omogućuje vrlo fleksibilan rad postrojenja tijekom same eksploatacije te šest polja i to: ■ tri transformatorska polja: =E 01, =E 04,

=E 06; ■ dva dalekovodna polja: =E 02, =E 05 i ■ jednog spojnog i mjernog polja: =E 03.

RP 35 kV Rasklopno postrojenje RP 35 kV je viso-konaponsko postrojenje, čija je osnovna namjena napajanje rasklopnog postrojenja 10 kV i osiguravanje pomoćnog napajanja vlastite potrošnje elektrane 0,4 kV naponom preko transformatora opće potrošnje TOP 1 i TOP 2 10/0,4 kV u slučaju nestanka osnov-nog napajanja preko transformatora vlastite

potrošnje na odcjepima generatorskog na-pona (=1G+TVP, =2G+TVP, =3G+TVP), odnosno kada agregati nisu u pogonu. Po-strojenje se napaja preko dalekovoda DV 35 kV TS Mostar 6, odnosno DV 35 kV Sala-kovac. Predviđeno je za unutarnju montažu, proizvod je tvrtke KONČAR, a sastoji se od jednostrukih sabirnica, podijeljenih u dvije sekcije: ■ sekcija “L”; ■ sekcija “D”,

te sedam polja: ■ dva transformatorska polja: =H+H1,

=H+H7; ■ dva dalekovodna polja: =H+H2, =H+H6; ■ dva mjerna polja: =H+H3 (sekcija “L”),

=H+H5 (sekcija “D”); ■ jednog spojnog polja: =H+H4.

RP 10 kV Rasklopno postrojenje RP 10 kV kao funk-cijska cjelina ima istu ulogu kao i RP 35 kV, odnosno služi za rezervno napajanje elek-trane. U normalnim pogonskim uvjetima,


vlastite potrošnje agregata (=1G+VP1, =2G+VP1, =3G+VP1) i transformatora za električno kočenje agregata (=1G+TK, =2G+TK, =3G+TK). Osnovno napajanje glavnog razvoda izvedeno je preko transfor-matora vlastite potrošnje s odcjepa gene-ratorskog napona (=1G+TVP, =2G+TVP, =3G+TVP). Pomoćno napajanje glavnog razvoda je izvedeno preko RP 35 kV i RP 10 kV preko transformatora opće potrošnje 10/0,4kV (+TOP 1, +TOP 2). Sigurnosno napajanje 0,4 kV naponom izvedeno je die-sel-agregatom 440 kVA i namijenjeno je na-pajanju postrojenja nužne potrošnje =PNP. Postrojenje je predviđeno za unutarnju montažu, proizvod je tvrtke Energocontrol Zagreb, a sastoji se od jednostrukih sabirni-ca, podijeljenih u dvije sekcije (sekcija ‘’1’’ i sekcija ‘’2’’) te deset polja (od =GR+N1 do =GR+N10).

IR 220 VDC i IR 24 VDCIstosmjerni razvodi 220 VDC i 24 VDC su postrojenja čija je namjena osiguranje pomoć-nog napona za upravljanje, mjerenje, zaštitu i signalizaciju u hidroelektrani. Osnovno je napajanje istosmjernih razvoda izvedeno pre-ko ispravljača/punjača, koji istodobno i nado-punjavaju stacionarne VRLA aku-baterije (za IR 220 VDC dva puta po 106 komada, a za IR 24 VDC dva puta po 12 komada). U slučaju ispada ispravljače stacionarne aku-baterije

nastavljaju i dalje izvjesno vrijeme napajati potrošače. Oba su istosmjerna razvoda proi-zvod tvrtke Energocontrol Zagreb i sastoje se od dvije sekcije i spojnoga polja. IR 220 VDC je od posebne važnosti za elektranu zbog svoje uloge u početnom uzbuđivanju generatora prilikom sinkronizacije agregata na elektroe-nergetsku mrežu.

Zajednički pogoni Rashladni sustav Rashladni sustav služi za opskrbu hidroelek-trane rashladnom vodom koja se koristi za: hlađenje generatora; hlađenje ulja u turbin-skim ležajevima; turbinske brtve i rezervno napajanje rezervoara PPZ blok transforma-tora. Sastoji se od: ■ filtarske stanice ■ cjevovoda rashladne vode ■ hladionika ■ postrojenja za čistu vodu turbinskih brtvi

Drenažni sustav Drenaži sustav strojarnice sastoji se od glav-noga drenažnog bunara, 2 pomoćna bunara i cjevovoda koji služe za skupljanje u bunar i odvođenje otpadnih i procjednih voda iz bunara. Drenaži bunari služe za skupljanje: ■ svih procjednih voda u strojarnici i dila-

tacijskoj galeriji ■ otpadnih voda pri čišćenju filtara ras-

hladne vode

■ voda difuzora i spirale pri njihovom pražnjenju

■ procjednih voda turbinskog poklopca

Kompresorsko postrojenje Kompresorsko postrojenje služi za pripremu tlačnoga zraka koji je potreban za: opskrbu visokotlačnih uljno-zračnih kotlova za regu-lacijski sustav agregata; servisni zrak (redu-cirani tlak za zračne alate); ferodno kočenje agregata i pogon rastavljača za električno kočenje agregata. Sastoji se od: ■ dva visokotlačna kompresora ■ kotla za akumulaciju tlačne energije ■ cjevovoda tlačnog zraka

to se postrojenje napaja preko rasklopnoga postrojenja 35 kV i transformatora TR 1 ili TR 2 35/10 kV. Kada rasklopno postrojenje 35 kV nije u funkciji, tada se rasklopno postrojenje 10 kV napaja preko dalekovoda DV 10 kV Raštani. Predviđeno je za unutar-nju montažu, proizvod je tvrtke Končar, a sastoji se od jednostrukih sabirnica i sedam polja: ■ četiri transformatorska polja: =J+J1,

=J+J2, =J+J6 i =J+J7; ■ dva dalekovodna polja: =J+J3 i =J+J5; ■ jednoga mjernog polja: =J+J4.

GR 0,4 kVPostrojenje glavnog razvoda =GR 0,4 kV je niskonaponsko postrojenje čija je namje-na napajanje postrojenja nužne potrošnje =PNP (služi za napajanje grupe potrošača koji ne smiju dulje vrijeme ostati bez na-pona), postrojenja opće potrošnje =POP (napaja grupu potrošača koji dulje vrijeme mogu ostati bez napajanja), postrojenje


JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTAR


Devastacija 1992.-1995.

U ratu 1992. godine HE Mostar bila je potpuno izvan funcije.

Na samom početku rata nakon uništenja svih mostova na rijeci Neretvi, brana HE Mostar bila je i jedina putna veza između istočne i zapadne obale rijeke. Postojenja su tri godine bila potpuno potopljena, oprema je kompletno uništena. U nastavku je foto-grafski zapis iz toga vremena.


1992.-1995.■ Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih

djelovanja■ Minirana, oštećena, devastirana, strojar-

nica potpuno potopljena

1995.-1996.■ Pripreme za obnovu i obnova građevin-

skih objekata hidroelektrane

Radovi na obnovi, održavanju i modernizaciji


1997.-1998.■ Ispumpavanje vode, raščišćavanje■ Obnova agregata■ Obnova građevinskih objekata hidro-

elektrane (obnova kompletnog krova elektrane, izrada nove aluminijsko-sta-klene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne zgrade, obnavljanje komplet-ne fasade, izgradnja mosno-prometnog dijela iznad preljeva)

■ Ugradnja rasklopnih postrojenja: RP 110 kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV, RP 0,4 kV

■ Ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC, IR 24 VDC

■ Zamjena ormara upravljanja i zaštita agregata i postrojenja

■ Ugradnja uzbuda na svim agregatima■ Ugradnja SCADA sustava za nadzor i

upravljanje (potpuna automatizacija)■ Sanacija svih energetskih transformatora

■ Rekonstrukcija, obnova i modernizaci-ja (potpuna automatizacija) turbinske regulacije

■ Sanacija servomotora: ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnoga ispusta

■ Izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača sa klapnom na preljevnom polju br. 2

■ Sanacija kranova■ Sanacija segmentnih zatvarača preljevnih

polja br. 1 i 3■ Sanacija opreme zajedničkih pogona

■ 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon

■ Prosinac 1997. g. puštanje agregata br. 2 u pogon

■ Početak 1998. g. puštanje agregata br. 1 u pogon

ISPORUČITELJI I MONTAŽERI OPREME■ METALNA – Maribor (Slovenija)■ LITOSTROJ – Ljubljana (Slovenija)■ SIEMENS – (Njemačka)■ RIVA CALZONI – Bologna (Italija)■ RADE KONČAR – Zagreb (Hrvatska)■ ENERGOINVEST – Energomontaža

– Sarajevo


Otvaranje HE Mostar 1997.nakon obnove

Modernizacija nakon obnove Nakon obnove ugrađena je najnovija i najmo-dernija oprema koja je u vrijeme obnove bila na tržištu. Ugrađena je kompletno nova oprema, osim turbina i generatora, na kojima su izvršeni generalni remonti prije završnoga ispitivanja i puštanja u pogon. Oprema za sustav nadzora i upravljanja elektrane je Siemensova iz serije Simatic. Sva postrojenja imaju instalirane progra-mabilne logičke kontrolore (PLC) koji između ostalog prikupljaju sve potrebne informacije iz postrojenja i šalju naredbe na izvršne elemente.

Daljinsko upravljanje i nadzor kompletnim postrojenjem realizirano je u komandnoj pro-storiji i sastoji se iz: mozaik ploče za nadzor elektrane i računalskoga sustava za nadzor i upravljanje elektranom. Računalski sustav u ko-mandnoj prostoriji realiziran je s dva nadzorna upravljačka mjesta realizirana na PC računalima sa SCADA programom (industrijska izvedba). Sam proces nadzora i upravljanja elektranom realiziran je pomoću softvera Siemens WinCC. Nadzor je realiziran kroz slike koje su podijeljene po funkcionalnim cjelinama, radi jasnijega uvida u cjelokupni proces i bržega pristupa pojedinim dijelovima procesa.

Jedan od zadataka koje obavlja sustav za nad-zor i upravljanje je automatsko kreiranje izvješća i njihovo tiskanje.

Osim navedenoga upravljanja omogućeno je i daljinsko upravljanje iz centra za upravljanje pro-izvodnjom (CUP-a).


2006.■ Obnova krana 2×10/2 t■ Pokus podizanja akumulacije na maksi-

malnu kotu 78,00 m.n.m.

2007.■ Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije

požara■ Izgradnja skladišta u krugu HE Mostar

2008.■ Zamjena baterijskih članaka u postroje-

nju IR 220 VDC i IR 24 VDC■ AKZ servomotora ulaznih građevina i

kranova 2×16 t i 2×10/2 t

2009.■ Izrada i montaža plutajuće i pomoćne

plutajuće brane

■ Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00 m.n.m.

2010.■ Sanacija kanalizacijske mreže i pristu-

pnog platoa■ Sanacija obrambenoga nasipa■ Revizija servomotora regulacijskoga za-

tvarača temeljnog ispusta■ Revizija RP 35 kV■ Revizija RP 10 kV■ Ugradnja transformatora opće potrošnje

10/0,4 kV TOP2

2011.■ Dijagnostičko ispitivanje prekidača i

kontrola kvalitete plina u RP 110 kV SF6

■ Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3

■ Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice

■ AKZ dijela opreme sve tri turbine i ras-hladnog sustava

■ Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane

■ Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice

■ Sanacija oštećenja lijeve i desne obale ni-zvodno od HE Mostar, koja su nastala usli-jed pojave velikih voda u zimu 2010. g.

■ Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje

1999.■ Sanacija desne obale Neretve nizvodno

od HE Mostar (potporni zaštitni obalni zid)

■ Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog diesel-agregata 440 kVA

2000.■ Produbljenje korita rijeke Neretve ni-

zvodno od HE Mostar (1. faza) ■ Sanacija tlačnog spremnika PPZ blok

transformatora■ Uređenje obalnoga područja akumulacije

2001.■ Produbljenje korita rijeke Neretve ni-

zvodno od HE Mostar (2. faza) ■ Instalacija sustava oskultacija

2002.■ Sanacija jednoga servomotora privodnog

kola i dva servomotora brava agregata br. 1

■ Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agregata

2003.■ Sanacija regulacijskoga zatvarača temelj-

nog ispusta■ Sanacija segmentnoga zatvarača preljev-

nog polja br. 3

2004.■ Sanacija krova strojarnice poslije elemen-

tarne nepogode (jako olujno nevrijeme, koje je uništilo krovne svjetlarnike i nato-pilo sva tri generatora)

■ Sanacija sva tri agregata strojarnice po-slije elementarne nepogode (jako olujno nevrijeme, koje je uništilo krovne svje-tlarnike i natopilo sva tri generatora)

■ Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mo-star u svrhu daljinskoga očitanja parame-tara i upravljanja snagom

2005.■ Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od

HE Mostar■ Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri

koti akumulacije 78,00 m n.m.■ Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno

polje br. 2 i sanacija revizione opreme■ Obrada kliznih koluta na sva tri agregata


Sredinom 2009. godine Federal-no ministarstvo okoliša i turiz-

ma izdalo je okolišnu dozvolu koja se odnosi na sva postrojenja hidroelektrane. Donesen je i Plan sprječavanja nesreća opa-snih za okoliš u Pogonu HE Mostar.

S aspekta emisija štetnih materija, HE ima neznatan negativan utjecaj na okoliš.

Utjecaj je na hidrološki režim rijeke Ne-retve, erozivne procese i mikroklimatske karakteristike i priobalnu floru i akvatične organizme minimalan, a redovito godišnje poribljavanje radi se u cilju ublažavanja laganoga poremećaja ekološke ravnoteže autentičnoga ekosustava.

Zbog praćenja procjene stanja okoliša i utjecaja na živi svijet, te ukazivanja na potrebu smanjenja zagađivanja, lociranja i praćenja uzroka, u cilju poduzimanja korek-tivnih i preventivnih mjera, te mogućnosti vredovanja usuglašavanja s relevantnim zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša, uspostavljen je Godišnji plan moni-toringa koji izrađuju odgovorne osobe u po-duzeću i zadužene su za njegovo izvršenje.

Zaštita okoliša 2012.■ Dijagnostičko ispitivanje provodnih izo-

latora blok transformatora BT1, BT2 i BT3

■ Zamjena, programiranje i puštanje u rad operacijskih panela temperaturnoga nad-zora agregata br. 1, 2 i 3

■ Zamjena provodnih izolatora s nezado-voljavajućim rezultatima na provedenom dijagnostičkom ispitivanju

■ Zamjena rezervoara i plovka rezervoara rashladne vode turbinskih brtvi te mon-taža novoga ormara upravljanja

■ Ugradnja ormara automatike pomoćne potopne crpke turbinskoga poklopca

■ Unutarnji pregled i tlačna proba UZK agregata te posude komprimiranoga zraka

■ Čišćenje drenažnoga bunara

2013. ■ Izvršen je remont generatora agregata br.

3 uz prethodne pripreme transformatora TOP2 10/0,4 kV za dijagnostička ispitiva-nja generatora, reviziju i ispitivanje nosi-vosti mosnoga krana 120/25/5 t, reviziju krana difuzorskih zatvarača i ispitivanje opreme za rad s povećanom opasnošću (dizalo, lančana dizalica, viličar itd.)

■ Sanacija kvara vodokaza na rezervoaru vode PPZ blok transformatora

■ Sanacija kvara na upravljanju zatvarača ulazne građevine agregata br. 1.

Osim navedenih radova poslovi preven-tivnoga i prediktivnoga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata, pregle-di rasklopnih postrojenja, ispitivanja elek-tričnih zaštita, ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pražnjenje aku-baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava generatora i blok transformatora, termo-vizijsko snimanje toplih mjesta, ispitivanje stabilnih sustava za gašenje požara, ispiti-vanje prijenosnih protupožarnih aparata, pregled i funkcionalna proba krajnjih kon-takata ulaznih građevina, čišćenje rešetki ulaznih građevina i zahvata rashladne vode itd.) obavljaju se redovito na mjesečnoj, tro-mjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i višego-dišnjoj bazi, a sve kako bi se održala visoka pogonska spremnost elektrane, posebno znajući kako je posljednja na slivu (mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m3/s) i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati.

HE Mostar je od završetka obnove 1997. g. do lipnja 2013. g. proizvela 3.392.035 MWh, dok su agregati ostvarili 211.652 radna sata. Rekordna godišnja proi-zvodnja ostvarena je 2010. g. i iznosila je 320.000 MWh.


poprimio obrise modernoga europskog grada, a u novijoj povijesti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće definitivno je i peti grad po veličini u BiH, grad izmiješanih kultura, naroda, vjera i civilizacija.

Posljednjih 20 i nešto godina predstavlja-ju najturbulentnije i najtragičnije godine za Mostar, kada je pretrpio velika razaranja, a gospodarstvo je uništeno. Polako uz pomoć međunarodne zajednice, ali i domaćih tvrtki, Mostar se oporavlja, a pri tome je i uloga JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar važna i to iz više aspekata. HE Mostar kao i cijela JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar električnom energijom opskrbljuje sve tvrtke u Mostaru i šire, imajući udjela u formiranju razvojnih projekata, kulturnih manifestacija i svekolikoga javnog života Mostar i okolice.

Uz HE Mostar novoizgrađena, u pogon puštena 2010. godine HE Mostarsko blato nova je injekcija teškom i mukotrpnom podizanju gospodarstva na tom području.

Znamenitosti Mostara, blizina Međugorja, Čapljina, Širokoga Brijega kao i ostalih naselja i kulturno-povijesnih spomenika daju upe-čatljivu prepoznatljivost Mostara u turističkoj ponudi.

Više nego ugodna, umjereno sredozemna klima, umjetničke galerije i niz kulturnih i gospodarskih manifestacija neotuđivi su dio Mostara, ljepota koja ne prolazi, a koja je uvijek dovoljno zanimljiva i komercijalno uporabljiva.

Turistički i gospodarski milje

HE Mostar nalazi se u blizini kul-turnoga i gospodarskoga sjedi-

šta Hercegovine, Mostara. Šire područje grada bilo je naseljeno

još u predhistorijsko doba, a osnivanje

samoga grada vezano je za izgradnju dviju kula – utvrda, sredinom 15. stoljeća u doba hercega Stjepana.

Rastom i razvojem kroz osmansko, a naročito austrougarsko doba, Mostar je


HE Mostarsko blato

Prvi idejni projekt za Hidroelek-tranu Mostarsko blato izrađen

je davnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a zbog svoga više-namjenskoga karaktera Vlada Federacije 2010. godine uvrstila ga je u svoj Strateški plan i program razvoja energetskoga sektora Federacije BiH kao prioritetan, jedinstven energetsko-vodoprivredni kompleks.

Hidroelektrana je projektirana kao sa-stavnica ukupnoga korištenja prostora i re-sursa kraškoga kompleksa Mostarsko blato. Tehničko rješenje zaštite od poplava, kom-binirano je i usklađeno s rješenjem hidro-energetskoga iskorištenja tako da elektrana ima zajedničku funkciju zaštite od poplava i energetskoga korištenja vodnih resursa.

HE Mostarsko blato projektirane snage 2×30 MW i procijenjene vrijednosti od 140 milijuna maraka nije vrijedna samo s aspek-ta osiguranja novih 172 GWh, nego kao što sam naglasio, i od širega društvenog interesa posebice poljoprivrednoga i vodoprivredno-ga. Izgradnja je počela u rujnu 2006. godine, a 13. svibnja 2010. godine hidroelektrana je puštena u pogon.

Po broju svojih objekata i složenosti njiho-ve izgradnje HE Mostarsko blato bila je jako ozbiljan i zahtjevan višenamjenski projekt.

Izgradnjom i puštanjem u rad HE Mostarsko blato povećala je se ukupna proizvodnja električne energije u elektroe-nergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za 10 % što je omogućilo uravnoteženje energetske bilance poduzeća kao i smanjenje uvoza električne energije s međunarodnoga tržišta.

Tim projektom i nizom planiranih proi-zvodnih objekata za izgradnju JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar potvrđuje svoju vodeću ulogu u regiji kad je u pitanju realiza-cija kompleksnih višenamjenskih i proizvod-nih objekata iz obnovljivih izvora energije.

O idejnome projektu, njegovoj realizaciji, konačnoj izgradnji i općenito o karakteristi-kama HE Mostarsko blato pročitajte u ovoj publikaciji.

generalni direktor


Nikola Krešić, dipl. ing. el.

Uvod

52HE Mostarsko blato

Planovi izgradnje HE Mostarsko blato stari su gotovo jedno

stoljeće. Veliki hidropotencijal koji se na-lazi na polju Mostarsko blato htio se oduvi-jek i energetski iskoristiti. Do izgradnje HE

Mostarsko blato područje se polja Mostar-skoga blata koristilo samo u poljoprivredne i vodoprivredne svrhe.

Mostarsko blato kraško je polje koje se prostire na 3.800 hektara. Oko 1.500 ha poplavljeno je svake godine, a razina vode na kraju polja u zimskome razdoblju dostiže i 10 m. Hidroelektrana s visokim padom smještena je u kraškoj regiji koja je karak-teristična po kraškim pojavama: ponori i vrela. Prosječna godišnja količina oborina je 1.820 mm. Dotok vode u polje dolazi kroz rijeke Lišticu i Ugrovaču. Mali greben dijeli polje Mostarsko blato od Mostarskoga polja, tj. doline rijeke Neretve. U istočnome dijelu polja, najniža točka voda teče kroz kraški greben i otječe u rijeku Jasenicu, a potom u Neretvu.

Hidroelektrana Mostarsko blato kori-sti vode reljefno zatvorenoga istoimenog krškog polja Mostarsko blato, koje je u prirodnim uvjetima plavljeno svake godine i polako se praznilo preko niza prirodnih ponora. Po probijanju vodoprivrednoga

O hercegovačkim kraškim poljima i vodnom potencijalu

tunela, neposredno iza Drugoga svjetskog rata, ta su plavljenja znatno smanjena, prvenstveno u trajanju, ali ne i eliminira-na. Izgradnjom akumulacijskog bazena i probijanjem još jednog (dovodnog) tunela hidroelektrane, ta plavljenja su se smanjila, ali opet ne i eliminirana, jer je korito rijeke Jasenice veoma ograničena kapaciteta, a i nizvodni dio sliva Neretve nije uvijek u mo-gućnosti propustiti velike vode bez znatnih šteta u tom dijelu.

Najveći je opskrbljivač polja vodom rijeka Lištica, slijede je vode povremenih

vodotoka Ugrovače i Mokašnice, te vrela Crnašnice, Mokašnica i Žvatića. Te se vode skupljaju u akumulacijskom bazenu HE Mostarsko blato ukupnoga volumena oko 1,6 hm3.

Izgradnjom se HE Mostarsko blato nije uspjelo u potpunosti eliminirati plavljenje polja Mostarskog blata, ali je došlo do:■ smanjenja perioda plavljenja područja

toga polja i ■ iskorištenja potencijala vode u vidu proi-

zvodnje električne energije u HE Mostar-sko blato.


HE Mostarsko blato smještena je jugozapadno od grada Mo-

stara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve.

IzgradnjaProjekt je Mostarsko blato desetljećima razmatran na različite načine i s različitim

O HE Mostarsko blato

ciljevima. Urađeni su mnogobrojni doku-menti, sporazumi, idejna rješenja, pred-studije, studije. Početkom 1941. počinju radovi na vodoprivrednome tunelu, a kako su tvrdili kroničari iznimno su dobro na-predovali. Tunel je pušten u funkciju 1947. godine.

Od prvotne nakane projekta, zaštita od velikih voda, postupno se razmišlja-lo o višenamjenskome projektu. Tako je 1978. projekt višenamjenskoga korištenja područja kraškoga polja Mostarsko blato stavljen na listu prioriteta za korištenje tehničke pomoći Ujedinjenih naroda, te je u siječnju 1979. potpisan i ugovor. Projekt Mostarsko blato inicirao je formiranje poslovne zajednice od jedinica lokalne samouprave Lištice, Mostara i Čitluka, te poduzeća elektroprivrede, vodoprivrede i poljoprivrede.

I ako je uz iznimne napore urađeno Idej-no rješenje, završen Elaborat istražnih rado-va, ipak, od realizacije projekta desetljećima nije bilo ništa. Unatoč svim poteškoćama JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar tražila je rješenje za nastavak projekta, vezanom za

njezinu djelatnost, pri tomu ostajući otvo-rena i za druge kako bi se dosegnuli ciljevi projekta.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u lipnju 1997. projekt Mostarsko blato odlučila je voditi kao razvojni projekt naj-višega prioriteta. Još je u listopadu 1997. potpisan ugovor o suradnji sa Siemens-Starbag na izradi predstudije Mostarsko blato, kao prve faze toga ugovora. Nakon toga u studenome 2001. godine ugovorena je izrada fizibiliti studije koju je izradio Werbundplan–Salzburg, a 2005. godine s Elektroprojektom iz Zagreba ugovorena je izrada glavnoga projekta. Konačno, u studenome 2003. Upravni odbor donosi Odluku o pripremama za izgradnju, a tri godine kasnije na prijedlog Uprave JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, Nadzorni odbor donosi i odluku o realiza-ciji te velike investicije.

Tehničko rješenje zaštite od poplava, kombinirano je i usklađeno s rješenjem hidroenergetskoga korištenja tako da većina objekata ima zajedničku funkciju: zaštitu od poplava i energetsko korištenja vodnih

56 57 HE Mostarsko blatoHE Mostarsko blato

strojarnice, donjega kompenzacijskog bazena i odvodnoga zatvorenog kanala

■ Konzorcij Mostar (Končar, EnergoCon-trol, Litostroj) i Montavar iz Slovenije – isporuka, montaža i puštanje u rad elektrostrojarske opreme

Ostale su tvrtke koje su sudjelovale u pla-niranju, projektiranju, pripremi i izgradnji HE Mostarsko blato: ■ Ugovaratelji: Elektroprojekt d.d, Zagreb,

Konstruktor inženjering d.d., Split, Puto-vi d.o.o., Grude, Promark d.o.o., Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, Montavar metalna nova, d.o.o. Maribor, Končar KET d.d., Zagreb, EnergoControl Zagreb d.o.o., Zagreb, Alfa therm d.o.o., Mostar,

Dalekovod d.d., Zagreb, Institut za elek-troprivredu i energetiku d.d., Zagreb, Strojarski fakultet, Mostar, Unis telekom d.d., Mostar, Kamir d.o.o., Široki brijeg, Energetic – electronic d.o.o., Čitluk

■ Njihovi kooperanti: Končar GIM d.d., Zagreb, Končar INEM d.d., Zagreb, Končar – sklopna postrojenja d.d., Zagreb, Končar – METALNE KON-STRUKCIJE d.d., Zagreb, Končar DIST d.d., Zagreb, Končar - Mjerni transfor-matori d.d., Zagreb, Končar Institut za elektrotehniku d.d., Zagreb, Litostroj power, Ljubljana , IGH d.o.o., Mostar, Geotehnika 94 d.o.o., Mostar, SZR Pu-šina - company, Drinovci, Konstruktor – Neretva d.o.o., Čapljina, Velbos d.o.o., Sarajavo, OB produkt d.o.o., Čapljina,

resursa. Tako je projekt promatrao ta dva sustava kao jedinstveni energetsko-vodopri-vredni kompleks.

Pripremni radovi i izgradnja počela je 2006. godine, investicija je iznosila oko 140 milijuna KM. Izgradnja hidroelektrane trajala je četiri godine i u njoj je sudjelova-lo 45 različitih tvrtki i institucija iz BiH i inozemstva. ■ Elektroprojekt d.d, Zagreb - glavni pro-

jekti za HE Mostarsko blato ■ Putovi d.o.o., Grude - izgradnja prilaznih

putova ■ Konstruktor – inženjering d.d., Split

– izgradnja: akumulacije, ulazne građe-vine, dovodnoga tlačnog tunela, vodne i zasunske komore, tlačnog cjevovoda,

GO S gradnja, Mostar, Mosor, Široki brijeg, T.A.J.M., Široki Brijeg, Turboin-štitut d.d., Ljubljana, Brinell d.o.o., Sinj, Spin d.o.o., Posušje, Siemens AG, Erlan-gen, Njemačka, Montavar metalac d.o.o., Nikšić, Montavar projekt d.o.o., Ljublja-na, LA&CO d.o.o., Maribor, Indenna dvigala d.o.o., Ljubljana, Frili d.o.o., Ljubljana, Telem d.o.o., Maribor, Soko group d.o.o., Mostar, Andino d.o.o., Ljubljana, Trišnik d.o.o., Jajce


Hidroelektrana Mostarsko blato je sve-čano puštena u rad 13. svibnja 2010. godine kao druga hidroelektrana (nakon HE Peć Mlini) koju je JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar izgradila od 1995. godine.

Zbog stalnoga rasta potreba za električ-

nom energijom JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar je u nizu dogovora s predstav-

nicima Hrvatske gospodarske komore i

„Siemens Strabag“ skupine 1997. godine

održala sastanak na kojemu je za razvojni

projekt s najvećim prioritetom odabran

„Hidroenergetski projekt Mostarsko blato“

. Iz raspoložive dokumentacije razvidno

je da je Energoinvest 1977. godine izradio

studiju „PAHE Mostarsko blato- približni

srednji poticaj za razdoblje 1928.-1965.

godina“ .

Ista tvrtka 1982. godine izradila je još

nekoliko projekta, a 1985. godine Konzorcij

Mostarko blato izradio je projekt „Pre-

dizvedbene studije sveobuhvatnosti resur-

sa- razvoj kraškog regiona Mostarsko blato“.

Konačno, 1998. godine izrađena je

Predizvedbena studija u suradnji s Manne-

smann Anlagengan Austrija, Simens Akti-

enges i Strabag Östereich iz Austrije.


HE Mostarsko blato je deriva-cijska elektrana koja se sastoji od

9 građevinsko – energetskih objekata: aku-mulacijski bazen, ulazna građevina, dovod-ni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompen-zacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod.

Svi su objekti hidroelektrane smješteni na području općine Mostar, tj. u Hercegovač-ko-neretvanskoj županiji.

Akumulacijski bazenAkumulacija HE Mostarsko blato sastoji se od nizvodne i uzvodne akumulacije spoje-ne spojnim kanalom ukupnoga volumena oko 1.600.000 m3 i služi za jednodnevno izravnanje voda s kotom normalnoga us-pora 223,50 m n.m. Minimalna je radna razina u bazenu 221,50 m n.m. (radna os-cilacija razine bazena je 2 m). Bazen je u najnižem dijelu polja gdje se voda skuplja i odakle su počinjala plavljenja, kao i eva-kuacija vode kroz prirodne ponore i vodo-privredni tunel prokopan neposredno iza Drugoga svjetskog rata. Iz toga tunela voda

Postrojenja

je uređenim brzotokom na padu od ~180 metara neiskorištena, preko 50 godina otje-cala u rijeku Jasenicu.

Ulazna građevinaUlazna građevina dovodnoga tunela kao i trasa tunela smještena je 50 m južno od postojeće ulazne građevine za velike vode (optočni tunel Varda). Objekt je ulazne gra-đevine konstruktivno podijeljen u dva dijela koji su međusobno dilatirani u dva dijela i to: dio uzvodno od rešetke (uzvodni krilni zidovi, taložnica) i dio nizvodno od rešetke (prijelaznog dijela kojima se voda dovodi od pravokutnoga dijela rešetke 7,50 × 8,00 m (v × š) do profila zatvarača 4,00 × 4,20 m (v × š), pogonskoga objekta za smještaj zatvarača i pripadne opreme veličine 6,70 × 4,20 m, odzračnog okna dimenzija 1,0 × 1,20 m), prijelaznoga dijela kojim se voda dovodi iz pravokutnoga oblika zatvarača na potkovasti profil tunela. Dno ulazne građe-vine smješteno je na razini dovodnoga tune-la, tj. na koti 214,00 m n.m.

Taložnica je pravokutnoga oblika di-menzija 8,0 × 17,40 m i dubine 2,0 m ispod


razine dna dovodnoga kanala akumulacije. Dno je taložnice na visini 217,00 m n.m. Za-tvaračnica se sastoji od prostora za remont zatvarača i prostora za smještaj servo-moto-ra koji je na koti iznad razine maksimalnoga vodostaja 230,60 m n.m.

Ulazna građevina vodoprivrednog tunela VardaTa je građevina smještena uz ulaznu građe-vinu dovodnoga tunela, a služi za evakuaciju

preljevnih voda s platoa Mostarskoga blata ukoliko hidroelektrana nije u mogućnosti ispuštati dovoljnu količinu vode prema va-žećim dozvolama.

Upravljanje je tim objektom u nadležno-sti vodoprivrednog poduzeća AVP Jadranski sliv Mostar koji je ujedno i vlasnik objekta, a manipulacije se vrše u koordinaciji pred-stavnika AVP Jadransko more Mostar i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Dovodni tunelDovodni tunel za HE Mostarsko blato prokopan je kroz brdo Nesradin, a ulazna građevina smještena je 50 m južno od po-stojeće ulazne građevine. Početak dovodno-ga tunela, tj. stacionaža 0.000 km je na kraju prelaznoga dijela ulazne građevine, a kraj je na spoju tunela i zasunske komore. Duljina je dovodnoga tunela 2.207 m s kotom dna ulaza na 214,00 m n.m. i kotom izlaza na 196,34 m n.m., s konstantnim padom od 0,080%. Dovodni tunel projektiran je kao potkovičasti profil s kalotom radijusa 2,1 m, bočne stranice kao dio kružnoga luka radi-jusa 2,90 m i dno kao ravna ploča širine 2,80 m. Na stacionaži tunela 2+181.00 novi tunel prelazi preko postojećega tunela. Dno novo-ga tunela nalazi se oko 10 m iznad tjemena postojećega tunela.

Tunelska obloga izvedena je kao be-tonska i armiranobetonska u ovisnosti od

kategorije tunelskoga iskopa. Debljina oblo-ge iznosi 30 cm, s tim da je i prekoprofilski iskop zapunjen betonom iste marke. Nakon betoniranja obloge tunela, izvršeno je kon-taktno injektiranje duž cijeloga tunela. Na nizvodnoj strani tunela izveden je pristupni tunel duljine oko 140 m s tlačnim vratima za pristup u tlačni tunel.

Vodna komoraNa kraju dovodnoga tunela smještena je vodna komora za kompenziranje vod-nih oscilacija u tunelu koje nastaju zbog promjene opterećenja turbina kao i zbog


racionalizacije dimenzija tlačnog cjevovoda. Odabrani je tip raščlanjena vodna komora s prigušivačem, donjom komorom, verti-kalnim šahtom i gornjim bazenom. Prijelaz iz dovodnoga tunela u vodnu komoru radi na načelu grla-prigušnice kojim se ublažava oscilacija sustava. Prigušnica je kružnoga poprečnog presjeka promjera 3,2 m, počinje iznad tjemena tunela na koti 201,00 m n.m. i završava na koti 206,00 m n.m.

Donja komora sprječava prodor zraka u tlačni cjevovod do turbine, koso je po-ložena s početkom na koti 204,50 m n.m. i završetkom na dnu vertikalnoga šahta na koti 207,00 m n.m., horizontalne duljine

od 7,0 m, visine 30,5 m (od 205,50 do 236,00 m n.m.) i debljine zidova 0,5 m.

Gornji bazen vodne komore je kružnoga poprečnog presjeka s kotom dna 231,20 m n.m. i vrha bazena na koti 236,00 m n.m., promjera 25 m, volumena oko 2.300 m3.

Zasunska komoraZasunska komora smještena je 26,40 m ni-zvodno od priključka vodne komore, tlocrt-nih je dimenzija 10,70 × 9,70 m. Temeljna ploča nalazi se na koti 192,85 m n.m., a os cjevovoda je na koti 197,84 m n.m. Objekt zasunske komore u kojem je smještena upravljačka oprema lociran je na platou ispred izlaznoga portala dovodnoga tunela. U prostor zasunske komore tlocrtnih di-menzija 8,50 × 9,50 m smještena je oprema: servomotor i uljno-tlačna naprava leptira-stoga zatvarača, mosna dizalica, oprema za napajanje električnom energijom i teleko-munikacijsko-informatička oprema.

Tlačni cjevovodTlačni cjevovod unutarnjega promjera 3 m povezuje zasunsku komoru i strojarnicu. Tlačni cjevovod nastavlja se na zasunsku komoru gornjim koljenom, a potom nastavlja ka donjem koljenu i račvi ispred strojarnice.

Tlačni čelični cjevovod sastoji se od podzemnoga i nadzemnoga dijela. Spoj na proizvodne grupe izveden je dvokrakom

47,0 m, potkovičastoga oblika svijetloga promjera 6,5 m debljine betonskih zidova od 0,6 do 0,8 m.

Vertikalni je betonski šaht kružnoga po-prečnog presjeka promjera svijetloga otvora


simetričnom račvom u kojoj se promjer cijevi smanjuje s 3 m na 2 × 1,6 m. Os cjevo-voda na izlazu iz zasunske komore nalazi se na koti 197,84 m n.m., dok je os cjevovoda na ulazu u strojarnicu na koti 45,00 m n.m.

Ukupna duljina cjevovoda od leptirasto-ga zatvarača u zasunskoj komori do početka račve je 355,225 m i to nadzemni dio duljine 240,152 m te ukupni dio od srednje čvrste točke do početka račve 115,073 m. Cjevo-vod se temelji na ukupno 16 oslonaca.

Račva je izvedena kao dvokraka s kutom između krakova od 60 stupnjeva. Ukupna duljina račve od kraja donjega koljena do

spoja s predturbinskim zatvaračem je 15,25 m. Unutarnji promjer račve na početku je 3,0 m, a izlazni promjer prema krakovima je 1,60 m. Na izlazu iz zasunske komore i ne-posredno prije račve izvedeno je temeljenje cjevovoda na čvrstim masivnim armirano-betonskim blokovima.

Pristup u cjevovod osiguran je iz zasun-ske komore kroz reviziona vratašca koja su ugrađena nizvodno od zatvarača, te rezervni pristup s platoa 87,60 m n.m. na mjestu prijelaza cjevovoda iz nadzemnog u podze-mni dio.

Strojarnica Strojarnica je vanjski objekt tlocrtnih di-menzija 24,23 × 21,90 m, dijelom ukopan u zemlju, a dijelom nadzemni. Smještena je na desnoj obali rijeke Jasenice, uzvodno od slapišta postojećega brzotoka, a postavljena je gotovo paralelno toku Jasenice u podnožju brda Dobraljina. Pod zemljom je blok stro-jarnice koji je masivna armirano-betonska višeetažna konstrukcija u kojoj su dijelovi račve tlačnoga cjevovoda, predturbinski lep-tirasti zatvarači, 2 turbinske spirale, 2 turbine tipa Francis, 2 trofazna sinkrona generatora i difuzorski pločasti zatvarači. Visina je toga dijela strojarnice 12,95 m i završava montaž-nim platoom na koti 55,30 m n.m.

HE Mostarsko blato čine zgrada stro-jarnice u kojoj je prostor za smještaj

proizvodne grupe pojedinačne instalacije 30 MW, prostor za ljude i opremu i zračnog voda naponske razine 110 kV kojim se elek-trana spaja na sustav.

Smještena je na desnoj obali rijeke Ja-senice, uzvodno od slapišta postojećega brzotoka, a postavljena je gotovo paralelno toku Jasenice. Strojarnica je funkcionalno podijeljena u dva dijela: ■ Blok strojarnice je masivna armirano-

betonska više etažna građevina smještena nastavno na račvu tlačnoga cjevovoda kojim se voda dovodi na turbine. S

nizvodne se strane voda iz turbina odvo-di preko donjega kompenzacijskog ba-zena i dvije preljevne klapne odvodnim kanalom u rijeku Neretvu i preko treće preljevne klapne u korito Jasenice. Blok je strojarnice dimenzija 29,20 × 16,90 × 17,20 m, s najnižom kotom 38,30 m n.m. (drenažni bunar). U bloku su ugra-đene dvije proizvodne grupe instalirane snage 30 MW s priključkom tlačnoga cjevovoda na turbine tipa Francis, s ho-rizontalnom osi na koti 45,00 m n.m., te na osnom razmaku 8,0 m. Na najnižoj


koti s nizvodne strane bloka smješteni su turbinski odvodi – difuzori s utorima za nizvodne pločaste zatvarače.

■ Hala je strojarnice nadzemni objekt smješten na podzemnom bloku stro-jarnice i dijelom na podrumskoj etaži prigradnje. Tlocrtni gabarit hale zajedno s prigradnjom iznosi 40,45 × 16,90 m, visina je prigradnje 10,50 m, a visina je 12,20 m od uređenoga terena do vijenca kosoga krova. Hala natkriva pogonski prostor oba generatora koji se nalaze na koti 55,30 m n.m. Tu su smješteni mon-tažni otvori u podu za spuštanje i izvla-čenje opreme s najnižih etaža te stubište koje povezuje sve podzemne etaže. Iznad platoa instalirana je mosna dizalica nosi-vosti 100 tona.

Donji kompenzacijski bazen Objekt donjega bazena obuhvaća prostor površine od 10.600 m2 nizvodno od stro-jarnice u koji dolaze vode rijeke Jasenice, elektrane HE Mostarsko blato i postojećega brzotoka vodoprivrednoga tunela. Funkcija je toga objekta reguliranje protoka rijeke Jasenice i protoka prema odvodnome kana-lu, tj. rijeci Neretvi. Na kraju donjega bazena ugrađene su 3 klapne za regulaciju protoka voda.


Objekt sačinjavaju: bazen, preljevna us-tava na izlazu ka rijeci Jasenici i mostovna ustava na ulazu u odvodni kanal ka rijeci Neretvi.

Odvodni kanalOdvodni kanal izvodi se za mogućnost eva-kuacije ukupnoga instaliranog protoka od 40 m3/s, čime je osiguran potpuno neovisan rad elektrane od kapaciteta nizvodnoga korita rijeke Jasenice.

Odvodni kanal sastoji se od: ulazne gra-đevine, slapišta, odvodnoga kanala-tunela, izlaznog portala kanala-tunela, odvodno-ga trapeznoga kanala i uređenoga ušća u Neretvu.

Ulazna građevina izvedena je s dva pre-ljevna polja širine 5 m koja su opremljena preljevnim klapnama. Kapacitet je preljev-nih polja sa spuštenim zatvaračima 40 m3/s.

Slapište je formirano između kraja pre-ljeva i početka tunela da bi se u potpunosti umirile vode prije ulaska u tunel. Slapište je betonska građevina pravokutnoga profila i širine dna od 12,3 m.

Odvodni kanal – tunel je izveden kao zatvoreni od st 0+225 do st 2+315,6 km kao približno pravokutni profil dimenzija 4,0 × 2,0 m koji je s gornje strane zatvoren plo-čom u obliku polukružne kalote. U kanalu je osiguran protok sa slobodnim vodnim licem od 40 m3/s, a izveden je s padom od

Ulazna građevina odvodnoga kanalaPoprečni presjek


0.002 m/m , odnosno kota dna na početku je 44,20 m.n.m. a na kraju 39,59 m.n.m.

Izlazni portal na st.0+225 km izveden je kao armirano-betonski ravni potporni zid visine 6,5 m i duljine 36,70 m. Od izla-znoga portala do ušća u Neretvu nalazi se otvoreni trapezni betonski kanal. Zaštite od erozije na ušću s Neretvom spriječena je slaganjem većih kamenih blokova uz sukcesivno zasipanje spojeva kamenih

blokova betonom. Ušće je odvodnog ka-nala na koti 39,60 m n.m. desne obale rijeke Neretve.

Priključni dalekovodHidroelektrana Mostarsko blato uklju-čena je u elektroenergetski sustav preko dva dalekovoda DV 110 kV MOSTAR 4 (TS Čule) i DV 110 kV MOSTAR 5 (TS Rodoč).

Rasklopno postrojenje 110 kV - HISRasklopno postrojenje 110 kV je visokona-ponsko metalom oklopljeno postrojenje, koje kao izolacijski medij koristi plin SF6, odnosno sumporni heksafluorid. To je rasklopno po-strojenje tip 8DN8 marke Siemens, sastoji se od jednostrukoga sustava sabirnica i pet polja: dva transformatorska polja (polje =E1 i =E5), dva dalekovodna polja (polje =E2 i =E4) i jednoga spojnog i mjernog polja (polje =E3).

Prekidači su s motorno-opružnim pogo-nom i sa SF6 plinom za gašenje električnoga luka. Svi su rastavljači s elektromotornim pogonima.


Upravljanje agregatimaAgregatima HE Mostarsko blato može se upravljati lokalno/ručno, lokalno/automat-ski s ormara upravljanja agregatima i da-ljinski iz centralne komande preko SCADA sustava.

Vlastita potrošnja elektraneOsnovno napajanje vlastite potrošnje elektrane realizirano je s odcjepa generator-skih sabirnica s oba agregata preko =TVP1 10,5/0,4 kV i =TVP2 10,5/0,4 kV.

Rezervno napajanje elektrane realizirano je preko rasklopnoga postrojenja 10(20) kV koje se napaja s dalekovoda RP 10(20) kV DV1 Jasenica, odakle se preko kućnoga transformatora =TVP3 10/0,4 kV vrši rezer-vno napajanje vlastite potrošnje elektrane.

Sigurnosno napajanje elektrane realizira-no je preko diesel-agregata 440 kV i to samo za potrošače nužne potrošnje u glavnom razvodu elektrane.


Osnovni podaci

Broj agregata 2 komInstalirana snaga 60 MWInstalirani protok 40 m3/sTehnički minimum 10 MWSrednja godišnja proizvodnja 167 GWh

Hidrološki podaci

Volumen ukupnih poplavnih voda (povratno razdoblje 100 g.) 163 mil.m3

Površina plavljenja (povratni period 100 g.) 25,20 km2 Srednji godišnji dotok 15,3 m3/s

Energetski podaci

Ukupna zapremina akumulacije 1,6 mil.m3

Korisna zapremina akumulacije 1,25 mil.m3

Kota maksimalne razine akumulacije 224,50 m n.m. Maksimalna radna kota 229,00 m n.m.Normalna radna kota 223,50 m n.m.Minimalna radna kota 221,50 m n.m.Maksimalni bruto pad 181,0 mMaksimalni neto pad 177,7 mEnergija od 1 m3 vode 0,416 kWhKoličina vode za proizvodnju 1 kWh 2,4 m3

Tehničke karakteristike

Turbine

Proizvođač Litostroj - Ljubljana Tip turbine FvT 1,43/160-15Izvedba Vertikalna Francis Broj turbina 2 komNazivna snaga za Q=18m3/s i Hn=178,2 m 29,960 MWMaksimalna snaga za Q=20m3/s i Hn=177,4 m 32,65 MW Optimum turbine za Q=16,5m3/s i Hn=170 m 26,5 MWNazivni neto pad 172,0 mMaksimalni neto pad 177,7 mNazivni protok 18 m3/sMaksimalni protok 20 m3/sNominalni broj okretaja 500 min-1Broj okretaja kod pobjega 850 min-1Smjer vrtnje desniStupanj korisnosti u optimumu turbine 95,64%Promjer radnog kola 1,43 mTurbinski regulator - tip DTR-02

Trofazni sinkroni generatori S 3755-12

Proizvođač Končar – Zagreb Broj generatora 2 komNazivna prividna snaga 35,3 MVANazivni napon 10,5 ±5% kVNazivna struja 1941 ±5% ANazivna frekvencija 50 HzFaktor snage cos φ 0,85Broj faza 3Spoj faza zvijezdaBroj polova 12 Masa rotora 84.998 tMasa statora 64.143 tSustav uzbude statička samouzbudaUzbudna struja, nazivna 702,16 AUzbudni napon, nazivni 66,00 V


Blok transformatori - trofazni uljni TBP 35300-123/AProizvođač Končar – Zagreb Broj transformatora 2 komGrupa spoja YNd5Nazivna snaga 35 300 kVANazivni napon VN/NN 115 ± 2×2,5 % / 10,5 kV/kVNazivna struja VN/NN 177,2 / 1940 A/ANačin hlađenja ONAN/ONAF

DizaliceMosna dizalica u strojarnici 100/10 t × 14 mMosna dizalica u zasunskoj komori 20 t × 7,8 mViseća mosna dizalica u strojarnici 5 t × 3,7 mVitlo na difuzorskim zatvaračima 8 t

S otvorenja

Nakon otvorenja HE Peć Mlini (2004.) HE Mostarsko blato

druga je hidroelektrana u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koju je to poduzeće izgradilo i pustilo u pogon 13. svibnja 2010. Agregat br. 2 sinkroniziran je na mrežu u 12:42, a agregat br. 1. u 12:45.


JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTARSKO BLATO


Studijom zaštite okoliša (Ver-bundplan & Elektrorpivrede HZ HB,

HPP Mostarsko blato) iz 2001. godine došlo se do uglavnom pozitivnih rezultata istra-živanja o utjecaju na okoliš HE Mostarsko blato. Imajući u vidu gubitak površine u području akumulacije i elektrane, te smanji-vanja poplavljenih područja kao i povećanja poljoprivrednoga zemljišta, vrsta i broj po-stojećega bilja-nasada je promijenjen.

Utjecaja na mikro klimu gotovo da i nema, tj. mogu se očekivati relativno umjerene.

Izgradnja elektrane omogućila je brojne privremene poslove i daje dodatnih poticaj

Zaštita okoliša

regiji, posebice u sociološkome i psihološ-kome smislu.

HE Mostarsko blato planirana je kao elektrana koja se na najbolji mogući način uklapa u dani okoliš. Prednost je projekta elektrana s prioritetom proizvodnje el. ener-gije u zimskoj sezoni. Voda se iz polja eva-kuira na isti način kao i dosada, ali se to sad radi u svrhu proizvodnje električne energije koja je potrebna regiji.

Propusni kapacitet rijeke Jasenice nije bitno promijenjen, a potrebne su regulacij-ske mjere poduzete. Realizacijom projekta stvorili su uvjeti za povećavanje površine

Na temelju članka 12. Pravilnika o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na voda-

ma i obalnom vodnom zemljištu (Sl. Novine F BiH br. 71/09) izrađen je Operativni plan HE

Mostarsko blato za slučaju incidentnog zagađenje voda. Tim se planom utvrđuju postupci

i mjere koje se poduzimaju u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemlji-

štu, s ciljem provođenja zaštite voda i voda mora u slučajevima incidentnoga zagađenja

voda.

Na temelju zahtjeva definiranih člankom 2. i 4. Pravilnika o sadržaju izvješća o stanju

sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i vanjskih

planova intervencije (Sl. novine FBiH broj 68/05), urađen je Plan sprječavanja nesreća /

incidenata opasnih za okoliš. Planom je propisan postupak reagiranja u cilju sprječavanja

nastanka i širenja nesreća / incidenata opasnih za okoliš.

Protočni trakt elektrane


koja se može koristi u poljoprivredne svrhe, i to je osim električne energije jednako va-žan čimbenik.

Sprječavanje od poplava Prije izgradnje elektrane krško polje Mo-starko blato bilo je pod vodom. Oko 1500 ha je svake godine plavilo s razinom vode 2,90 m na kraju polja. U tijeku Drugoga svjetskoga rata izgrađen je tunel Varda za evakuaciju voda, ali je kapacitet tunela, a posebice rijeke Jasenice bio nedovoljan za spriječavanje poplave u tijeku vegetativnoga razdoblja s toga je to polje bilo uglavnom neiskorišteno.

Od izgradnje HE Mostarsko blato 2010. godine naselja uz rub Mostarskoga blata niti jednom ni plavila.

Smanjenje emisije štetnih plinovaHidroelektrana Mostarsko blato pri proi-zvodnji električne energije pridonosi sma-njenju emisije štetnih plinova u iznosu od 150.000 tona CO2./god. čime na najbolji mogući način čuvamo okruženje za buduće generacije i proizvodimo konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom uz smanjenje stakleničkih plinova i povećanja udjela ob-novljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

IzdajeJP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. MostarUlica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, BiHTel.: +387 36 33 57 00Faks: +387 36 33 57 [email protected]

Naklada500 primjeraka

Priprema Sektor za odnose s javnošću

Fotografije Arhiv EPHZHB

Grafičko oblikovanje i tisakFram Ziral, Mostar

Mostar, studeni 2013. godine

Proizvodnja električne energije

HE MostarRaštani b.b., 88000 Mostar, BiHTel.: +387 36 34 63 82Faks: +387 36 34 61 32Elektronička pošta: [email protected]

HE Mostarsko blatoUlica Jasenica b.b., 88000 Mostar, BiHTel.: +387 36 48 62 34Faks: +387 36 48 62 41Elektronička pošta: [email protected]

86HE Mostarsko blato

www.ephzhb.ba

Documents

HE Mostarsko blato HE Mostar